Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 8. Iz prijedloga članka 74. stavak 6. isključiti obvezu korištenja ePorezne za obrtnike paušaliste koji u pravilu nemaju knjigovođu, a sami vrlo često nisu stručni za korištenje tog sustava. U krug obveznika dodati „fizičke osobe obveznike poreza na dobit“ (nisu svi obveznici PDV-a kao ni kod pravnih koje su izdvojene u nabrajanju). Pojam „obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova“ uskladiti nomotehnički s nazivom koji se u novim izmjenama predlaže u ZPDOH (članak 13. izmjena: „iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova“). Prihvaćen Prihvaća se.
2 MARIJANA SCHÖNFELD PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 132. stavak 2. ukazujem na ispravak iznosa (10.000.000,00 kuna). U članku 150. stavak 1. predlažem (kao što se predlaže za iznose u člancima 146. i 170.) izmjenu iznosa "1,33 eura" u iznos 1,50 ili 2,00 eura. Prihvaćen Prihvaća se.
3 TAMARA KATARAJN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Obrazloženje predloženih izmjena gotovo se u cijelosti oslanja na digitalizaciju i povećanje učinkovitosti razmjene informacija. Paralelno, predložene izmjene Zakona o poreznoj upravi detaljnije definiraju koje informacije treba sadržavati pisani ili usmeni upit obveznika prema Poreznoj upravi. Navedeno se može postići isključivo optimizacijom procesa komunikacije na način da i porezni obveznik ima mogućnost direktno kontaktirati referente na razini ispostave nadležne za pojedine poreze kojima obveznik podliježe. Prije svega, slanje poruka i dokumenata putem Pretinca unutar sustava ePorezne omogućeno je isključivo zaposlenicima Porezne uprave, dok porezni obveznik nema mogućnost niti odgovoriti niti priložiti dokument (osim pojedinom predanom obrascu, što nije idealno rješenje jer nisu svi upiti vezani za neki predani izvještaj) osim putem e-maila, ukoliko uopće dobije informaciju na koji e-mail može poslati tražene dokumente ili obrazloženje. Drugi problem koji se pojavljuje jest nedostatak kontakt podataka referenata, pa su porezni obveznici (posebice novoosnovani) često osuđeni na kontaktiranje centrale nadležne ispostave i telefonsko traženje referenta. Ukoliko se od poreznog obveznika traži da obvezno koristi sustav ePorezna, te obvezno dostavi e-mail adresu za komunikaciju s Poreznom upravom, minimum koji Porezna uprava treba pružiti poreznom obvezniku u smislu digitalizacije komunikacije i optimalnog korištenja elektroničkih rješenja jest isto tako omogućiti podatak o kontakt e-mail adresi zaposlenika Porezne uprave. Oba problema jednosmjerne komunikacije rješiva su manjim tehničkim doradama postojećeg sustava ePorezna. Nije prihvaćen Dvosmjerna komunikacija putem sustava ePorezna predviđena je kroz razvoj u projektu „Digitalna transformacija Porezne uprave“ te će ista biti omogućena završetkom projekta krajem 2026. godine. Kontakt podaci nadležne ispostave su objavljeni na Internet stranici Porezne uprave.
4 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 5. 1. Trenutačni sustav blokade ilegalnih priređivača nužno je automatizirati odnosno povjeriti računalnim programima i sustavima, scraperima i crawlerima, uz superviziju čovjeka. Procjene troška takvog sustava su daleko manje od: a. štete koju trpi državni proračun na dnevnoj bazi, propuštajući naplatu obaveznih poreza i davanja od strane ilegalnih priređivača i promotora b. štete koju trpi društvo u cjelini, budući da ilegalni priređivači i promotori gotovo beziznimno ne poštuju stroge norme društveno odgovornog priređivanja, zaštite maloljetnika i ranjivih skupina, samoisključenih igrača, sprječavanja pranja novca, zaštite osobnih podataka i sl. c. štete koju trpe domaći priređivači igara na sreću koji redovno plaćaju godišnje naknade, poreze, prireze i ostala davanja, uz poštivanje svih pozitivnopravnih zakonskih i podzakonskih akata 2. Nužno je proširiti pravni okvir OPZ-a te pratećih provedbenih propisa i na ilegalne promotore i medije, koji zarađuju upravo promocijom gotovo isključivo ilegalnih priređivača igara na sreću, čiju smo primjerovnu listu prethodno naveli. Upravo putem njih igrači, nerijetko maloljetnici i ranjive skupine(samoisključeni igrači primjerice), dolaze do ilegalnih priređivača koji ne poštuju stroge zakonske obaveze vezane uz igru maloljetnika, društveno odgovorno priređivanje i sl. 3. Uz bankarske transakcije „domaćih“ banaka bitno je predvidjeti i pravni okvir te mehanizam koji će obuhvatiti i strane „banke“(primjerice Revolut) te alternativna sredstva plaćanja odnosno „novčanike“(Aircash, Skrill, Paysafe), odnosno sve pružatelje platnih usluga. Navedene strane banke i alternativna sredstva plaćanja posluju na hrvatskom tržištu temeljem određenih zakona i licenci izdanih ili primjenjivih u RH, te je stoga svrsishodno i na njih proširiti primjenu OPZ-a prema sadašnjem prijedlogu. Naime, „domaće“ banke pravilno detektiraju problem kako će dio uplata i isplata jednostavno biti kanaliziran prema stranim „bankama“(Revolut) ili alternativnim sredstvima plaćanja(novčanicima), odnosno pružateljima platnih usluga. Prigodno ističemo kako upravo najmanji broj igrača vrši transakcije putem banaka, odnosno najveći broj igrača(gotovo 2/3) koriste novčanike i alternativna sredstva plaćanja. Predlažemo stoga revidiranje trenutačnog članka 44. te proširenje istog sukladno gore navedenom prijedlogu, kako bi obuhvaćao: 1. Ilegalne priređivače igara na sreću 2. Promotore i medije ilegalnih priređivača igara na sreću 3. Sve pružatelje platnih usluga Nije prihvaćen Ranije propisanom odredbom članka 44. Općeg poreznog zakona regulira se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada ako se obavlja gospodarska djelatnost putem interneta uz izbjegavanje zahtjeva reguliranih posebnim propisom, međutim istim se ne regulira način na koji se provodi navedena mjera, već je isto propisano podzakonskim propisom. Nadalje vezano uz prijedlog za blokiranje stranica promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću, ističemo da je Zakonom o igrama na sreću kao posebnim propisom već propisana zabrana prodavanja, držanja, poslovnog ustupanja, izdavanja, oglašavanja i bilo koja promidžba ili reklama inozemnih igara na sreću i nagradnih igara na području Republike Hrvatske te je propisano da se zabrana odnosi na pružatelje usluga i izdavače. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona propisuje se i dodatna mjera zabrane rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, a zabranu izvršavaju pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj. Smatramo da je primjena dviju mjera – jedne koja je propisana u Općem poreznom zakonu od ranije, a odnosi se na blokadu internet stranica i druge koja se ovim Izmjenama propisuje a to je zabrana izvršenja platnih transakcija – dovoljna i razmjerna za onemogućavanje ilegalnih priređivača igara na sreću te je usporediva s dobrim praksama država Europske unije.
5 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim putem želimo pohvaliti i poduprijeti napore zakonodavca u borbi protiv obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta, koja je prisutna u više sfera te se vidljivo i višestruko širi. Ipak, sa stanovišta struke i iskustava drugih zemalja koje prolaze istovjetan put, želimo skrenuti pozornost na kvalitetno, efikasno i ekonomično uređenje sprječavanja obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta, konkretno ilegalnog priređivanja igara na sreću te ilegalnog promoviranja igara na sreću, što je u suprotnosti sa vrlo jasnim: 1. Čl. 68. st. 1. i stavak 4. Zakona o igrama na sreću 2. Čl. 237. Kaznenog zakona - Nedozvoljena igra na sreću 3. Čl. 21. st. 10. i 11. Zakona o elektroničkim medijima 4. Čl. 12 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima Naime, ilegalni priređivači i promotori igara na sreću sveprisutni su na hrvatskom tržištu te vješto izbjegavaju trenutačni sustav i metodologiju blokade, koja se obavlja „ručno“, dok se u odnosu na promotore uopće ne primjenjuje. Stoga ukazujemo na bitno: 1. Trenutačni sustav blokade ilegalnih priređivača nužno je automatizirati odnosno povjeriti računalnim programima i sustavima, scraperima i crawlerima, uz superviziju čovjeka. Procjene troška takvog sustava su daleko manje od: a. štete koju trpi državni proračun na dnevnoj bazi, propuštajući naplatu obaveznih poreza i davanja od strane ilegalnih priređivača i promotora b. štete koju trpi društvo u cjelini, budući da ilegalni priređivači i promotori gotovo beziznimno ne poštuju stroge norme društveno odgovornog priređivanja, zaštite maloljetnika i ranjivih skupina, samoisključenih igrača, sprječavanja pranja novca, zaštite osobnih podataka i sl. c. štete koju trpe domaći priređivači igara na sreću koji redovno plaćaju godišnje naknade, poreze, prireze i ostala davanja, uz poštivanje svih pozitivnopravnih zakonskih i podzakonskih akata 2. Nužno je proširiti pravni okvir OPZ-a te pratećih provedbenih propisa i na ilegalne promotore i medije, koji zarađuju upravo promocijom gotovo isključivo ilegalnih priređivača igara na sreću. Nota bene, radi se o promotorima često registriranim u Republici Hrvatskoj te dohvatljivih lokalnim vlastima sa osnove kaznenopravne i prekršajne odgovornosti, za koju postoje jasni temelji u Zakonu o igrama na sreću i Kaznenom zakonu. Primjerovna lista takvih promotora i medija, koji svakodnevno zarađuju novac(od ilegalnih priređivača) u suprotnosti sa Zakonom o igrama na sreću i Kaznenim zakonom: https://www.algoritam.hr/ https://www.tzgrovinj.hr/ https://www.hic.hr/ https://geek.hr/jackpot/tag/1xbit/ https://geek.hr/jackpot/recenzija/cloudbet-kladionica/ https://supercasino.com.hr/category/kladenje-i-tipovi/1. https://hrk.hr/ https://dr.sc/ https://sloterman.hr/ https://www.tzgrovinj.hr/ https://www.kladionica.biz/ https://www.sportarena.hr/ https://casinohrvatska.com/ https://www.najboljionlinekasino.com/ https://kladionica.com/ https://kocka.org/ https://najboljekladionice.hr/ https://kladionice.tv/hr/bonusi/ https://casinoble.hr/ https://icasinobalkan.com/ https://najboljecasino.com/ https://sportske-kladionice.com/ https://casino-hrvatska.com/ 3. Uz bankarske transakcije „domaćih“ banaka bitno je predvidjeti pravni okvir te mehanizam koji će obuhvatiti i strane „banke“(primjerice Revolut) te alternativna sredstva plaćanja odnosno „novčanike“(Aircash, Skrill, Paysafe), odnosno sve pružatelje platnih usluga. Navedene strane banke i alternativna sredstva plaćanja posluju na hrvatskom tržištu temeljem određenih zakona i licenci izdanih ili primjenjivih u RH, te je stoga svrsishodno i na njih proširiti primjenu OPZ-a prema sadašnjem prijedlogu. Naime, „domaće“ banke pravilno detektiraju problem kako će dio uplata i isplata jednostavno biti kanaliziran prema stranim „bankama“(Revolut) ili alternativnim sredstvima plaćanja(novčanicima). Prigodno ističemo kako upravo najmanji broj igrača vrši transakcije putem banaka, odnosno najveći broj igrača(gotovo 2/3) koriste novčanike i alternativna sredstva plaćanja. Dakle, summa summarum - za efikasan i ekonomičan sustav borbe protiv ilegalnih priređivača igara na sreću nužno je obuhvatiti, automatiziranim sustavima: 1. Stranice ilegalnih priređivača igara na sreću(IP/DNS blokada) 2. Stranice promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću 3. Transakcije svih pružatelja platnih usluga prema ilegalnim priređivačima igara na sreću Također, ovim putem upućujemo na konkretna istraživanja i studije provedene u drugim zemljama sa sličnim ili istim problemima. Zaključci su nesporni te vrlo jednostavno prenosivi na domaći pravni okvir: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14459795.2023.2190372#abstract https://www.techscience.com/cmc/v71n2/45860 https://www.gov.pl/documents/31305/0/blocking_illegal_online_gambling_in_denmark.pdf/0caa9643-1188-7147-8aac-708bf407923d Nije prihvaćen Ranije propisanom odredbom članka 44. Općeg poreznog zakona regulira se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada ako se obavlja gospodarska djelatnost putem interneta uz izbjegavanje zahtjeva reguliranih posebnim propisom, međutim istim se ne regulira način na koji se provodi navedena mjera, već je isto propisano podzakonskim propisom. Nadalje vezano uz prijedlog za blokiranje stranica promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću, ističemo da je Zakonom o igrama na sreću kao posebnim propisom već propisana zabrana prodavanja, držanja, poslovnog ustupanja, izdavanja, oglašavanja i bilo koja promidžba ili reklama inozemnih igara na sreću i nagradnih igara na području Republike Hrvatske te je propisano da se zabrana odnosi na pružatelje usluga i izdavače. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona propisuje se i dodatna mjera zabrane rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, a zabranu izvršavaju pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj. Smatramo da je primjena dviju mjera – jedne koja je propisana u Općem poreznom zakonu od ranije, a odnosi se na blokadu internet stranica i druge koja se ovim Izmjenama propisuje a to je zabrana izvršenja platnih transakcija – dovoljna i razmjerna za onemogućavanje ilegalnih priređivača igara na sreću te je usporediva s dobrim praksama država Europske unije.
6 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim putem želimo pohvaliti i poduprijeti napore zakonodavca u borbi protiv obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta, koja je prisutna u više sfera te se vidljivo i višestruko širi. Ipak, sa stanovišta struke i iskustava drugih zemalja koje prolaze istovjetan put, želimo skrenuti pozornost na kvalitetno, efikasno i ekonomično uređenje sprječavanja obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta, konkretno ilegalnog priređivanja igara na sreću te ilegalnog promoviranja igara na sreću, što je u suprotnosti sa vrlo jasnim: 1. Čl. 68. st. 1. i stavak 4. Zakona o igrama na sreću 2. Čl. 237. Kaznenog zakona - Nedozvoljena igra na sreću 3. Čl. 21. st. 10. i 11. Zakona o elektroničkim medijima 4. Čl. 12 Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima Naime, ilegalni priređivači i promotori igara na sreću sveprisutni su na hrvatskom tržištu te vješto izbjegavaju trenutačni sustav i metodologiju blokade, koja se obavlja „ručno“, dok se u odnosu na promotore uopće ne primjenjuje. Stoga ukazujemo na bitno: 1. Trenutačni sustav blokade ilegalnih priređivača nužno je automatizirati odnosno povjeriti računalnim programima i sustavima, scraperima i crawlerima, uz superviziju čovjeka. Procjene troška takvog sustava su daleko manje od: a. štete koju trpi državni proračun na dnevnoj bazi, propuštajući naplatu obaveznih poreza i davanja od strane ilegalnih priređivača i promotora b. štete koju trpi društvo u cjelini, budući da ilegalni priređivači i promotori gotovo beziznimno ne poštuju stroge norme društveno odgovornog priređivanja, zaštite maloljetnika i ranjivih skupina, samoisključenih igrača, sprječavanja pranja novca, zaštite osobnih podataka i sl. c. štete koju trpe domaći priređivači igara na sreću koji redovno plaćaju godišnje naknade, poreze, prireze i ostala davanja, uz poštivanje svih pozitivnopravnih zakonskih i podzakonskih akata 2. Nužno je proširiti pravni okvir OPZ-a te pratećih provedbenih propisa i na ilegalne promotore i medije, koji zarađuju upravo promocijom gotovo isključivo ilegalnih priređivača igara na sreću. Nota bene, radi se o promotorima često registriranim u Republici Hrvatskoj te dohvatljivih lokalnim vlastima sa osnove kaznenopravne i prekršajne odgovornosti, za koju postoje jasni temelji u Zakonu o igrama na sreću i Kaznenom zakonu. Primjerovna lista takvih promotora i medija, koji svakodnevno zarađuju novac(od ilegalnih priređivača) u suprotnosti sa Zakonom o igrama na sreću i Kaznenim zakonom: https://www.algoritam.hr/ https://www.tzgrovinj.hr/ https://www.hic.hr/ https://geek.hr/jackpot/tag/1xbit/ https://geek.hr/jackpot/recenzija/cloudbet-kladionica/ https://supercasino.com.hr/category/kladenje-i-tipovi/1. https://hrk.hr/ https://dr.sc/ https://sloterman.hr/ https://www.tzgrovinj.hr/ https://www.kladionica.biz/ https://www.sportarena.hr/ https://casinohrvatska.com/ https://www.najboljionlinekasino.com/ https://kladionica.com/ https://kocka.org/ https://najboljekladionice.hr/ https://kladionice.tv/hr/bonusi/ https://casinoble.hr/ https://icasinobalkan.com/ https://najboljecasino.com/ https://sportske-kladionice.com/ https://casino-hrvatska.com/ 3. Uz bankarske transakcije „domaćih“ banaka bitno je predvidjeti pravni okvir te mehanizam koji će obuhvatiti i strane „banke“(primjerice Revolut) te alternativna sredstva plaćanja odnosno „novčanike“(Aircash, Skrill, Paysafe), odnosno sve pružatelje platnih usluga. Navedene strane banke i alternativna sredstva plaćanja posluju na hrvatskom tržištu temeljem određenih zakona i licenci izdanih ili primjenjivih u RH, te je stoga svrsishodno i na njih proširiti primjenu OPZ-a prema sadašnjem prijedlogu. Naime, „domaće“ banke pravilno detektiraju problem kako će dio uplata i isplata jednostavno biti kanaliziran prema stranim „bankama“(Revolut) ili alternativnim sredstvima plaćanja(novčanicima). Prigodno ističemo kako upravo najmanji broj igrača vrši transakcije putem banaka, odnosno najveći broj igrača(gotovo 2/3) koriste novčanike i alternativna sredstva plaćanja. Dakle, summa summarum - za efikasan i ekonomičan sustav borbe protiv ilegalnih priređivača igara na sreću nužno je obuhvatiti, automatiziranim sustavima: 1. Stranice ilegalnih priređivača igara na sreću(IP/DNS blokada) 2. Stranice promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću 3. Transakcije svih pružatelja platnih usluga prema ilegalnim priređivačima igara na sreću Također, ovim putem upućujemo na konkretna istraživanja i studije provedene u drugim zemljama sa sličnim ili istim problemima. Zaključci su nesporni te vrlo jednostavno prenosivi na domaći pravni okvir: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14459795.2023.2190372#abstract https://www.techscience.com/cmc/v71n2/45860 https://www.gov.pl/documents/31305/0/blocking_illegal_online_gambling_in_denmark.pdf/0caa9643-1188-7147-8aac-708bf407923d Nije prihvaćen Ranije propisanom odredbom članka 44. Općeg poreznog zakona regulira se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada ako se obavlja gospodarska djelatnost putem interneta uz izbjegavanje zahtjeva reguliranih posebnim propisom, međutim istim se ne regulira način na koji se provodi navedena mjera, već je isto propisano podzakonskim propisom. Nadalje vezano uz prijedlog za blokiranje stranica promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću, ističemo da je Zakonom o igrama na sreću kao posebnim propisom već propisana zabrana prodavanja, držanja, poslovnog ustupanja, izdavanja, oglašavanja i bilo koja promidžba ili reklama inozemnih igara na sreću i nagradnih igara na području Republike Hrvatske te je propisano da se zabrana odnosi na pružatelje usluga i izdavače. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona propisuje se i dodatna mjera zabrane rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, a zabranu izvršavaju pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj. Smatramo da je primjena dviju mjera – jedne koja je propisana u Općem poreznom zakonu od ranije, a odnosi se na blokadu internet stranica i druge koja se ovim Izmjenama propisuje a to je zabrana izvršenja platnih transakcija – dovoljna i razmjerna za onemogućavanje ilegalnih priređivača igara na sreću te je usporediva s dobrim praksama država Europske unije.
7 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U nastavku donosimo mmišljenje Udruženja računovođa HGK na predloženi tekst Zakona. Obrazloženje predloženih izmjena gotovo se u cijelosti oslanja na digitalizaciju i povećanje učinkovitosti razmjene informacija. Paralelno, predložene izmjene Zakona o poreznoj upravi detaljnije definiraju koje informacije treba sadržavati pisani ili usmeni upit obveznika prema Poreznoj upravi. Navedeno se može postići isključivo optimizacijom procesa komunikacije na način da i porezni obveznik ima mogućnost direktno kontaktirati referente na razini ispostave nadležne za pojedine poreze kojima obveznik podliježe. Prije svega, slanje poruka i dokumenata putem Pretinca unutar sustava ePorezne omogućeno je isključivo zaposlenicima Porezne uprave, dok porezni obveznik nema mogućnost niti odgovoriti niti priložiti dokument (osim pojedinom predanom obrascu, što nije idealno rješenje jer nisu svi upiti vezani za neki predani izvještaj) osim putem e-maila, ukoliko uopće dobije informaciju na koji e-mail može poslati tražene dokumente ili obrazloženje. Drugi problem koji se pojavljuje jest nedostatak kontakt podataka referenata, pa su porezni obveznici (posebice novoosnovani) često osuđeni na kontaktiranje centrale nadležne ispostave i telefonsko traženje referenta. Ukoliko se od poreznog obveznika traži da obvezno koristi sustav ePorezna, te obvezno dostavi e-mail adresu za komunikaciju s Poreznom upravom, minimum koji Porezna uprava treba pružiti poreznom obvezniku u smislu digitalizacije komunikacije i optimalnog korištenja elektroničkih rješenja jest isto tako omogućiti podatak o kontakt e-mail adresi zaposlenika Porezne uprave. Oba problema jednosmjerne komunikacije rješiva su manjim tehničkim doradama postojećeg sustava ePorezna. Nije prihvaćen Ranije propisanom odredbom članka 44. Općeg poreznog zakona regulira se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada ako se obavlja gospodarska djelatnost putem interneta uz izbjegavanje zahtjeva reguliranih posebnim propisom, međutim istim se ne regulira način na koji se provodi navedena mjera, već je isto propisano podzakonskim propisom. Nadalje vezano uz prijedlog za blokiranje stranica promotora i medija ilegalnih priređivača igara na sreću, ističemo da je Zakonom o igrama na sreću kao posebnim propisom već propisana zabrana prodavanja, držanja, poslovnog ustupanja, izdavanja, oglašavanja i bilo koja promidžba ili reklama inozemnih igara na sreću i nagradnih igara na području Republike Hrvatske te je propisano da se zabrana odnosi na pružatelje usluga i izdavače. Ovim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona propisuje se i dodatna mjera zabrane rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta, a zabranu izvršavaju pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj. Smatramo da je primjena dviju mjera – jedne koja je propisana u Općem poreznom zakonu od ranije, a odnosi se na blokadu internet stranica i druge koja se ovim Izmjenama propisuje a to je zabrana izvršenja platnih transakcija – dovoljna i razmjerna za onemogućavanje ilegalnih priređivača igara na sreću te je usporediva s dobrim praksama država Europske unije.
8 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 24. Predlažemo brisati odnosno ne uvoditi ovaj članak iz razloga što se ne postoji nikakva odgovornost poreznih tijela za štetu uzrokovanu poreznim obveznicima nerazumnim i dugotrajnim postupcima, a u kojima porezni obveznici imaju znatne, kako materijalne tako i nematerijalne troškove. Trošak postupka, makar ostvaren tek u sudskom postupku jedina je zadovoljština koju nakon iscrpljujućeg postupka porezni obveznik koji je uspio u sporu može dobiti. Ukoliko se želi izbjeći da državni proračun odnosno svi porezni obveznici snose trošak izgubljenog spora odnosno nezakonitog postupanja poreznog tijela, svakako urediti drugačiji način odnosno pravo poreznog obveznika na naknadu štete i dosuđeni trošak kako je uređeno ZPP. U protivnom, uvođenjem ove odredbe bez alternativnog drugačijeg rješenja, poreznom obvezniku se oduzima ravnopravnost u postupku. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku kod odredbe o uređenju troškova ostavio je mogućnost da se posebnim zakonom – kao što je u ovom slučaju Opći porezni zakon – propiše drukčije. Kamata koju plaća onaj koji u konačnici izgubi spor dovoljna je nadoknada kod vođenja dugotrajnih postupaka.
9 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 16. U stavak 6. dodati mogućnost predaje prigovora na zapisnik elektroničkim putem kako bi se prava i obveze poreznih obveznika izjednačila sa odredbom predloženog stavka 3. U suprotnom, obrazloženje o „digitaliziranju i informatiziranju postupaka poreznog nadzora“ gubi smisao i u suprotnosti je sa načelom o jednakosti oružja. Nije prihvaćen Uvođenje digitalizacije u komunikaciji s poreznim obveznikom uvodi se postupno, a prava poreznog obveznika da podnese pravni lijek su osigurana su, pored Općeg poreznog zakona, pravilima uredskog poslovanja i pravilima općeg upravnog postupka.
10 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 17. Članak 146. (1) Ovrhu provodi porezno tijelo ako je porezni dug poreznog obveznika dospio. (2) Porezno tijelo može ne provesti postupak ovrhe na računima ovršenika ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 30,00 eura, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka, sukladno članku 170. stavku 3. ovoga Zakona, u slučajevima u kojima se primjenjuje carinsko zakonodavstvo.. (3) Porezno tijelo neće provoditi ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 135,00 eura, u slučajevima u kojima se primjenjuje carinsko zakonodavstvo. Nije prihvaćen Člankom 146. Općeg poreznog zakona propisuje se postupanje Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave. Ostala porezna tijela ovaj članak ne obvezuje. Kada bi se prijedlog usvojio, druga porezna tijela ne bi smjela provoditi ovrhu za iznos manji od 30,00 eura, a što se prema obrazloženju predložene izmjene želi izbjeći.
11 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 17. Radi reguliranja postupanja po ovom članku od strane ostalih poreznih tijela potrebno je preformulirati čitav članak 146. na način da po njemu mogu postupati sve porezna tijela. Pored toga ovlaštenje poreznom tijelu treba formulirati kao mogućnost, a ne kao obvezu kako je predloženo. Naime u praksi se pojavlja situacije gdje ukupna porezna obveza iznosi do 30 EUR-a (primjerice kod poreza na korištenje javnih površina) pa bi u slučaju neplaćanja iste ne provođenje postupka ovrhe izgubilo svrhu oporezivanja. Nije prihvaćen Prijedlog je kontradiktoran, odredbe članka 146. odnose se isključivo na postupanje Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave. Ostala porezna tijela ovaj članak ne obvezuje. Kada bi se prijedlog usvojio, druga porezna tijela ne bi smjela provoditi ovrhu za iznos manji od 30 eura, a što se prema obrazloženju predložene izmjene želi izbjeći.
12 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 10. (6) Iznimno od stavka 2. ovog članka prijedlog za sklapanje upravnog ugovora za porezni dug do visine 10.000,00 eura ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.“ Nije prihvaćen Prihvaćanjem prijedloga da se propisana iznimka u postupanju primjeni na sva porezna tijela dovodi do obveze drugih poreznih tijela da takvu odredbu primjenjuju, neovisno o tome je li im to prihvatljivo u njihovom postupanju. Navedena iznimka propisuje se za postupanje Ministarstva financija, Porezne uprave isključivo radi digitalizacije poslovnog procesa upravnog ugovora.
13 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 10. Opći porezni zakon je Zakon koji uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava. Dakle on je propis koji bi se trebao primjenjivati na sva porezna tijela. Stoga smatramo da se i odredba predloženog stavka 6. mora odnositi na sva porezna tijela,a ne isključivo na Poreznu upravu. S time u vezi bi u članku 132. Zakona trebalo dodati novi stavak 5. kojim bi se uredilo da se stavci 1.-4. istog članka adekvatno primjenjuju u na jedinice lokalne i područne samouprave. Nije prihvaćen Prihvaćanjem prijedloga da se propisana iznimka u postupanju primjeni na sva porezna tijela dovodi do obveze drugih poreznih tijela da takvu odredbu primjenjuju, neovisno o tome je li im to prihvatljivo u njihovom postupanju.
14 DANIEL MAJER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 18. - Potrebno je dodati članak 140.a koji kaže da se ovrha zbog neplaćanja poreza na nekretnine može provoditi isključivo na nekretnini koja je predmet oporezivanja te se radi duga može uknjižiti zabilježba da je porezna uprava pokrenula ovršni postupak. Naime, po Slavoniji ima puno praznih kuća koje će sada postati predmet oporezivanja. Njih se ne može staviti u funkciju (najam) niti se može prodati, jer kupaca nema. Stoga je potpuno nepravedno da ako netko namjerno ne plaća porez da predmet ovrhe bude recimo stan u Zagrebu u kojemu se živi ili blokada računa. Ako država oporezuje „pola Slavonije“ zato što smo opustošeni, onda neka država uzme na sebe prodaju tih nekretnina pa nakon ovrhe i prodaje, nešto će i ostati. Država ne može onda niti raditi ovrhu dok dug nije 5300 eura (čl. 80.b Ovr. Zakona). Kada se dug nagomila preko tog iznosa, neka država tu nekretninu prodaje. Dok postoji dug na nekretnini, porezni dug se prenosi putem zabilježbe. Nije prihvaćen Opći porezni zakon uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznog tijela koje primjenjuje propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava. Samim time, ovim Zakonom ne propisuju se izuzeća u postupku ovrhe za pojedine vrste poreznih oblika. Načelna izuzeća i ograničenja u postupku ovrhe na nekretninama su propisana Ovršnim zakonom.
15 ZORAN HEMETEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Privatne Ustanove socijalne skrbi mogu podizati plaće medicinskom osoblju jedino podizanjem cjene smještaja. Uvrstite nas negdje kako bi oporezivanje dohotka medicinskom osoblju pratilo podizanje plaća medicinskim sestrama u javnom sektoru. Mislite malo i na nas. Hvala. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na objavljeni Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
16 MLADEN SKYPALA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 5. Da li bi trebalo proširiti zabranu izvršenja plaćanja i na PayPal i slične platforme? Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona obuhvaćaju se pružatelji platnih usluga na području Republike Hrvatske, obzirom da su isti dužni primjenjivati u svojem poslovanju propise Republike Hrvatske.
17 NACIONALNA UDRUGA UDOMITELJA ODRASLIH OSOBA HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prijedlog je da se za privatne domove za starije i nemoćne koji rijetko imaju subvencije ili pomoć države, prag za neoporezive stope dohitka poveća. Nažalost svako poskupljenje, ali i dizanje plaća radnicima udarac je na financijsku situaciju starijih i nemoćnih osoba koji su korisnici usluga doma. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na objavljeni Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.
18 ANTUN GUSTAV MATEJČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, Članak 5. Bitni elementi koje bi trebalo ugraditi u članak44a, inače je članak de facto neprovediv; • Treba eksplicite ograničiti zabranu plaćanja na rezidenate RH, jer ne smijemo ograničiti uporabu platnog instrumenta od strane nerezidenata • Točka 4) nije jasna u smislu odnosi li se identifikacija plaćanja na platne kartice izdane u RH ili na uporabu platnog instrumenta (kartice) na geografskom teritoriju RH? Eo ipso je točka 4) neprovediva. Kako je intencija Zakonodavca ograničiti sva plaćanja putem platnih instrumenata izdanih u RH (vidi poviše predloženo ograničenje na rezidente RH) neovisno o geografskoj lokaciji inicijatora plaćanja, za provedivost članka 44a treba jasno definirati zabranu plaćanja putem interneta neovisno o tome gdje se korisnik (rezident RH) platnog instrumenta izdanog u RH nalazi. U suprotnom, vodeći računa o činjenici da se geografska lokacija uporabe platnog instrumenta ne može ustanoviti, smisao članka 44a se gubi te je isti neprovediv. Djelomično prihvaćen Prijedlog odredbe članka 44.a je dorađen na način da jasno proizlazi da zabranu plaćanja izvršavaju pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj, a za plaćanja putem internet kanala platnim karticama izdanim od strane pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj.