Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SONJA JURIČIĆ CVITAN 3.2 IZBORNI MODULI, 4. RAZRED U modulu Osnove trgovačkog prava, predlaže se u dijelu Trgovačkih društva, ali i Ugovora spomenuti sudski registar (zajedničke odredbe) u svrhu analiziranja čimbenika potrebnih za sklapanje ugovora (tvrtka-druga ugovorna strana, ovlaštene osobe za zastupanje - potpisnici ugovora, sjedište, predmet, činjenica stečaja i sl.) odnosno na taj način povezati trgovačko ugovorno pravo i trgovačko statusno pravo. Trebalo bi razlikovati trgovačka društva kao druge ugovorne strane u trgovačkom ugovoru (neograničena odgovornost u društvima osoba, temeljni kapital u društvima kapitala,). Zatim bi trebalo bi razlikovati trgovačko društvo (pravna osoba) od obrtnika (fizička osoba) odnosno negdje spomenuti obrtnika jer je on isto tako trgovac. Trgovačka društva i obrtnici, kao trgovci, sklapaju trgovačke ugovore. Ako nema trgovca nema ni trgovačkog ugovora. To je onda potrošački ugovor ili građanski ugovor, što utječe na prava i obveze, pa nisu ni ovi pojmovi naodmet. S tim u vezi trgovačko društvo osim konteksta poduzetništva, za komercijalista, bi trebalo imati i kontekst u vezi sa sklapanjem trgovačkog ugovora (druga ugovorna strana, dužnik, definicija trgovačkog ugovora), ali i kontekst okruženja u kojem komercijalist radi (uprava, skupština, zakonski zastupnici, zastupnici po zaposlenju i sl.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U navedenom modulu i pripadajućim skupovima ishoda učenja (SIU) jasno su definirani ishodi učenja koje učenici trebaju postići kako bi uspješno svladali modul. Nastavnici će tijekom nastavnog procesa koristiti podishode kako bi potaknuli učenike na postizanje propisanih ishoda i detaljnije obradili predložene teme unutar modula. Sukladno tome, predloženi moduli i ishodi se realiziraju na predviđeni način. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 IVICA BORIĆ 3. RAZRADA MODULA, 3.1 OBVEZNI STRUKOVNI MODULI U Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 (Geografija u struci) stoji kako su 3 modula (MODUL1: Prostorno – ekonomske aktivnosti MODUL 2: Globalizacija – lokalizacija MODUL 3: Prostorni problemi i ekonomija) obavezna za kvalifikaciju referent/referentica za poslovnu ekonomiju a za ostale kvalifikacije u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija izborni. Za MODUL 1 također stoji da je za kvalifikaciju komercijalist/komercijalistica obvezan. U odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije referent/ ica za poslovnu ekonomiju i Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije komercijalist/komercijalistica u sektoru ekonomija i trgovina niti u jednom dijelu tih dokumenta ne spominju se moduli Geografije u struci. Stoga je potrebno module Geografija u struci kao obavezne ubaciti u navedene dokumente. Također potrebno je module Geografija u struci kao izborne ubaciti u ostale kvalifikacije u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija kako bi se dokumenti uskladili. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zahvaljujemo na uočenom propustu predlagatelja. Budući da se u dijelu "specifični materijalni uvjeti i okruženje" ne definira obveznost ili izbornost nekog modula, isto će biti ispravljeno. U dijelu "status modula" jasno stoji da se navedeni modul realizira kao obvezni/izborni/fakultativni modul, što ovisi o potrebama pojedine kvalifikacije. Hvala Vam na sudjelovanju u e-savjetovanju i podršci modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
3 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 INES LISAK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, moram izraziti svoje nezadovoljstvo navedenim kurikulumom iz više razloga. Geografija je svrstana u Prirodoslovno područje, iako je jasno u objašnjenjima naveden njezin integrativni karakter te se većina ishoda odnosi upravo na društvenu tematiku pri čemu su zanemarena temeljna znanja o prirodnoj osnovi. To će stvarati velike probleme u usvajanju ishoda jer je Geografija planirana samo u četvrtom razredu srednje škole, što predstavlja preveliki vremenski odmak od učenja Geografije u osnovnoj školi. Također, navedeni ishodi su preopširni da bi se kvalitetno mogli usvojiti u samo dva sata nastave tjedno. Predlažem ravnomjerniju zastupljenost prirodne i društvene grane Geografije. Smatram da je neophodno osigurati učenje Geografije Hrvatske u jednoj godini (zasebno), a po mogućnosti i uvođenje regionalne geografije koje predstavljaju sintezu svih geografskih znanja. Samo tako će učenik izrasti u kvalitetnu i sposobnu osobu koja može samostalno promišljati i rješavati problemske situacije u životu te se aktivno uključiti u razvoj vlastite zajednice. Geografija je još prije sto godina bila obavezni predmet u školama, stoga ovo smanjenje satnice smatram korakom unazad u razvoju obrazovnog sustava. Problem vidim i u mogućnosti organizacije modularne nastave, s obzirom da značajni udio nastavnika radi na dvije ili više škola (pogotovo ako se radi o kombinaciji strukovne škole i gimnazije u različitim mjestima). U dijelu kurikuluma se govori i o materijalima i izvorima za učenje (ali ništa od toga nije pripremljeno unaprijed) te o opremljenosti učionice koja bi trebala biti na određenom nivou, što je teško za očekivati u školama koje nemaju dovoljno sredstava ni za osnovne higijenske potrepštine. Nadam se da ćete barem dio mojih komentara razmotriti. Lijepi pozdrav, Ines Lisak Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet ovog savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 SONJA JURIČIĆ CVITAN 3.2 IZBORNI MODULI, 4. RAZRED U modulu Osnove trgovačkog prava, opisa Stvarnog prava (Maja se zaposlila u trgovačkom poslovnom subjektu kao komercijalist i dobila je radni zadatak riješiti narudžbu poslovnog subjekta, a pritom će komentirati oblike stvarnog prava) nije jasno kakve veze ima pravo služnosti, založno pravo, realni tereti i pravo građenja s narudžbom. Ukoliko je riječ o narudžbi o kupoprodaji robe ista je, kao ugovor, temelj za stjecanje jedino prava vlasništva (stvarnog prava) predajom isporučene robe, a ne drugih spomenutih oblika. Moguće je analizirati posjed (nije stvarno pravo) i vlasništvo. Ovaj primjer s obzirom na to da se radi o ugovoru više odgovara pojmu Ugovor o trgovačkom pravu, Trgovačko ugovorno pravo ili Stvarno i trgovačko ugovorno pravo (kao cjelina). Ukoliko je riječ pak o narudžbi usluge onda tu uopće nema stvarnih prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeni primjer je samo jedan od mogućih primjera. Odnosno, način i primjer vrednovanja skupa ishoda učenja je samo jedan od mogućih pristupa te se nastavnici potiču da primijene svoje znanje i kreativnost u pripremi raznolikih zadataka, oblika rada i metoda vrednovanja, uzimajući u obzir relevantne propise te specifičnosti svog radnog okruženja i odgojno-obrazovne skupine. Svaki nastavnik/ca koji realizira nastavu u navedenom kurikulu će kreirati vlastite načine vrednovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 SONJA JURIČIĆ CVITAN 3.2 IZBORNI MODULI, 4. RAZRED Iz kurikula nije jasno koji su kadrovski uvjeti za predmet Osnove trgovačkog prava. Stavljena je poveznica koja ne vodi do odgovora nego je kod kadrovskih uvjeta navedeno "najmanje razina 7.1. st ili 7.1.sv HKO-a odgovarajućeg profila". U kojem dokumentu je propisan odgovarajući profil? Misli li se pritom na Pravilnik iz 1996. ? Ako je u modulu predviđena kvalifikacije, onda se predlaže jasno navesti kvalifikaciju ili barem staviti link na dokument koji propisuje "odgovarajući profil" kako ne bi bilo dvojbe u primjeni istog u praksi. Ista primjedba i za sve druge module i kurikule. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 SONJA JURIČIĆ CVITAN 3.2 IZBORNI MODULI, 4. RAZRED Iz kurikula nije jasno je li predmet Osnove trgovačkog prava izborni ili obvezni. Stavljen je u grupu izbornih predmeta, ali na samoj kartici je navedeno da je obvezni. Smatram da predmet Osnove trgovačkog prava mora biti obvezni predmet. Malo je vjerojatno da će učenik izabrati "pravo". S obzirom na to da komercijalist svakodnevno obavlja poslove u vezi sa sklapanjem ugovora, što pisanih, što nepisanih, trebao bi biti svjestan kada je ugovor sklopljen i koji su učinci sklapanja ugovora (ponuda-prihvat ponude tj. narudžba), koji su učinici predaje robe kupcu (vlasništvo, rizik, rokovi za obavještavanje o nedostacima). Isto tako trebao bi znati kada ugovor može biti sklopljen usmeno, a kada mora biti u pisanom obliku i što znači kad nije sklopljen u propisanom obliku. Isto tako trebao bi znati provjeriti poslovni subjekt i druge podatke o poslovnom subjektu s kojim s treba sklopiti ugovor (izvršiti narudžbu) na javnom registru (sudskom ili obrtnom registru, a ne na jednom od brojnih poslovnih registara na Internetu). Zatim kakvi ugovori postoje i koje su razlike među njima u pravima i obvezama ugovornih strana te u kojim propisima se isti uređuju. Nepoznavanje ovih osnova prava može imati za posljedicu osporavanje ugovora zbog nevaljanosti i financijske gubitke u poslovanju. Ovdje se ne radi o složenim pravnim problemima (povreda ugovora, naknada štete i sl.) ili složenim ugovorima, koje će vjerojatno rješavati pravnici u trgovačkim društvima, nego upravo o sklapanju ugovora u usmenom obliku u svakodnevnom radu (ponuda+narudžba) ili o sklapanju tipiziranih ugovora, koje se sastoje "samo" od popunjavanja podataka o poslovnom subjektu ili od postupaka izvršavanja prava i obveza ugovornih strana (npr. isporuke robe, zaprimanje robe, plaćanje cijene) koji imaju pravne učinke, ali često ne "prolaze" pravnu službu. Svaki komercijalist bi morao poznavati minimum pravnih instituta barem da signalizira "pravnu službu" ako primijeti mogući pravni problem. Bez poznavanja minimuma prava, neće primijetiti pravni problem u poslovanju dok ne eskalira, a tada je već kasno. Primljeno na znanje Modul Osnove trgovačkog prava je izborni modul na 4. godini učenja u kurikulu Komercijalist / Komercijalistica. Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje osnovnih znanja iz područja pravnih znanosti. Modul će omogućiti učenicima razumijevanje stručne terminologije vezane uz javno i privatno pravo, vrste pravnih normi, pravni odnos, pravni instituti i pravne grane trgovačkog prava, stvarno pravo, ugovore trgovačkog prava te pravne oblike trgovačkih društava, što je kvalifikaciji komercijalist sasvim dovoljno. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 TOMISLAV LEŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 SPOMENKA CRNOJA 3. RAZRADA MODULA, 3.1 OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Uvođenje ovog strukovnog kurikuluma će zasigurno bolje pripremiti učenike za tržište rada jer trenutna praksa koju učenici odrađuju na kraju godine nije dovoljna da se upoznaju sa poslovnim procesima u prodavaonici, skladištu ili komercijalnom odjelu. Osobito su korisni situacijski scenariji poučavanja koji učenike izravno stavljaju u pojedine poslovne situacije te ih navode na razmišljanje o rješavanju istih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 UDRUGA EKONOMSKIH ŠKOLA REPUBLIKE HRVATSKE ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA, IV. Podržavam uvođenje novog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA. Suvremen, usklađen sa zahtjevima poslodavaca, stručno zastupljen i dovoljno pokriven sa općeobrazovnim područjima. Bosiljka Vinković Kukolić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA Učenik koji pohađa smjer Komercijalist bi trebao imati nastavu Povijesti prema programu iz 2028., to znači dvije godine obaveznog učenja hrvatske povijesti u europskom i svijetkom kontekstu prema programu koji je uveden 2018. godine u smjerove, ekonomist i komercijalist. U općeobrazovnom dijelu učenik koji pohađa ovaj smjer ima prema prijedlogu ostrašćeno opće obrazovanje u svrhu bildanja ekonomskih sadržaja koji se preklapaju i koaliraju, što je bio slučaj i do sada u školama ekonomskih smjerova, u kojima je ekonomski lobi u ASOO-u uvijek sam sebi svrha i negira pravo učenika na cjelovito obrazovanje koje im garantira NOK i NKS. Ako komercijalist u srednjoj školi ima jednu godinu nastave povijesti, u trećem razredu, hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., što on ima? U kojoj će državi raditi poslove komercijalista? Zna li on što o svom tijelu, domovini, demokratskom odgoju, interesima RH ili mi, porezni obveznici investiramo u obrazovanje jeftine radne snage, a ne ravnopravnih građana RH? Moji unuci neće ići u ovakve strukovne škole, mogu ići i kod majstora Mrkonje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Povijesti nije predmet savjetovanja. Kompetencije koje spominjete u Vašem komentaru već su u značajnoj mjeri integrirane u srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja kroz kurikule međupredmetnih tema. Sadržaji međupredmetnih tema obuhvaćaju ključne kompetencije i općeobrazovna znanja koja su potrebna za suočavanje s izazovima 21. stoljeća, zbog čega je Vaš prijedlog revidiranja kurikula nepotreban i suvišan. Kroz integraciju međupredmetnih tema u obrazovni sustav, učenici stječu širok spektar vještina i znanja potrebnih za uspjeh u budućnosti. Međupredmete teme ostvaruju se međusobnim povezivanjem odgojno-obrazovnih područja i nastavih tema svih modula i općeobrazovnih predmeta. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Izrada novih kurikula utemeljena je na rezultatima analize stanja i potreba u gospodarstvu, kretanja u svijetu rada, sektorima i drugim nacionalnim strategijama. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama je u skladu s NOK-om i NKS-om, te je u potpunosti usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom, Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja pri čemu se vodilo računa da ona podržava ciljeve ovih strateških dokumenata kroz integraciju ključnih kompetencija, fleksibilnost, s fokusom na cjeloživotno učenje i prilagodbu tržištu rada. Konstruktivne kritike temeljene na stručnim analizama su dobrodošle i potiču daljnje poboljšanje obrazovnog sustava, a subjektivne ocjene bez utemeljenja u činjenicama ne doprinose unapređenju obrazovnog sustava. Hvala Vam na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 KRISTINA VILČEK 3.2 IZBORNI MODULI, 4. RAZRED Učenici vole kad imaju izbor, te smatram da je dobro da imaju čim više ponuđenih izbornih modula. Na taj način učenici jačaju osjećaj da mogu upravljati svojim obrazovanjem. Veći broj izbornih predmeta vodi do diverzifikacije i individalizacije obrazovanja, a time i do veće motiviranosti učenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 KRISTINA VILČEK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Smatram da modularno izvođenje nastave može biti poboljšanje u odnosu na trenutno stanje jer će nastava biti koncentriranija na određenu teme prije nego se krene na novi modul. Trenutno učenici istodobno slušaju po 12 do 17 predmeta cijelu školsku godinu, uvođenjem modularne nastave kraće bi se vrijeme koncentrirali na određene teme i po završetku s jednom temom, prešli na novi modul. Kurikulum za zanimanje komercijalist je stvarno dugo bio na snazi i trebalo mu je osvježavanje, tako da mi je drago da vidim module Uvod u osobne financije, Vježbe poduzetničkih vještina i primjena računala u statistici, iako nisam sigurna koliko će učenici imati osnovno znanje o statistici da bi mogli imati koristi od tog premeta. Također mislim da bi bilo dobro da se umjetna inteligencija u poslovanju uključila više u module. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 EMANUEL CIPURIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KOMERCIJALIST/KOMERCIJALISTICA u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA Smatram da je predloženi kurikulum usmjeren na učenike i stjecanje kompetencija koje su učenicima potrebne za tržište rada. Posebno su mi zanimljivi moduli kao što su: Uvod u osobne financije (koji osobno smatram da bi trebalo uvesti u sve sektore), kao i moduli: Planiranje poduzetničke aktivnosti; Vježbe poduzetničkih aktivnosti i Vježbe komercijalnog poslovanja. Svakako se veselim provedbi novog strukovnog kurikuluma za komercijaliste na ovaj način ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.