Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVAN BUJADINOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, kako je moguće da predmet Geografija bude sveden samo na dva sata u 4. godini, jeste li svjesni da je to prekid učenicima u učenju geografije, koji od 8. razreda neće imati 3 godine ovaj predmet. Sam naziv Prirodne osnove turističkih destinacija: a) razlikovati oblike zaštite prirode te imenovati na slijepoj karti zaštićena prirodna područja - Ovaj cilj je već naveden ili je vrlo sličan u drugom modulu b) Razviti će znanja o važnosti turizma i njegovog utjecaj na preobrazbu prostora u najrazvijenijim turističkim regijama. - S obzirom na naziv ishoda kako objasniti i društveni dio koji je povezan s preobrazbom prostora. Da li to znači da ne ćemo objašnjavati zašto ljudi odlaze iz centra Dubrovnika, koliki je utjecaj na turističke dolaske snimanje filmova i serija, kako se to odnosi na goste, kojim prijevoznim sredstvima dolaze - to je navedeno i u ključnim pojmovima: prirodna osnova, prirodne atrakcije c) Daroviti učenici trebaju lokalitete prikazati na tematskoj karti, obilježiti ih i napisati njihove nazive. Zar je moguće da je ovo zadatak za darovite učenike? Napisati nazive lokaliteta. PREDLAŽEM da se osmisli modul Društvene osnove turističkih destinacija I također ono što me zanima hoće li nastavnik geografije moći predavati navedene module: Održivi razvoj turizma, Turizam i Održivi razvoj. Srdačan pozdrav, Ivan Bujadinović, nastavnik geografije Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, II. Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 RUŽICA LONČAR ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, I. Poštovani, za 1. skup ishoda učenja (Uvod u turizam, tip: obavezni), 4. skup ishoda učenja (Temeljni čimbenici i učinci turizma), 8. skup ishoda učenja (Prirodne osnove turističkih destinacija, tip: obavezni), 10. skup ishoda učenja (Turizam i održivi razvoj, tip: obavezni) i 11. skup ishoda učenja (Materijalna i nematerijalna baština u Republici hrvatskoj, tip: obavezni), kao i skupovi vezani uz pojedini oblik turizma, treba navesti da ih u prvom redu trebaju predavati geografi budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Turistička geografija) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf; Turistička geografija). Navođenjem da bilo tko s razinom 7 HKO-a može predavati ovaj skup ishoda učenja, dovodi se do degradacije struke (i geografske i one za koju je kurikulum propisan). Lijep pozdrav, Ružica Lončar, prof. geografije, savjetnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 MARTINA ŠULJIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, za 1. skup ishoda učenja (Uvod u turizam, tip: obavezni), 4. skup ishoda učenja (Temeljni čimbenici i učinci turizma), 8. skup ishoda učenja (Prirodne osnove turističkih destinacija, tip: obavezni), 10. skup ishoda učenja (Turizam i održivi razvoj, tip: obavezni) i 11. skup ishoda učenja (Materijalna i nematerijalna baština u Republici hrvatskoj, tip: obavezni), kao i skupovi vezani uz pojedini oblik turizma, treba navesti da ih u prvom redu trebaju predavati geografi budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Turistička geografija) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf; Turistička geografija). Navođenjem da bilo tko s razinom 7 HKO-a može predavati ovaj skup ishoda učenja, dovodi se do degradacije struke (i geografske i one za koju je kurikulum propisan). Lijep pozdrav Martina Šuljić, prof. geografije i povijesti Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 IVAN GAMBIROŽA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Geografija je bila i treba biti nastavni premet od nacionalnog interesa, a ne da ga se obezvrjeđuje na način da se reže satnica u strukovnim školama. Podržavam očitovanje u nastavku. PRIJEDLOG OČITOVANJA HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA / GEOGRAFSKOG ODSJEKA na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 TIHANA MODRIĆ  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Poštovani, slažem se s kolegom Borićem jer smatram da predloženi ishodi i nastavne cjeline nisu u potpunosti u skladu s nazivom modula PRIRODNE OSNOVE TURISTIČKIH DESTINACIJA koji sugerira naglasak na prirodnoj osnovi prostora. Predloženi ishodi i nastavne cjeline uglavnom se odnose na opisivanje i uspoređivanje turističkih destinacija koje su rezultat prirodne ali i društvene osnove dok je u naslovu modula naglasak na prirodnim obilježjima prostora. Stoga predlažem promjenu naslova u Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija. Kao cilj modula predlažem stjecanje kompetencija kritičkog razmišljanja o utjecajima turizma na prostor, što uključuje razumijevanje utjecaja turističkih aktivnosti na prirodna i društvena obilježja turističkih destinacija. Kako bi učenici u zanimanju turistički tehničar destinacije / turistička tehničarka destinacije uistinu stekli nužna znanja i vještine razumijevanja utjecaja turizma na prostor predloženi modul potrebno je proširiti većim brojem ishoda a time i većim brojem CSVET bodova. Predlažem da se predloženi modul (razdvoji)izvodi u dva modula, od koji će svaki modul nositi 3 CSVET boda. U prvom modulu (Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija Hrvatske i Sredozemlja, 3 CSVET boda) naglasak bi bio na turističkim destinacijama Hrvatske i njenim glavnim konkurentskim turističkim destinacijama na Mediteranu. U drugom modulu (Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija svijeta, 3 CSVET boda) naglasak bi bio na ostalim turističkim destinacijama u Europi i svijetu. U nastavku predlažem ishode. Ishodi modula Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija Hrvatske i Sredozemlja: 1. Analizirati prirodne i društvene osnove značajne za razvoj hrvatskih turističkih destinacija i odabranih sredozemnih turističkih destinacija. 2. Istražiti i prezentirati ključne kulturne i prirodne turističke atrakcije Hrvatske. 3. Usporediti kulturne i prirodne turističke atrakcije Hrvatske s turističkim atrakcijama u odabranim sredozemnim destinacijama. 4. Istražiti i prezentirati utjecaj turizma na oblikovanje urbanističkog i ekonomskog razvoj turističkih destinacija u Hrvatskoj. 5. Izraditi i analizirati digitalnu tematsku kartu odabrane turističke destinacije u Hrvatskoj. 6. Opisati odnos turizma i održivog razvoja s naglaskom na značaj prirodne baštine za razvoj turizma Hrvatske. Ishodi modula Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija svijeta: 1. Izdvojiti kriterije turističke regionalizacije na svjetskoj razini. 2. Analizirati prirodne i društvene faktore koji utječu na izbor i razvoj turističkih destinacija u svijetu. 3. Uz pomoć odabranih statističkih pokazatelja opisati podatke na razini država o broju turističkih dolazaka, noćenja i prihoda od turizma. 4. Istražiti i opisati utjecaj turizma na preobrazbu prostora u odabranoj svjetskoj turističkoj destinaciji. 5. Istražiti i prezentirati prirodne i društvene resurse odabrane svjetske turističke destinacije. 6. Prikupiti podatke i izraditi digitalnu tematsku kartu turističkih atrakcija odabrane svjetske turističke destinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 IVAN BUJADINOVIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Ivan Bujadinović, nastavnik geografije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 KARLO HORVAT ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, za 1. skup ishoda učenja (Uvod u turizam, tip: obavezni), 4. skup ishoda učenja (Temeljni čimbenici i učinci turizma), 8. skup ishoda učenja (Prirodne osnove turističkih destinacija, tip: obavezni), 10. skup ishoda učenja (Turizam i održivi razvoj, tip: obavezni) i 11. skup ishoda učenja (Materijalna i nematerijalna baština u Republici hrvatskoj, tip: obavezni), kao i skupovi vezani uz pojedini oblik turizma, treba navesti da ih u prvom redu trebaju predavati geografi budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Turistička geografija) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf; Turistička geografija). Navođenjem da bilo tko s razinom 7 HKO-a može predavati ovaj skup ishoda učenja, dovodi se do degradacije struke (i geografske i one za koju je kurikulum propisan). Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 TINA PAVLIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, ovim putem želim izraziti svoje nezadovoljstvo s prijedloženim novim strukovniim kurikulima kojima se smanjuje satnica općeobrazovnih predmeta. Podržavam očitovanje Geografskog odsjeka i Hrvatskog geografskog društva na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 LJUBICA MALJKOVIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, u svemu se slažem s kolegicom dr. sc. Nevenkom Blažević i gotovo je neshvatljivo kako je moguće efikasno izvoditi nastavu drugog/trećeg stranog jezika u okviru strukovnih modula. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem i uvođenjem „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju generacija bez temeljnih znanja stranih jezika, posebno njemačkog, koji je od presudne važnosti za zanimanja vezana uz turizam. Strani jezik (prvi/drugi/treći) treba ostati u okviru općeobrazovnih modula, inače će ovi pokušaji osuvremenjivanja nakon nekoliko godina pokazati svoju pravu stranu lica koja neće biti dobra za školstvo u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. U navedenom strukovnom kurikulu predviđena su tri strana jezika, jedan općeobrazovni i dva u strukovnom dijelu kurikula. Nadalje, četvrti strani jezik je predviđen u izbornom dijelu strukovnog kurikula u trećoj godini obrazovanja. Strukovnim kurikulom se daje širok izbor stranih jezika, a njihov odabir ovisi o predznanju učenika i mogućnostima pojedine škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 HRVOJE BANAJ  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Poštovane dame i gospodo, kao i kolegica Benko smatram da je u četverogodišnjem zanimanju ukidanje 3. stranog jezika težak promašaj, a njezina potkerpa Goetheovim aforizmom, iako zvuči možda pomalo otrcanom, itekako ima svoju težinu! Jednako sam tako mišljenja da u srednjoj školi učenik treba nastaviti s učenjem stranih jezika koje je učio u osnovnoj školi, da nastavi s učenjem prvog jezika, a ne da se događa da u srednjoj školi mijenja prvi jezik i bira engleski jezik. S poštovanjem, Hrvoje Banaj, prof. savjetnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. U navedenom strukovnom kurikulu predviđena su tri strana jezika, jedan općeobrazovni i dva u strukovnom dijelu kurikula. Nadalje, četvrti strani jezik je predviđen u izbornom dijelu strukovnog kurikula u trećoj godini obrazovanja. Strukovnim kurikulom se daje širok izbor stranih jezika, a njihov odabir ovisi o predznanju učenika i mogućnostima pojedine škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 TOMISLAVA MALJKOVIĆ  3. RAZRADA MODULA, 3.2. IZBORNI STRUKOVNI MODULI Poštovani, smatram velikim promašajem što strani jezici osim prvoga nisu stavljeni u opće obrazovne predmete jer je svima poznato koliko su važni strani jezici u sektoru turizma i ugostiteljstva. Smatram da 3. strani jezik treba uvrstiti u obavezan strukovni modul, a posebno se zalažem za status njemačkog jezika. Kao treći strani jezik naveden je samo španjolski i to kao izborni modul s time da ga učenici mogu birati u 3. i u 4. razredu. Zna se što njemački jezik predstavlja u Hrvatskoj i koja je njegova važnost. Stoga je lako argumentirati da nema opravdanja njemački jezik potiskivati, a španjolski stavljati kao 3. strani jezik kada je evidentno kakve su kulturne, gospodarske i ostale veze Hrvatske s njemačkim govornim područjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. U navedenom strukovnom kurikulu predviđena su tri strana jezika, jedan općeobrazovni i dva u strukovnom dijelu kurikula. Nadalje, četvrti strani jezik je predviđen u izbornom dijelu strukovnog kurikula u trećoj godini obrazovanja. Strukovnim kurikulom se daje širok izbor stranih jezika, a njihov odabir ovisi o predznanju učenika i mogućnostima pojedine škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 IVAN ČIRJAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, želim izraziti nezadovoljstvo prijedlogom donošenja novih strukovnih kurikula kojima se smanjuje satnica općeobrazovnih predmeta koji nisu obavezni na državnoj maturi, a povećava satnica obaveznih predmeta s državne mature. Također podržavam očitovanje HRVATSKOG GEOGRAFSKOG DRUŠTVA / GEOGRAFSKOG ODSJEKA na e-savjetovanje o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama i Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 MATEA JARIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Koristeći (uz dozvolu) riječi jedne od najvećih, dajem do znanja da se ne slažem s prijedlogom. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 IVICA BORIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 VALENTINA JAPEC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Ne slažem se s prijedlogom Odluke! Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 DIJANA BAUMKIRCHER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru turizam i ugostiteljstvo geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 NEVENKA BLAŽEVIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA U praksi će biti vrlo teško izvoditi nastavu drugog/trećeg stranog jezika u okviru strukovnih modula. Svakako bi bilo bolje da se drugi/treći strani jezik izvodi kao predmet u okviru općeobrazovnog modula u kojem bi bili navedeni svi strukovni sadržaji relevantni za komunikaciju na dotičnom jeziku. Ako to nije moguće onda bi učenicima trebalo omogućiti da od prvog do četvrtog razreda uče isti drugi/treći strani jezik u okviru modula u kojima se ostvaruje komunikacija na stranom jeziku. Time bi se postigli bolji ishodi nastave, a i realizacija iste u školskoj praksi bi bila jednostavnija. dr. sc. Nevenka Blažević Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. U navedenom strukovnom kurikulu predviđena su tri strana jezika, jedan općeobrazovni i dva u strukovnom dijelu kurikula. Nadalje, četvrti strani jezik je predviđen u izbornom dijelu strukovnog kurikula u trećoj godini obrazovanja. Strukovnim kurikulom se daje širok izbor stranih jezika, a njihov odabir ovisi o predznanju učenika i mogućnostima pojedine škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 DORIS ŽIBERT ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, nedopustivo je smanjenje satnice, temeljna znanja potrebna za turizam se trebaju proširivati, a ne sužavati. Uostalom, itekako je nužno usvojiti i znanja iz opće geografije, pa tek onda sužavati fokus na ovaj sektor. Uostalom, s nekim razlogom je turizam kao takav u gimnazijama tek dio gradiva 4. razreda. Gdje je prirodna osnova? Društveno-geografske osnove? Nadam se da ćete uvažiti naša mišljenja. Doris Žibert, nastavnica geografije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 SLAVEN ŠKRABIĆ 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI, 1. RAZRED Pegledavajući dokument uvidio sam nedostatak postojanja skupova ishoda koji se odnose na dosadašnji predmet Statistika kod HTT. Smatram da u današnjem modernom obrazovanju za zanimanje u turizmu je neprihvatljivo da se učenici ne upoznavaju sa osnovnim statističkim pojmovima kao što su npr. - tabele i grafikoni i načini njihove izrade, mod, medijan i aritmetička sredina... Danas je prava rijetkost pronaći na tržištu rada zanimanje kojemu nije potrebno (pred)znanje o gore navedenim satističkim sastavnicama a to se naročito odnosi na TTD. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U strukovnom kurikulu turistički tehničar destinacije / turistička tehničarka destinacije područje statistike, prikupljanja i analize podataka može se pronaći u skupu ishoda učenja Istraživanje turističkog tržišta i novi trendovi u turizmu u četvrtoj godini obrazovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 JOSIP MIKINAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, gotovo je neshvatljivo kako je moguće zanimanja vezanim uz turizam smanjiti satnicu Geografije. Geografija kao predmet pruža temeljne spoznaje o svijetu u kojem živimo i pri tome objašnjava međuovisnost čovjeka i Zemlje. Navedena znanost ukazuje na različitost i uči nas o tome kako su pojedini oblici ili forme nastali, povezana je usko s ekonomijom jer, između ostalog, objašnjava do koje mjere može neko gospodarstvo napredovati i da se pri tome održi ekološka ravnoteža. Upravo tako je usko povezana i s turizmom koji je okosnica našeg gospodarstva. Znate li da na Geografskom odsjeku PMF-a postoje smjerovi koji se nazivaju "Baština i turizam" ili pak "Prostorno planiranje i regionalni razvoj", uz još nekoliko ostalih? Umjesto da se satnica Geografija poveća jer je to predmet koji u najvećoj mjeri pridonosi općoj kulturi i koji učenicima daje fundamentalne spoznaje, vi iz nekog neshatljivog razloga smanjujete ovako već malu satnicu. Ako kad država želimo zadržati kvalitetnu radnu snagu u turizmu, onda je u potpunosti apsurdno smanjenje satnice navedenog predmeta. Josip Mikinac Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 DANIJEL BAČAN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, slažem se sa kolegicama. Satnica Geografije kod ovog smjera se nikako ne smije smanjiti jer je ona usko povezana s brojnim navedenim modulima i bez poznavanja geografije učenici neće moći uspješno savladati module. Također, ključno je da se opća geografija sluša već u 1. razredu jer nemoguće je odraditi osnove turizma, održivi razvoj turizma te pogotovo prirodne osnove turističkih prostora bez poznavanja geografije! S poštovanjem, Danijel Bačan, mag. educ. geogr. et mag. geogr. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 VALENTINA TOMAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, satnica Geografije kod ovog smjera se nikako ne smije smanjiti jer je ona usko povezana s brojnim navedenim modulima i bez poznavanja geografije učenici neće moći uspješno savladati module. Također, ključno je da se opća geografija sluša već u 1. razredu jer nemoguće je odraditi osnove turizma, održivi razvoj turizma te pogotovo prirodne osnove turističkih prostora bez poznavanja geografije! Zašto se onda u gimnaziji osnove turizma i održivi razvoj turizma rade tek u 4. razredu, pa logično nakon što su učenici savladali fizičku i društvenu geografiju. Molim vas da ni ove učenike ne zakinete za znanja koja su im neophodna da bi navedene module uspješno savladali. S poštovanjem, Valentina Tomac, mag.edu.geog. (nastavnik mentor) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 VALENTINA JAPEC 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Slažem se u potpunosti s kolegicama! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 TEA PRELEC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, ne slažem se sa smanjenjem satnice Geografije u zanimanju Turistički tehničar destinacije/ Turistička tehničarka destinacije. Geografski prostor polazna je točka za svaki cilj ovog strukovnog kurikuluma. „Geografija je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa i odraza prirodnih i društvenih elemenata u geografskome prostoru (njihovim distribucijama, obrascima, međudjelovanjima i promjenama, odnosno zakonitostima) radi planiranja funkcionalne i, prema mogućnosti, optimalne prostorne organizacije (na skali od lokalne do globalne) te upravljanja prostorom u skladu s održivim, pametnim i uključivim razvojem“ (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_145.html) Možete li mi obrazložiti zašto je došlo do smanjenja satnice iako naziv zanimanja i ciljevi upućuju na povezanost turizma i prostora? Jasno je vidljivo da Geografija ovdje ima i ulogu strukovnog predmeta, a satnica je svedena na 3 CSVET-a (Prirodne osnove turističkih destinacija). Lijep pozdrav, Tea Prelec, mag. educ.geogr. (nastavnik mentor) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
27 TEA PRELEC 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, Geografija kao općeobrazovni predmet trebala bi biti u 1. ili 2.razredu kao što je i napisala kolegica Burazin. Osoba koja bi prema vašem kurikulumu trebala moći -Djelovati u skladu s ekologijom i održivim razvojem - Razumjeti poslovne procese u posredničkom poslovanju na turističkom tržištu te kreirati različite vrsta turističkih aranžmana, proizvoda i usluga u destinaciji - Identificirati elemente dobrog upravljanja destinacijom - Identificirati trendove na tržištu i predlagati inovativna rješenja za unapređenje turističke ponude u destinaciji - Prepoznati obilježja i specifičnosti turističkih destinacija - Razvijati identitet turističke destinacije u stvaranju i valorizaciji njenih autohtonih vrijednosti treba razumjeti geografski prostor i fizičko-geografska obilježja prostora kao prvi korak u ostvarivanju navedenih ciljeva. Kako kreirati ponudu bez razumijevanja klime ili reljefa? Kako će iskoristiti u turizmu specifičnosti ako ih ne mogu prepoznati u prostoru? Kako će razvijati identitet ako ne razumiju utjecaj prostora na njega? Kako će povezati održivi razvoj i ekologiju ako ne znaju analizirati geografski prostor? Odgovore na ova pitanja (i ciljeve) ima Geografija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografije nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 DANIELA BURAZIN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, Geografija kao općeobrazovni predmet je stavljena u 4. razred a do sada se slušala u većini strukovnih škola u 1. i 2.razredu. Mislim da je to najveći propust ove modularne nastave jer ne mogu učenicima pričati o npr. fjordovima u Norveškoj ili gejzirima u prvom NP Yellowstonu a nisam im objasnila što su i kako nastaju fjordovi i gejziri jer Opću geografiju imaju tek u 4. razredu. Opća geografija se mora slušati ako ne u prvom onda bar u drugom razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Geografija u četvrtom razredu srednje škole na razini 4.2 HKO-a nije samo predmet o zemljopisnim činjenicama. To je, između ostalog, platforma za razvijanje kritičkog razmišljanja, naprednih analitičkih vještina i društvene odgovornosti. Učenici su do četvrtog razreda srednje škole razvili kognitivne sposobnosti potrebne za razumijevanje kompleksnih međuodnosa ljudskih aktivnosti i prirodnog okruženja. Ishodi učenja iz kurikula geografije za 4. razred srednje škole (razina 4.2 HKO) napravljeni su stoga na način da učenicima omogućavaju da dublje analiziraju i kritički promišljaju o pitanjima poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije. Zbog navedenog je nužno da učenici geografsko obrazovanje dobiju upravo u 4. razredu srednje škole kad postaju punoljetni i spremniji za razumijevanje i angažman na kompleksnijim temama te kad mogu u potpunosti iskoristiti svoje prethodno znanje i vještine potrebne za usvajanje ovakvih ishoda učenja. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 DANIELA BURAZIN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, imam nekoliko, po meni jako bitnih zamjerki. 1. Kod svakog modula treba precizirati tko sve može predavati pojedini modul npr. mišljenja sam da geografi mogu predavati sve teme vezane za održivi razvoj kao što ih već i predaju u 4. razredu gimnazijskog programa geografije. 2. Pojedini moduli kod kvalifikacije Turistički tehničar destinacije su preopširni i nose previše CSVET bodova i mislim da ih treba reducirati. Mislim da učenici imaju previše ekonomskih sadržaja koji se ponavljaju u različitim modulima. Čini mi se da je više ekonomskih modula u sektoru Turizam i ugostiteljstvo nego što ih je kod sektora Ekonomija. 3. Geografija kao općeobrazovni predmet je stavljena u 4. razred a do sada se slušala u većini strukovnih škola u 1. i 2.razredu. Mislim da je to najveći propust ove modularne nastave jer ne mogu učenicima pričati o npr. fjordovima u Norveškoj ili gejzirima u prvom NP Yellowstonu a nisam im objasnila što su i kako nastaju fjordovi i gejziri jer Opću geografiju imaju tek u 4. razredu. Opća geografija se mora slušati ako ne u prvom onda bar u drugom razredu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 VLATKA BENKO  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Poštovani, smatram da je u ovom četverogodišnjem zanimanju ukidanje 3. stranog jezika općenito vrlo veliki promašaj. Ne kaže se bez veze "Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš.", a pogotovo jer smo mi turistička zemlja te je za uspješnost turističkog sektora strani jezik od velike važnosti. Kao treći strani jezik stavili ste jedino španjolski i to kao izborni modul s time da učenici mogu birati žele li učiti španjolski ili animaciju u trurizmu u 3. razredu, odnosno španjolski ili pametnu destinaciju u 4. razredu. Mislim da je nepotrebno pogađati koji će od ponuđenih modula učenici odabrati. Zbog svega navedenoga ne slažem se da se 3. strani jezik izbaci em uopće iz ovog četverogodišnjeg programa, em da ga ne uvrstite u obavezan strukovni modul, kad već strane jezike (osim prvoga) niste stavili u općeobrazovne predmete. S poštovanjem, Vlatka Benko, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. U navedenom strukovnom kurikulu predviđena su tri strana jezika, jedan općeobrazovni i dva u strukovnom dijelu kurikula. Nadalje, četvrti strani jezik je predviđen u izbornom dijelu strukovnog kurikula u trećoj godini obrazovanja. Strukovnim kurikulom se daje širok izbor stranih jezika, a njihov odabir ovisi o predznanju učenika i mogućnostima pojedine škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
31 VALENTINA PIRC MEZGA  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Potpisujem sve što je napisao kolega Ivica Borić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 VALENTINA PIRC MEZGA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, nadam se da ovaj kurikulum ne da smanjuje satnicu geografije, već da će je povećati kao općeobrazovi predmet. Kako će budući turističi djelatnici biti kompetentni na tržištu rada ako ih se zakine za ono što je je su srži tog zanimanja. Ne razumijem ovu takvozvanu redukciju geografije kod ekonomskih i sturističkih kurikuluma. Predlažem : Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 IVICA BORIĆ  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Poštovani, smatram da predloženi ishodi i nastavne cjeline nisu u potpunosti u skladu s nazivom modula PRIRODNE OSNOVE TURISTIČKIH DESTINACIJA koji sugerira naglasak na prirodnoj osnovi prostora. Predloženi ishodi i nastavne cjeline uglavnom se odnose na opisivanje i uspoređivanje turističkih destinacija koje su rezultat prirodne ali i društvene osnove dok je u naslovu modula naglasak na prirodnim obilježjima prostora. Stoga predlažem promjenu naslova u Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija. Kao cilj modula predlažem stjecanje kompetencija kritičkog razmišljanja o utjecajima turizma na prostor, što uključuje razumijevanje utjecaja turističkih aktivnosti na prirodna i društvena obilježja turističkih destinacija. Kako bi učenici u zanimanju turistički tehničar destinacije / turistička tehničarka destinacije uistinu stekli nužna znanja i vještine razumijevanja utjecaja turizma na prostor predloženi modul potrebno je proširiti većim brojem ishoda a time i većim brojem CSVET bodova. Predlažem da se predloženi modul (razdvoji)izvodi u dva modula, od koji će svaki modul nositi 3 CSVET boda. U prvom modulu (Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija Hrvatske i Sredozemlja, 3 CSVET boda) naglasak bi bio na turističkim destinacijama Hrvatske i njenim glavnim konkurentskim turističkim destinacijama na Mediteranu. U drugom modulu (Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija svijeta, 3 CSVET boda) naglasak bi bio na ostalim turističkim destinacijama u Europi i svijetu. U nastavku predlažem ishode. Ishodi modula Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija Hrvatske i Sredozemlja: 1. Analizirati prirodne i društvene osnove značajne za razvoj hrvatskih turističkih destinacija i odabranih sredozemnih turističkih destinacija. 2. Istražiti i prezentirati ključne kulturne i prirodne turističke atrakcije Hrvatske. 3. Usporediti kulturne i prirodne turističke atrakcije Hrvatske s turističkim atrakcijama u odabranim sredozemnim destinacijama. 4. Istražiti i prezentirati utjecaj turizma na oblikovanje urbanističkog i ekonomskog razvoj turističkih destinacija u Hrvatskoj. 5. Izraditi i analizirati digitalnu tematsku kartu odabrane turističke destinacije u Hrvatskoj. 6. Opisati odnos turizma i održivog razvoja s naglaskom na značaj prirodne baštine za razvoj turizma Hrvatske. Ishodi modula Prirodne i društvene osnove razvoja turističkih destinacija svijeta: 1. Izdvojiti kriterije turističke regionalizacije na svjetskoj razini. 2. Analizirati prirodne i društvene faktore koji utječu na izbor i razvoj turističkih destinacija u svijetu. 3. Uz pomoć odabranih statističkih pokazatelja opisati podatke na razini država o broju turističkih dolazaka, noćenja i prihoda od turizma. 4. Istražiti i opisati utjecaj turizma na preobrazbu prostora u odabranoj svjetskoj turističkoj destinaciji. 5. Istražiti i prezentirati prirodne i društvene resurse odabrane svjetske turističke destinacije. 6. Prikupiti podatke i izraditi digitalnu tematsku kartu turističkih atrakcija odabrane svjetske turističke destinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 DANIELA BURAZIN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TURISTIČKI TEHNIČAR DESTINACIJE / TURISTIČKA TEHNIČARKA DESTINACIJE u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Poštovani, zar je moguće da je geografija kod kvalifikacije Turistički tehničar destinacije, osim kao općeobrazovni predmet u četvrtoj godini, u obveznim strukovnim modulima zastupljena samo s modulom Prirodne osnove turističkih destinacija koji nosi samo 3CSVET-a. Niti na popisu izbornih strukovnih modula geografije nema. Mišljenja sam da sektor turizma bez geografskih spoznaja puno gubi i da će naši učenici ostati zakinuti za mnoga fundamentalna znanja. Geografija i povijest trebaju biti ključni općeobrazovni predmeti u sektoru turizma a ne da ih se sustavni marginalizira. Također bi htjela dodati da se u sektoru ekonomija geografija sluša kao općeobrazovni predmet u četvrtom razredu ali geografija u struci je zastupljena sa tri modula koji nose ukupno 10CSVET-a i raspoređeni su na sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja dok bi se u turističkim školama geografija po ovome modela slušala samo dvije godine što je po mome mišljenju premalo te se nadam da ćete uvažiti moje mišljenje i povećati satnicu geografije budućim turističkim djelatnicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada, a da nema preklapanja ishoda učenja (sadržaja) u njihovom obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 DANIELA BURAZIN  3. RAZRADA MODULA, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI Poštovani, zar je moguće da je geografija kod kvalifikacije Turistički tehničar destinacije, osim kao općeobrazovni predmet u četvrtoj godini, u obveznim strukovnim modulima zastupljena samo s modulom Prirodne osnove turističkih destinacija koji nosi samo 3CSVET-a. Niti na popisu izbornih strukovnih modula geografije nema. Mišljenja sam da sektor turizma bez geografskih spoznaja puno gubi i da će naši učenici ostati zakinuti za mnoga fundamentalna znanja. Geografija i povijest trebaju biti ključni općeobrazovni predmeti u sektoru turizma a ne da ih se sustavni marginalizira. Hvala i nadam se da ćete uvažiti moje mišljenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
36 DANIELA BURAZIN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA                                                                             , 2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, zar je moguće da je geografija kod kvalifikacije Turistički tehničar destinacije, osim kao općeobrazovni predmet u četvrtoj godini, u obveznim strukovnim modulima zastupljena samo s modulom Prirodne osnove turističkih destinacija koji nosi samo 3CSVET-a. Niti na popisu izbornih strukovnih modula geografije nema. Mišljenja sam da sektor turizma bez geografskih spoznaja puno gubi i da će naši učenici ostati zakinuti za mnoga fundamentalna znanja. Geografija i povijest trebaju biti ključni općeobrazovni predmeti u sektoru turizma a ne da ih se sustavni marginalizira. Hvala i nadam se da ćete uvažiti moje mišljenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.