Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE / TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTONELA DRAGIČEVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, kao bivši student koji je donedavno bio u sustavu obrazovanja te sadašnji predavač, željela bih istaknuti uočene nedostatke u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Tehničar za programiranje kako iz uloge nastavnika tako i iz "uloge učenika". Razlika između Tehničara za računalstvo i Tehničara za programiranje se javlja tek u trećoj i četvrtoj godini kroz nekoliko predmeta. Navedena razlika nije dovoljna za značajno razlikovanje dvaju smjerova. Mnogo vremena posvećuje se modulima koji nisu izravno povezani s programiranjem (mehanika, termodinamika, optika, itd.). Spomenuti moduli nisu ključni za razvoj vještina potrebnih za programiranje, a prioritet bi trebao biti na praktičnim programerskim vještinama. Također, smatram da postoji nekoliko upitnih ishoda: modul „Računalno dokumentiranje i tehnička dokumentacija“ nije prilagođen zanimanju programera, modul „Napredni dizajn mrežnih stranica“ usredotočen je na vizualni dizajn umjesto na praktičnu primjenu JavaScripta, modul „Web programiranje“ uključuje ASP.NET, dok bi fokus trebao biti na ishodu, a ne na konkretnim alatima, modul „Uvod u klijentsko skriptiranje“ sadrži već obrađene ishode, a selektiranje elemenata DOM-a se spominje tek u trećoj godini. Kroz eksperimentalni program Web programer učenici postižu izvanredne rezultate na višestrukim natjecanjima i dobivaju studentske prakse ispred studenata, što pokazuje kvalitetu eksperimentalnog programa. Prema tome smatram da nema potrebe za pisanjem novog programa pod drugim imenom. S obzirom na moje iskustvo kao predavača i razumijevanje potreba učenika, mislim da ovaj komentar treba biti uvažen. Strukovno obrazovanje zahtjeva praksu, teorija je popratni dio kako bi se naučile određene činjenice i pospješilo učenje važnih pojmova. Važno je prioritizirati programiranje kako bi učenici nakon četiri godine mogli samostalno razvijati funkcionalne aplikacije. Unaprijed zahvaljujem, srdačan pozdrav! Nije prihvaćen Kurikuli tehničar za računarstvo i tehničar za programiranje se počinju razlikovati na 3. i 4. godini jer je set osnovnih znanja i vještina iz računarstva jednak za oba kurikula. Primjerice, modul "Digitalna logika" je potreban i jednima i drugima, jednako kao i "Građa računala", "Osnove operacijskih sustava" i ostalo. Modul "Računalno dokumentiranje i tehnička dokumentacija" prilagođen je zanimanju programera jer 2 od 5 ishoda učenja u skupu ishoda učenja modula glase "Izraditi tehničku dokumentaciju u odabranome programskom alatu za zadani jednostavni računalni projekt" i "Nacrtati dijagram tijeka s pomoću odabranog programskog alata na temelju zadanog jednostavnog algoritma". Navedni ishodi učenja su potrebni programerima jer izrada tehničke dokumentacije i razvoj algoritama pripadaju poslovima koje obavlja programer. Modul "Napredni dizajn mrežnih stranica" se sastoji od tri skupa ishoda učenja. Skup "CMS alati za upravljanje sadržajem web sjedišta" naglasak stavlja na instaliranje, konfiguriranje i prilagodbu CMS-a, što znači da je naglasak na funkcionalnostima, a ne na vizualnom dizajnu. Skupovi "Uvod u programski jezik JavaScript" i "Uporaba programskog jezika JavaScript" se bave programiranjem u JavaScriptu te se niti jedan ishod ne bavi vizualnim dizajnom. Modul "Web programiranje" se sastoji od tri skupa ishoda učenja u kojima su ishodi učenja napisani potpuno neovisno o tehnologiji. Iako su primjeri vrednovanja zaista napisani na ASP.NET platformi, radi samo o primjerima - prva rečenica u primjerima vrednovanja glasi "Način i primjer vrednovanja skupa ishoda učenja je samo jedan od mogućih pristupa te se nastavnici potiču da primijene svoje znanje i kreativnost u pripremi raznolikih zadataka, oblika rada i metoda vrednovanja, uzimajući u obzir relevantne propise te specifičnosti svog radnog okruženja i odgojno-obrazovne skupine". Dakle, svaki nastavnik je slobodan uzeti skup tehnologija prema svom izboru (PHP, Java, Nodejs, Python, ...) i prema njima vrednovati ishode učenja. Modul "Napredni dizajn mrežnih stranica" predstavlja uvod u JavaScript, dok modul "Uvod u klijentsko skriptiranje" predstavlja nastavak i bavi se kolačićima, interaktivnim i responzivnim dizajnom i lokalnim smještajem. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 NIKOLINA SMILOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, Kao prvo, željela bih izraziti zabrinutost zbog nedostataka u kurikulumu za Tehničara za programiranje. Kao stručnjak u području računarstva, smatram da postoje ozbiljni problemi koje treba adresirati. 1. Razlika između Tehničara za računalstvo i Tehničara za programiranje: • Razlikovanje se pojavljuje tek u trećoj i četvrtoj godini u svega nekoliko predmeta. Konkretno: o U trećoj godini, Tehničar za programiranje ima predmete poput Računalne mreže i Napredni dizajn mrežnih stranica, dok Tehničar za računalstvo ima Uvod u mikroupravljače i razvojno okruženje, Uvod u umjetnu inteligenciju i strojno učenje te Osnove objektno orijentiranog programiranja. o U četvrtoj godini, Tehničar za programiranje ima Mobilno programiranje, dok Tehničar za računalstvo ima Umjetnu inteligenciju u računarstvu. 2. Obvezni strukovni moduli: • Gledajući kurikulum za Tehničara za programiranje, čini se da se mnogo vremena posvećuje modulima koji nisu izravno povezani s programiranjem, kao što su Osnove mehanike materijalne točke, Osnove termodinamike, Osnove mehanike fluida, Osnove harmonijskih titraja i valova, Osnove optike, Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti, Uvod u modernu fiziku. Smatram da ovakvi moduli nisu ključni za razvoj vještina potrebnih za programiranje. • Pitanje je koliko su ovi moduli zaista relevantni za programere. Zar su plinski zakoni zbilja potrebni programeru u njegovom svakodnevnom radu? Postavljam pitanje: da li su ti sati dodani kako bi se zadržala satnica nekim profesorima ili kako bi se zanimanje striktno povezalo sa sektorom elektrotehnike? Smatram da nije opravdano na račun kvalitete obrazovanja budućih programera puniti satnicu sa temama koje nisu direktno povezane s njihovom strukom, prioritet bi trebao biti na razvijanju praktičnih programerskih vještina. S obzirom na šarolikost i težinu programiranja, jasno je da je potreba za većim brojem sati posvećenih kodiranju neupitna. 3. Upitni ishodi • Nastavne jedinice modula „Računalno dokumentiranje i tehnička dokumentacija“ većinski nisu prilagođene zanimanju programer. Čemu ishodi u vezi kotiranja i nacrta unutar dokumentacije, čemu geometrijske konstrukcije i tehničko crtanje. Pokraj mehanike sad malo i nacrtne geometrije. Programer je osoba kojoj se isporučuju gotovi 3D objekti te isto tako prosljeđuje i dokumentacija u vezi istih. Također smatram da frontend/backend developer uopće nema potrebu raditi s 3D objektima jer se isti dotiču game developmenta. • Modul „Napredni dizajn mrežnih stranica“ donosi skup ishoda koji uključuje Uvod u programski jezik JavaScript. Međutim, primarno vrijeme u ovom modulu troši se na izradu vizualnog dizajna web stranica, a ne na praktičnu primjenu JavaScript naredbi. Smatram da pristup treba biti usmjeren prema pružanju gotovog web sjedišta, na kojeg učenici trebaju implementirati JavaScript dinamiku i interaktivnost. Također, važno je naglasiti da JavaScript nije samo alat za animaciju ili galeriju slika, što se često ponavlja kroz ovaj modul. Treba se fokusirati na teme poput događaja, intervala, manipulacije elementima i slično. Također, ističem da izrada strukture HTML-a poput zaglavlja, izbornika ili podnožja i stilskog uređivanja stranice ne smije biti dio evaluacije ishoda povezanih s programiranjem. Fokus treba biti na temeljnim konceptima i praktičnoj primjeni JavaScript-a u razvoju interaktivnih web stranica. Molim Vas, još jednom, ne dolazi u obzir stilsko uređivanje stranice unutar JavaScripta i sličnih modula posvećenih programiranju. • Također zašto se unutar modula „Web programiranje“ navodi ASP.NET kad se API može primijeniti na više načina unutar weba koji su možda i zbog neke međusobne usklađenosti i primjenjiviji od ASP.NET. Ali se kod pisanja kurikuluma ne izbjegavaju striktni nazivi korištenja određenih programa, jezika i sl. jer je u suštini bitan ishod a ne način njegove primjene. • Nadalje „Uvod u klijentsko skriptiranje„ sadrži već obrađene ishode kao što je uključivanje skripti i upravljanje kolačićima. Da ne spominjem ponovno ponavljanje izrade dizajna sučelja pokraj primarnog programiranja. Također selektiranje elemenata DOM-a treba biti osnova osnove JavaScripta jer bez toga JavaScript nema smisla. Što nije besmisleno da se takva nastavna jedinica spominje tek u 3. godini i to u izbornom predmetu? Ovo je ipak izborni modul koji treba ići put nečeg naprednijeg kako bi se učenik specijalizirao. Također molim Vas da se izuzme sa treće godine izrada responzivne stranice. Da je učenik primarno želio raditi dizajn i responzivnost onda bih se opredijelio za web dizajnera a ne za frontend developera. • Također mislim da učenike treba samo informativno upoznati sa linijskim CSSom a ne mu davati niti malo veću pažnju, stoga smatram da treba ukloniti riječ linijski iz ishoda „Strukturiranje mrežnih stranica HTML-om i linijskim CSS-om“ 4. Formatiranje dokumenta • Bilo bi lijepo da uredite formatiranje koje ja izrazito istaknuto u ponavljanju iskopirane rečenice „Stvarala š tvo i inovativnost u digitalnome okru ž ju“ te također da smanjite veličinu teksta „centralno poravnat pomoću CSS-a“ 5. Eksperimentalni program web programer • S obzirom da je zanimanje praktički izvedenica postojećeg zanimanja web programer kojeg učenici upisuju već nekoliko godina kao eksperimentalno zanimanje, čemu sumnja u njegovu kvalitetu i potreba pisanja praktički novog zanimanja pod drugim imenom i s izmjenama koje su po mom mišljenu upitne kao potrebite. Ali eksperimentalno zanimanje kao takvo nema funkciju da prođe testnu fazu i da se iz njega izvuču pozitivni i negativni ishodi. S obzirom na navedeno zašto se te iste profesore nije pitalo za komentar i osvrt na protekle godine i iskustvo. • Čisto kad već niste pitali, iskoristit ću priliku da Vas informiram koliko je navedeno eksperimentalno zanimanje „plodno“. Naime, učenici postižu zavidne rezultate na različitim natjecanjima krenuvši od natjecanja: „Infokup“ prvi i drugi na županijskom natjecanju u sve tri različite kategorije, što znači da iza sebe ostavljamo učenike iz elektrotehničke škole kao i zavidne matematičke gimnazije. Također dvije godine uzastopno dolazimo na završnicu WordSkills Croatia kao jedini predstavnici pokraj svih elektrotehničkih škola dužobalnih županija Lijepe naše. Nadalje na EDIT-u, županijsko natjecanje iz programiranja, iz godine u godinu dobivamo posebna priznanja jer radovi nadilaze ostale učenike. Također nerijetko od prva tri mjesta, naši učenici zauzimaju bar dva mjesta. Među ostalim tu su i druga natjecanja, kao natjecanje iz hakiranje Hacknite, Junior Engineer Academy i drugi.. • Natjecanja nisu jedini pokazatelji znanja naših učenika. Da li Vam što znači kad naši učenici dobivaju studentske prakse ispred samih studenata. Da li mislite da će jedan poslodavac jednom maturantu samo tako dati plaću veću od profesorske plaće. • Također svake godine intenzivno provodimo anketiranje učenika i nastavnika, općih i strukovnih predmeta, u svrhu vrednovanja eksperimentalne provedbe. Anketiranjem učenika, upitnikom se propituje njihova samoprocjena, stavovi i zadovoljstvo programom kao i daljnji planovi glede obrazovanja ili zapošljavanja. Zanimljivo je da iz godine u godinu dobivamo izrazito slične odgovore na pitanja, 90% učenika redovito se izjašnjava da želi nastaviti daljnje studiranje kao što se i njih također 90% izjašnjava da bi u slučaju potražnje posla tražili isključivo posao u struci. Upravo se ti rezultati i podudaraju s upisima na visoka učilišta srodna programiranju. Uz izvrsne ostvarene upise, učenici dobivaju ponude za posao od strane naših ali i američkih kompanija u vrtoglavim iznosima za izradu projekata u najnovijim tehnologijama. I evo za kraj da Vam se predstavim. Obraćam Vam se kao osoba sa završenom srednjom školom za web dizajnera, magistar inženjer računarstva, dugogodišnji frontend i backend developer sa iskustvom rada na tržištu, nagrađivani profesor koji predaje programiranje ne samo u školskoj ustanovi nego i izvan nje, kao osoba koja je svakodnevno u kontaktu sa developer stručnjacima i koja izrazito prati programerski razvoj obilazeći najveće europske dev konferencije. Također kao osoba koja je s web programerima bila na Erasmusu u Nizozemskoj i koja je upoznata s izvođenjem istog programa u Europi a koji se razlikuje od ovog upravo napisanog a nalikuje eksperimentalnom web programeru. S obzirom na moje bogato iskustvo kao predavača i developera, te razumijevanje potreba tržišta rada, vjerujem da moji komentari imaju težinu. Sveukupno gledajući, smatram se izrazito kvalificiranom za pisanje osvrta na ovaj kurikulum. Na osnovu gore navedenog, mislim da prioritet treba biti programiranje ukoliko nakon četiri godine želite imati produkt učenika koji može iz nule napraviti kompletnu aplikaciju, a ne nekoga tko se gubi među svim tim silnim naredbama. Djelomično prihvaćen Kurikuli tehničar za računarstvo i tehničar za programiranje se počinju razlikovati na 3. i 4. godini jer je set osnovnih znanja i vještina iz računarstva jednak za oba kurikula. Primjerice, modul "Digitalna logika" je potreban i jednima i drugima, jednako kao i "Građa računala", "Osnove operacijskih sustava" i ostalo. Moduli Osnove mehanike materijalne točke, Osnove termodinamike, Osnove mehanike fluida, Osnove harmonijskih titraja i valova, Osnove optike, Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti, Uvod u modernu fiziku pripadaju općoj fizici i kao takvi su potrebni u svim strukovnim kurikulima u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Modul "Računalno dokumentiranje i tehnička dokumentacija" prilagođen je zanimanju programera jer dva od pet ishoda učenja u skupu ishoda učenja modula glase "Izraditi tehničku dokumentaciju u odabranome programskom alatu za zadani jednostavni računalni projekt" i "Nacrtati dijagram tijeka s pomoću odabranog programskog alata na temelju zadanog jednostavnog algoritma". Navedni ishodi učenja su potrebni programerima jer izrada tehničke dokumentacije i razvoj algoritama pripadaju poslovima koje obavlja programer. Modul "Napredni dizajn mrežnih stranica" se sastoji od tri skupa ishoda učenja. Skup "CMS alati za upravljanje sadržajem web sjedišta" naglasak stavlja na instaliranje, konfiguriranje i prilagodbu CMS-a, što znači da je naglasak na funkcionalnostima, a ne na vizualnom dizajnu. Skupovi "Uvod u programski jezik JavaScript" i "Uporaba programskog jezika JavaScript" se bave programiranjem u JavaScriptu te se niti jedan ishod ne bavi vizualnim dizajnom. Modul "Web programiranje" se sastoji od tri skupa ishoda učenja u kojima su ishodi učenja napisani potpuno neovisno o tehnologiji. Iako su primjeri vrednovanja zaista napisani na ASP.NET platformi, radi samo o primjerima - prva rečenica u primjerima vrednovanja glasi "Način i primjer vrednovanja skupa ishoda učenja je samo jedan od mogućih pristupa te se nastavnici potiču da primijene svoje znanje i kreativnost u pripremi raznolikih zadataka, oblika rada i metoda vrednovanja, uzimajući u obzir relevantne propise te specifičnosti svog radnog okruženja i odgojno-obrazovne skupine". Dakle, svaki nastavnik je slobodan uzeti skup tehnologija prema svom izboru (PHP, Java, Nodejs, Python, ...) i prema njima vrednovati ishode učenja. Modul "Napredni dizajn mrežnih stranica" predstavlja uvod u JavaScript, dok modul "Uvod u klijentsko skriptiranje" predstavlja nastavak i bavi se kolačićima, interaktivnim i responzivnim dizajnom i lokalnim smještajem. U modulu "Napredni dizajn mrežnih stranica" u ishodima učenja u skupovima nigdje se ne spominje vizualni dizajn. To znači da svaki nastavnik može odabrati kontekst u kojemu će učenike podučavati JavaScriptu. Netko će staviti naglasak na programiranje vizualnih efekata, a netko na druge funkcionalnosti i to je u redu, sve dok su ishodu učenja postignuti. Iako je u primjerima vrednovanja stavljen naglasak na vizualni dizajn, primjer vrednovanja je samo primjer - nastavnik može napraviti drukčije vrednovanje, sve dok se njime vrednuju ishodi učenja. Što se tiče modula "Web programiranje", ponovno se vidi nerazumijevanje razlike ishoda učenja i primjera vrednovanja. Frontend developer je zadužen za to da njegova aplikacija bude responzivna, stoga izrada responzivne stranice mora ostati u kurikulumu. Prihvaća se komentar: "Također mislim da učenike treba samo informativno upoznati sa linijskim CSSom a ne mu davati niti malo veću pažnju, stoga smatram da treba ukloniti riječ linijski iz ishoda „Strukturiranje mrežnih stranica HTML-om i linijskim CSS-om". Svi kurikuli koji su postavljeni u e-savjetovanje su inačice koje nisu lektorirane kako i stoji na naslovnoj stranici. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Kao biolog, osvrćem se nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima i u velikoj većini četverogodišnjih zanimanja). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u srodnim zanimanjima obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Biologija odnosno Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Osim toga, za navedeno zanimanje potrebno je poznavanje ljudskih osjetila i živčanog sustava, a i ljudskog organizma općenito. Predloženi kurikulum je jedan u nizu slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te da se biologija uključi kao obavezni predmet odnosno da se barem ranije navedeni biološki sadržaji uključe kao obavezni moduli. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 SARA MIHALJEVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, već petu godinu za redom predajem u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju kao stručni nastavnik smjeru web programer. S obzirom na dodirne točke s tehničarem za web programiranje, budući da je zanimanje web programera izvedenica postojećeg zanimanja, koje učenici već nekoliko godina upisuju kao eksperimentalno, postavlja se pitanje zašto sumnjati u njegovu kvalitetu i zašto stvarati novo zanimanje s izmjenama koje se čine nepotrebnima. Eksperimentalni program trebao bi proći testnu fazu kako bi se izvukli pozitivni i negativni ishodi. Zašto nisu konzultirani profesori s iskustvom u provođenju tog programa? Kada već niste tražili povratne informacije, želim iskoristiti priliku da Vas obavijestim koliko je ovaj eksperimentalni program uspješan. Naši učenici postižu izvrsne rezultate na natjecanjima kao što su „Infokup“, gdje osvajaju prva i druga mjesta na županijskom nivou u sve tri kategorije, nadmašujući učenike iz elektrotehničkih škola i matematičkih gimnazija. Dvije godine uzastopno sudjelujemo u završnici WordSkills Croatia kao jedini predstavnici, pobjeđujući sve elektrotehničke škole priobalnih županija. Na EDIT-u, županijskom natjecanju iz programiranja, naši učenici dobivaju posebna priznanja jer njihovi radovi nadmašuju ostale, često zauzimajući dva od prva tri mjesta. Također, naši učenici uspješno sudjeluju na natjecanjima poput Hacknite, Junior Engineer Academy i drugih. S obzirom na to da se uskoro bliži vrijeme upisa u srednje škole, možemo reći da svake godine postoji veliki interes za upis na smjer web programer. Roditelji na danima otvorenih vrata često pitaju zašto ne upisujemo dva razreda učenika. Kada im objasnimo da je smjer još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ostaju šokirani kako nismo službeno potvrđeni unatoč izvanrednim rezultatima naših učenika i kvaliteti programa. Dio naših učenika, kako bivših tako i trenutnih, aktivni su članovi lokalne zajednice "Split Tech City", redovito sudjeluju na konferencijama u svojoj struci, te već rade na umrežavanju s lokalnim firmama. Zbog toga često dobivaju studentske prakse i razne poslovne ponude. Sara Mihaljević, mag. educ. inf. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Eksperimentalni programi nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 SELA TECILAZIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA PROGRAMIRANJE/ TEHNIČARKA ZA PROGRAMIRANJE u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO U Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita se već petu godinu provodi eksperimentalni program WEB PROGRAMER koji korelira sa postavljenim TEHNIČAREM ZA PROGRAMIRANJE i TEHNIČAREM RAČUNALSTVA. Predlažemo da se programi smjeste dvosektorski; u sektore Elektrotehnika i računarstvo, te Grafika i audiovizuane tehnologije. Naravno, u tom se slučaju traži prilagodba programa na način da započinju zajedničkim dvogodišnjim programom (čije bi prve dvije godine bile iste). Smatramo ovakav pristup opravdanim i suvremenim s obzirom na specifičnosti primjena istih znanja u grafičkim programima koji su u uskoj i neraskidivoj vezi, kao npr. Web dizajner ili Medijski tehničar. Učenici bi poslije drugog razreda mogli birati jednu od ponuđenih opcija: backend ili frontend web programiranje! Očekujemo da naša kvalifikacija prestane biti eksperimentalna, priznata kao redovna uz navedene preinake, te da zadrži naziv Web programer. Zbog dvosektorskog pristupa bi se naša i svaka druga grafička škola u budućnosti opredijelila kao paket srodnih kvalifikacija. Iz ranije komunikacije sa ASO vidljivo je da smo još u pregovorima i nerazumijevanju situacije i stavova: Za kvalifikaciju dostavljen je i Standard zanimanja i Standard kvalifikacije i Kurikulum koji su pisani u skladu s prvim i tada važećim pravilnicima, a prema kojima se danas provodi eksperimentalni program • radna skupina prilikom izrade novih standarda i kvalifikacija nije uzela u obzir raspisivanje standarda za kvalifikaciju Web programer što nas navodi na sumnju o njegovoj provedbi u strukovnoj reformi • navedena nam je mogućnost preuzimanja modula od Tehničara za računalstvo ili Tehničara za programiranje koji pripadaju sektoru Elektrotehnika, no za taj sektor naša škola nema odobrenje za rad. I kad bi ga dobila naša sektorska šarolikost u Školi bi bila prevelika, čime bismo gubili na identitetu i cjelovitosti naših programa i vizije, uz dodatni problem kompliciranih kadrovskih uvjeta. • skupovi i ishodi učenja napisani su u suradnji naših i vanjskih kolega programera koji su zajedničkim programerskim znanjima i analizama našeg postojećeg (eksperimentalnog) programa i tržišta rada donijeli najbolje zaključke za definiranje oba modula (frontend i backend) te njihovih naziva i sadržaja predmeta • konačno, naši nastavnici su voljni i spremni preformulirati standarde za zanimanje Web programer prema smjernicama nove reforme kako bi se mogao i dalje provoditi u okviru kvalifikacije Web programer. Ali i dalje zastupamo stav da se moramo razlikovali od Tehničara za računarstvo ili Tehničara za programiranje koji ovo zanimanje dijeli na dva dijela frontend i backend develeoper. Web programer bi u našoj verziji bio potpun i cjelovit program koji traži veći obujam gradiva i više potrebnih sati za njegovo izvođenje. Posebno zato što je Web programer 'pozadinski', ali nedjeljiv tehnološki paket koji podržava i daje smisao Web dizajneru iz sektora Grafike i audiovozualnih tehnologija kojeg dugi niz godina obrazujemo. Postižemo izvrsne rezultate koji su lako provjerljivi. Znamo da se na tržištu rada, ali i mnogim obrazovnim visokoškolskim ustanovama, spektar traženog znanja u okviru traženih Web zanimanja proširio s traženog Web dizajna na programerske dodatke. To ukazuje na činjenicu koju i mi podržavamo da samostalni Web dizajner bez potrebnog znanja o kodiranju gubi smisao i cjelovitost. Sela Tecilazić, dipl.ing.arh. ravnateljica Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Eksperimentalni programi nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.