Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NEVENKA BRAJDIĆ HLOBIK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, vezano uz module koji bi trebali sadržavati nekoliko ishoda, smatram da je nužno dodati ishode vezane uz prostoručno crtanje: a) Dodati po 1 CSVET za ishod u modul/nastavni predmet Dizajn (ishodi: Nacrtati kompoziciju ravnih i zaobljenih geometrijskih tijela primjenom grafičke i tonske modelacije) b) Dodati po 1 CSVET za svaki ishod u treći razred modul/nastavni predmet Krajobrazna arhitektura (ishod: Nacrtati arhitekturu i urbani prostor sa stiliziranom vegetacijom ili siluetama osoba) Hvala, s poštovanjem, Nevenka Brajdić Hlobik, dipl. ing. arh., nastavnica strukovnih predmeta Graditeljska tehnička škola Zagreb Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi se o izbornim modulima. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 MIRELA DERANJA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA U potpunosti se slažem s komentarom dodanim 11.6.2024, kolegice Tanje Pranjić Petrović, o neophodnim sadržajima iz fizike za arhitektonsku i graditeljsku struku i predlažem da se dodaju moduli: - Osnove mehanike fluida (1 CSVET-a), - Osnove mehanike krutog tijela(1 CSVET-a), - Osnove termodinamike (2 CSVET-a), - Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a). Ovi moduli nužni su kako bi učenici mogli razumjeti strukovne module i sadržaje struke pratiti s razumijevanjem. Dalje u nacrtu prijedloga novog kurikuluma piše: "Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula: Standardna učionica s potrebnom IT opremom, laboratorijskom opremom i potrebnim mjernim uređajima za mjerenje odabranih svojstava iz mehanike, termodinamike, elektromagnetizma, mehaničkih valova i optike." Naši kabineti prirodnih znanosti u velikoj većini škola nisu opremljeni na ovaj način koji je u nacrtu predložen, upitno je kako bi se takva nastav mogla odvijati. Ili Ministarstvo planira osigurati dodatne učionice / laboratorije. Kada i kako? Mirela Deranja, prof. fizike Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Dodaju se moduli Osnove mehanike fluida, Osnove mehanike krutog tijela i Osnove termodinamike. Osiguravanje minimalnih trajnih materijalnih i financijskih preduvjeta za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva propisano je Državnim pedagoškim standardom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 ALEKSANDAR ÖHLHOFER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Najkorisnija dodatna vrijednost predmeta Biologija za svaku srednju školu pa time i strukovnu je jedinstveni doprinos razumijevanju ljudskog tijela. Razumijevanje ljudskog tijela je preduvjet svih kasnijih spoznaja o zdravom načinu života, prepoznavanju bolesnih pojava te održavanju psiho-fizičkog zdravlja pojedinca dugi niz godina na dobrobit obitelji, šire zajednice pa time i naše države. Sve gore navedeno postaje urgentno upravo u osjetljivoj adolescentskoj/srednjoškolskoj dobi kada mladi ljudi imaju obilje dvojbi i pitanja na koja im malo tko može dati znanstveno utemeljen odgovor. Paradoksalno, sve to usprkos brojnim digitalnim i mrežnim platformama koje mladi obožavaju. Takvom stanju je kumovao trend omalovažavanja znanosti kojem svjedočimo zadnjih godina a koji ide ruku pod ruku sa raznim teorijama zavjere. Dovoljno se prisjetiti nedavne Corona epidemije i poplave svakakvih „teorija“ raznih samozvanih stručnjaka i „influencera“. Nastavno na istu argumentaciju, a uzevši da će poslovi koje će obavljati ti mladi ljudi nakon strukovne škole nositi veći rizik od ozljeda na radu i narušavanja zdravlja, zašto ga ne umanjiti (rizik) sustavnim razumijevanjem procesa u ljudskom tijelu i pratećom edukacijom. Da ne bude zabune, nisam ni zagovornik skraćivanja programa Biologije samo na učenje o čovjeku. Jer, kao i sve drugo, lakše je razumjeti složena bića učeći na jednostavnijim oblicima života i postepeno proširivati vidike složenijim. Nakon ovih općih, nastavio bih sa pogodnostima znanja iz Biologije upravo za graditeljsku struku. Uslijed klimatskih promjena, graditeljstvo se novonastaloj situaciji prilagođava uvođenjem živih-bioloških organizama prilikom izrade nastambi za stanovanje. Nekada se to sporadično radilo samo po krovovima a sada je trend i po fasadama zgrada. Već se rade i fasadni stakleni paneli sa podlogom za razvoj algi. Slično tome, a u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova uvode se organski materijali i materijali nastali iz biljaka u proces izrade građevinskih materijala (zamjena za cement pri izradi betona, zamjena za opeku, zamjena za armaturu). Sve ove novosti zahtijevaju od budućih tehničara posebna znanja o uvjetima primjene, načinu ugradnje i održavanja a što je razumljivije uz neke osnove iz Biologije. Imajući sve ovo u vidu, nove generacije učenika bi bez Biologije prije bile hendikepirane nego rasterećene. Kad bi javnost imala uvid u komparativnu analizu pros/cons ukidanja Biologije u odnosu na, recimo, ukidanje Povijesti prethodna tvrdnja bi se dala i dokazati. Svejedno, umjesto ukidanja predmeta, samo rasterećenje je bolje ostvariti službenim uvođenjem razlike u vrednovanju ocjena iz strukovnih i ne-strukovnih predmeta, uz smanjenje kriterija za ocjenu „dovoljan (2)“ za ne-strukovne premete. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 TATJANA PRANJIĆ-PETROVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani! U prijedlogu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Arhitektonski tehničar uvrštena su samo dva modula iz Fizike i to: - Fizikalne veličine i mjerenja (4 CSVET-a), - Osnove mehanike materijalne točke (4 CSVET-a), U trenutno važećem planu i programu za zanimanje Arhitektonski tehničar uvedenom 2006. godine nastava Fizike provodi se kroz četiri godine s fondom sati 2,2,1,1 po nastavnim godinama. Prema ovom prijedlogu izostavljeno je nekoliko modula iz Fizike koji imaju ključnu ulogu za razumijevanje struke i bolje usvajanje znanja iz stručnih predmeta. Kao nastavnica fizike s 34 godine radnog iskustva predlažem da se u kurikulum za stjecanje kvalifikacije Arhitektonski tehničar uz navedene dodaju još slijedeći moduli iz Fizike: - Osnove mehanike fluida (1 CSVET-a), - Osnove mehanike krutog tijela(1 CSVET-a), - Osnove termodinamike (2 CSVET-a), - Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a), Navodim neke razloge zašto je potrebno uvesti ove module iz Fizike u obrazovanje učenika za ovo zanimanje. Važno je da učenici znaju pojmove iz mehanike fluida kako bi razumjeli ponašanje tekućina s posebnim naglaskom na tlak, tlakove u tekućinama, uzgon, protok, brzinu strujanja. Navedeno je važno kako bi učenici bolje razumjeli zadatke i probleme vezane uz zadržavanje vode, sustave odvodnje, vodoopskrbe i sl. U detaljnom opisu modula 3: Osnove mehanike fluida navodi se kao primjer zadatak vezan uz ugradnju vodovodnih instalacija u novogradnji koji se tiče direktno ove struke, a ovaj modul je izostavljen iz prijedloga kurikuluma za ovo zanimanje. Za ovo zanimanje od posebne je važnosti da učenici usvoje osnovne pojmove iz mehanike krutog tijela kako bi lakše razumjeli stručne predmete, a posebno nosive konstrukcije. U objašnjenju ovog modula navode se primjeri na kojima bi učenici mogli ostvariti ishode istraživačkom nastavom: mirovanje ljestvi, rušenje (padanje) dimnjaka, a vezani su upravo za sektor graditeljstvo, geodezija i arhitektura. U ovom modulu navode se ishodi učenja: primijeniti moment sile, moment tromosti tijela te jednadžbu gibanja rotacije, kao i ishodi učenja vezani uz težište i ravnotežu tijela također vezani uz ovu struku. Smatram da je potrebno uvrstiti modul Osnove termodinamike jer arhitektonski tehničar mora poznavati linearno i volumno toplinsko rastezanje različitih materijala. Arhitektonski tehničar treba znati ispravno izračunati izračunati rastezanje različitih materijala pri promjeni temperature. Važno je upoznati učenike i s načinima prijenosa topline, toplinskim svojstvima građevinskih materijala i izolacijama. Razumijevanje zakona očuvanja energije i toplinskih svojstava materijala, kao i poznavanje kako sunčeva energija utječe na različite materijale pomaže pri projektiranju i gradnji energetski učinkovitih zgrada. Iz modula osnove harmonijskih titranja i valova potrebno je poznavati harmonijsko titranje, opisati elastičnost materijala, nastanak i opis valova, zvuk (frekvencijski raspon, jakost zvuka, glasnoću), infrazvuk i ultrazvuk, interferenciju harmonijskih valova, nastanak i rasprostiranje elektromagnetskih valova te spektar elektromagnetskih valova. Upravo se u objašnjenju ovog modula nalaze primjeri iz građevinske struke kao što su: odrediti čvrstoću konstrukcije metalnog mosta, izračunati Youngov modul elastičnosti metala od kojeg je most napravljen, objasniti kakvo gibanje predstavlja prijenos udarca duž mosta i njegovo odbijanje. Navedeni primjeri vezani su za sektor graditeljstvo, geodezija i arhitektura, a ovaj modul nije uvršten u prijedlog kurikuluma za ovo zanimanje. Također učenici ovog zanimanja trebaju znati kako zvuk putuje kroz različite materijale, što je važno za zvučnu izolaciju te projektiranje zgrada s dobrim akustičkim svojstvima. Važno je da znaju kako buka utječe na zdravlje čovjeka da bi mogli procijeniti i planirati gdje treba graditi ceste te kako stanovnike koji žive u blizini prometnica zaštititi od neželjene buke i vibracija. Potrebno im je znanje o potresnim valovima i vibracijama izazvanim vjetrom te rezonanciji. Iz svega navedenog vidljivo je da su ishodi koji su navedeni u ova četiri modula Fizike važni i nužni za razumijevanje struke te molim da se uz module: Fizikalne veličine i mjerenja i Osnove mehanike materijalne točke uvrste kao moduli iz Fizike za ovo zanimanje. Srdačan pozdrav, mr.sc. Tatjana Pranjić-Petrović, prof. matematike i fizike Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Dodaju se moduli Osnove mehanike fluida, Osnove mehanike krutog tijela i Osnove termodinamike. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Kao biolog, osvrćem se nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima i u velikoj većini četverogodišnjih zanimanja). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u srodnim zanimanjima obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Biologija odnosno Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Osim toga, za navedeno zanimanje vrlo je važno poznavanje i razumijevanje ekologije i zaštite okoliša i prirode. Predloženi kurikulum je jedan u nizu slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te da se biologija uključi kao obavezni predmet odnosno da se barem ranije navedeni biološki sadržaji uključe kao obavezni moduli. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 MARKO ŠTUHEC 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Čitajući popis modula i njihove ishode, primjećujem da se često isprepliću razine znanja koje dajemo, ali i koje tražimo od učenika. Na primjer, u modulu „Sadržaji arhitektonskih nacrta“, nastavna cjelina „Arhitektonski nacrti“ očekuje se od učenika da nadopune nacrt glavnog projekta. Ova tema je toliko kompleksna da se u prvom razredu može odraditi samo na razini bezumnog prepisivanja. Primjera radi, učenici moraju označiti sheme stolarije koje ne razumiju bez da im se prethodno objasne pojmovi poput modularnog i zidarskog otvora te sheme stolarije. Sličan primjer je za toplinsku izolaciju, gdje odabir toplinske izolacije utječe na grafiku izolacije. Problem postaje još izraženiji ako se isto traži na razini izvedbenog projekta. Jedno je upoznati učenika s terminologijom, drugo je od njega tražiti da s RAZUMIJEVANJEM iscrta ili nadopuni nacrt. Module bi trebalo po razrednima rasporediti tako da su progresivno sve teži i da se nadovezuju na prethodna znanja. Ponovo, primjera radi, ću se nadovezati na razine razrade projekata. Krenimo, u prvom razredu, s idejnom projektom. Učenici kroz razne module uče o gradnji, elementima zgrada i grafičkoj opremi nacrta na razini idejnog projekta. Isti projekt može se nadograđivati kroz razne module pa tako učenički rad s jednog modula može poslužiti kao podloga u drugom modulu (npr. projekt obiteljske kuće koji je podloga za projekt instalacija ili statičkog proračuna). U drugom razredu se razrađuju projekti na razini glavnog projekta – konstrukcija, energetska učinkovitost, konstruktivni elementi, itd. U trećem razredu projekte „šaljemo“ na ishođenje građevinske dozvole. Tu možemo smjestiti projekte uklanjanja građevine, fiziku zgrade, urbanizam i urbanističke akte, itd. Na kraju trećeg, a posebno u četvrtom razredu se učenici bave projektima na razini izvedbenog projekta. Struke smo koja ima svoj prirodni tok. Ovo su prepoznali fakulteti diljem svijeta pa tako i Arhitektonski Fakultet u Zagrebu i Splitu. Radimo kroz mjerila, od većeg prema manjem. U srednjoj školi odlučili sve ispremiješati, ignorirajući logiku struke čime samo dodatno zbunjujemo učenike i potičemo precrtavanje, učenje napamet te ubijamo svaki pokušaj kreativnog razmišljanja . Van ovoga, drago mi je da se vraćaju predmeti/moduli poput materijala i instalacija te sam mišljenja da je potrebno radu u AutoCAD-u skratiti kako bi se učenike što prije podučavalo BIM programima. Trenutno svaka dva od tri oglasa u struci traže poznavanje BIM programa. Velik problem s radom učenika je da nemaju pouzdanih materijala iz kojih mogu učiti. Nema udžbenika, a nerijetko se i nastavnici moraju oslanjati na tehničke brošure proizvođača ili na skripte i članke drugih predavača iz srodnih struka. Kao glavna literatura se nakon 60 godina i dalje spominje – Peulić. Završno, nastavu bi vjerojatno bilo najbolje organizirati kao radionice s više nastavnika, gdje su predavanja tek popratno sredstvo da se učenike upozna s nekim činjenicama koje oni onda sami koriste i ugrađuju u projektima koje rade na radnicama. Da ne bi bilo zabune, ne govorim o projektiranju već o tehničkoj razradi projekata koja se radi kroz više raznih primjera na primjerenoj razini. S poštovanjem, Marko Štuhec, mag.ing.arch., nastavnik strukovnih predmeta u Graditeljsko tehničkoj školi, Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nije moguće sve SIU razvrstati u prvi i drugi razred. Međutim, vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 KSENIJA KRALJ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Čitajući ishode modula, čini mi se da je većina prepisana iz postojećih predmeta. Smatram da bi koncept zelene gradnje trebao biti više zastupljen kroz sve module. Sadržajno su, trenutno, postojeći predmeti većinom okrenuti prema tradicionalnoj gradnji, a često i zastarjelim metodama. Ako se u novim modulima bude većina sadržaja samo prekopirala i prepisala iz postojećih predmeta (kako su trenutno osmišljeni i ishodi), novi materijali, metode i koncept zelene gradnje biti će zastupljeni samo u obliku informacije. Je li planirano izdavanje udžbenika ili se i dalje očekuje od svakog profesora pojedinačno organiziranje materijala za nastavu? Ako nije planirano izdavanje udžbenika i materijala, tada smatram da treba naglasiti uvođenje koncepta zelene gradnje. Potrebno je spomenuti i arhitekturu u ulozi uštede energije, u smislu arhitektonskog oblikovanja zgrada. Također, većina grafičkih prikaza zamišljena je kao 2D prikazi. Smatram da 3D prikazi nisu dovoljno zastupljeni, a definitivno su potrebni kao uvod za digitalizaciju i BIM. U 4. razredu predlažem objediniti i sistematizirati gradivo više modula kroz izradu arhitektonskog projekta jednostavnije obiteljske kuće. Također predlažem da se Arhitektonske konstrukcije preimenuju u Elemente visokogradnje, jer se sadržajno obrađuju ne samo elementi arhitektonskog oblikovanja nego i elementi u svojstvu nosivosti, HI, TI… Za svaku pohvalu je uvođenje BIM softvera, te laboratorijsko ispitivanje materijala, no imaju li (sve) škole mogućnosti opremom popratiti ovako zamišljen program? S poštovanjem, Ksenija Kralj, dipl.ing.građ., nastavnica strukovnih predmeta u Graditeljsko tehničkoj školi, Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. BIM je planiran u 4 razredu, kada učenici imaju predznanja i razvijene vještine potrebne za svladavanje BIM-a. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 ANDREA JURMAN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Želim pohvaliti želju za osuvremenjivanje strukovnog školstva u Republici Hrvatskoj. Smatram da je sama ideja o modularnoj nastavi dobra te pohvaljujem uvođenje tema koje su dosad bile zapostavljene no smatram da predloženi strukovni kurikulum za zanimanje Arhitektonskog tehničara treba ići na doradu. Kao prvo smatram da se strukovni kurikulumi modula trebaju raspodijeliti po godinama od jednostavnijih prema složenijima te da se izborni moduli nadovezuju na obvezne uvažavajući razvojne značajke učenika Kako bi se omogućila usklađenost stjecanja znanja i razvijanja vještina. Modul Građevinska regulative koji je postavljen u prvom razredu u dijelu vezanom uz bitne zahtjeve za građevinu i dozvole za gradnju i uporabne dozvole; donosi sadržaje koji su previše komplicirani i neshvatljivi učenicima koji se tek upoznavaju sa strukom. Kao nastavnica koja predaje predmet Računalstvo smatram da je Modul “Računalstvo u graditeljstvu“(5 CSVET) koji je smješten u prvi razred sadrži previše ishoda. Učeniku će biti previše da unutar jednog modula savlada pet različitih prugama kako je predviđeno modulom (MS WORD, MS EXCEL, MS Power Point, AutoCAD i neki od programa za obradu fotografija). Taj obim ishoda su do sada učenici savladavali u tri nastavne godine, a sada se od učenika očekuje da sve to savladaju u jednoj. Bojim se da će zbog kvantiteta ishoda izostati kvaliteta naučenog. Moj je stav da se ishodi moraju raspodijeliti u dva modula “Primjena računalstva u graditeljstvu” i “Računalno crtanje u graditeljstvu” te im povećati broj sati odnosno CSVET, minimalno 4 CSVET-a po modulu. Isto tako bi modul „Betonske konstrukcije“(6 CSVET) trebalo podijeliti u dva odvojena modula „Tehnologija betona“ (3 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (5 CSVET). Mislim da je zbog obima ovog područja predviđeno premalo CSVET-ova odnosno broj sati potrebnih za obradu gradiva. Ovo su samo neki od modula gdje su potrebne dorade. Također postoji i problem s opremljenosti škola. Imaju li škole dovoljan broj računalnih učionica s potrebnom konfiguracijom računala, opremljenih laboratorija, praktikuma i radionica kako bi se mogli ostvariti svi ishodi predviđeni kurikulumom? Postoje li pripremljeni nastavni materijali, udžbenici, priručnici i odobreni od strane Ministarstva i ASOO ili se očekuje da svaki nastavnik pripremi svoje? Tako da prije uvođenja novih kurikuluma treba voditi računa i o tome. Hvala, s poštovanjem, Andrea Jurman, dipl.ing.građ. nastavnica strukovnih predmeta Graditeljske tehničke škole Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Računalstvo se do sada poučavalo u dvije godine. U prvoj se radio Word i excell, a u drugoj ostatak. Međutim, kako učenici sustavno rade Informatiku u osnovnoj školi, dolaze s već usvojenim ishodima učenja iz osnova informatike. Stoga, učenici kroz modul Računalstvo u graditeljstvu uče ishode učenja koji se odnose na informatička znanja potrebna u struci. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 VEDRAN BAGARIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 4. ZAVRŠNI RAD Osim što zvuči "hoch", suvremeno i europski ovaj novi kurikulum nema niti jedan drugi adut. Vodi u komplikaciju i to daleko od kvalitetnijih ishoda učenja kojima se teži. Sustav obrazovanja za tehničare kakav imamo sada se može unaprijediti jedino kvalitetnom literaturom, raznovrsnim softwareom i boljim tj. stručnijim edukacijama za nastavnike. Ništa drugo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 IVANA GAGRO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, iako sam kao nastavnica svjesna da mi u srednjoj strukovnoj školi obrazujemo učenike za tržište rada, smatram da uvjete koje imate u modulima prvog razreda traže profesori na fakultetima, koji imaju minimalno 19 godina a ne 15...?? Iz jednog vrlo jednostavnog razloga, više od 70% naših učenika nastavlja svoje školovanje na višim ili visokim obrazovnim institucijama, pa zašto onda ne prilagoditi uzrastu? Ivana Gagro, nastavnica strukovnih predmeta Graditeljske tehničke škole Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Svi skupovi ishoda učenja i pripadajući ishodi izrađeni su u skladu s HKO, odnosno, u skladu s kompetenicjama iz Standarda zanimanja te u skladu sa skupovima ishoda učenja iz Standarda kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 IVANA GAGRO 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, pohvaljujem ideju o promišljanju na temu strukovnog kurikuluma međutim imam nekoliko zamjerki na razradu istoga. 1) Zašto se nije oformila grupa nastavnika koji predaju strukovne predmete u ovom zanimanju iz bar 5 strukovnih škola iz cijele Hrvatske, sa različitim godinama iskustva i sa različitim predmetima koje predaju? 2) Vrlo je problematično pratiti nazive modula koji ponekad zvuče kao predmet a zamišljeni su kao modul, molim da se donese konkretna odluka, jesu li to predmeti ili su to moduli? Ako su moduli, onda brišite predmete kao što su Arhitektonske konstrukcije i navedite ih drugačije. Jer gledajući ove nazive čini mi se kao da su cjeline iz nastavnih predmeta preimenovane u module..?? 3) Lako je reći da će osnivač razmišljati o infrastrukturi škole, kad realno znamo da nije tako. Jako lijepo zamišljeno što bi svaka škola trebala imati, međutim realnost rada u školi je drugačija i smatram da ne trebamo zahtijevati da svaka škola ima laboratorij ili CNC stroj. 4) U 2.razredu pod modulom "Razrada nacrta na računalu" ste stavili uvjet da "uključuje poznavanje pravila za organizaciju prostora", međutim taj uvjet ste stavili kao modul koji se radi u 3.razredu? Kako očekujete od učenika da sa 15 godina znaju, a uče sa 16??? 5) u 2.razredu u modulu "2D računalno crtanje građevine", navodite da "bilo koji projekt", a do koje razine je onda njihovo znanje i spoznaja došla da mogu projekte samo tako izbacivati iz glave u računalo?? 6) referiram se ponovo na Računalstvo, gdje osobno pohvaljujem upotrebu BIMa, međutim nastavno gradivo koje vi očekujete da dijete od 15 godina svlada u 1.razredu srednje je realno nešto što možemo zahtijevati kroz cijelu godinu 2.razreda, a ne prvog kad tek počinjemo razvijati i usmjeravati njihovo promišljanje o graditeljstvu Zahvaljujem, Ivana Gagro, dipl.ing.arh. nastavnica strukovnih predmeta Graditeljske tehničke škole Zagreb voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Proces izrade novih strukovnih kurikula trajao je više godina, uključujući temeljite analize, istraživanja i konzultacije s različitim dionicima – naročito s poslodavcima i strukovnim školama. U izradu su putem radnih skupina bili uključeni brojni ravnatelji, profesori i stručnjaci iz relevantnih (pod)sektora. Proces je uključivao anketiranja, fokus grupe, rasprave, povratne informacije nastavnika, roditelja i učenika, poslodavaca te višestruke revizije dokumenata kako bi se osigurala kvaliteta i relevantnost. Kurikul je izrađen temeljem Nacionalnog kurikula strukovnog obrazovanja i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Međutim, vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 ANTEA BEKAFIGO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, smatram da je za predmet Računalstvo u graditeljstvu u 1. razredu obujam ishoda prevelik i da će ih biti nemoguće odraditi u jednoj školskoj godini. Mišljenja sam da bi se Microsoft Word, PowerPoint i Excel trebali obrađivati cijelu nastavnu godinu da bi ih učenici adekvatno savladali. Antea Bekafigo, nastavnica računalstva u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Svi skupovi ishoda učenja i pripadajući ishodi izrađeni su u skladu s HKO, odnosno, u skladu s kompetenicjama iz Standarda zanimanja te u skladu sa skupovima ishoda učenja iz Standarda kvalifikacije. Osim toga, učenici u srednju školu dolaze s predznanjima iz informatike iz osnovne škole. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 HRVOJE MOSTEČAK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Uvođenjem novog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Arhitektonski tehničar pohvaljujem uvođenje tema koje su dosad bile zapostavljene ili koje su bile definirane starim nastavnim programom ali su se obrađivale samo ukoliko je nastavniku ostalo dovoljno vremena u okviru nastavnog predmeta. Međutim imam nekoliko komentara. - U 1. razredu je predviđen modul Građevinska regulativa. Smatram da je ovo područje prezahtjevno za obradu u 1. razredu s obzirom na pojmove koje je potrebno obraditi te na razinu svijesti učenka koji se tek uvode u područje graditeljstva. Mislim da bi ovaj modul mogao biti primjereniji u drugom ili trećem razredu. - U 4. razredu uvodi se modul „Betonske konstrukcije“ s dva skupa ishoda „Tehnologija betona“ (2 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (4 CSVET). Mislim da je zbog obima ovog područja predviđeno premalo CSVET-ova odnosno broj sati potrebnih za obradu gradiva. Također smatram da bi bilo prikladnije skup ishoda „Tehnologija betona“ obraditi u 3. razredu, preciznije, da se svaki od navedena dva ishoda zapravo umjesto jednog modula preimenuje u dva odvojena modula. Naime, prvi se odnosi samo na beton i njegove komponente, a drugi na proračune armiranobetonskih konstrukcija. Hvala, Hrvoje Mostečak, nastavnik strukovnih predmeta u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Svjesni smo da modul Građevinska regulativa može biti izazovan za učenike prvog razreda. Međutim, smatramo da je uvođenje osnovnih pojmova i regulativa u početnoj fazi obrazovanja ključno za postavljanje temelja razumijevanja graditeljstva. Ovaj modul je dizajniran tako da se postupno uvode osnovni pojmovi i da se učenici upoznaju s temeljnim regulativama koje će im biti potrebne tijekom cijelog obrazovanja. Obim i broj sati predviđenih za modul „Betonske konstrukcije“ je pažljivo razrađen. Trenutna struktura modula je rezultat detaljne analize i konzultacija s stručnjacima iz područja. Skup ishoda „Tehnologija betona“ (2 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (4 CSVET) smješteni su u 4. razred jer smatramo da učenici tek tada imaju dovoljno predznanja i vještina za razumijevanje složenijih ishoda učenja. Premještanje ovih ishoda u 3. razred ili njihovo razdvajanje u dva modula bi narušilo trenutni raspored i tijek kurikula, koji je pažljivo osmišljen da prati logičan razvoj znanja i vještina učenika. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 NEVENKA BRAJDIĆ HLOBIK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, voditeljica sam Aktiva arhitektica i arhitekata u Graditeljskoj školi u Zagrebu, imam 30 godina radnog iskustva. Osvrnula bih se na Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA. S obzirom da modul povezuje sadržaje iz različitih područja i tradicionalnih predmeta u logičnu cjelinu u svrhu umanjenja rascjepkanosti sadržaja prema nastavnim predmetima te nije istovjetan predmetnom poučavanju (definicija iz Metodologije izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje – smjernice i upute za izradu) te utječe na kvalitetu suradnje na relaciji nastavnik – nastavnik jer je za primjenu modularnog pristupa potrebna suradnja između nastavnika različitih struka i područja smatram da su nazivi modula strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije arhitektonski tehničar/arhitektonska tehničarka ostali uglavnom vezani uz nastavne predmete: Prostoručno crtanje, Nacrtna geometrija, Nosive konstrukcije... iako bi se skupovi ishoda učenja mogli djelotvornije povezati u module. Imam dugogodišnje iskustvo kao nastavnica crtanja i smatram odličnom prilikom da se ishodi prostoručnog crtanja povežu s drugim ishodima jer je osnovni cilj naše struke razvijanje prostornog zora i prostorne percepcije te grafo-motorike. U PRVOM razredu ishodi crtanja mogu se odlično povezati sa Standardima geometrijskog projektiranja te Elementima zgrade. U PRVOM razredu uopće se ne spominje 3 D prikaz tijela; čak niti aksonometrija što je apsurdno! U DRUGOM razredu prostoručno crtanje može se povezati uz ishode Arhitektonskih konstrukcija. U drugom razredu je, istina, predviđen modul/predmet Prostoručno crtanje s nazivom skupa ishoda učenja: Crtanje i bojanje te Crtanje perspektivnih prikaza građevina. Zašto Crtanje i bojanje tek u drugom razredu kada to prirodno treba biti na samom početku, u prvom razredu? Na koje građevine se odnose ishodi Crtanje perspektivnih prikaza građevina? U TREĆEM razredu Stambene i javne zgrade imaju skup ishoda učenja Javne zgrade gdje bi se crtanje perspektiva odlično uklopilo, zatim uz Urbanizam i prostorno planiranje , Osnove dizajna, Dizajn interijera, Krajobraznu arhitekturu (crtanje vegetacije, vrta, dijela naselja, interijera, ...). Dakle, prostoručno crtanje mora biti povezano uz ishode kojima su trodimenzionalni prikazi važan segment. To je osnova struke! Ovakvim konceptom narušava se i vertikalna prohodnost; naši učenici izuzetno su zainteresirani za nastavak obrazovanja na Arhitektonskim fakultetima koji imaju prijemne ispite. Važan segment prijemnog ispita je crtanje i do sada smo se trudili prilagoditi ishode predmeta crtanje s prijemnim ispitima i bili smo u tome izuzetno uspješni. Zar učenici koji steknu kvalifikaciju arhitektonskog tehničara/tehničarke trebaju plaćati privatne instrukcije da se pripreme za prijemni ispit? Konačno, jedna smo od rijetkih struka koja može razvijati i njegovati prostoručno crtanje, iako je prelazak na računalo donio prednosti, izgubio se dio kreativnosti . Moduli trebaju u strukovni kurikulum biti posloženi na način da se nadograđuju jedan na drugoga logičnim slijedom. Odnosno, treba paziti na to da se slažu od jednostavnijih prema složenijima, od temeljnih prema izbornima, kao i da se izborni moduli nadovezuju na obvezne uvažavajući razvojne značajke učenika, da se omogući usklađenost stjecanja znanja i razvijanja vještina. Od prvog razreda treba postupno uvoditi prostoručni crtež i bojanje i provući ih kroz sve prikladne sadržaje da bi u četvrtom razredu samostalno crtali prostorne crteže, ovdje je modul/predmet samo u drugom razredu?! Neki ishodi su neprimjereni razvoju učenika; na primjer u PRVOM razredu Građevinska regulativa u dijelu vezanom uz bitne zahtjeve za građevinu i dozvole za gradnju i uporabne dozvole; donosi sadržaje koji su previše komplicirani i neshvatljivi učenicima koji su završili osnovnu školu i tek stječu prva i osnovna znanja o struci .... Također; Računalstvo u graditeljstvu i skup ishoda Računalno crtanje u graditeljstvu nije primjereno učenicima prvog razreda, previše je sadržaja za prvi razred. Smatram i neprimjerenim za učenike srednje škole ishode tipa Izrada idejnog rješenja obiteljske kuće ( 3. razred; modul Stambene i javne zgrade) ili Izrada idejnog rješenja višestambene zgrade te Crtanje svih dijelova glavnog projekta; to su ishodi za studente arhitekture, a regulativa niti ne dopušta da tehničari projektiraju. Ako skup ishoda učenja označava najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda učenja koji se sastoji od 4 do 10 ishoda učenja i njihov ukupni obujam iznosi u pravilu od 1 do 10 CSVET-a – minimalan obujam jednog modula jest obujam jednog skupa ishoda učenja iako je preporučljivo da modul čini više skupova ishoda učenja povezanih u logičnu cjelinu – preporuča se da modul ima najmanje 3, a najviše 12 CSVET-a, zašto je većina modula 2 do 3 CSVET-a? Zato bi moduli vezani uz prostoručno crtanje trebali imati barem 8 CSVET-a, s time da ih se poveže s drugim sadržajima što je i smisao modula. Na primjer: Vrste projekata 1 CSVET Cilj modula je ovladavanje oblicima stambene izgradnje (individualna i višestambena), kao i prostorima stana te pravilima organizacije prostorija stana i postave namještaja. Razlikovati vrste projekata i njihov sadržaj te razinu razrade. Ključni pojmovi: Stan, funkcije stana, grupe prostorija stana, shema organizacije stana, orijentacija prostorija, mjere čovjeka, namještaj i oprema, individualne zgrade, višestambene zgrade, vrste projekata Ishodi: Koristiti se pravilnicima i propisima za izradu projektne dokumentacije Odrediti svrhu i elemente idejnog projekta Odrediti svrhu i elemente glavnog projekta Odrediti svrhu i elemente izvedbenog projekta Odrediti svrhu i elemente tipskog projekta Odrediti svrhu i elemente projekta uklanjanja građevine Nelogičnosti: Naziv modula i ishodi su vezani uz Vrste projekata, a cilj i ključni pojmovi Oblici stambene izgradnje??? Ima 6 ishoda, a summa summarum samo 1 CSVET??? Neki ishodi su nemogući za realizaciju jer škole nemaju radionice ni laboratorije, na primjer: Modul: Tehnologija izvođenja betonskih i AB konstrukcija u graditeljstvu, 3 CSVET Od ukupno 7 ishoda jedan je: Uzeti uzorke svježeg betona za ispitivanje Radni zadatak: Izrada armiranobetonskog parapetnog zida određenih dimenzija i klase betona za ogradu oko parcele prema zadatku. Izraditi izračun i specifikaciju potrebnog materijala za zadani zadatak koristeći norme u graditeljstvu. Identificirati mehanizaciju, opremu, alate i pribor za izradu betona, postavljanje armature i betoniranje zida prema zadatku. Navesti mjere zaštite na radu i zaštitna sredstva pri izradi morta i zidanju zida. Dominantni nastavni sustav: Dominantan nastavni sustav je programska i heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Radom na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima i vježbama, istraživanjem, uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti, učenici pronalaze na internetu tražene informacije, te upoznaju zakonske propise. Učenici suradnički rade na zajedničkom dokumentu u oblaku, te su im definirani rokovi izvršenja zadataka i uloge u grupi ili timu. Tijekom realizacije nastavnih sadržaja unutar modula nastavnik predavačkom nastavom iznosi i pojašnjava ključne pojmove kao što su prepoznavanje radova koji pripadaju betonskim radovima i opremi, alatima i strojevima za izvođenje betonskih i tesarskih radova. Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća, redovito pohađanje svih oblika nastave i izvršavanje aktivnosti. Nelogičnosti: 7 ishoda, 3 CSVET-a ?! Radni zadatak i dominantni nastavni sustav nemaju nikakvu međusobnu vezu?! Rok za ovo Savjetovanje je 13. lipnja, razdoblje u kojem su nastavnici najopterećeniji pa se mnogi neće stići očitovati. Na žalost, ni sama se nisam mogla detaljnije ovome posvetiti. Do sada smo o svemu bili jako slabo informirani, ovo je trebala raditi velika skupina stručnjaka uz konzultacije s nastavnicima, a to je, na žalost, izostalo. S poštovanjem, Nevenka Brajdić Hlobik, dipl. ing. arh. Graditeljska tehnička škola u Zagrebu Primljeno na znanje Crtanje je karakteristično za arhitektonskog tehničara, a ne za građevinskog tehničara. Prvi razred je isti za cijeli (pod)sektor (graditeljstvo) za 4.2. razinu. Zato modul crtanje mora biti u drugom razredu. Kod razrade idejnog projekta učenici uče osnove crtanja arhitektonskih nacrta kroz crtanje nacrta, pri čemu kod ovog kurikula radi o razrađivanju nacrta. Učenici moraju biti upoznati sa crtanjem i projektiranjem. Istina je da ne projektiraju, ali oni razrađuju nacrte. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 NEVENKA BRAJDIĆ HLOBIK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Vezano uz smjernice za izradu strukovnog kurikuluma iz ovih prijedloga nije jasno: 1. Zašto se nije oformila značajnija grupa nastavnika koja bi odredila ishode i module/predmete; uopće nismo upoznati s većinom detalja? 2. Što znači ova opaska: U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima? Što je modul, a što predmet u ovom slučaju? 3. Preporuka je da je jedan ishod 1 ili više CSVET-a, ovdje je obrnuto; na 5 ishoda samo 1 CSVET? 4. Ne vidim smisao modula/predmeta Geodezija i to 2 CSVET-a, također Građevni materijali i proizvodi sa 3 CSVET-a kada se ishodi mogu ukomponirati u druge predmete/module? 5. Ne vidi se primjerenost sadržaja dobi učenika; neki ishodi za prvi razred su presloženi (npr. Dozvole za građenje, Računalno crtanje u graditeljstvu) , dok su ishodi za 3. i 4. razred prejednostavni (Zgrade javne namjene, Kućne instalacije). 6. Ako se pristupa kroz module, zašto se isti modul ne provlači kroz sve razrede, ali s različitim RAZINAMA ishoda (u smislu razrada, samostalnosti u istraživanjima i sl.)? 7. Jako je zanemaren 3D prikaz (crtanje, modeli i makete...) 8. Vezano uz predmet/modul Prostoručno crtanje predlažem: a) Prostoručno crtanje; skup ishoda učenja Crtanje i bojanje staviti u prvi razred Dodati po 1 CSVET za svaki ishod u prvi razred modul Standardi arhitektonskog projektiranja (ishodi: Nacrtati kompoziciju zadanih elemenata u ravnini, Nacrtati kompoziciju ravnih i zaobljenih geometrijskih tijela primjenom grafičke i tonske modelacije, Kreirati kompoziciju obojenih ploha primjenom teorije boja) b) Dodati po 1 CSVET za svaki ishod u drugi razred modul Arhitektura i umjetnost starog i srednjeg vijek (ishodi: Nacrtati kompoziciju ravnih i zaobljenih geometrijskih tijela primjenom grafičke i tonske modelacije, Kreirati kompoziciju obojenih ploha primjenom teorije boja) c) Dodati po 1 CSVET za svaki ishod u treći razred modul Stambene i javne zgrade (ishodi: Nacrtati zadanu prostornu situaciju sukladno pravilima frontalne i slobodne perspektive, Kreirati crtež zamišljenog interijera, Nacrtati arhitekturu i urbani prostor sa stiliziranom vegetacijom ili siluetama osoba) Dodati po 1 CSVET za svaki ishod u treći razred modul Arhitektura i umjetnost Novog vijeka i Najnovijeg doba (ishod: Nacrtati arhitekturu i urbani prostor sa stiliziranom vegetacijom ili siluetama osoba) Hvala, s poštovanjem, Nevenka Brajdić Hlobik, dipl. ing. arh., nastavnica strukovnih predmeta Graditeljska tehnička škola Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Proces izrade novih strukovnih kurikula trajao je više godina, uključujući temeljite analize, istraživanja i konzultacije s različitim dionicima – naročito s poslodavcima i strukovnim školama. U izradu su putem radnih skupina bili uključeni brojni ravnatelji, profesori i stručnjaci iz relevantnih (pod)sektora. Proces je uključivao anketiranja, fokus grupe, rasprave, povratne informacije nastavnika, roditelja i učenika, poslodavaca te višestruke revizije dokumenata kako bi se osigurala kvaliteta i relevantnost. Kurikul je izrađen temeljem Nacionalnog kurikula strukovnog obrazovanja i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Opaska "nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima" znači da su moduli fleksibilni i mogu se povezivati s općeobrazovnim predmetima (hrvatski jezik, matematika, strani jezik i drugi) radi lakšeg povezivanja sadržaja. Pristup određivanju CSVET-a (Cjeloviti sustav vrednovanja i ishoda učenja) temeljen je na složenosti i opsegu ishoda. Neki ishodi zahtijevaju više vremena i resursa za obradu, stoga imaju dodijeljeno više CSVET-a. Iako se čini da je na 5 ishoda dodijeljen samo 1 CSVET, svaki ishod je pažljivo evaluiran i raspodjela CSVET-a prilagođena je specifičnostima ishoda. Moduli Geodezija i Građevni materijali i proizvodi su uključeni jer sadrže specifične ishode koji su ključni za razumijevanje šireg konteksta struke. Prilikom izrade kurikuluma, posebna pažnja je posvećena primjerenosti sadržaja dobi učenika. Ishodi za prvi razred, poput Dozvola za građenje i Računalno crtanje u graditeljstvu, su postavljeni kao uvodni i osnovni te nisu zamišljeni da budu prezahtjevni. Ishodi za treći i četvrti razred uključuju složenije zadatke i projekte koji zahtijevaju primjenu ranije stečenog znanja. Moduli su dizajnirani da se tematski provlače kroz više razreda, ali s različitim razinama složenosti i samostalnosti učenika. Na taj način se omogućuje kontinuirano nadograđivanje znanja i vještina, ali bez preklapanja i ponavljanja sadržaja. 3D prikaz, crtanje, modeli i makete su sastavni dio kurikuluma i uključeni su kroz različite module. Broj CSVET bodova za svaki skup ishoda učenja određen je kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), te ga kroz kurikul nije moguće mjenjati. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.