Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVOJE MOSTEČAK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Uvođenjem novog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Građevinski tehničar pohvaljujem uvođenje tema koje su dosad bile zapostavljene ili koje su bile definirane starim nastavnim programom ali su se obrađivale samo ukoliko je nastavniku ostalo dovoljno vremena u okviru nastavnog predmeta. Međutim imam nekoliko komentara. - U 1. razredu je predviđen modul Građevinska regulativa. Smatram da je ovo područje prezahtjevno za obradu u 1. razredu s obzirom na pojmove koje je potrebno obraditi te na razinu svijesti učenka koji se tek uvode u područje graditeljstva. Mislim da bi ovaj modul mogao biti primjereniji u drugom ili trećem razredu. - U 2. razredu je predviđen modul „Pripremni poslovi na gradilištu“, a kao skup ishoda učenja navodi se „Ispitivanje građevnih materijala i proizvoda“. Nije mi potpuno jasno zašto se ovaj skup ishoda ne obrađuje u modulu „Građevni materijali i proizvodi“. - U 4. razredu uvodi se modul „Betonske konstrukcije“ s dva skupa ishoda „Tehnologija betona“ (2 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (4 CSVET). Mislim da je zbog obima ovog područja predviđeno premalo CSVET-ova odnosno broj sati potrebnih za obradu gradiva. Također smatram da bi bilo prikladnije skup ishoda „Tehnologija betona“ obraditi u 3. razredu, preciznije, da se svaki od navedena dva ishoda zapravo umjesto jednog modula preimenuje u dva odvojena modula. Naime, prvi se odnosi samo na beton i njegove komponente, a drugi na proračune armiranobetonskih konstrukcija. Hvala, Hrvoje Mostečak, nastavnik strukovnih predmeta u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Svjesni smo da modul Građevinska regulativa može biti izazovan za učenike prvog razreda. Međutim, smatramo da je uvođenje osnovnih pojmova i regulativa u početnoj fazi obrazovanja ključno za postavljanje temelja razumijevanja graditeljstva. Ovaj modul je dizajniran tako da se postupno uvode osnovni pojmovi i da se učenici upoznaju s temeljnim regulativama koje će im biti potrebne tijekom cijelog obrazovanja. Obim i broj sati predviđenih za modul „Betonske konstrukcije“ je pažljivo razrađen. Trenutna struktura modula je rezultat detaljne analize i konzultacija s stručnjacima iz područja. Skup ishoda „Tehnologija betona“ (2 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (4 CSVET) smješteni su u 4. razred jer smatramo da učenici tek tada imaju dovoljno predznanja i vještina za razumijevanje složenijih ishoda učenja. Premještanje ovih ishoda u 3. razred ili njihovo razdvajanje u dva modula bi narušilo trenutni raspored i tijek kurikula, koji je pažljivo osmišljen da prati logičan razvoj znanja i vještina učenika. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 MIRELA DERANJA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA U potpunosti se slažem s komentarom dodanim 11.6.2024 kolegice Tanje Pranjić Petrović, o neophodnim sadržajima iz fizike za arhitektonsku i graditeljsku struku i predlažem da se dodaju moduli: - Osnove mehanike fluida (1 CSVET-a), - Osnove mehanike krutog tijela(1 CSVET-a), - Osnove termodinamike (2 CSVET-a), - Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a). Ovi moduli nužni su kako bi učenici mogli razumjeti strukovne module i sadržaje struke pratiti s razumijevanjem. Dalje u nacrtu prijedloga novog kurikuluma piše: "Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula: Standardna učionica s potrebnom IT opremom, laboratorijskom opremom i potrebnim mjernim uređajima za mjerenje odabranih svojstava iz mehanike, termodinamike, elektromagnetizma, mehaničkih valova i optike." Naši kabineti prirodnih znanosti u velikoj većini škola nisu opremljeni na ovaj način koji je u nacrtu predložen, upitno je kako bi se takva nastav mogla odvijati. Ili Ministarstvo planira osigurati dodatne učionice / laboratorije. Kada i kako? Mirela Deranja, prof. fizike Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen. Dodaju se moduli Osnove mehanike fluida, Osnove mehanike krutog tijela i Osnove termodinamike. Osiguravanje minimalnih trajnih materijalnih i financijskih preduvjeta za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva propisano je Državnim pedagoškim standardom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 ALEKSANDAR ÖHLHOFER ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Najkorisnija dodatna vrijednost predmeta Biologija za svaku srednju školu pa time i strukovnu je jedinstveni doprinos razumijevanju ljudskog tijela. Razumijevanje ljudskog tijela je preduvjet svih kasnijih spoznaja o zdravom načinu života, prepoznavanju bolesnih pojava te održavanju psiho-fizičkog zdravlja pojedinca dugi niz godina na dobrobit obitelji, šire zajednice pa time i naše države. Sve gore navedeno postaje urgentno upravo u osjetljivoj adolescentskoj/srednjoškolskoj dobi kada mladi ljudi imaju obilje dvojbi i pitanja na koja im malo tko može dati znanstveno utemeljen odgovor. Paradoksalno, sve to usprkos brojnim digitalnim i mrežnim platformama koje mladi obožavaju. Takvom stanju je kumovao trend omalovažavanja znanosti kojem svjedočimo zadnjih godina a koji ide ruku pod ruku sa raznim teorijama zavjere. Dovoljno se prisjetiti nedavne Corona epidemije i poplave svakakvih „teorija“ raznih samozvanih stručnjaka i „influencera“. Nastavno na istu argumentaciju, a uzevši da će poslovi koje će obavljati ti mladi ljudi nakon strukovne škole nositi veći rizik od ozljeda na radu i narušavanja zdravlja, zašto ga ne umanjiti (rizik) sustavnim razumijevanjem procesa u ljudskom tijelu i pratećom edukacijom. Da ne bude zabune, nisam ni zagovornik skraćivanja programa Biologije samo na učenje o čovjeku. Jer, kao i sve drugo, lakše je razumjeti složena bića učeći na jednostavnijim oblicima života i postepeno proširivati vidike složenijim. Nakon ovih općih, nastavio bih sa pogodnostima znanja iz Biologije upravo za graditeljsku struku. Uslijed klimatskih promjena, graditeljstvo se novonastaloj situaciji prilagođava uvođenjem živih-bioloških organizama prilikom izrade nastambi za stanovanje. Nekada se to sporadično radilo samo po krovovima a sada je trend i po fasadama zgrada. Već se rade i fasadni stakleni paneli sa podlogom za razvoj algi. Slično tome, a u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova uvode se organski materijali i materijali nastali iz biljaka u proces izrade građevinskih materijala (zamjena za cement pri izradi betona, zamjena za opeku, zamjena za armaturu). Sve ove novosti zahtijevaju od budućih tehničara posebna znanja o uvjetima primjene, načinu ugradnje i održavanja a što je razumljivije uz neke osnove iz Biologije. Imajući sve ovo u vidu, nove generacije učenika bi bez Biologije prije bile hendikepirane nego rasterećene. Kad bi javnost imala uvid u komparativnu analizu pros/cons ukidanja Biologije u odnosu na, recimo, ukidanje Povijesti prethodna tvrdnja bi se dala i dokazati. Svejedno, umjesto ukidanja predmeta, samo rasterećenje je bolje ostvariti službenim uvođenjem razlike u vrednovanju ocjena iz strukovnih i ne-strukovnih predmeta, uz smanjenje kriterija za ocjenu „dovoljan (2)“ za ne-strukovne premete. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 TATJANA PRANJIĆ-PETROVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani! U prijedlogu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Građevinski tehničar uvrštena su samo dva modula iz Fizike i to: - Fizikalne veličine i mjerenja (4 CSVET-a), - Osnove mehanike materijalne točke (4 CSVET-a), U trenutno važećem planu i programu za zanimanje Građevinski tehničar uvedenom 2006. godine nastava Fizike provodi se kroz četiri godine s fondom sati 2,2,1,1 po nastavnim godinama. Prema ovom prijedlogu izostavljeno je nekoliko modula iz Fizike koji imaju ključnu ulogu za razumijevanje struke i bolje usvajanje znanja iz stručnih predmeta. Kao nastavnica fizike s 34 godine radnog iskustva predlažem da se u kurikulum za stjecanje kvalifikacije Građevinski tehničar uz navedene dodaju još slijedeći moduli iz Fizike: - Osnove mehanike fluida (1 CSVET-a), - Osnove mehanike krutog tijela (1 CSVET-a), - Osnove termodinamike (2 CSVET-a), - Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a), Navodim neke razloge zašto je potrebno uvesti ove module iz Fizike u obrazovanje učenika za ovo zanimanje. Važno je da učenici znaju pojmove iz mehanike fluida kako bi razumjeli ponašanje tekućina s posebnim naglaskom na tlak, tlakove u tekućinama, uzgon, protok, brzinu strujanja. Navedeno je važno kako bi učenici bolje razumjeli zadatke i probleme vezane uz zadržavanje vode, sustave odvodnje, vodoopskrbe i sl. U detaljnom opisu modula 3: Osnove mehanike fluida navodi se kao primjer zadatak vezan uz ugradnju vodovodnih instalacija u novogradnji koji se tiče direktno ove struke, a ovaj modul je izostavljen iz prijedloga kurikuluma za ovo zanimanje. Za ovo zanimanje od posebne je važnosti da učenici usvoje osnovne pojmove iz mehanike krutog tijela kako bi lakše razumjeli stručne predmete, a posebno nosive konstrukcije. U objašnjenju ovog modula navode se primjeri na kojima bi učenici mogli ostvariti ishode istraživačkom nastavom: mirovanje ljestvi, rušenje (padanje) dimnjaka, a vezani su upravo za sektor graditeljstvo, geodezija i arhitektura. U ovom modulu navode se ishodi učenja: primijeniti moment sile, moment tromosti tijela te jednadžbu gibanja rotacije, kao i ishodi učenja vezani uz težište i ravnotežu tijela također vezani uz ovu struku. Smatram da je potrebno uvrstiti modul Osnove termodinamike jer građevinski tehničar mora poznavati linearno i volumno toplinsko rastezanje različitih materijala. Građevinski tehničar treba znati ispravno izračunati razmak koji treba ostaviti prilikom postavljanja tračnica ili izračunati rastezanje materijala kod mostova, betoniranja i sl. Važno je upoznati učenike i s načinima prijenosa topline, toplinskim svojstvima građevinskih materijala i izolacijama. Razumijevanje zakona očuvanja energije i toplinskih svojstava materijala, kao i poznavanje kako sunčeva energija utječe na različite materijale pomaže pri projektiranju i gradnji energetski učinkovitih zgrada. Iz modula osnove harmonijskih titranja i valova potrebno je poznavati harmonijsko titranje, opisati elastičnost materijala, nastanak i opis valova, zvuk (frekvencijski raspon, jakost zvuka, glasnoću), infrazvuk i ultrazvuk, interferenciju harmonijskih valova, nastanak i rasprostiranje elektromagnetskih valova te spektar elektromagnetskih valova. Upravo se u objašnjenju ovog modula nalaze primjeri iz građevinske struke kao što su: odrediti čvrstoću konstrukcije metalnog mosta, izračunati Youngov modul elastičnosti metala od kojeg je most napravljen, objasniti kakvo gibanje predstavlja prijenos udarca duž mosta i njegovo odbijanje. Navedeni primjeri vezani su za sektor graditeljstvo, geodezija i arhitektura, a ovaj modul nije uvršten u prijedlog kurikuluma za ovo zanimanje. Također učenici ovog zanimanja trebaju znati kako zvuk putuje kroz različite materijale, što je važno za zvučnu izolaciju te projektiranje zgrada s dobrim akustičkim svojstvima. Važno je da znaju kako buka utječe na zdravlje čovjeka da bi mogli procijeniti i planirati gdje treba graditi ceste te kako stanovnike koji žive u blizini prometnica zaštititi od neželjene buke i vibracija. Potrebno im je znanje o potresnim valovima i vibracijama izazvanim vjetrom te rezonanciji. Iz svega navedenog vidljivo je da su ishodi koji su navedeni u ova četiri modula Fizike važni i nužni za razumijevanje struke te molim da se uz module: Fizikalne veličine i mjerenja i Osnove mehanike materijalne točke uvrste kao moduli iz Fizike za ovo zanimanje. Srdačan pozdrav, mr.sc. Tatjana Pranjić-Petrović, prof. matematike i fizike Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćen. Dodaju se moduli Osnove mehanike fluida, Osnove mehanike krutog tijela i Osnove termodinamike. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Kao biolog, osvrćem se nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima i u velikoj većini četverogodišnjih zanimanja). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u srodnim zanimanjima obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Biologija odnosno Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Osim toga, za navedeno zanimanje vrlo je važno poznavanje i razumijevanje ekologije i zaštite okoliša i prirode. Predloženi kurikulum je jedan u nizu slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te da se biologija uključi kao obavezni predmet odnosno da se barem ranije navedeni biološki sadržaji uključe kao obavezni moduli. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 KSENIJA KRALJ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Čitajući ishode modula, čini mi se da je većina prepisana iz postojećih predmeta. Smatram da bi koncept zelene gradnje trebao biti više zastupljen kroz sve module. Sadržajno su, trenutno, postojeći predmeti većinom okrenuti prema tradicionalnoj gradnji, a često i zastarjelim metodama. Ako se u novim modulima bude većina sadržaja samo prekopirala i prepisala iz postojećih predmeta (kako su trenutno osmišljeni i ishodi), novi materijali, metode i koncept zelene gradnje biti će zastupljeni samo u obliku informacije. Je li planirano izdavanje udžbenika ili se i dalje očekuje od svakog profesora pojedinačno organiziranje materijala za nastavu? Ako nije planirano izdavanje udžbenika i materijala, tada smatram da treba naglasiti uvođenje koncepta zelene gradnje. Predlažem da se Arhitektonske konstrukcije preimenuju u Elemente visokogradnje, jer se sadržajno obrađuju ne samo elementi arhitektonskog oblikovanja nego i elementi u svojstvu nosivosti, HI, TI… Za svaku pohvalu je uvođenje BIM softvera, te laboratorijsko ispitivanje materijala, no imaju li (sve) škole mogućnosti opremom popratiti ovako zamišljen program? S poštovanjem, Ksenija Kralj, dipl.ing.građ., nastavnica strukovnih predmeta u Graditeljsko tehničkoj školi, Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Novi strukovni kurikuli su rezultat detaljnih analiza i uključivanja najnovijih metoda i tehnologija. Kroz različite module nastavnici imaju slobodu kreirati nastavne teme kako bi učenike upoznali s održivim praksama i tehnologijama te da se ovi koncepti provlače kroz cijelo obrazovanje. Vaša sugestija o dodatnom naglašavanju zelene gradnje je vrijedna i razmotrit će se načini kako dodatno integrirati ove sadržaje u postojeće module. U planu je izrada dodatnih nastavnih materijala (DOM-ova) za sve nove kurikule koji će podržati provedbu kurikula. Elementi visokogradnje je stručni naziv kolegija na fakultetu te se na ovaj način željelo napraviti razlikovanje. Smatramo da je trenutačni naziv prikladan jer pokriva sve relevantne elemente. Uvođenje BIM softvera i laboratorijskih ispitivanja materijala svakako je važan korak prema modernizaciji obrazovanja za ovu kvalifikaciju. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 ANDREA JURMAN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Želim pohvaliti želju za osuvremenjivanje strukovnog školstva u Republici Hrvatskoj. Smatram da je sama ideja o modularnoj nastavi dobra te pohvaljujem uvođenje tema koje su dosad bile zapostavljene no smatram da predloženi strukovni kurikulum za zanimanje Građevinskog tehničara treba ići na doradu. Kao prvo smatram da se strukovni kurikulumi modula trebaju raspodijeliti po godinama od jednostavnijih prema složenijima te da se izborni moduli nadovezuju na obvezne uvažavajući razvojne značajke učenika Kako bi se omogućila usklađenost stjecanja znanja i razvijanja vještina. Modul Građevinska regulative koji je postavljen u prvom razredu u dijelu vezanom uz bitne zahtjeve za građevinu i dozvole za gradnju i uporabne dozvole; donosi sadržaje koji su previše komplicirani i neshvatljivi učenicima koji se tek upoznavaju sa strukom. Kao nastavnica koja predaje predmet Računalstvo smatram da je Modul “Računalstvo u graditeljstvu“(5 CSVET) koji je smješten u prvi razred sadrži previše ishoda. Učeniku će biti previše da unutar jednog modula savlada pet različitih programa kako je predviđeno modulom (MS WORD, MS EXCEL, MS Power Point, AutoCAD i neki od programa za obradu fotografija). Taj obim ishoda su do sada učenici savladavali u tri nastavne godine, a sada se od učenika očekuje da sve to savladaju u jednoj. Bojim se da će zbog kvantiteta ishoda izostati kvaliteta naučenog. Moj je stav da se ishodi moraju raspodijeliti u dva modula “Primjena računalstva u graditeljstvu” i “Računalno crtanje u graditeljstvu” te im povećati broj sati odnosno CSVET, minimalno 4 CSVET-a po modulu. Isto tako bi modul „Betonske konstrukcije“(6 CSVET) trebalo podijeliti u dva odvojena modula „Tehnologija betona“ (3 CSVET) i „Razrada AB sklopova“ (5 CSVET). Mislim da je zbog obima ovog područja predviđeno premalo CSVET-ova odnosno broj sati potrebnih za obradu gradiva. Ovo su samo neki od modula gdje su potrebne dorade. Također postoji i problem s opremljenosti škola. Imaju li škole dovoljan broj računalnih učionica s potrebnom konfiguracijom računala, opremljenih laboratorija, praktikuma i radionica kako bi se mogli ostvariti svi ishodi predviđeni kurikulumom? Postoje li pripremljeni nastavni materijali, udžbenici, priručnici ili se očekuje da svaki nastavnik pripremi svoje? Tako da prije uvođenja novih kurikuluma treba voditi računa i o tome. Hvala, Andrea Jurman, dipl.ing.građ. nastavnica strukovnih predmeta Graditeljske tehničke škole Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Trenutačna struktura kurikula uzima u obzir razvojne značajke učenika i omogućava postupno stjecanje znanja i razvijanje vještina te su moduli raspoređeni po godinama od jednostavnijih prema složenijima. Modul Građevinska regulativa u prvom razredu postavljen je tako da učenici već na početku steknu osnovno razumijevanje važnih regulativa. Iako se čini složenim, učenici će uz odgovarajuću podršku nastavnika uspješno ostvariti ishode učenja. Modul Računalstvo u graditeljstvu je osmišljen tako da pruži učenicima osnovne vještine potrebne za rad u graditeljstvu. Učenici dolaze iz osnovne škole s dobrim predznanjem iz informatike te su usvojili mnoge ishode iz osnova računalstva stoga smatramo da su postojeći skupovi ishoda učenja u skladu s potrebama učenika. Modul Betonske konstrukcije (6 CSVET) obuhvaća ključne aspekte tehnologije betona i razrade AB sklopova. Trenutačni obujam je prikladan za stjecanje potrebnih znanja i vještina. Planirano je izdavanje nastavnih materijala, udžbenika i priručnika kako bi nastavnici imali podršku u provedbi kurikula. Hvala Vam na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 VEDRAN BAGARIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 4. ZAVRŠNI RAD Osim što zvuči "hoch", suvremeno i europski ovaj novi kurikulum nema niti jedan drugi adut. Vodi u komplikaciju i to daleko od kvalitetnijih ishoda učenja kojima se teži. Sustav obrazovanja za tehničare kakav imamo sada se može unaprijediti jedino kvalitetnom literaturom, raznovrsnim softwareom i boljim tj. stručnijim edukacijama za nastavnike. Ništa drugo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 HRVOJE MOSTEČAK 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, Završetkom obrazovanja u okviru kvalifikacije Građevinski tehničar, osoba se često zapošljava u agencijama za posredovanje u prometu nekretnina. Danas je na tržištu prisutno mnogo agencija koje se bave prodajom nekretnina sa zaposlenicima neodgovarajuće struke koji ne poznaju osnovnu graditeljsku terminologiju, građevne materijale, temelje erhitektonskog projektiranja i oblikovanja, osnove građevinske fizike, građevne statike i nosivih konstrukcija. Stoga smatram da se učenike graditeljskih škola potakne za zapošljavanje i u takvim tvrtkama jer će oni biti kvalitetniji agenti u posredovanju prometom nekretnina. Predlažem kao dopunu obrazovanja uvođenje izbornog modula u 4. razredu "Promet nekretninama". Arhitektonski i građevinski tehničari često se zapošljavaju u tvrtkama koje se bave upravljanjem zgradama (i ostalim građevinama), a o sustavu upravljanja i gospodarenju građevinama se kroz obrazovne module ne uči. Stoga predlažem izborni modul "Upravljanje i gospodarenje građevinama". Hvala, Hrvoje Mostečak, nastavnik strukovnih predmeta u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 VLADIMIR TODOROVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI TEHNIČAR / GRAĐEVINSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA Uspoređujući trenutno važeći kurikulum i ovaj novi koji se predlaže, sadržajno, u novom su dodani novi sadržaji koji su nedostajali ako usporedimo određeni fakultetski program i srednjoškolski npr. moduli Hidromehanika, Mehanika tla, itd . Također me veseli modernizacija u pogledu računalnih tehnologija BIM, 3D modeliranje i ispis, Viazualizacija, animacija. Pa da postavim pitanje. Pod: "Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula" , stoji: "Nastavnici putem ankete procjenjuju svoj odnos prema procesu učenja i poučavanja, radnoj okolini i učenicima (samoevaluacija). Područja procjene osobito se odnose na: - uvjete održavanja nastave - stanje postojeće opreme i potrebe za novom opremom i odgovarajućom literaturom . . " Zanima me da li se što radi na stručnoj literaturi koja će biti odobrena od strane Ministarstva/Agencije ili će biti kao do sada da sve ovisi o nastavniku? Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izradila je preko 2000 drugih obrazovnih materijala za sve strukovne (pod)sektore. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.