Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 4. Presumpciju da je zdravstveni radnik dobio odobrenje ukoliko ravnatelj ne donese odluku u zadanom roku potrebno je sagledati i u kontekstu odredbe članka 4. stavaka 2. i 3. Nacrta prijedloga Pravilnika i dokazivanja postojanja, odnosno nepostojanja, odobrenja. Stoga je u navedenim odredbama potrebno precizno odrediti da je riječ o situacijama kada zdravstveni radnik prihvati dopunski rad bez da je podnio zahtjev za njegovo odobrenje, odnosno da mu je je poslodavac uskratio odobrenje. Samo na takve situacije treba se odnositi odredba stavka 3. u kojem je potrebno navesti je li riječ o težoj ili lakšoj povredi obveza iz radnog odnosa. Prihvaćen Prihvaćen.
2 Hrvatska komora dentalne medicine PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 2. Hrvatska komora dentalne medicine stava je kako je u predmetnom članku potrebno navesti da se isti odnosi i na zdravstvene radnike kao nositelje privatne prakse s obzirom da i oni, kao poslodavci, mogu raditi izvan svog radnog vremena i svoje ordinacije. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na nacrt prijedloga Pravilnika već na odredbu članka 125.b Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
3 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 1. Unatoč nazivu, Nacrtom prijedloga Pravilnika nisu definirana mjerila odnosno kriteriji koje bi morao zadovoljiti zdravstveni radnik da bi mu se, uz redovni rad u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen ugovor o radu, odobrio i dopunski rad. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga Pravilnika utvrđena su mjerila i to kvaliteta rada zdravstvenog radnika koji uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa te da nije pravomoćno proglašen odgovornim za djela navedena u nacrtu prijedloga Pravilnika.
4 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 4. Stavak 2. i 4. su suvišni. Naime odredbama članka 206. a. do 206. d. Zakona o zz, detaljno su utvrđeni prekršaji i novčane kazne za zdravstvenog radnika koji obavlja poslove za svoj račun iz djelatnosti poslodavca i za zdravstveni subjekt/trgovačko društvo/privatnu praksu, ako krši propisane odredbe Zakona od članka 125., 125 a. - 125. e. Zakona o zz za dopunski rad. Osim zdravstvene inspekcije i zdravstvena ustanova poslodavac ima pravo i obvezu kontrolirati rad svojih radnika u svezi primjene intencija iz članka 125. Zakona. Poslodavac ima pravo i obvezu kontrolirati takav rad i pozivom na članak 101. Zakona o radu koji propisuje zakonsku zabranu natjecanja ("Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac."). No, s obzirom da su javne zdravstvene ustanove u pravilu neprofitni subjekti, postavlja se pitanje korisnosti/nekorisnosti za Državu, da građanin ostvari zdravstvenu zaštitu kod profitnog subjekta, jer na taj način dobrovoljno participira u korištenju zdravstvene zaštite, bez terećenja sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Tajnik Udruge privantih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1, Ivan Gabrilo, dipl. iur. Nije prihvaćen Na zdravstvene radnike u dopunskom radu koji su predmet nacrta prijedloga Pravilnika primjenjuju se odredbe o prekršajnoj odgovornosti Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
5 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 1. U tekst predložene norme bilo bi potrebno ugraditi i uvjet iz članka 125. stavak 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, tj. da je uvjet prethodno sklopljeni ugovor o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva i.... Ako poslodavac zdravstvenog radnika i nabrojeni subjekt nisu sklopili ugovor, nije stvorena pravna pretpostavka na strani radnika i na strani poslodavca tražiti i dobiti odobrenje za dopunski rad. U tom smislu, predloženi članak 1. Pravilnika mogao bi glasiti: "Ovim Pravilnikom propisuju se mjerila za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova za svoj račun iz zdravstvene djelatnosti poslodavca (u daljnjem tekstu: odobrenje za dopunski rad), ako je na strani poslodavca ispunjen uvjet iz članka 125. stavak 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, za davanje odobrenja svom zdravstvenom radniku" Nije prihvaćen Navedeno je izrijekom određeno u članku 2. stavku 2. nacrta prijedloga Pravilnika kao prethodni uvjet za podnošenje zahtjeva za davanje odobrenja.
6 Dubravka Pezelj Duliba PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Prijedlog Pravilnika mi djeluje krnje. Naime iz imena prijedloga Pravilnika iščitava se da su predmet pravilnika "mjerila". A "mjerilo" bi trebalo biti nešto "mjerljivo". Koliko vidim jedino "mjerilo" u prijedlogu Pravilnika je "uredno izvršavanje svoje obveze iz radnog odnosa za poslodavca". Takvo "mjerilo" daje prostor za manipulaciju. Naime nije razvidno tko je taj tko će unutar ustanove utvrditi da je zdravstveni radnik uredno izvršio svoje obveze? Je li to rukovoditelj radne jedinice u kojoj radnik radi (šef odjela, šef klinike)? Uredno izvršavanje obveza ovisi i o tome koje radnik obveze dobije. Dakle ovisi i o njegovom neposredno nadređenom i raspodjeli posla. Bojim se da ovako nedovoljno definirani Pravilnik daje veliki prostor subjektivnim procjenama. No možda je to samo stvar semantike. Mišljenja sam da bi trebalo dodatno utvrditi neko tijelo ustanove (poslodavca) kao što je npr. stručno vijeće, koje će davati prijedlog ravnatelju (pod kojim se podrazumijeva poslodavac) tko izvršava, a tko ne izvršava uredno svoje obveze. Prilikom donošenja prvog Pravilnika, bilo je puno nesuglasica oko toga koliko nečiji posao "vrijedi" (npr. u radiologiji da MR "vrijedi" više nego ultrazvuk - naravno ne u novčanom ekvivalentu, to je jasno), tako da se postavlja pitanje (pr)ocjene vrijednosti nečijeg rada. Zaključno, mišljenja sam da davanje odobrenja ne bi trebalo ovisiti o volji, mišljenju, "milosti" jedne osobe, već nekog tijela, te da bi to trebalo biti utvrđeno ovim Pravilnikom. Nije prihvaćen Zdravstveni radnik može samo uz odobrenje poslodavca za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja). Kontrola urednog izvršavanja obveza iz radnog odnosa obveza je iz ugovora o radu neposredno nadređenog voditelja u čijoj ustrojstvenoj jedinici zdravstveni radnik obavlja poslove, a Stručno vijeće kao tijelo zdravstvene ustanove o kvaliteti rada pojedinog zdravstvenog radnika nema neposrednih saznanja. Djelokrug rada Stručnog vijeća reguliran je člankom 66. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mišljenja smo da bi se time odgovornost s neposredno nadređenog voditelja prebacila na to tijelo koje ima druge zadaće.
7 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 3. Članak 3. stavak 1. Nacrta prijedloga Pravilnika propisuje kako je ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan dati odobrenje za dopunski rad svakom zdravstvenom radniku koji priloži propisanu dokumentaciju. Takva stipulacija unaprijed definira način rješavanja zahtjeva za odobrenje dopunskog rada, što je u suprotnosti s člankom 125. stavkom 1. ZZZ i člankom 61. stavkom 3. ZOR-a, iz kojih proizlazi kako se navedena suglasnost može i uskratiti. Nadalje, Nacrtom prijedloga Pravilnika potrebno je ravnatelju odrediti i rok za rješavanje zahtjeva. Odredba podstavka 1. stavka 1. članka 3. ne odnosi se na materiju koja se uređuje Nacrtom prijedloga Pravilnika. Obzirom da je i sadržaj ugovora o međusobnim pravima i obvezama između poslodavca i ustanove, društva odnosno privatnog zdravstvenog radnika kod kojeg će zdravstveni radnik biti angažiran na dopunskom radu uređen odredbom članka 125c. ZZZ, predlažemo da se briše i podstavak 2. navedenog članka. Međutim, vezano za dopušteni mjesečni broj radnih sati dopunskog rada zdravstvenih radnika, podsjećamo na odredbu članak 61. stavka 3. ZOR-a koji propisuje kako radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća primjedba te se riječ „obvezan“ zamjenjuje riječju „daje“. Kako je Zakon o radu lex generalis u odnosu na Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ne prihvaća se primjedba u odnosu na brisanje podstavka 1. stavka 1. članka 3. nacrta prijedloga Pravilnika jer je upravo ta odredba unesena u nacrt radi sprječavanja rada zdravstvenog radnika za poslodavca koji nema propisane uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti.
8 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 2. Člankom 2. stavkom 1. Nacrta prijedloga Pravilnika je propisano kako pravo na dopunski rad mogu ostvariti svi zdravstveni radnici koji uredno izvršavaju obveze iz radnog odnosa, što je ujedno i jedini preduvjet za njegovo odobrenje. Međutim pojam „urednog izvršavanja obveza iz radnog odnosa“ nije definiran, čime se u potpunosti prepušta subjektivnoj procjeni ravnatelja. Sukladno Obrazloženju, cilj donošenja Pravilnika jest omogućavanje dopunskog rada svih zdravstvenih radnika pod jednakim uvjetima. Kako bi se to i osiguralo, uvjeti, mjerila odnosno kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika njime moraju biti jasno propisani, mjerljivi i vrijediti jednako za sve. Pri njihovu je određivanju posebno potrebno voditi računa o zaštiti javnozdravstvenog interesa te kvalitetnog, savjesnog i redovitog obavljanja poslova iz radnog odnosa. Stavak 2. članka 2. Nacrta prijedloga Pravilnika identičan je stavku 3. članka 125. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, dalje: ZZZ) te ju je stoga nepotrebno prepisivati . Međutim, u skladu sa odredbom članka 125. stavka 1. ZZZ i članka 61. stavka 3. Zakona o radu (NN 93/14, dalje: ZOR), navedenim bi stavkom zdravstvene radnike trebalo obvezati da, prije prihvaćanja angažmana kroz dopunski rad, pribave prethodnu pisanu suglasnost/odobrenje svojeg poslodavca. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba da je potrebno u članku 2. stavku 1. nacrta prijedloga Pravilnika precizirati pojam „UREDNO“ te navesti značenje pojma kao kvalitetno, savjesno i redovito obavljanje poslova iz radnog odnosa. Djelomično se prihvaća primjedba uz članak 2. stavak 2. nacrta prijedloga Pravilnika na način da se u stavku 1. doda prethodno pribavljeno odobrenje.
9 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 3. Odredba stavka 1. izlazi iz konteksta relativnosti/dispozitivnosti dobivanja dozvole za dopunski rad, naime, tekst "ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan je dati odobrenje"upućuje na imperativnost dobivanja takve dozvole, iako daljnji tekst norme upućuje na obvezu rješavanja zahtjeva u pozitivnom/negativnom smislu, u postavljenom roku od 30 dana. Tekst istog stavka 1. "pod uvjetom da je zdravstveni radnik uz pisani zahtjev priložio slijedeću dokumentaciju:" je nepotreban/suvišan. To znači da bi stavak 1. završavao sa rječju "zahtjeva" i točkom. Nabrojeni dokumenti u podstavku 1. i 2. stavka 1. su nepotrebni. Naime, notorna je pravna činjenica da subjekt (privatna zdravstvena ustanova, trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti i/ili ordinacija privatne prakse) imaju svoj pravni subjektivitet, tj. svoju pravnu i poslovnu sposobnost, koju su stekli rješenjem Ministarstva o dozvoli rada. Svaki subjekt upisan je u Registru koji vodi Ministarstvo. Tim rješenjem potvrđeno je da navedeni subjekti ispunjavaju propisane uvjete prostora, MTO i radnika za obavljanje registrirane djelatnosti. Izjava zdravstvenog radnika o vrsti poslova koje će obavljati u dopunskom radu je nepotrebna, jer su poslovi/djelatnost navedeni u ugovoru iz članka 125. stavak 3. i članka 125. c. Zakona. Odredba iz istog podstavka, koja upućuje da će se/da bi se dopunski rad radnika realizirao u dopunskom radnom odnosu, ne ugovorom o djelu, temeljem članka 8. ZOR-a i članka 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske, moglo bi se ugraditi u članak 4. stavak 1. Pravilnika. Stavak 2. prejudicira da svaki zdravstveni radnik koji podnese zahtjev ravnatelju, bez obzira da li je zadovoljio propisano mjerilo za dobivanje odobrenja za dopunski rad (koji uredno izvršavaju svoje obveze iz radnog odnosa?? - širok pojam). Ako poslodavac ne dade odobrenje svim zdravstvenim radnicima koji će podnijeti zahtjev, izlaže se riziku stvaranja nezadovoljstva, zle krvi, sukoba i... (tajnik Udruge iz iskustva zna, da su liječnici jako osjetljivi na za sebe negativna rješenja, ako ona nisu bazirana na egzaktnim pokazateljima - mjerilima i kriterijima za ostvarenje određenog prava? Članak 125. a. stavak 1. Zakona, koji daje ovlast ministru za donošenje Pravilnika, kao i sam naziv Pravilnika, upućuje na razradu "mjerila" za davanje odobrenja. Drugim riječima, ta mjerila moraju biti egzaktna, unaprijed utvrđena i jednaka za sve. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća primjedba uz stavak 1. članka 3. nacrta prijedloga Pravilnika i obrazlaže kao kod primjedbe 14. Ističemo da je poslodavcu važna informacija o poslovima koje će radnik obavljati za drugog poslodavca radi kontrole izvršavanja obveza zdravstvenog radnika. Primjedba na stavak 2. prihvaća se.
10 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 2. U stavku 1. nije potrebno naglasiti "svi zdravstveni radnici", jer je norma članka 125. stavak 1. Zakona utvrđena u kondicionalu - zdravstveni radnik "može" uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklapati poslove iz zdravstvene djelatnosti poslodavca. Stavak 2. je nepotreban, ako se, a moralo bi se uvjet sklapanja ugovora iz članka 125. stavak 3. i članka 125. c. Zakona o zz ugraditi u članak 1., jer je bespredmetno raspravljati o davanju odobrenja, ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dobivanje takvog odobrenja, a to je uvjet - međusobno sklopljen ugovor. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća primjedba uz članak 2. stavak 1. nacrta prijedloga Pravilnika kao pod komentarom 12., a uz stavak 2. se primjedba ne prihvaća kao pod komentarom 10. U članku 2. stavku 2. nacrta prijedloga Pravilnika izrijekom je određen prethodni uvjet za podnošenje zahtjeva za davanje odobrenja.
11 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Kao javna služba, zdravstvena djelatnost ima posebnu društvenu važnost. Stoga dopuštanje dopunskog rada zdravstvenih radnika otvara brojna pitanja, među kojima je i mogućnost njegova negativnog utjecaja na dostupnost, kvalitetu i obim usluge koja se pruža u okviru javnog zdravstva, ali i moguće zloporabe. Angažiranost iste osobe u oba sustava, nameće pitanje utjecaja privatnih/financijskih interesa na donošenje odluka o tijeku liječenja u sustavu javnog zdravstva, pa i objektivnost, nepristranost i transparentnost, kako u dijagnostici, tako i u načinu liječenja. Takvo preplitanje javnog i privatiziranog zdravstva kroz osobu liječnika, opet posebno teško pogađa osobe slabijeg imovnog stanja. Nacrt prijedloga Pravilnika omogućava da svi zdravstveni radnici jedne zdravstvene ustanove ili njene ustrojstvene jedinice podnesu zahtjev temeljem kojeg će im se odobriti dopunski rad. Takva mogućnost, makar i teoretska, otvara i pitanja vezano za zaštitu opstojnosti javnog zdravstva te redovitog i kontinuiranog obavljanja poslova zdravstvene zaštite u njegovu okviru. Stoga je pri utvrđivanju mjerila za omogućavanje dodatnog rada zdravstvenih radnika potrebno posebno voditi računa da takav rad ne dovede do sukoba interesa koji će naštetiti sustavu te da ne predstavlja prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka u sustavu javnog zdravstva. Primljeno na znanje Skreće se pozornost na odredbu članka 61. stavka 3. Zakona o radu kojom je propisano da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost, što je vezano uz članak 101. toga Zakona. Slijedom navedenog, uskrata prava na dopunski rad zdravstvenom radniku bilo bi diskiminirajuće u odnosu na druge radnike, a upravo je kvaliteta rada zdravstvenog radnika, koju nadzire poslodavac, najbolje mjerilo da mu se omogući dopunski rad.
12 HUZPP PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Pravilnik je potpuno promašen i nepotreban sukladno komentarima gospodina Gabrila. Naime, isti se temlji na tezi da su zdravstveni radnici zakinuti za pravo na primjerenu naknadu za obavljeni rad pa im se dozvolom za dodatni dopunski rad daje šansa da “primjereno zarađuju”. Između ostalih nelogičnosti pa i gluposti, na čemu se temelji pravo poslodavca da mu nameće zabranu na pravo na dopunski rad? Nadalje je ne samo upitno nego i potpuno besmisleno smatrati da bi pacijentima iz obveznog zdravstvenog osiguranja bilo u interesu da njihovi liječnici budu pod opterećenjem prekovremenih radnih sati. Zašto bi se uopće ovo održalo dulje od nekoliko mjeseci nakon kojih bi se društveno uposleni liječnici sasvim jednostavno opredijelili za potpuno privatni rad? U tome ih jedino mogu spriječiti represivne mjere, a njih jednostavno mogu zaobići odlaskom iz države ili u krajnjem slučaju odbijanjem da se i nadalje bave svojom profesijom pa odu svi u političare, trgovce ili mazče očiju. Ukupno gledano: to ništa ne rješava i činjenično iz toga nema nikakve koristi dok je šteta evidentna. To znači da onaj tko radi u društvenom sektoru mora prije svega imati primjerenu naknadu za rad, a ako i nakon toga želi raditi i u privatnom sektoru neka traži odobrenje poslodavca. Zašto traži odobrenje poslodavca dok nema primjerenu naknadu za rad? To znači da mu se oduzima pravo na tržišnu utakmicu i to je protivno pravilama EU, a to znači i neprihvatljivo. Dakle, na međunarodnim sudu za ljudska prava neodrživo! Još malo mogućnosti da RH plaća globe i kazne!!! Nema ni jednog opravdanja za 7-10 x manju plaću zdravstvenih radnika u RH nego li u EU. Tu treba naći rješenje, a ne u privatnim radnim satima, jer svaki sat izvan radnog vremena za zdravstvenog radnika znači da ili takav ne treba unutar društvenog sustava (jer ima snage dodatno raditi pa znači da u svom radnom vremenu ne radi dostatno) ili da će unutar društvenog sustava raditi pod prisilom i time će takav rad biti ne samo nedovoljno kvalitetan nego ujedno i sporan u gotovo svakom etičkom i stručnom pogledu. To hrvatskim građanima ne treba! Primljeno na znanje Skreće se pozornost na odredbu članka 101. Zakona o radu kojim je propisano da radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana natjecanja), te je upravo radi zaštite javnozdravstvenog interesa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti to posebno regulirano i pravilnikom razrađeno. Međutim, komentar se odnosi na reguliranje plaća i statusna prava zdravstvenih radnika što nije predmet ovoga nacrta prijedloga Pravilnika.
13 Bojan Memić PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Tko će kontrolirati da zdravstveni djelatnik poštuje propisani dnevni odmor i na koji način će se sankcionirati? Zdravstveni djelatnici rade s bolesnim osobama i moraju biti uvijek koncentrirani i efikasni, a ne umorni od "fuša". Šta će se dogoditi kada zdravstveni djelatnik koji je radio jutarnju službeno, pa popodne dodatno, pa dolazi na posao i govori, npr. mom djetetu da dođe popodne kod njega privatno da će to riješiti da sada ne može? Ili još bolje, šta će se dogoditi kada umoran zdravstveni djelatnik postavi krivu dijagnozu mom djetetu? Koga da tužim? Doktora ili zakonodavca koji je to dozvoli. Primljeno na znanje Skreće se pozornost na odredbu članka 61. stavka 3. Zakona o radu kojom je regulirana mogućnost dopunskog rada za radnika koji radi u punom radnom vremenu ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost, što je posebno regulirano za zdravstvene radnike u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Poslodavac je odgovoran i obvezan kontrolirati kvalitetu rada zdravstvenih radnika koji su kod njega zaposleni. Uskrata prava na dopunski rad zdravstvenom radniku bila bi diskriminirajuća u odnosu na druge radnike, a upravo je kvaliteta rada zdravstvenog radnika najbolje mjerilo da mu se omogući dopunski rad.
14 Renato Slaviček PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Ovo je "točkasto" rješavanje statusa rada zdravstvenih radnika jer ima više različitih situacija koje bi ovakvim Pravilnikom trebalo riješiti. Jedan od njih je i nemogućnost zapošljavanja zdravstvenih radnika u privatnim ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO i koncesije jer prema važećim propisima zdravstveni tim čine doktor i asistent. U više slučajeva postoji potreba zapošljavanja dodatnog doktora (djeca završavaju isti studij kao i roditelj, zdravstvene tegobe doktora (povremeno bolovanje nije rješenje), ... što je sada nemoguće, osim da se zaposli umirovljenik (a ne mladi kolega). Napominjemo da bi takav trošak u potpunosti teretio poslodavca bez dodatnog plaćanja od strane HZZO. Prema prijašnjim propisima je to bilo moguće. Time bi se kolegama koje završavaju fakultet omogućilo lakše zapošljavanje, poslodavca rasteretilo u dijelu obavljanja poslova (stručnih i administrativnih) i pružilo veću uslugu pacijentima (po pitanju raspoloživosti doktora i radnog vremena). Primljeno na znanje Navedeni komentar odnosi se na privatnu praksu i odredbu članka 150. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, da se omogući zapošljavanje još jednog radnika iste struke za obavljanje zdravstvenih usluga u privatnoj praksi (sada je moguće samo za rad u turizmu), što nije predmet nacrta prijedloga Pravilnika.
15 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA ZAKLJUČAK: Pravilnik je nepotreban, ako se dobivanje dozvole za rad zdravstvenog radnika za drugog poslodavca liberalizira, kako je to prejudicirano tekstom Pravilnika. S obzirom na zakonski okvir, intencije Pravilnika ne bi se mogle primijeniti (poštivanje Zakona o sustavu državne uprave glede ovlasti ministra za donošenje pravilnika, naredbi i naputaka za provedbu zakona i drugih propisa, kad su na to izrijekom ovlašteni i u granicama date ovlasti, te poštivanje odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti od članka 125., članka 125 a. do 125. e., te članka 206.a. do 206. d. Zakona o zdravstvenoj zaštiti). Zato bi Ministarstvo zdravlja trebalo inicirati postupak, da Vlada RH posebnom Uredbom izmijeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti u smislu da briše članak 125. stavak 3. Zakona, te članak 125. a. do 125 e. Zakona, te članak 206. a. do 206. e. Zakona (kaznene odredbe). U tom smislu, ostala bi važeća samo norma članka 125. stavak 1. i 2. Zakona o zz, koji glase: "Zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca. Odobrenje iz stavka 1. ovog članka daje se na vrijeme od godinu dana.". Odobrenje poslodavca, u smislu članka 125. stavak 1. Zakona, realiziralo bi se kod subjekta privatnog zdravstva dopunskim radnim odnosom iz članka 61. stavak 3. i članka 62. Zakona o radu, za što se traži pisana suglasnost poslodavca. Time bi se ispunila svrha i cilj iz citiranog Pravilnika, koji na neki način želi mimoići krute/restriktivne odredbe Zakona o zz (i predlagatelj Pravilnika je vjerojatno svjestan da je to, zbog hijerarhije pravnih normi propisane člankom 5. Ustava RH, neprovedivo). Umjesto sankcija - prekršaj s novčanim kaznama iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti - za rad u dopunskom radnom odnosu bez suglasnosti poslodavca, primjenjivala bi se sankcija za učinjeni najteži prekršaj poslodavca iz članka 229. Zakona o radu (novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kn za poslodavca pravnu osobu, odosno za fizičku osobu - zdravstvenog radnika privatne prakse 7.000,00 - 10.000,00 kn). Mora se naglasiti također, da je rad u dopunskom radnom odnosu za poslodavca skup, jer se u obračunu plaće primjenjuju iste stope doprinosa "iz" i "na" plaću, kao i iste/propisane porezne stope i prirez, ali bez prava na korištenje osnovnog osobnog odbitka (o.o.o.). Takav rad rezultira troškom za poslodavca, u smislu, da na svakih cca 100,00 kn neto plaće, poslodavac plaća i trošak doprinosa, poreza i prireza od cca 100,00 kn. Ako Pravilnik upućuje na mjerenje rezultata rada radnika kod poslodavca i činjenje povrede radne dužnosti, znači, Ministarstvo zdravlja odnose poslodavca/zdravstvenog radnika "spušta" na razinu javne zdravstvene ustanove - poslodavca zdravstvenog radnika, poglavito liječnika specijalista ,onda je logično, a pravno svrsishodno i zakonito postupiti kako je predloženo ovim zaključkom. Pravna rješenja koja su ugrađena u još uvijek važeći Pravilnik, da se rad zdravstvenog radnika -liječnika mjeri njegovim ostvarenim prihodom/djelatnost/njegovo zanimanje (jedinica mjere rada poslodavca svedena je na izvršen rad u eksternoj realizaciji svakog liječnika), onda bi vjerojatno, javna zdravstvena ustanova ustrojila takva/slična mjerila, koja bi koristila i u sustavu vrednovanja rada liječnika/plaće, ne samo, za ocjenu dati ili ne dozvolu za rad za drugog subjekta, u dopunskom radnom odnosu. Primljeno na znanje Komentar nije predmet nacrta prijedloga Pravilnika i traži izmjenu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kvaliteta rada najbolje je mjerilo da se zdravstvenom radniku omogući dopunski rad i da se isti primjereno vrednuje kod poslodavca.
16 Ivan Gabrilo PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA, Članak 1. Ako stranke sklope ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 125. stavak 3. i 125. c. Zakona o zz, to će značiti, da su na strani subjekta kod kojeg će radnik obavljati poslove temeljem dobivenog odobrenja za dopunski rad ispunjene sve zakonske pretpostavke za sklapanje takvog ugovora iz članka 125 b. Zakona o zz, pretpostavke, koje mora druga stranka ugovornog odnosa dokazati i prezentirati poslodavcu radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju PRAVILNIK O MJERILIMA ZA DAVANJE ODOBRENJA ZDRAVSTVENOM RADNIKU ZA SKLAPANJE POSLOVA IZ DJELATNOSTI POSLODAVCA Da li se može izdati odobrenje zdravstvenom radniku koji uredno izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa za poslodavca i ima odobrenje za dopunski rad ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen, ukoliko privatni zdravstveni radnik kod kojeg će zdravstveni radnik za svoj račun obavljati poslove iz djelatnosti poslodavca IMA i sklopljen ugovor i sa HZZO-m ili te poslove može obavljati samo kod privatnog zdravstvenog radnika koji NEMA sklopljen ugovor sa HZZO-m. Primljeno na znanje Navedeni komentar odnosi se na Zakon o zdravstvenoj zaštiti i nije predmet ovoga nacrta prijedloga Pravilnika.