Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi državne potpore za štete od zaštićenih životinja na šaranskim ribnjacima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IHOR PARK, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIRODNI UZGOJ SLATKOVODNE RIBE, LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE Članak 6. (5) potrebno je definirati koji su to dokazi da su protiv predmetnih divljih životinja upotrijebljene sve moguće zakonite mjere odvraćanja ili sprečavanje šteta. Da li je to količina ispucane municije kom/ha, isplate liste djelantika koji radili na odvraćanju, evidencija ustijeljenih vrsta koje se smiju loviti. Potrebno je definirati koja je količina mjera nedovoljna da bi se šteta izbjegla. Nije prihvaćen Vezano za obvezu korisnika da dokaže da su protiv predmetnih životinja upotrijebljene sve moguće zakonite mjere odvraćanja, odnosno mjere za ublažavanje ili sprečavanje štete, člankom 6. stavkom 1. Pravilnika propisano je da je korisnik je dužan djelovati u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 2. Pravilnika tijekom razdoblja dodjele potpore te, ako se tijekom tog razdoblja utvrdi da korisnik ne poštuje pravila Zajedničke ribarstvene politike, potpora se vraća razmjerno težini povrede. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je korisnik je dužan dostavljati točne i istinite podatke i/ili izjave te postupati u skladu s odredbama Pravilnika. Nadalje, Pravilnikom su propisana postupanja u slučaju nepoštivanja uvjeta, kriterija ili obveza koje proizlaze iz Pravilnika. Naime, člankom 6. stavkom 3. propisano je da je korisnik dužan omogućiti kontrolu na terenu te čuvati i omogućiti dostupnost dokumentacije sukladno članku 13. Pravilnika, a kojim je propisano da kontrola može biti kontrola prije plaćanja i tijekom petogodišnjeg razdoblja nakon izvršenog konačnog plaćanja te da se osim redovnih kontrola, kontrole na terenu mogu se obavljati i u bilo kojem trenutku od dana podnošenja Zahtjeva za potporu do isteka pet godina od izvršenog konačnog plaćanja. Člankom 10. stavkom 2. propisano je da Ministarstvo i korisnik kojem je doneseno Rješenje o dodjeli sklapaju Ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi, prava i obveze Ministarstva i korisnika vezano za dodjelu državne potpore na temelju Pravilnika. Nadalje, člankom 15. stavkom 1. točkom f) Pravilnika je propisano da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava ribarstva, kao davatelj potpore Rješenjem o povratu sredstava od korisnika zahtijevati povrat u slučaju ako korisnik ne udovoljava uvjetima i obvezama propisanima ovim Pravilnikom, nacionalnim propisima ili propisima Europske unije. Napominjemo i da se zabrane i/ili ograničenja primjene određenih mjera odvraćanja propisuju posebnim propisima iz područja zaštite prirode, te da se nadzori i inspekcije provedbe mjera provode na temelju propisa koji uređuju područje inspekcije zaštite prirode ili lovstva.
2 IHOR PARK, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIRODNI UZGOJ SLATKOVODNE RIBE, LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE Prilog I. IZRAČUN NAKNADE ZA OTKLANJAJE ŠTETE Na proizvodnim površinama mora biti ostvarena minimalna proizvodnja, odnosno prodaja, svih vrsta i uzgojnih kategorija od 500 kg/ha, pri čemu se proizvodnjom smatra prva prodaja proizvoda akvakulture iz vlastite proizvodnje. Iz prodane količine je potrebno oduzeti kupljenu količinu ribe svih vrsta i uzgojnih kategorija od drugih proizvođača u RH, EU npr. Mađarske i ostalih zemalja npr. Srbije. (pojam ''prva prodaja'' je nedefiniran, to može biti riba kupljena u rujnu kao predkonzum i prodana u listopadu kao vlastiti proizvod. Na kupljenoj-prodajnoj ribi nisu moguće štete od ptica i ostalih zaštićenih životinja. Nije prihvaćen Po pitanju pojma „proizvodnje“ i „prve prodaje“, napominjemo kako je Prilogom I. Pravilnika već propisano da se radi se o količinama koje je korisnik proizveo na šaranskom ribnjaku koji je predmet potpore i prodao. Naime, propisano je da se za izračun potpore u obzir uzimaju podaci o proizvodnji (prodaji) i proizvodnim površinama za godinu koja prethodi godini podnošenja Zahtjeva za potporu iz službenih evidencija koje vodi Uprava ribarstva na temelju podataka dostavljenih od strane korisnika na način i u roku propisanom Zakonom o akvakulturi i podzakonskim propisima koji uređuju obveze dostave traženih podataka. Na proizvodnim površinama mora biti ostvarena minimalna proizvodnja svih vrsta i uzgojnih kategorija od 500 kg/ha, pri čemu se proizvodnjom smatra prva prodaja.
3 IHOR PARK, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIRODNI UZGOJ SLATKOVODNE RIBE, LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM PRAVILNIK I Načelne primjedbe na prijedlog Pravilnika: 1. Pogrešan je nomotehnički pristup izradi predmetnog pravilnika. Sam naziv predmetnog pravilnika sadrži u sebi proturječnosti i nejasnoće koje će unijeti posvemašnju "zbrku" u njegovu tumačenju i u njegovoj primjeni u praksi na pojedini konkretan slučaj. 2. U predmetnom prijelogu predmetnog Pravilanika nisu definirani niti pojmovi "državne potpore" niti "naknade štete" koju je štetnik (pa i država) obvezan naknaditi oštećenom, a posebice, nisu jasno određeni kriteriji niti slučajevi u kojima se daje državna potpora. Po općim načelima našeg pravnog poretka, država može davati potpore i za nastalu štetu u onim slučajevima kada šteta nije prouzročena protupravnom radnjom i kad država nije kriva za nastalu štetu i kad istu nije dužna popraviti. Međutim, postoje slučajevi kad štetna radnja nije protupravna ali država mora ipak popraviti nastalu štetu ex lege. To je slučaju kad štetna radnja nije protupravna i kad se štite oba interesa: - interes štetnika da se njegova radnja ne smatra protupravnom, - interes oštećenika tako da mu štetnik treba popraviti štetu. Notorno je da se potpora daje vrlo često i u slučevima kada šteta nije niti nastala u smislu mjerodvnih odredbi materijalnog prava. Dakle, logično i laički se može zaključiti: da je davanje poptore dobrovoljno, a da je naknada štete obvezatna. U vezi s netom navedenim, predmetni Pravilnik primjenjivao bi se samo na slučajeve potpore za štete koje država nije obvezna popraviti ! 3. U hrvatskom jeziku pod pojmom riječi potpora, razumjevamo: podržavanje i/ili pomaganje čijeg rada i/ili djelovanja u gospodarstvu, umjetnosti, kulturi, iznošenju i promicanju naprednih ideja i sl. Pružanje ili davanje potpore pojmovno nije definirano niti normirano kogentnim (sistemskim) niti obvezujućim pravnim normamama u pravnom sustavu Republike Hrvatske, jer se davanje potpore ne temelji na prisilnim propisima. Davatelj potpore sam odlučuje i određuje hoće li i kada će dati potporu, određuje kriterije po kojim će pružiti potporu, određuje subjekte koji mogu ostvariti potporu,određuje iznose i/ili vrijednosti određene potpore i sl. 4. Šteta i naknada štete normirana je obvezujućim normama u pravnom sustavu Republike Hrvatske, od samoga pojma "šteta" do općih i posebnih pretpostavki koje se trebaju ispuniti za nastanak obveznopravnog odnosa za naknadu štete. Mjerodavnom odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima dana je definicija štete i istom je propisano: šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Odgovornost za štetu nastaje tek onda kad se ispune sve opće i posebne pretpostavke određene objektivnim pravom. A) opće pretpostavke: 1. subjekti (štetnik i oštećenik), 2. štetna radnja, 3. nastala šteta, 4. uzročna veza između štetne radnje i nastale štete, 5. protupravnost radnje kojom je prouzročena nastala šteta. B) posebne pretpostavke: 1. krivnja štetnika, 2. povećana opsanost itd. 5. Kod izrade prijedloga predmetnog Pravilnika predlagatelj je imao u vidu samo odredbe Zakona o akvakulturi (Narodne novine 130/2017, 111/18 144/20, 30/23 i 14/24) a nije imao u vidu odredbe sistemskih zakona koje normiraju odnose, prava i obveze svih subjekata koji su vezani ili su u "doticaju" s proizvodnjom slatkovodne ribe na šaranskim ribnjacima, pravom vlasništva, posjeda, zaštite i spriječavanja nastanka štete, prava na naknadu zbog ograničenja itd. Prijedlog predmetnog pravilnika odstupa i od načela i odredbi Uredbi EU i EZ koje se odnose na akvakultutru i na kojima se temelji Zakon o akvakulturi, jer u nijednoj odredbi tih Uredbi država se ne "oslobađa" odgovornosti za štetu u slučajevima kada je istu obvezna popraviti ex lege. 6) Notorno je da je većina ribnjaka u vlasništvu države Republike Hrvatske i da je na svim ribnjacima u njenom vlasništvu dozvoljen lov i da RH ostvaruje znatnu korist od zakupa prava lova na lovištima u njenom vlasništvu, a s tim u vezi, propisi se predlažu, donose i tumače na način koji pogoduje RH i korisnicima ribnjaka u njenom vlasništvu, u ostvarivanju financijske koristi (ostvarenjem prihoda od koncesija) ili ograničenjima prava na ribnjacima koji nisu u njenom vlasništvu ili neravnomjernim poticajima koje "distribuira" ne sagledavajući ograničenja koje je nametnula pojedinim ribnjacima i time ih dovela u neravnopravan i podređen položaj u privređivanju. Navedeno se odnosi prvenstveno na ribnjake na kojima je kogentnim normama našeg prava zabranjeno poduzimanje radnji u pravcu spriječavanja nastanka štete i zaštite od ribojedih životinja i na kojima je zabranjen lov, naročito ako je područje pod zaštitom konvencijskog prava (Ramsarska konvencija). 7. U izradi konačnog prijedloga predmetnog Pravilnika predlagatelj treba nomotehnički odredbe Pravilnika formulirati imajući u vidu: - odredbe članaka 3., 16. 48., 50. ,51. i 52. st. 2. Ustava RH, - odredbe članka 32. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.n. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17.) - odredbe članaka 8., 1045. st. 1. i 4. te čl. 146. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29718, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), - odredbe članaka 169. i i 204. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13 i 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23), 8. Predlagatelj predmetnog Pravilnika, kod nomotehničkih izričaja, uz navedene propise RH, treba imati u vidu i konvencijsko pravo koje je inkorporirano u pravni poredak Republike Hrvatske, naročito u slučajevima kada je kogentnim propisima na ribnjacima ograničeno pravo vlasništva zabranom lova i zabranom poduzimanja zaštitnih mjera u cilju sprječavanja ribojedih ptica i drugih životinja da se prekomjerno hrane ribom na ribnjacima. 9) Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka 48. jamči pravo vlasništva, dok je odredbom članka 50. Ustava propisano da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti (stavak 1.), odnosno da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi(stavak 2.) Članak 16. stavak 2. Ustava glasi: "Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju". Članak 48. stavak 1. Ustava glasi: "Jamči se pravo vlasništva". Članak 52. stavak 2. Ustava glasi:"Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti". 10) Po članku 33. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega , ali ne i od svih ostalih vlasnika takve stvari, zahtjeva žrtvu ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje – on ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje. 11) Po odredbama čl. 8., 1045. st.1. i 4. i 1046. zakona o obveznim odnosima, svatko je dužan suzdržati se od postupaka kojim se može drugom uzrokovati šteta, onaj tko drugome uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je te da se za štetu bez obzira na krivnju odgovara u slučajevima predviđenim zakonom. Dakle, kad država kogentnim propisima nametne ograničenja, onda ona ex lege odgovora za nastalu štetu koja nastane uslijed ograničenja, bez obzira što nema krivnje. 12) Članak 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje: "Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava". Dakle, polazeći od navedenih odredaba Ustava Republike Hrvatske, odredaba cit. zakona te odredbe članka 1. Protokola 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čije su odredbe, sukladno odredbi članka 140. Ustava Republike Hrvatske, postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99.-pročišćeni tekst i 8/99.-ispravak.) od dana 5. studenoga 1997. godine, u predmetnom Pravilniku nomotehnički treba diferencirano formulirati:  slučajeve državne potpore koju država daje za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima; - slučajeve državne potpore koju država daje proizvođačima riba i kada nisu pretrpjeli štetu u smislu odredbi ZOO-a, - slučajeve kada država ex lege ogovara za štetu koja je nastala poduzimanjem dopuštenih radnji (nema protupravnosti) ali postoji obveza na njenoj strani da štetu popravi. To sve zbog toga, što davanjem potpore država ne popravlja štetu u smislu odredbi ZOO-a. Potpora se ne mora dati a šteta se mora naknaditi. U tom smislu treba tumačiti i odredbe Zakona o akvakulturi i odredbe Uredbi EU i EZ, na koje se uvodnim odredbama sam zakon poziva. 13) Ratio legis (lat.: smisao zakona) treba utvrditi zbog njegova tumačenja, jer se propis mora tumačiti tako, da se kao pravo značenje uzme ono s pomoću kojega se najbolje ostvaruje njegov cilj. Ratio legis je važan kod primjene analogije, kada se u određenim slučajevima traži identičan razlog donošenja pravne norme. Ratio legis predmetnog Pravilnika, pa i Zakona o akvakulturi, je da se vlasniku ribnjaka pomogne u proizvodnji i saniranju štete koju pretrpi bez krivnje države, a nije u tome da se dodjelom državne potpore država "oslobodi" dužnosti naknade štete koju proizvođač ribe pretrpi zbog ograničenja kojima je podvrgnut kogentnim propisima, i da ga na taj način "izjednači" s drugim vlasnicima ribnjaka koji nemaju ograničenja. Dakle, ratio legis predmetnog Pravilnika treba biti ravnoteža u pravima, obvezama i ekonomskim koristima vlasnika ribnjaka a ne stvaranje neravnoteže i podređenosti među njima. 14) Pogrešnim shvaćanjem smisla i cilja normiranja državne potpore za štete i obveze države ex lege za naknadu štete, iznjedrio bi se suprotan cilj od onoga koji se želi postići primjenom Zakona o akvakulturi. II Konkretne primjedbe i prijedlozi 1. U rezervatu je zabranjeno: uznemiravanje, plašenje, rastjerivanje i ubijanje svih štetnika, dok na normalnim ribnjacima te zabrane nema, a na njima se odvija i legalni lov na lovne kategorije ptica. Temeljem strogih Zakonskih odredaba zaštite, zabrane i ograničenja, nemoguće ostvariti proizvodnju, u stvarnosti prodaju od 500 kg/ha, kada to prema evidenciji Uprave ribarstva ne uspijevanju niti ribnjaci koji nisu podvrgnuti takvim strogim ograničenjima u smislu zaštite. Sukladno tome, neprihvatljivo je za zaštićene površine (rezervate) odrediti skalu proizvodnje = prodaje 500 kg/ha. Uostalom, proizvodnja = prodaja od 500 kg/ha nije sukladna ekstenzivnom načinu uzgoja što preporuča Zakon o zaštiti prirode. 2. Potpuno je promašen i nelogičan sam naslov PRAVILNIKA jer ovdje se ne radi o nikakvim potporama već se radi o NAKNADI ŠTETA I OGRANIČENJA u ciklusu uzgoja slatkovodne ribe. Primjer: Ako netko drugome prouzroči štetu onda mu je temeljem pozitivnih Zakonskih odredbi dužan tu štetu naknaditi. Naknada štete nikako se ne može nazvati POTPORAMA. Potporom bi se mogli nazvati iznosi sredstava koje bi Država dodjeljivala kao potporu za način proizvodnje koji pogoduje prvenstveno razvoju bioraznolikosti i staništima ptica i drugih organizama i ostalom iz sfere zaštite prirode. Primjer: Ekološki pašnjaci-dodjeljuje se potpora po 1ha za održavanje površina, ali koje štete imaju pašnjaci? To je POTPORA. 3. Potpuno je neprihvatljiva odredba u čl. 6. (4) Korisnik mora ostvariti minimalnu proizvodnju svih vrsta i uzgojnih kategorija od 500,00 kg/ha, treba dopuniti sa ''pri čemu se proizvodnja smatra prodajom i to proizvoda akvakulture iz vlastite proizvodnje''. Pojam ''prva prodaja'' je nedefiniran, to može biti i riba kupljena na inozemnom tržištu u rujnu, a prodana u listopadu. Članak 6. (5) je nedefiniran, treba navesti koje su to moguće zakonite mjere odvraćanja, koji je dokaz koji korisnik dostavlja za provedbu odgovarajućih mjera ublažavanja ili sprečavanja šteta (račun o kupljnom i ispucanom streljivu po ha površine, isplatne liste radnika koji rade na ublažavanju i sprečavanju štete ili …) Još veću nejasnoću i nerazumijevanje čini Prilog 1. o odrednici: Izračun za ribnjake na strogo zaštićenim područjima: Izračun se povećava za 50% - temeljem čega je određeno 50% povećanje? Uvjeti u zaštićenom području u odnosu na nezaštićna područja (lov, pucanje, topovi i sl.) se neusporedivi. Komadni gubici na zaštićenim ribnjacima kreću se preko 50% (i to nakon uračunavanja tehnoloških gubitaka). Iznos od 766,28 eur/kg (5.772,55 kn/ha) iz STUDIJE odnosi se na nezaštićene ribnjake koji imaju mogućnost lova, i koji ga redovno provode, ostvaruju prihod od djelatnosti lova, koji citiram ''sudjeluju s 30% u ukupnim prihodima'', ne uzimajući u obzir gubitak prihoda od ograničenja radi zaštite okoliša. Isto tako nije definirano što je sa naknadom za površine na kojima se temeljem Odobrenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ne može proizvoditi, već te površine moraju ostati neproizvodne? Studija, niti izračun ne obuhvaćaju gubitak prihoda radi prilagodbe uvjetima zaštite prirode. Studija je pokazala da je na ribnjaku koji proizvodi = prodaje 500 kg/ha ribe, šteta od ptica i životinja 766,28 eur/kg (5.772,55 kn/ha), ne uzimajući u obzir gubitak prihoda od ograničenja radi zaštite okoliša. Studija je rađena kada je cijena konzumnog šarana prosječno bila 15,oo kn/kg (cca 2 eur/kg), a danas su prodajne cijene ribe veće 50 do 100%!!!??? To je opet vezano definiranje pojmova šteta ili potpora. Za utvrđivanje iznosa šteta ne bi smjela biti arbitrarna odluka, već isplata punog iznosa pretrpljene štete. Kada bi se shvaćalo da je naknada i isplata pretrpljene štete de facto POTPORA, onda bi bilo sasvim legitimno da se isplaćuje iznos koji jednostrano odredi Država. 4. U poglavlju IV nije jasno precizirano kako mora izgledati popratna dokumentacija uz zahtjev (opet krivo) za potporu (treba glasiti zahtjev za nadoknadu štete). Da li je dovoljan izračun trgovačkog društva ili ga neka neutralna stručna institucija mora ovjeravati prije predaje. IHOR PARK d.o.o. Nije prihvaćen Vezano za načelne primjedbe pod I: te komentare pod 1. i 2. u dijelu konkretnih primjedbi (pod II.), napominjemo da se ovaj Pravilnik donosi na temelju Zakona o akvakulturi („Narodne novine“ broj 130/17, 111/18, 144/20, 30/23 i 14/24) i propisuje potporu u akvakulturi definiranu člankom 28. stavkom 1. istoga Zakona, i to državnu potporu sukladno Uredbi Komisije (EU) 2022/2473 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2022/2473). Kako je i propisano člankom 4. Pravilnika, predmet potpore je otklanjanje štete koju su prouzročile razne zaštićene vrste ptica i druge životinje na šaranskim ribnjacima, a potpora na temelju Pravilnika podrazumijeva potporu u skladu s člankom 53. stavkom 2. točkom a) Uredbe Komisije (EU) 2022/2473. Slijedom toga, odredbe Pravilnika usklađene su sa odredbama Uredbe Komisije (EU) 2022/2473 te nije moguće odredbe Pravilnika definirati na način da su u suprotnosti sa spomenutim odredbama Uredbe Komisije (EU) 2022/2473, uključujući i u smislu naziva potpore (naziv pravilnika), predmeta/obuhvata potpore te uvjeta i kriterija za provedbu i dodjelu potpore. Naime, u skladu sa člankom 4. Uredbe Komisije (EU) 2022/2473 programi potpora, pojedinačne potpore dodijeljene na temelju programa potpora i jednokratne potpore spojivi su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavaka 2. ili 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i izuzeti su od obveze prijave iz članka 108. stavka 3. UFEU-a, pod uvjetom da dotične potpore ispunjavaju uvjete utvrđene u poglavlju I. i posebne uvjete za relevantnu kategoriju potpore utvrđene u poglavlju III. Uredbe Komisije (EU) 2022/2473. Nastavno na navedeno, kako se potpora na temelju ovoga Pravilnika ne bi smatrala nedozvoljenom potporom, odredbe Pravilnika su usklađene sa relevantnim odredbama spomenute Uredbe. Vezano za obvezu korisnika da dokaže da su protiv predmetnih životinja upotrijebljene sve moguće zakonite mjere odvraćanja, odnosno mjere za ublažavanje ili sprečavanje štete, člankom 6. stavkom 1. Pravilnika propisano je da je korisnik je dužan djelovati u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 2. Pravilnika tijekom razdoblja dodjele potpore te, ako se tijekom tog razdoblja utvrdi da korisnik ne poštuje pravila Zajedničke ribarstvene politike, potpora se vraća razmjerno težini povrede. Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da je korisnik je dužan dostavljati točne i istinite podatke i/ili izjave te postupati u skladu s odredbama Pravilnika. Nadalje, Pravilnikom su propisana postupanja u slučaju nepoštivanja uvjeta, kriterija ili obveza koje proizlaze iz Pravilnika. Naime, člankom 6. stavkom 3. propisano je da je korisnik dužan omogućiti kontrolu na terenu te čuvati i omogućiti dostupnost dokumentacije sukladno članku 13. Pravilnika, a kojim je propisano da kontrola može biti kontrola prije plaćanja i tijekom petogodišnjeg razdoblja nakon izvršenog konačnog plaćanja te da se osim redovnih kontrola, kontrole na terenu mogu se obavljati i u bilo kojem trenutku od dana podnošenja Zahtjeva za potporu do isteka pet godina od izvršenog konačnog plaćanja. Člankom 10. stavkom 2. propisano je da Ministarstvo i korisnik kojem je doneseno Rješenje o dodjeli sklapaju Ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi, prava i obveze Ministarstva i korisnika vezano za dodjelu državne potpore na temelju Pravilnika. Nadalje, člankom 15. stavkom 1. točkom f) Pravilnika je propisano da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava ribarstva, kao davatelj potpore Rješenjem o povratu sredstava od korisnika zahtijevati povrat u slučaju ako korisnik ne udovoljava uvjetima i obvezama propisanima ovim Pravilnikom, nacionalnim propisima ili propisima Europske unije. Napominjemo i da se zabrane i/ili ograničenja primjene određenih mjera odvraćanja propisuju posebnim propisima iz područja zaštite prirode. Što se tiče potpore, ista se izračunava u skladu sa Prilogom I. Pravilnika, a sukladno provedenoj studiji koju je izradilo znanstveno tijelo. Studija obuhvaća sve oblike šteta koje nastaju na šaranskim ribnjacima (direktne štete, indirektne štete-dodatna riblja hrana, troškovi aktivnosti na zaštiti riba), definira kategoriju riba u strukturi površine ribnjaka (jednogodišnja riba, dvogodišnja riba, konzumna riba), prati različite uvjete poslovanja, uzima u obzir ostvarivanje prihoda od lova (gdje je to dopustivo), eliminira štetu od ostalih uzročnika koja se odnosi na uobičajene tehnološke gubitke uzrokovane različitim uzrocima te obrađuje sve vezano za prirast. Sukladno iznosu šteta na godišnjoj razini koji je utvrđen u studiji, propisan je iznos i u Prilogu I. Pravilnika (902,18 eura/ha), a koji uzima u obzir obuhvat šteta koje se smatraju prihvatljivima za uklanjanje uz pomoć potpore sukladno članku 53. Uredbe Komisije (EU) 2022/2473. Po pitanju pojma „proizvodnje“ i „prve prodaje“, napominjemo kako je Prilogom I. Pravilnika propisano da se za izračun potpore u obzir uzimaju podaci o proizvodnji (prodaji) i proizvodnim površinama za godinu koja prethodi godini podnošenja Zahtjeva za potporu iz službenih evidencija koje vodi Uprava ribarstva na temelju podataka dostavljenih od strane korisnika na način i u roku propisanom Zakonom o akvakulturi i podzakonskim propisima koji uređuju obveze dostave traženih podataka. Na proizvodnim površinama mora biti ostvarena minimalna proizvodnja svih vrsta i uzgojnih kategorija od 500 kg/ha, pri čemu se proizvodnjom smatra prva prodaja. Dakle, radi se o količinama koje je korisnik proizveo na šaranskom ribnjaku koji je predmet potpore i prodao. Što se tiče komentara pod 4., člankom 8. stavkom 1. Pravilnika propisano je da se Zahtjev za potporu podnosi na temelju Pravilnika jednom godišnje, na obrascu Zahtjeva za potporu koji je dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva, Uprave ribarstva ( www.mps.hr/ribarstvo/ ). Nadalje, stavkom 2. istoga članka propisano je da, prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu, korisnik uz obrazac Zahtjeva za potporu iz stavka 1. obavezno prilaže dokumentaciju koja je propisana Prilogom Zahtjeva za potporu i njegov je sastavni dio. Slijedom toga, predmetni obrazac i popis obvezne dokumentacije objavljuju se na navedenim internetskim stranicama, po stupanju na snagu Pravilnika.