Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI PROPISIVANJE POČETKA PRIMJENE NOVOG SUSTAVA OBRAČUNA OTKUPA ELEKTRIČNE ENERGIJE OD KUPACA S VLASTITOM PROIZVODNJOM I KORISNIKA POSTROJENJA ZA SAMOOPSKRBU Kako bi se izbjegle nejasnoće i osigurala pravna sigurnost, predlaže se da se u odgovarajuće članke Prijedloga jasno i nedvosmisleno unese prijelazno razdoblje s precizno definiranim datumom početka primjene novog sustava otkupa električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu. Također, potrebno je precizirati što se podrazumijeva pod započetim postupkom kako bi se izbjegle različite interpretacije u praksi. Obrazloženje: U obrazloženju donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje u tekstu: Prijedlog) navedeno je da će primjena novog sustava obračuna započeti 1. siječnja 2026. godine. Međutim, ova odredba nije eksplicitno navedena u člancima samog Prijedloga, što može dovesti do pravne nesigurnosti i tumačenja da se novi sustav obračuna primjenjuje odmah po stupanju na snagu zakona, bez predviđenog prijelaznog razdoblja. Dodatno, potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama precizno definirati što će biti s projektima koji su započeti prije stupanja na snagu izmjena Zakona, a Potvrdu za trajni pogon će dobiti u periodu između stupanja na snagu  izmjena do 31.12.2025. godine. Prihvaćen Prihvaća se.
2 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 17. Stavak (1) Predlaže se dodati prekršajnu odredbu: „13. ne obavijesti opskrbljivača o datumu izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Prihvaćen Prihvaća se.
3 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 16. Stavak (1), točka 5. Status povlaštenog proizvođača i obračun neto isporučene električne energije karakterističan je za visokoučinkovita kogeneracijska postrojenja s više obračunskih mjernih mjesta. Stavak (1) točka 14. Predlaže se brisati „unutar suvlasničke zajednice“. Prihvaćen Prihvaća se.
4 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlaže se promjena naslova da glasi: „Potrošnja proizvedene električne energije za vlastite potrebe i samoopskrba električnom energijom“ Obrazloženje: Navedeni naslov ne odgovora sadržaju članka jer se ne govori općenito o proizvodnim postrojenjima u EES u smislu ZOTEE-a, odnosno proizvođačima električne energije već o kupcima s vlastitom proizvodnjom. Stavci (1)-(12) Izmjenom članka 51., u stavcima od 1. do 12. utvrđuju se poticajni uvjeti otkupa električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu. Preciznije, st. 5. propisuje poticajni način preuzimanja električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom koji nikako ne odražava tržišnu vrijednost predmetne električne energije što može rezultirati značajnim nerazmjernim opterećenjem za opskrbljivača s obzirom na dugoročnu financijsku održivost sustava električne energije. Točnije, takav način financijskog vrednovanja preuzetih količina cjenovno je iznad tržišne vrijednosti električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije što je posebice izraženo u slučaju sunčanih elektrana koje su dominantno zastupljene kao vrsta proizvodnog postrojenja kod kupaca s vlastitom proizvodnjom. Naime, vrijednost dijagrama sunčanih elektrana u konstantom je padu, a pad će biti izraženiji s povećanjem instaliranog kapaciteta na mreži. Vrijednost dijagrama je značajno ispod cijene baznog dijagrama električne energije referentnog za kreiranje cijena opskrbe i otkupa električne energije. U postupku formiranja cijena, cijene opskrbe i otkupa općenito su po smjeru dijametralno suprotne u odnosu na cijenu referentnog baznog dijagrama. Regulirana cijena otkupa električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom definirana prijedlogom izmjene čl. 51. st. 5. nikako ne odražava tržišnu vrijednost te energije. Preuzimanje viškova proizvedene električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom izazovno je za opskrbljivača i u pogledu implementiranja istih u nabavni portfelj budući da izrada plana preuzimanja ovisi o specifičnostima ne samo proizvodnog postrojenja, već i samog kupca iz perspektive potrošnje električne energije. Zaključno, reguliranom cijenom otkupa sukladno prijedlogom izmjena čl. 51. st. 5. opskrbljivači će biti primorani preuzimati električnu energiju koju će teško moći adekvatno iskoristiti i to će plaćati cijenom znatno iznad tržišne. Stavak (1), točka 2. Stavak definira kupce s vlastitom proizvodnjom na koje će se primjenjivati izračun cijene sukladno čl. 51., st. 5., a to su kupci s vlastitom proizvodnjom priključne snage u smjeru predaje u mrežu manje ili jednake priključnoj snazi u smjeru preuzimanja iz mreže i ne više od 500 kW što je diskriminatorno prema kupcima s vlastitom proizvodnjom priključne snage u smjeru predaje u mrežu manje ili jednake od priključne snage u smjeru preuzimanja iz mreže veće od 500 kW. Slijedom navedenog, regulirana cijena otkupa za kupce s vlastitom proizvodnjom bila bi mjera kojom se narušava tržište što nije u duhu Direktive EU 2019/944(dalje u tekstu: Direktiva). Isto tako u Direktivi se napominje da ako opskrbljivači/otkupljivači ne zaštite dovoljno svoj portfelj električne energije od rizika, promjene veleprodajnih cijena električne energije mogu povećati njihovu izloženost financijskom riziku i dovesti do neuspješne opskrbe/otkupa i prenošenja troškova na potrošače i druge korisnike mreže. Stoga bi opskrbljivači/otkupljivači trebali biti dovoljno zaštićeni od rizika kad nude ugovore o opskrbi i otkupu električnom energijom s obveznim trajanjem i fiksnim cijenama. Također, povlašteni način izračuna cijene otkupa definiran čl. 51., st. 5. u suprotnosti je s čl. 53., st. 1., točka 4. gdje se navodi sljedeće: „Potrošači imaju pravo postati potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora, pojedinačno ili posredstvom agregatora, te imaju pravo između ostalog: primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo.“. Dakle, potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora, što uključuje i kupce s vlastitom proizvodnjom, imaju pravo na program potpore za električnu energiju koju proizvedu sami i isporuče u mrežu, ali ta potpora bi trebala odražavati tržišnu vrijednost električne energije. Svrha, odnosno cilj koji bi se trebao postići kroz oblik spoja kupca s vlastitom proizvodnjom je potrošnja električne energije proizvedene iz vlastitog proizvodnog postrojenja za vlastite potrebe. Opskrbljivači bi po tržišnim cijenama trebali otkupiti viškove koji bi uz kvalitetno planiranje investicije izgradnje proizvodnog postrojenja u takvom spoju trebali biti minimalni. Svaki drugi oblik potpore ne bi se trebao ostvarivati kroz otkup viškova na teret opskrbljivača. Isto tako, kupac s vlastitom proizvodnjom može otkup viškova električne energije ugovoriti s otkupljivačem različitim od opskrbljivača s kojim ima sklopljen ugovor o opskrbi za obračunsko mjerno mjesto na kojem je priključeno proizvodno postrojenje kupca što je i definirano prijedlogom izmjene čl. 51. u st. 15. Smatramo da nema potrebe za uvođenje obveze po kojoj je opskrbljivač dužan preuzeti viškove električne energije od kupca s vlastitom proizvodnjom što se može preoblikovati u obvezu izdavanja ponude za otkup koja i može i ne mora biti prihvaćena. Izdavanje ponude za otkup viškova od kupaca s vlastitom proizvodnjom vođeno je prijedlogom da se cijena otkupa formira odražavajući tržišnu vrijednost električne energije u trenutku izdavanja ponude, a istu bi formirali opskrbljivači u obliku vlastitih cjenovnih modela za sve kupce s vlastitom proizvodnjom neovisno o priključnoj snazi u smjeru predaje u elektroenergetski sustav što bi za posljedicu imalo i povećanje tržišne aktivnosti. Prihvaćen Prihvaća se.
5 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO Članak 10., Članak 31.b Članak 31. b) Problematika „dozvole za skladištenje energije“ ne treba biti definirana ovim zakonom, već je isto potrebno urediti u ZOTEE. Prihvaćen Prihvaća se.
6 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Iznosimo općeniti stav članova Udruženja obnovljivih izvora energije HGK koji ističu kako je u obrazloženju donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje u tekstu: ZIDZOIEIVUK) po hitnom postupku (poglavlje II. i IV.) navedeno je da će se s primjenom novog sustava obračuna otkupa električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu započeti od 1.siječnja 2026. godine, no to nigdje nije navedeno u člancima Prijedloga ZIDZOIEIVUK, pa proizlazi da se novi sustav obračuna otkupa električne energije primjenjuje danom stupanja na snagu bez ikakvog prijelaznog perioda, osim za započete postupke. Međutim, kako nije jasno definirano što znači započeti postupak, molimo pojašnjenje značenja pojma "započeti postupak". Prihvaćen Prihvaća se.
7 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 18. Člankom 18. definira se da „Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.).“ Potrebno je jasno definirati što znači započeti postupak, kako bi kupci, opskrbljivači i operator distribucijskog sustava jasno znali od kada se primjenjuje novi način obračuna električne energije koja se otkupljuje od kupaca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu te obračun naknade za korištenje mreže (Prema postojećem ZOIEIVUK ili prema ZIDZOIEIVUK). Postupak kod izgradnje započinje Zahtjevom za provjeru mogućnosti priključenja kod postrojenja za samoopskrbu ili Zahtjevom za izdavanje elektroenergetske suglasnosti kod kupaca s vlastitom proizvodnjom i to treba biti jasno navedeno u ZIDZOIEIVUK. Prihvaćen Prihvaća se.
8 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predloženi članak 51. stavci (5) i (7) bitno mijenjaju način obračuna električne energije koju opskrbljivač otkupljuje od kupca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu te će bitno utjecati na izračun isplativosti i dimenzioniranje elektrana kod kupaca. U obrazloženju donošenja ZIDZOIEIVUK po hitnom postupku (poglavlje II. i IV.) navedeno je da će se s primjenom novog sustava započeti od 1.siječnja 2026. godine, ali to nigdje nije navedeno u člancima Prijedloga ZIDZOIEIVUK, pa proizlazi da se novi sustav obračuna otkupa električne energije primjenjuje danom stupanja na snagu bez ikakvog prijelaznog perioda. Datum primjene odredbi članka 51. stavka (5) i (7), potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama precizno definirati od kada se oni primjenjuju i što se događa sa projektima koji su započeti prije stupanja na snagu ZIDZOIEIVUK , a Potvrdu za trajni pogon će dobiti u periodu od stupanja na snagu ZIDZOIEIVUK do 31.12.2025. godine. Prihvaćen Prihvaća se.
9 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 10., Članak 31.b Udruženje OIE HGK u članku 31. b predlaže brisati stavak 2:  (2) Ako proizvođač energije iz obnovljivih izvora energije želi na tržištu ponuditi uslugu skladištenja energije mora ishoditi dozvolu za obavljanje djelatnosti skladištenja energije.“. Obrazloženje: Smatramo kako predmet članka 31.b stavak 2. nije predmet ovog Zakona, odnosno da pojmovno nije usklađen sa Zakonom o energiji («Narodne novine», br. 120/12, 14/14,102/15, 68/18)  i Zakonom o tržištu električne energije koji pobliže uređuju područje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu električne energije, kao i terminologiju vezanu uz energetske subjekte koji obavljaju pojedinu energetsku djelatnost. Sukladno navedenom, predlažemo njegovo brisanje. Primjerice, članak 3. stavak 1. Zakona o energiji utvrđuje sljedeće: 18. Operator mreže/sustava/skladišta/terminala – energetski subjekt odgovoran za upravljanje, odnosno pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju energetske mreže/sustava/skladišta/ terminala, Dok Zakon o tržištu električne energije utvrđuje, članak 3.stavak 1. točka 73. operator skladišta energije je fizička ili pravna osoba koja obavlja energetsku djelatnost skladištenja energije Sukladno navedenom, ne može proizvođač ishoditi dozvolu za obavljanje djelatnosti skladištenja energije, već dozvolu za proizvodnju. Sugeriramo da se postrojenje za proizvodnju električne energije koje kao opremu sadrži skladište energije, tretira istovjetno kupcu s vlastitom proizvodnjom. Na način da proizvođač može instalirati baterijski spremnik do snage priključka same elektrane (kao što krajnji kupac može instalirati proizvodno postrojenje do snage priključka u smjeru preuzimanje iz mreže). Ovaj pristup je potrebno razraditi kroz sve zakone i podzakonske akte, posebice one koji proizlaze iz Zakona o tržištu električnom energijom, kao ključnom, tj krovnom Zakonu kojim se uređuje tržište električne energije, odnosno odnosi na tržištu, pa se tako i kao tržišnog subjekta uvodi operatora skladišta, odnosno kao djelatnost skladištenje energije. Prihvaćen Prihvaća se.
10 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA Članak 10., Članak 31.b Predlažemo da stavak 2 glasi: Ako proizvođač energije iz obnovljivih izvora energije želi na tržištu ponuditi uslugu skladištenja energije mora ishoditi dozvolu za obavljanje djelatnosti skladištenja energije, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije Prihvaćen Prihvaća se.
11 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 62. Predlaže se u stavku 7. riječ "potrošnju" zamijeniti s riječi "proizvodnju". U stavku 8. predlaže se tekst "instaliranoj snazi" zamijeniti s tekstom "ukupnoj priključnoj snazi obračunskih mjernih mjesta skupnog aktivnog kupca" . U stavku 9. predlaže se tekst "30" zamijeniti s tekstom "60". Predlaže se izmijeniti tekst stavka 10. tako da glasi: "kao operator distribucijskog sustava ne obavijesti opskrbljivača iz članka 51. stavka 19. 21. ovoga Zakona o valjanom zahtjevu za promjenom opskrbljivača na obračunskim mjernim mjestima skupnog aktivnog kupca, u roku iz članka 51. stavka 22. ovoga Zakona Predlaže se izmijeniti tekst stavka 11. tako da glasi: "kao operator distribucijskog sustava opskrbljivaču iz članka 51. stavka 19. 21. ovoga Zakona svaki kalendarski mjesec ne dostavi mjerne podatke o potrošnji i proizvodnji svih članova skupnog aktivnog kupca (članak 51. stavak 26. 28.) Pojašnjenja navedenim prijedloga izmjena i dopuna dana su uz prijedlog članka 51. Prihvaćen Prihvaća se.
12 TATJANA TURKOVIĆ-BUCEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Obzirom da iz iščitavanja ovog Zakona nije u potpunosti jasno na koga se odnose ove odredbe a u drugim dijelovima Zakona se spominje i Izdavanje potvrde o trajnom pogonu kao točka početka trajanja prava (a na vrijeme njenog izdavanja ne možemo utjecati) predlažem da se doda novi stavak koji bi došao iza stavka (5) a koji će nedvosmisleno tumačiti na koga se odnosi i koji glasi: "Kupci koji u vremenu do 31.12.2025. godine ishoduju Obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu ili Elektroenergetsku suglasnost smatrat će se da su započeli postupak ostvarivanja prava kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), a iste odredbe će se u slučaju ostvarivanja prava primjenjivati za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Ili MINIMALNO "Kupci koji u vremenu DO stupanja na snagu ovog Zakona godine ishoduju Obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu ili Elektroenergetsku suglasnost smatrat će se da su započeli postupak ostvarivanja prava kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), a iste odredbe će se u slučaju ostvarivanja prava primjenjivati za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Nije prihvaćen Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
13 TATJANA TURKOVIĆ-BUCEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Uvođenje razlomka Epi/Eii, u izračun cijene će u potpunosti eliminirati isplativost elektrana za samoopskrbu, jer destimulira veću proizvodnju električne energije unutar obračunskog perioda (kalendarskog mjeseca). Ovo bitno utječe na dimenzioniranje postrojenja za samoopskrbu, a posebno je problematično za postojeće elektrane ako će se i na njih primjenjivati, jer ovakav način obračuna bitno mijenja njihov trenutni otkup od strane opskrbljivača. Veliki broj kućanstava kombinira ugradnju veće sunčane elektrane i dizalica topline (što je poticano i od FZOEU), a uvođenje ovog razlomka za obračun električne energije bitno će smanjiti isplativost dizalica topline u kombinaciji sa SE (neće se moći koistiti veća proizvodnja u ljetnom periodu tijekom zimskog perioda). Članak 51. stavak 5. i 7 - predlaže se objedinjavanje stavaka na način da isti glasi: "Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = 0,9*PKCi," Obrazloženje: Vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci ne bi trebala ovisiti o odnosu preuzete električne energije iz mreže i isporučene u mrežu na obračunskom mjernom mjestu (Epi/Eii) jer bi u tom slučaju za isti kWh koji se isporuči u mrežu cijena električne energije bila i do 10 puta niža od cijene preuzete energije od opskrbljivača što će ovisiti o odnosu Epi/Eii u obračunskom razdoblju. Smatramo da predloženo rješenje predstavlja kompromis, budući da je istina da je operator distribucijskog sustava gubio naknadu za prijenos i distribuciju zbog mjesečnog netiranja, odnosno obračuna temeljenog na razlici između preuzete i isporučene električne energije. Međutim, prema novom prijedlogu, za svu preuzetu energiju dobili bi naknadu za mrežu, neovisno o tome koliko je krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom energije isporučio u mrežu tijekom obračunskog razdoblja. S obzirom da je zakonski člankom 51. stavkom (1) definirano da su Opskrbljivači električne energije dužni preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije oni bi kao i do sada obračunavali vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom, ali ukupne bez netiranja, u obračunskom razdoblju Ci na način: Ci = 0,9*PKCi. PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ne uzima u obzir količinu električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi kao što je to bilo do sada. Izostavljen je cijeli stavak (7) staroga Zakona koji je jasno definirao obračun potrošnje električne energije temeljem razlike između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi čime se poticala ugradnja sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju električne energije. Nije jasno zašto Zakonodavac ide u ovako drastične izmjene Zakona kada je Republika Hrvatska u pogledu korištenja sunčeve energije u dobivanju električne energije na začelju zemalja Europske unije (izvor: SolarPower Europe). Kako bi se Republika Hrvatska pomaknula s začelja među zemljama EU po instaliranim fotonaponskim sustavima po stanovniku te povećala svoj udio u ukupnoj potrošnji električne energije, predlažemo sljedeće: U članku 51. stavku (1) objediniti podstavak 2. i 3. te definirati ga kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW. Obrazloženje: Na ovaj način izjednačit će se način obračuna i priključka svih krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije s korisnicima postrojenja za samoopskrbu, do razine priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Time se osigurava nediskriminacija mikro, malih, srednjih i velikih tvrtki, obrta i OPG-ova, uz jednaki postupak za javni i privatni sektor. Predloženi članak 51. stavci (5) i (7) bitno mijenjaju način obračuna električne energije koju opskrbljivač otkupljuje od kupca s vlastitom proizvodnjom i korisnika postrojenja za samoopskrbu te će bitno utjecati na izračun isplativosti i dimenzioniranje elektrana kod kupaca. U obrazloženju donošenja ZIDZOIEIVUK po hitnom postupku (poglavlje II. i IV.) navedeno je da će se s primjenom novog sustava započeti od 1.siječnja 2026. godine, ali to nigdje nije navedeno u člancima Prijedloga ZIDZOIEIVUK, pa proizlazi da se novi sustav obračuna otkupa električne energije primjenjuje danom stupanja na snagu a bez ikakvog prijelaznog perioda što unosi dodatnu nesigurnost oko dovršetka cjelokupnog projekta. Datum primjene odredbi članka 51. stavka (5) i (7), potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama precizno definirati na način da poznato što se događa sa projektima koji su započeti prije stupanja na snagu ZIDZOIEIVUK , a Potvrdu za trajni pogon će dobiti u periodu od stupanja na snagu ZIDZOIEIVUK do 31.12.2025. godine (zadnji dan važenja pravila po kojima su se odlučili na projekt). To je konkretno i moj slučaj a vjerujem da ima dosta građana i investitora koji su u istoj situaciji. -GP napravljen ljeto 2024 - zatražena i ishodovana obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu kućanstva s vlastitom proizvodnjom jesen 2024 - Siječanj 2025 postupak dobivanja ponuda - veljača 2025 uplata troškova HEP ODS-u na ime uplate troškova za opremanje obračunskog mjernog mjesta - ožujak 2025 čeka se izvođenja radova na opremanju obračunskog mjernog mjesta - ožujak 2025 potpisan Ugovor o korištenju mreže i podnošenje zahtjeva za promjenu statusa korisnika mreže (ali ovisi o terminu montaže SE) - ožujak 2025 čeka se montaža elektrane ( ne zna se točan termin) - čeka se izdavanje potvrde za trajni pogon ( ne zna se nikakav termin) Komentari na stavak (6) Ukinuti stari stavak (7) definirao je opciju "netiranja" energije, i za postojeće korisnike ništa ga ne zamjenjuje. Ovime se unosi nejasnoća u opciju primjene stavka (8) iz postojećeg zakona za postojeće korisnike. Naime u ovome prijedlogu izmjena u Prijelaznim i završnim odredbama (Članak 20, stavak 5), kaže se da se "Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje." Ovaj stavak i ova odredba referira se samo na stavak 8 starog zakona, a on nema smisla ako nema i stavka 7! Naime članak 8 definira samo otkup viška predane energije ako je preuzeta energija manja od ukupno predane u obračunskim periodu. Prema sadašnjem stavku 5 članaka 20 postojeći korisnici i korisnici koji su započeli proces po starim pravilima su zakinuti. Potrebno je jasno definirati kako će se za njih obračunavati višak energije, i da li za njih vrijedi ili ne vrijedi netiranje energije nakon 01.01.2026. Prijedlog je da se stavku 5 članaka 20 izmjeni i da glasi: "Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su proces instalacije započeli prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), iste odredbe se primjenjuju za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje ali ne kasnije od 31.12.2025." Nadalje potrebno je ukinuti izračun uz omjer preuzete i predane energije! Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii gdje je – Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh Dodatno, definiranje umanjenja vrijednosti predane energije u mrežu u ovisnosti o omjeru preuzete i predane mjere skoro u potpunosti UKIDA pozitivne efekte koje bi mogao donesti novi stavak 6 u članku 53, koji omogućava da "Lokacija proizvodnog postrojenja potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može biti različita od lokacija na kojima se vlastita energija iz obnovljivih izvora koristi jer je nemoguće „prebaciti“ energiju na drugo mjesto koje treba energiju (makar OMM bilo u istoj kući na donjem katu) a da „proizvođač“ sam sebe ne dovede u nepovoljnu situaciju sa obračunom za taj mjesec. Dolazimo do apsurdne situacije da država kroz razne poticaje pokušava smanjiti „rasipanje“ energije zagovarajući i potičući energetsku obnovu zgrada, nabavku štedljivih uređaja i sl. , troši sredstva na edukaciju građana a onda radi suprotno i „prisiljava“ vlasnike malih solarnih elektrana i kroz razlomak Epi/Eii potiče: veći utrošak energije od predanog. Na taj način vlasnicima malih solarnih postrojenja se poručuje da: a) više troše vlastite potrošnje od trenutno potrebnog a da smanje negativan utjecaj izvoza „viška“ na formulu (a predali bi višak „najbližim susjedima na istoj trafostanici“) b) pojačaju vlastitu potrošnju iz mreže i ne ulažu u štedljive uređaje pa da smanje negativan utjecaj izvoza „viška“ na formulu c) isključe u određenim vremenskim razdobljima elektranu ili onemoguće izvoz proizvedene energije Nadalje, potrebno je jasno definirati kako će se za vlasnike 3F elektrane obračunavati višak energije. Uvođenje razlomka Epi/Eii, u izračun cijene dodatno se diskriminira vlasnike FNE i 3F priključka u odnosu na vlasnike sa 1F priključkom iako 3 F dalek manje remeti mrežu. Obrazloženje: Kod 1F se vrlo lako to računa kao razlika preuzete u odnosnu na isporučenu energiju u vremenskom odsječku. Npr. Izmjenjivač proizvodi 3kw a kućanstvo troši trenutno 3,1 kw. Iz toga slijedi da 1F kućanstvo trenutno preuzima razliku izmedju proizvedenog i potrošenog tj 0,1 kw i to ima pozitivan učinak na formulu Epi/Eii jer je predano 0 kw. Kod 3F priključka se preuzimanje i predaja dešava na sve tri faze te su korisnici takvog priključka i predloženog obračuna diskriminirani u odnosu na 1F jer se ne računa sumarna energija svih faza u jedninici vremena. Naime u donjem primjeru korisnik 3F prikljucka u određenom momentu može proizvoditi 3kw ili - simetrično po fazi 1kw. FNE proizvodi: 3Kw (3 x 1 kw) Potrošnja kucanstva: f1 1,5 Kw (preuzima 0,5 kw po punoj cijeni) f2 0,5 Kw (izvozi 0,5 kw po lošoj cijeni) f3 1,1 Kw (preuzima 0,1 kw po punoj cijeni) Za slučaj zbirnog obračuna obračuna za sve faze za gledano razdoblje razlika bi glasila kao kod 1F priključka – preuzeto 0,1kw Međutim ako se gleda trenutačni način obračuna po fazama situacija je lošija u odnosu na 1F priključak jer bi kućanstvo moralo platiti preuzetu energiju u iznosu 0,6 kw po punoj cijeni a dobilo bi naknadu za isporučenu energiju 0.5 kw (i opteretilo Eii) po formuli Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii i dodatno pogoršalo odnos Epi/Eii iako je u stvarnosti preuzelo 0,1 kw. Kroz mjesečno razdoblje koje zakonodavac predlaže kao obračunsko razdoblje a za IDENTIČNU potrošnju i proizvodnju odnos Epi/Eii za trofazne i jednofazne priključke bi bio BITNO različit i uvijek na štetu 3F priključka. Traži se od zakonodavca da odustane od uvođenja razlomka i ukine izračun uz omjer preuzete i predane energije te dodatno jasno definira na koji način se vrši mjerenje predane i preuzete energije i obračun ovisno o vrsti priključka (3F ili 1F). Radi li se obračun zbirno za sve tri faze ili se radi obračun za svaku fazu . U slučaju da se radi obračun za svaku fazu tada i za svaku fazu treba zasebno računati obračun i omjere Epi/Eii jer sve drugo je namjerna diskriminacija. Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prelazan na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadnu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025, bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim Izmjenama i dopunama je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj.
14 BRANKO KAJBA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. • poticanje za ugradnjom SE uz ukidanje PDV-a na materijal za SE i uz poticaje države i fondova HR/EU uz ove nove zakone nema smisla • demotivirajući zakon i za postojeće i za nove vlasnike SE • isplativost po novom nacrtu zakona je povećava za 100% dužine vremena • demotivirajuća formula za otkup kW struje Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii, bolje isključiti predaju struje u mrežu, treba brisati ovaj dio iz formule Epi/Eii • najviše energije proizvedene iz SE potroši se lokalno bez odlaska do trafo stanica i opterećivanjemmreže, sa postavljenim SE ili bez njih ODS mora održavati mrežu koja je isto opterećena ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje • dio članka koji se odnosi na mjerenje i uspoređivanje predanih kW, s ODS-om, u mrežu nije moguće jer vlasnici SE ne posjeduju valjane uređaje za mjerenje predane energije koji su umjeravani od ovlaštenih institucija, a posebno je potrebno dograđivati SE sustav s dodatnim mjernim uređajima. Tu ne postoji mogućnost žalbe u slučaju spora i različitih podataka s obje strane, zakonski smo u startu gubitnici jer nemamo zakonsku osnovu - opremu • sirovi podaci koji se mogu izvući iz ODS-a u čudnim su formatima te ih je vrlo teško provući kroz kakve Excel-ice i dobiti točan podatak o predanoj energiji • zašto vlasnici SE i dalje moraju plaćati naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, a cijela zelena tranzicija gubi smisao ovim zakonom, kome idu ovi poticaji • (5) Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. Nejasno - dobiva se dojam da ostaje netiranje kao što je sada i dovodi postojeće i nove vlasnike SE u zabludu • Ako je cijena predanih kW ljeti niža zbog famozne formule Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii hoće li se od te umanjene cijene kW računati distribucija i ostali nameti? Iako se zalažem za brisanje dijel Epi/Eii • Ovo je totalni fijasko i promašaj zelene tranzicije jer ugradnjom obični građani ne mogu iskoristiti potencijal SE u naj sunčanijem dijelu dana jer sva proizvedena energija ode u mrežu jer smo na poslu i odsutni od svojih domova, a kad se vratimo sunca više nema ili nema dovoljno te kupujemo kW po punoj cijeni, dok za prodani kW dobivamo mrvice • Ovaj zakon treba staviti na čekanje te napraviti bolje uvjete za postojeće i potencijalno nove vlasnike koji žele uložiti novac u SE, a prema ovom nacrtu bit će ih mizerno malo • Ista stvar se dogodila sa uvjetima iz 2023g. u kojima su vlasnici strepili da ne predaju kW više u mrežu nego što su povukli jer će biti izbačeni iz samo opskrbljivača u proizvođače, dok se novi nisu odlučivali za izgradnju SE Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prelazan na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadnu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025, bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim Izmjenama i dopunama je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj.
15 SAŠA BLANUŠA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlaže se u stavku 7. brisanje: "ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi < Eii i razlomka Epi/Eii Obrazloženje: Uzimanjem u obzir Epi < Eii prilikom izračuna Ci gubi se i najmanja isplativost solarnih elektrana. Prilog: Okvirni izračun po predloženom modelu obračuna za kućnu solarnu elektranu snage 10kW u 7. mjesecu uz kSO 0,9: Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii Ci=0,9*0,062202*300/1800 Ci=0,9*0,062202*0,166 Ci=0,0093 €/kWh Dakle korisnik plaća opskrbljivaču VT - 0,126768 €/kWh NT - 0,062202 €/kWh Istodobno za električnu energiju predanu u 7. mjesecu kućanstvo dobije 0,0093 €/kWh Ili u kunama: VT - 0,95 kn/kWh NT - 0,47 kn/kWh Istodobno za električnu energiju predanu u 7. mjesecu kućanstvo dobije 0,0703 kn/kWh Zaključak: Potrebno je isporučiti u mrežu minimalno 13,5 kWh za 1 kWh povučen iz mreže u mjesecima koji nose većinu godišnje proizvodnje. Po predloženom modelu obračuna najbolje je isključiti elektanu Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prelazan na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadnu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025, bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim Izmjenama i dopunama je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj.
16 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Predlažemo brisati stavak 4. ako se usvoje komentari HOPS-a na članak 10. (novi članak 31.a). Nije prihvaćen Kompletan tekst članka 31.a je preformuliran uzimajući u obzir zaprimljene komentare.
17 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. Predlažemo u članku 53. stavak 2. toč.2. iza riječi „instaliranog kapaciteta“ umetnuti riječi „za proizvodnju“. Nejasan je pojam „sustav električne energije“, pojasniti misli li se na „sektor električne energije“? Nije prihvaćen Navedeno će se obraditi u poticajnom okvilru sukladno članku 14. izmjena i dopuna Zakona.
18 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlažemo brisati stavak 33. novog članka 51. Podredno predlažemo pojasniti na koju energiju se ne obračunavaju naknade i pristojbe. Je li namjera da se ne plaća naknada za OIE ili se čak misli da se ne plaća mrežarina, što smatramo neprihvatljivim. Nije prihvaćen Odredba se odnosi isključivo na energiju "iza brojila".
19 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlažemo brisati stavak 13. u novom članku 51., s obzirom da se rokovi dostave podataka korisnicima podataka definiraju Pravilnikom o općim uvjetima (NN 100/22, 134/24 i 19/25). Nije prihvaćen Odredba je uslađena s Pravilnikom o Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Preneseno iz članka 51. važećeg zakona.
20 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Čl. 13. izmijenjen članak 51. stavak (5) Predložena formula vrlo je nepovoljna za opskrbljivače. Opskrbljivači su dužni preuzeti viškove koji najčešće nastaju u satima kada su cijene najniže te ih moraju platiti po višestruko većim cijenama. OIEH prijedlog je da se cijene otkupa viškova formuliraju tržišno bez zakonskih ograničenja.  Alternativno, OIEH predlaže da se formula promijeni na način da se cijena otkupa referira na day-ahead cijenu i solar capture rate za određene mjesece pomnožene s korekcijskim faktorom koji bi profil proizvodnje solara pretvarao u tipični profil viškova. Nije prihvaćen Zakon je upravo išao u smjeru da zaštiti i krajnje korisnike (kupce) s definiranjem otkupne cijene, ali i opskrbljivače. Zakon se jedne strane (uz odgovarajuću snagu FNE kod kupca) garantira povrat investicije u 10 godina, a s druge strane ta snaga FNE ne bi trebala stvarati velike viškove (ali ih ne ukida potpuno) koji se predaju u mreži i koje otkupljuju opskrbljivači i na taj način "štiti" i opskrbljivače da ne moraju otkupljivati velike količine EE po zakonom propisanim cijenama. Smatramo da bi predložena formula održavala tržišne uvjete, međutim, bila bi vrlo kompleksna te s nepoznanicama i faktorima koji nisu poznati prosječnom kupcu. Komentar će biti razmotren prilikom izrade novog ZOIEVUK.
21 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. OIEH predlaže dopunu postojećeg članak 29. stavak (5) na način da se u rečenicu „Priručnik , kao vodič kojim se daje cjelovita informacija o ishođenju dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije“ dodaju i riječi „skladišta energije“ . Obrazloženje:  Obzirom da će skladišta energije biti uvjet za uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije, potrebno je objediniti u istom Priručniku procedure ishođenja dozvola za OIE i skladišta energije Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona. Napominjemo da Priručnik već sadrži poglavlje: Postrojenja za skladištenje energije.
22 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Dopuna XIV. PRIJELAZNIH I ZAVRŠNIH ODREDBI, Podzakonski akti OIEH predlaže dopunu postojećeg članak 64. stavak 9. na sljedeći način: „(9) Energetska odobrenja koja su izdana sukladno Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 88/12.) i Pravilniku o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja za proizvodna postrojenja (»Narodne novine«, broj 5/20.), a temeljem kojih nisu sklopljeni ugovori o osnivanju prava građenja i/ili prava služnosti sukladno članku 16a. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (»Narodne novine« br. 100/15., 123/16., 131/17. i 111/18.), sklopit će se ugovori o osnivanju prava građenja i/ili prava služnosti s nadležnim ministarstvom sukladno odredbi članka 17. stavka 25. i sukladno članku 3. stavka 2. Prijelaznih i završnih odredbi iz NN 83/23 od 21.07.2023. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 111/21.), u dijelu koji se odnosi na osnivanje prava služnosti odnosno građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Obrazloženje: Postojeći stavak definira sklapanje ugovora o osnivanju prava građenja i/ili prava služnosti za proizvodna postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije s izdanim Energetskim odobrenjima po članku 17. Zakona o tržištu električne energije(»Narodne novine«, broj 111/21.), s nadležnim ministarstvom u dijelu koji se odnosi na osnivanje prava služnosti odnosno građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.  Navedeno predlažemo kako bi se ujednačio kriterij s proizvodnim postrojenjima ili postrojenjima za skladištenje energije s izdanim  ili u postupku izdavanja Energetskih odobrenja po članku 133. Zakona o tržištu električne energije.  Člankom 3. stavkom 2. Prijelaznih i završnih odredbi iz NN 83/23 od 21.07.2023. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, broj 111/21.) definira se primjena odredba članka 17. stavka 25. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 111/21.) na izdana Energetska odobrenja sukladno članku 133. stavku 5. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 111/21.) kao i na Energetska odobrenja iz stavka 1. članka 3. Prijelaznih i završnih odredba iz NN 83/23 od 21.07.2023., odnosno na Energetska odobrenja u postupku izdavanja sukladno članku 133. stavku 5. Zakona o tržištu električne energije (»Narodne novine«, br. 111/21.) Prihvaćanjem prijedloga ujednačili bi se kriteriji za proizvodna postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije s izdanim ili u postupku izdavanja Energetskih odobrenja po članku 17. Zakona o tržištu električne energije(»Narodne novine«, broj 111/21.) s Energetskim odobrenjima po članku 133. Zakona o tržištu električne energije. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
23 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI PRODULJENJE ROKA ZA STJECANJE STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA OIEH predlaže dopunu postojećeg članka 37. na način da se uvede novi stavak (3) kako bi se omogućilo produljenje roka za  stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, kako bi se sklopljeni  ugovori koji istječu ove ili sljedeće godine mogli realizirati unatoč tržišnim  poremećajima i nepredviđenim okolnostima. Stoga, predlaže se dodavanje novog stavka (3) u članku 37.: (3) Nositelj projekta koji je s operatorom tržišta energije sklopio ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, a koji neće u roku propisanom uredbom iz članka 41. ovog Zakona steći status povlaštenog proizvođača električne energije, može od operatora tržišta energije, najkasnije 30 dana prije isteka Ugovora, zatražiti produljenje roka propisanog uredbom iz članka 41. ovog Zakona za dodatni rok, u kojem slučaju se ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom neće raskidati te će ugovorne strane sklopiti aneks ugovora o tržišnoj premiji odnosno ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom. Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (4)…. Obrazloženje: U proteklim godinama tržište je bilo pogođeno izvanrednim okolnostima, uključujući poremećaje uzrokovane ratom u Ukrajini, posljedicama pandemije COVID-19, rastom cijena sirovina i materijala, nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru te nestabilnostima na tržištu energije. Ovi čimbenici utjecali su na odgode investicija u energetski sektor i otežali pravovremenu realizaciju ugovorenih projekata. Kako bi se osigurala provedba ugovora i stabilnost sustava poticaja, nužno je omogućiti produljenje roka za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije u jasno definiranim uvjetima. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
24 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Iako predmetno nije dijelom izmjena i dopuna Zakona predlažemo da se razmisli o proširenju članka 37. Zakona (NN 83/23) kojem će se dodati novi stavak: Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije 2) „Nositelj projekta koji je s operatorom tržišta energije sklopio ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, a koji neće u roku propisanom uredbom iz članka 41. ovog Zakona steći status povlaštenog proizvođača električne energije, može od operatora tržišta energije, najkasnije 30 dana prije isteka Ugovora, zatražiti produljenje roka propisanog uredbom iz članka 41. ovog Zakona za dodatni rok u kojem slučaju se ugovor o tržišnoj premiji ili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom neće raskidati te će ugovorne strane sklopiti aneks ugovora o tržišnoj premiji odnosno ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom.“ Obrazloženje: U posljednjih nekoliko godina tvrtke su izložene poremećajima na tržištu uzrokovanima ratom u Ukrajini, a djelomično još i kao posljedicom COVID krize. Sve to izravno se odrazilo na povećanje cijena i nemogućnost isporuke sirovina, materijala i repromaterijala, nedostatak raspoložive radne snage u građevinskom sektoru, kao i na neizvjesnost i volatilnost na tržištu energije. Zbog svega toga tvrtke od kojih je trebala biti osigurana sirovina odgodile su početak gradnje ili dogradnje farmi, kao i zbog nestabilnog zakonskog okvira, odnosno Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji nakon izmjena iz 2022. godine više ne pruža pravnu sigurnost dosadašnjim korisnicima zemljišta, što je nužno za stočarsku proizvodnju. Osim navedenoga kasni se i sa isplatama državnih potpora i subvencija što uzrokuje privremenu nelikvidnost uzgajivača, dok sve veći utjecaj ekstremnih vremenskih prilika zahtijeva stabilan i jasan Zakon o poljoprivrednom zemljištu kako bi se omogućila adekvatna prilagodba. Zbog svega navedenog, molimo da se kroz zakonsku osnovu razmotri produljenje roka za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, kako bi se sklopljeni ugovori, koji istječu ove ili sljedeće godine, mogli realizirati u produženom vremenskom okviru. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
25 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Članak 51. stavak 5. i 7 - predlaže se objedinjavanje stavaka na način da isti glasi: "Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = 0,9*PKCi," Obrazloženje: Vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci ne bi trebala ovisiti o odnosu preuzete električne energije iz mreže i isporučene u mrežu na obračunskom mjernom mjestu (Epi/Eii) jer bi u tom slučaju za isti kWh koji se isporuči u mrežu cijena električne energije bila i do 10 puta niža od cijene preuzete energije od opskrbljivača što će ovisiti o odnosu Epi/Eii u obračunskom razdoblju. Smatramo da predloženo rješenje predstavlja kompromis, budući da je istina da je operator distribucijskog sustava gubio naknadu za prijenos i distribuciju zbog mjesečnog netiranja, odnosno obračuna temeljenog na razlici između preuzete i isporučene električne energije. Međutim, prema novom prijedlogu, za svu preuzetu energiju dobili bi naknadu za mrežu, neovisno o tome koliko je krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom energije isporučio u mrežu tijekom obračunskog razdoblja. S obzirom da je zakonski člankom 51. stavkom (1) definirano da su Opskrbljivači električne energije dužni preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije oni bi kao i do sada obračunavali vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom, ali ukupne bez netiranja, u obračunskom razdoblju Ci na način: Ci = 0,9*PKCi. PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. Nije prihvaćen Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Faktor kSO će definirati HERA poticajnim okvirom, u odnosu na ciljeve. Ovaj koeficijent bi trebao odražavati stanje - ukoliko su ciljevi premašeni, za očekivati je da će se smanjivati. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
26 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. U nastavku iznosimo komentar na članak 51. stavak 1. Prijedloga Zakona. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ne uzima u obzir količinu električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi kao što je to bilo do sada. Izostavljen je cijeli stavak (7) staroga Zakona koji je jasno definirao obračun potrošnje električne energije temeljem razlike između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi čime se poticala ugradnja sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju električne energije. Nije jasno zašto Zakonodavac ide u ovako drastične izmjene Zakona kada je Republika Hrvatska u pogledu korištenja sunčeve energije u dobivanju električne energije na začelju zemalja Europske unije (izvor: SolarPower Europe). Kako bi se Republika Hrvatska pomaknula s začelja među zemljama EU po instaliranim fotonaponskim sustavima po stanovniku te povećala svoj udio u ukupnoj potrošnji električne energije, predlažemo sljedeće: U članku 51. stavku (1) objediniti podstavak 2. i 3. te definirati ga kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW. Obrazloženje: Na ovaj način izjednačit će se način obračuna i priključka svih krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije s korisnicima postrojenja za samoopskrbu, do razine priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Time se osigurava nediskriminacija mikro, malih, srednjih i velikih tvrtki, obrta i OPG-ova, uz jednaki postupak za javni i privatni sektor. Nije prihvaćen Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Faktor kSO će definirati HERA poticajnim okvirom, u odnosu na ciljeve. Ovaj koeficijent bi trebao odražavati stanje - ukoliko su ciljevi premašeni, za očekivati je da će se smanjivati. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
27 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 10., Članak 31.a Udruženje OIE HGK predlaže u članku 31.a brisati stavak 3. Naime, ako se pogleda karta Natura 2000 i zaštićenih područja jasno je da ih se ne može zaobići Nije prihvaćen Kompletan tekst članka 31.a je preformuliran uzimajući u obzir zaprimljene komentare. Formulirano je na sljedeći način: "Za projekte mrežne infrastrukture, planom iz stavka 1. ovoga članka se ne obuhvaćaju područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja, osim ako ne postoje alternative za realizaciju projekta mrežne infrastrukture.".
28 TOMISLAV MARUŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Prijedlog izmjene članka 13. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje: prijedlog Zakona), kojim se izmjenjuje članak 51. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine, br. 138/21 i 83/23; dalje: Zakon): Predlažemo da se stavci 5. i 7. članka 51. iz prijedloga Zakona izmjene i glasi kako slijedi: (5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo (7) Za električnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka otkupljuje od korisnika postrojenja za samoopskrbu utvrđuje se vrijednost električne energije koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo Mišljenja smo da je izmjena stavaka 5. i 7. članka 51. iz prijedloga Zakona nužna zbog pravilnog prijenosa odredaba Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018.; dalje: Direktiva (EU) 2018/2001) u hrvatsko zakonodavstvo, točnije točke (d) stavka 2. članka 21., kojom se propisuje da države članice moraju osigurati da »potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora« imaju pravo »primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo. Razumijemo da članak 51. iz prijedloga Zakona daje »krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom« i »korisniku postrojenja za samoopskrbu«, koji se prema Direktivi (EU) 2018/2001 i Zakonu mogu smatrati za »potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora«, pravo primati naknadu za električnu energiju koji sami proizvode i unose u mrežu, tj. pravo na plaćanje viškova električne energije. Viškove električne energije dužni su preuzimati opskrbljivači električne energije, a sadašnjim prijedlogom Zakona u stavcima 5. i 7. članka 51. propisano je da se vrijednost te preuzete električne energije (tj. viškova električne energije) izračunava prema određenoj formuli, na temelju cijene opskrbe električnom energijom (npr. za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom izračuna kao 90 % prosječne jedinične cijene električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju (tj. cijena opskrbe električnom energijom). Budući da se u Direktivi (EU) 2018/2001 jasno navodi da plaćanje viška električne energije mora odražavati tržišnu vrijednost te električne energije (a ne cijene opskrbe električnom energijom), smatramo da bi stavke 5. i 7. članka 51. iz prijedlog Zakona trebalo preformulirati, kako je predloženo. Cijenu kupnje viškova električne energije bi stoga određivali sami dobavljači, pod uvjetom da odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo. Mišljenja smo da će ta izmjena dovesti i do potpuno liberaliziranog i funkcionalnog maloprodajnog tržišta električne energije, koje potiče veću konkurenciju među opskrbljivačima i time pruža mogućnosti za slobodno stvaranje novih inovativnih proizvoda za krajnje kupce, koji uključuju i otkup viškova električne energije, što će poboljšati izbor i zadovoljstvo potrošača te pozitivno doprinijeti dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora. Postići će se i usklađenost sa člankom 53. Zakona. Nije prihvaćen Izmjene i dopune zakona jasno definiraju način obračuna. Navedeni prijedlog ostavlja na tumačenje što je "tržišna vrijednost", i što će se dogoditi kada ta vrijednosti bude 0 ili negativna. Vezivanje uz tarifnu stavku opskrbe odražava tržišnu vrijednost vodeći računa da je maloprodajno tržište električne energije u RH potpuno otvoreno (svi opskrbljivači slobodno definiraju cijene opskrbe EE). Ako se cijena otkupa veže na tu cijenu, onda možemo smatrati da je cijena otkupa na određeni način ipak "tržišna", Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci.
29 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5.a (1) Zajednice obnovljive energije upisuju se u registar zajednica obnovljive energije koji vodi Agencija. (2) Zajednicu obnovljive energije zastupaju osobe ovlaštene za zastupanje određene statutom ili ugovorom o osnivanju zajednice obnovljive energije. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju podatke iz stavka 4. ovoga članka za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka Agenciji. (4) Registar mora minimalno sadržavati podatke o nazivu zajednice obnovljive energije, OIB-u, sjedištu, broju članova zajednice obnovljive energije, prostornom obuhvatu na kojem djeluje zajednica obnovljive energije i druge bitne podatke. (5) Podaci o zajednici obnovljive energije iz registra objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije. (6) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o svakoj promjeni podataka iz registra iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju, operatora sustava, opskrbljivače i druge relevantne sudionike na tržištu u roku od osam dana od promjene podataka, a ta promjena stupa s prvim danom u sljedećem kalendarskom mjesecu. Nije prihvaćen Definirano je u članku 3. izmjena i dopuna Zakona.
30 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Komentar na stavak (1) točku 2 Koji je razlog da se maknulo mogućnost priključka do 20kW? Ova izmjena je dodana u prošlim izmjenama zakona, pa je nejasno zašto se izbacuje mogućnost postavljanja veće elektrane ako se nema nikakvih iskustava sa time u praksi. Komentar na stavak (1) točku 7 Točka ne definira koji je postupak dostave podataka, niti koliko će potencijalno dostava podataka koštati i tko će ju platiti? Ovime se dodatno komplicira korištenje elektrane korisnicima, jer im se nameće obaveza dostave podataka. Komentar na stavak (5) točka 2. Dana formula Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii je nepotrebno ograničavajuća i nameće dodatni administrativni trošak Opskrbljivačima, kojima se ionako nameću obaveze. Prijedlog je maksimalno pojednostaviti priču, te izjednačiti tretman "Kupaca s vlastitom proizvodnjom" i "Korisnika postrojenja za samoopskrbu". Prijedlog je da se za oba kupca koristi samo jedna formula uz primjenu različitog faktora korekcija cijene: Ci = kSOn*PKCi Gdje bi kSOn bio definiran ovisno o kupcu u skladu s programom poticanja. Dodatno, definiranje umanjenja vrijednosti predane energije u mrežu u ovisnosti o omjeru preuzete i predane mjere skoro u potpunosti UKIDA pozitivne efekte koje bi mogao donesti novi stavak 6 u članku 53, koji omogućava da "Lokacija proizvodnog postrojenja potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može biti različita od lokacija na kojima se vlastita energija iz obnovljivih izvora koristi" Komentari na stavak (6) Ukinuti stari stavak (7) definirao je opciju "netiranja" energije, i za postojeće korisnike ništa ga ne zamjenjuje. Ovime se unosi nejasnoća u opciju primjene stavka (8) iz postojećeg zakona za postojeće korisnike. Naime u ovome prijedlogu izmjena u Prijelaznim i završnim odredbama (Članak 20, stavak 5), kaže se da se "Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje." Ovaj stavak i ova odredba referira se samo na stavak 8 starog zakona, a on nema smisla ako nema i stavka 7! Naime članak 8 definira samo otkup viška predane energije ako je preuzeta energija manja od ukupno predane u obračunskim periodu. Prema sadašnjem stavku 5 članaka 20 postojeći korisnici su zakinuti. Potrebno je jasno definirati kako će se za njih obračunavati višak energije, i da li za njih vrijedi ili ne vrijedi netiranje energije nakon 01.01.2026. Prijedlog je da se stavku 5 članaka 20 izmjeni i da glasi: "Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), iste odredbe se primjenjuju za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje." Komentar drugi na stavak (6) Uvedena opcija umanjenja računa krajnjem kupcu ("net bilinga") umjesto „netiranja energije“ umanjuje isplativost elektrane za 20 do čak 40% ili više. Kako bi se nadoknadilo ovo smanjenje isplativosti elektrane ovu izmjenu potrebno je pratiti korekcijom programa poticaja na način da se u program uvede subvencija ugradnje baterijskih sustava skladištenja energije kao i poticanja provedba mjera fleksibilnosti! U procesu pripreme programa poticaja mora se napustiti trenutni model objave natječaja koji se objavljuju jedan puta godišnje (ili manje). Ovakav model potpore uvodi distorziju na tržištu i povećava cijenu i pripreme i provedbe projekata kao i opreme na tržištu, što umanjuje efikasnost potpore. Potrebno je uvesti model kontinuirano otvorenog natječaja na koji bi se korisnici javili nakon ugradnje elektrane s računom za ugradnju i potvrdom priključenju elektrane te bi tada ostvarili pravo na poticaj. Također iznos poticaja treba definirati u odnosu na prihodovni cenzus i neke druge kriterije (poput energetskog siromaštva i sl.) kako bi se poticajima ciljali korisnici kojima je potpora najpotrebnija. Komentar na stavak (7) točku 2. Ukinuti izračun uz omjer preuzete i predane energije! Vidjeti komentar stavka 5 Komentar na stavak (17) Da li ODS ima podatke o proizvedenoj energiji? Računa li se da će ih imati jer je uvedena obaveza korisnika za dostavu tih podataka? (Članak 1 točka 7) Kako će ih korisnik dostavljati? Komentar na stavak (19) Ovaj zakon nema definiran pojam "skupine aktivnih kupaca" nego definira potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički koji su "skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice" "Skupina aktivnih kupaca" nije izravno definirana niti u zakonu o tržištu električnom energijom, nego tamo je definiran pojam "aktivni kupac" koji je definiran kao "krajnji kupac, ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno…." Pojam “skupina aktivnih kupaca“ koji se pojavljuje u nekoliko stavaka ovog članka treba jasno definirati i tek onda koristiti u zakonu, ili koristit već definirane pojmove. Komentar na stavak (22) Nije jasno definirano što je to dijeljenje energije. Do sada je u praksi često bio slučaj da se dijeljenje energije smatra bez ikakve novčane naknade, što nije slučaj. Članovi skupine aktivnih kupaca mogu, a često će i morati plaćati naknadu za dijeljenu energiju! Također na temu dijeljenja energije, poželjno je maksimalno olakšati model dijeljenja energije bez potrebe osnivanja pravne osobe (kroz "skupine aktivnih kupaca"). Za ostvariti to u praksi potrebno je proširiti obuhvat skupne aktivnih kupaca s jedne zgrade na određeno područje. Komentar na stavak (24) Ovo je nepotrebno ograničenje snage elektrane. Naime u prvom koraku ne moraju svi suvlasnici biti članovi skupine aktivnih kupaca, a u ovisnosti o tom broju će biti ograničena maksimalna snaga elektrane. Kako je moguće, a i vrlo vjerojatno, da će se novi suvlasnici pridruživati skupini u budućnosti, nužno je omogućiti minimalno postavljanje elektrane koja je snage do "zbroja svih snaga obračunskih mjernih mjesta na adresi višestambene zgrade vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade." (kako definira stavak 18 ovoga članka). Ovime se na nikakav način ne ugrožava mjera, niti se skupina stavlja u povlašteni položaj. Nije prihvaćen Izmjene i dopune zakona jasno definiraju način obračuna. Navedeni prijedlog ostavlja na tumačenje što je "tržišna vrijednost", i što će se dogoditi kada ta vrijednosti bude 0 ili negativna. Vezivanje uz tarifnu stavku opskrbe odražava tržišnu vrijednost vodeći računa da je maloprodajno tržište električne energije u RH potpuno otvoreno (svi opskrbljivači slobodno definiraju cijene opskrbe EE). Ako se cijena otkupa veže na tu cijenu, onda možemo smatrati da je cijena otkupa na određeni način ipak "tržišna", Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci.
31 DAMIR RAVLIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Nema smisla stare korisnike ograničiti na 10g za uvjete koji su važili prilikom izgradnje elektrane. Novi zakon bi se trebao odnositi samo na nove korisnike. No ako želite retroaktivno stare korisnike staviti pod novi zakon molim vas da barem razmislite da se korisnicima koji su ugradili po sadašnjem zakonu dopusti barem 15g po ovim uvjetima, tako da ljudi isplate barem ugradnju elektrane jer su svi proračune pravili po postojećim uvjetima . Nadalje uvođenjem plaćanja mrežarine sigurno neće ljude poticati da ugrađuju elektrane. Osnovno je da ljudima ostavite mjesečno netiranje ili barem polumjesečno, sve ostalo vodi u propast i potpunu neisplativost elektrane. Nadam se da će zakonodavac uvažiti prijedloge, kako bi se nastavila razvijati zelena tranzicije u Hrvatskoj. Dodao bi da je zakon diskriminatoran prema 3f potrošačima jer se ne računa ukupno preuzeta i predana energija. Pokušajte riješiti i ovaj problem 3f potrošača. Nije prihvaćen Za postojeće korisnike se ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve.
32 ENERGETSKA ZAJEDNICA SJEVERNOG JADRANA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 52. Zakona. 1. Prijedlog izmjene: Ispod postojećeg stavka (4) dodaje se stavak (5) koji glasi: ''(5) Povremeni višak električne energije preuzete iz proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije zajednice obnovljive energije, koji nije potrošen u skladu s uređenim dijeljenjem električne energije unutar te zajednice obnovljive energije, otkupljuje opskrbljivač na obračunskom mjernom mjestu dioničara ili člana zajednice obnovljive energije koje je uključeno u dijeljenje energije unutar te zajednice obnovljive energije ako zbroj predane energije svih aktivnih članova veći od zbroja preuzete energije iz mreže svih članova zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana uvećano za 30% u obračunskom mjesecu. Obrazloženje: Ovim se prijedlogom određuje limit predane energije u mrežu za koju je opskrbljivač energije obvezan otkupiti energiju. Cilj ovakve formulacije je potaknuti zajednicu obnovljive energije ili energetsku zajednicu građana da ponuda i potražnja obnovljive energije bude u ravnoteži, tj. da rast ZOE ili EZG bude posljedica uravnoteženog odnosa ponude i potražnje za dijeljenom energijom. Predloženi postotak od 30% može biti i manji. Limit se ne ograničava na snagu (kW) već na energiju (kWh) iz razloga što se na takav način omogućuje formiranje nešto većih EZG, ali koje posluju energetski uravnoteženo. S obzirom na propise u RH kojima se uređuje dijeljenje energije u ZOE i EZG limit od 500 kW stavlja ZOE i EZG u rizik od nemogućnosti postizanja financijski održivog poslovanja. 2. Prijedlog izmjene: Ispod novog stavka (5) dodaje se stavak (6) koji glasi: ''(6) Opskrbljivač električne energije u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun dioničaru ili članu zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana na način da se od ukupno preuzete energije iz mreže oduzme pripadajući dio dijeljene energije na obračunskom mjernom mjestu uključenom u dijeljenje električne energije unutar te zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana''. Obrazloženje: Ovim prijedlogom novog stavka (6) jasnije se definira način obračuna konačnog iznosa računa koji opskrbljivač dostavlja mjesečno svakom članu ZOE ili EZG za iznos preuzete energije iz mreže. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 53. Zakona stavak 3. točka 6. Prijedlog izmjene: Članak u navedenom dijelu se dopunjuje i glasi: ''(6) Lokacija proizvodnog postrojenja potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može biti različita od lokacija na kojima se vlastita energija iz obnovljivih izvora koristi pod uvjetom da se korištenje vlastite energije iz obnovljivih izvora provodi sukladno propisima kojima se uređuje dijeljenje obnovljive energije.'' Obrazloženje: Izvorno predložena odredba upućuje na mogućnost da osoba pod jednim OIB-om i sa više prostorno dislociranih OMM-ova može provoditi transakcije dijeljenja energije. U izvorno predloženoj odredbi nije izričito navedeno da se u takvom slučaju radi o dijeljenju. Također, nije jasno na koji bi se način mogla operativno provesti izvorno predložena odredba, a da se ne radio o dijeljenju na način kako je to određeno propisima kojima se uređuje dijeljenje energije. Ukoliko se prihvati ovako predložena dopuna postaje jasno da se operacija može provesti te se značajno reduciraju pravni rizici. Nije prihvaćen Navedeno treba urediti ugovorima o osnivanju zajednice OIE i ugovornim odnosima s opskrbljivačima.
33 ENERGETSKA ZAJEDNICA SJEVERNOG JADRANA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 48. Zakona. Prijedlog izmjene: Ispod stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: '' (4) Ako je krajnji kupac član ili dioničar/vlasnik udjela u zajednici obnovljive energije ili energetskoj zajednici građana putem koje podmiruje, djelomično ili u cijelosti, svoje potrebe za električnom energijom, naknadu iz stavka 1. ovoga članka krajnjem kupcu naplaćuje dobavljač energije člana zajednice obnovljive energije ili energetske zajednica građana za svaki kWh električne energije preuzete iz mreže umanjene za pripadajući dio dijeljene energije u obračunskom razdoblju na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca, tj. člana zajednice obnovljive energije ili energetske zajednica građana.'' Obrazloženje: U praksi provođenja transakcija obračuna dijeljene energije može nastati zabuna u pogledu osnovice za obračun naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (naknada). U tom smislu valja jasno definirati koja je osnovica za obračun naknade kada se radi o kupcu koji je ujedno i član ZOE ili EZG. Osnovica bi bila preuzeta energija iz mreže svakog člana umanjeno za pripadajući dio dijeljene energije. Na taj način ukupno prikupljena naknada je ista s tom razlikom što je pravednije raspodijeljena među članovima. Također, kada bi osnovica bila preuzeta energija umanjena za predanu energiju u mrežu tada bi kod aktivnih članova kod kojih je predana energija veća od preuzete osnovica bila negativna dok bi kod pasivnih članova osnovica bila ukupno preuzeta energija iz mreže. U takvom slučaju javlja se problem tzv. negativnih naknada kod aktivnih članova ZOE ili EZG. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona. Prijedlog izmjene: Stavak 7. se mijenja i glasi: ''7. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, samostalno ili putem organizatora dijeljenja energije, odnosno posrednika, vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji''. Obrazloženje: Postupak evidencije proizvedene energije te proces dostave podataka može za individualne krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom biti zahtjevan administrativan zahvat. Ukoliko se radi o krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom uključenom u zajednicu obnovljive energije ili energetsku zajednicu građana, tada se ti podatci sustavno prikupljaju uz primjerene hardvere i softvere pa je postupak prikupljanja podataka o proizvedenoj energiji te administriranje i dostava HEP ODS-u puno jednostavnija i ugodnija za članove ZOE ili EZG. Također, na ovakav način se povećava vjerojatnost sustavnog i cjelovitog izvještavanja HEP ODS-a o proizvedenoj energiji svakog člana. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona stavak (5). Prijedlog izmjene: ''(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom određuje se ugovorom između opskrbljivača i krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona stavak (7). Prijedlog izmjene: Za električnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka otkupljuje od korisnika postrojenja za samoopskrbu vrijednost električne energije preuzete od korisnika postrojenja za samoopskrbu određuje se ugovorom između opskrbljivača i korisnika postrojenja za samoopskrbu. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona stavak (9). Prijedlog izmjene: ''(9) Utvrđivanje vrijednosti električne energije iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se na razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.'' Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona stavak (12). Prijedlog izmjene članka: Briše se. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. Zakona stavak (15). Prijedlog izmjene: ''(15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električnom energijom dužan je sklopiti ugovor sa sudionikom na tržištu električne energije koji može biti drugi opskrbljivač, zajednica obnovljive energije, energetskom zajednicom građana, operator skladišta energije itd., kojim se uređuje prodaja odnosno dijeljenje viškova električne energije.'' Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51. stavak (16). Prijedlog izmjene: ''(16) Odredbe ovoga članka koje se odnose na korisnike postrojenja za samoopskrbu i kupce s vlastitom proizvodnjom primjenjuju se i na dioničare i članove zajednice obnovljive energije, dioničare i članove energetske zajednice građana te potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički.'' Obrazloženje: Ukoliko krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu bude zajamčena minimalna cijena otkupa energije predane u mrežu, energetske zajednice građana najvjerojatnije neće postojati iz razloga što će troškovi sudjelovanja u EZG (članarina, dozvola, bruto plaća, knjigovodstvo, transakcijski troškovi…) biti nekonkurentni zajamčenoj otkupnoj cijeni. Predloženi stavci ne predstavljaju poticaj za osnivanje EZG već krajnju destimulaciju. Stoga se predlaže da, nakon stupanja na snagu predloženih izmjena, odluku o upravljanju viškovima energije krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu donose na temelju tržišnih uvjeta (pregovora s opskrbljivačem u slučaju da subjekti odluče poslovati izvan EZG ili ZOE ili zajedničkog određivanja cijene dijeljene energije ukoliko se subjekti odluče poslovati unutar EZG i/ili ZOE). Dakle, smisao predloženih izmjena je ukidanje administrativnog određivanja vrijednosti preuzete energije. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 51 Zakona stavak (19). Prijedlog izmjene: ''(19) Odluku o ugradnji energetskog postrojenja na imovini zgrade donose suvlasnici zgrade na temelju minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima, a odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade koji sudjeluju u dijeljenju energije proizvedene u energetskom postrojenju. Suvlasnici zgrade koji sudjeluju u dijeljenju energije određuju osobu ovlaštenu za sklapanje ugovora o samoopskrbi s opskrbljivačem.'' Obrazloženje: Ugradnja energetskog postrojenja (fotonaponsko postrojenje, vjetroagregat, baterija, punionice za EV i slično) temelji se na suglasnosti većine suvlasnika iz razloga što se radi o zajedničkoj imovini. Međutim, ukoliko je većina suvlasnika suglasna da se ugradi postrojenje, a ne žele svi sudjelovati u nabavi postrojenja i/ili dijeljenju energije, odluku će donijeti o nabavi, dijeljenju i sklapanju ugovora s opskrbljivačem će donijeti oni suvlasnici koji sudjeluju u tim procesima. Nije prihvaćen Čl. 48. nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona. Zakonom nije zabranjeno da posrednici mogu voditi podatke o proizvodnji. Komentar će biti razmotren prilikom izrade novog ZOIEVUK.
34 ENERGETSKA ZAJEDNICA SJEVERNOG JADRANA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 5a Zakona. Prijedlog izmjene: Članak 5a Zakona mijenja se i glasi: ''(1) Zajednice obnovljive energije upisuju se u registar zajednica obnovljive energije koji vodi Agencija. (2) Zajednica obnovljive energije osniva se na način kako se osnivaju energetske zajednice građana. (3) Zajednicu obnovljive energije zastupaju osobe ovlaštene za zastupanje određene statutom ili ugovorom o osnivanju zajednice obnovljive energije. (4) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju podatke iz stavka 4. ovoga članka za upis u registar iz stavka 1. ovoga članka Agenciji. (5) Registar mora minimalno sadržavati podatke o nazivu zajednice obnovljive energije, OIB-u, sjedištu, broju članova zajednice obnovljive energije, prostornom obuhvatu na kojem djeluje zajednica obnovljive energije i druge bitne podatke. (6) Podaci o zajednici obnovljive energije iz registra objavljuju se na mrežnim stranicama Agencije. (7) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su o svakoj promjeni podataka iz registra iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju, operatora sustava, opskrbljivače i druge relevantne sudionike na tržištu u roku od osam dana od promjene podataka, a ta promjena stupa s prvim danom u sljedećem kalendarskom mjesecu.'' Obrazloženje: Iz predloženih izmjena dade se zaključiti da bi se ZOE osnivale bez ikakvog odobrenja Agencije, bez obveze ishođenja dozvole za energetsku djelatnost, bez obveze zapošljavanja najmanje jedne osobe u radni odnos na neodređeno vrijeme i bez izričito određene pravne forme ZOE. To znači da će i troškovi poslovanja ZOE biti daleko manji od troškova poslovanja EZG što je paradoksalno iz razloga što se EZG percipira kao nešto ''neprofitabilno'', a ZOE kao nešto ''komercijalno''. Stoga se predlaže izjednačavanje statusa ZOE i EZG, odnosno, ZOE se osniva i posluje kao EZG ili EZG također ne treba ishoditi dozvolu za energetsku djelatnost, nema obvezu zapošljavanja radnika i nema obvezu platiti naknadu za energetsku djelatnost. Nije prihvaćen Namjena izmjene predmetne odredbe je maksimalno olakšavanje osnivanje Zajednica OIE. Sukladno članku 3. izmjena i dopuna Zakona, upis u registar provodi se na temelju zahtjeva za upis u registar, prema odredbama pravila o registru zajednica obnovljive energije koja donosi HERA i objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
35 ENERGETSKA ZAJEDNICA SJEVERNOG JADRANA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. Članak Zakona za koji se predlaže izmjena: Članak 4. Zakona. Prijedlog izmjene: Ispod točke 51. dodaje se točka 52. koja glasi: ''proporcionalni dio dijeljene energije je iznos pripadajućeg dijela zbroja predane energije u mrežu svih članova zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana s obzirom na ključ dijeljenja'' Obrazloženje: Potrebno je definirati dio dijeljene energije koji pripada svakom članu ZOE ili EZG. Naime, pod pojmom ''dijeljena energija'' razumije se zbroj energije koju su aktivni članovi predali u mrežu u obračunskom razdoblju. Na tu vrijednost primjenjuju se ključevi dijeljenja koje ZOE ili EZG obvezno mora dostaviti operatoru. S obzirom na određene ključeve dijeljenja energije ukupno predana energija u mrežu se raspoređuje na članove. Tako raspoređena energija naziva se ''pripadajući dio dijeljene energije''. Nije prihvaćen Nije dio ovih izmjena i dopuna Zakona. Smatramo da su odredbe vezane uz dijeljenje električne energije kroz Energetske zajednice građana domena ZOTEE. Ovakvi detalji bi trebali biti uređeni ugovorima o osnivanju zajednice OIE.
36 HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Općeniti komentar Budući da se u Zakonu o željeznici u Članku 26 navodi da se električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra energijom iz OIE, smatramo da je isto potrebno navesti i ugraditi u ovom zakonu. Stoga predlažemo sljedeće konkretne izmjene. Članak 1, stavak 2: predlažemo formulaciju „Ovim se Zakonom uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste bilo koji od primarnih oblika obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju ili rekuperativno kočenje u tračničkom prometu.“ Pojašnjenje: rekuperativno kočenje u željeznici i tramvajskom prometu ne koristi primarni oblik energije te je potrebno ovaj izvor energije zasebno navesti. Članak 4, stavak 1: predlažemo reformulaciju „energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda, bioplin i energija dobivena rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu“ Članak 5, stavak 1: predlažemo reformulaciju „Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće: 1. energiju Sunčeva zračenja 2. energiju vjetra 3. hidroenergiju 4. geotermalnu energiju 5. energiju biomase 6. energiju mora 7. energiju dobivenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu te 8. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.“ Članak 30, stavak 1, točka 14: predlažemo reformulaciju „izdavanje jamstva o podrijetlu električne energije za električnu energiju proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući električnu energiju proizvedenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije…“ Članak 30, stavak 1, točka 14: predlažemo reformulaciju „prodaju jamstava podrijetla električne energije izdanih za električnu energiju iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući električnu energiju proizvedenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije“ Članak 34, stavak 10: predlažemo formulaciju „(10) Prava iz stavaka 8. i 9. ovoga članka ne mogu se ostvariti za preuzetu električnu energiju iz elektroenergetske mreže (osim u slučaju rekuperativnog kočenja tračničkih vozila), za uskladištenu električnu energiju korištenjem sustava za pohranu električne energije odnosno iskorištene električne energije za pumpanje kod reverzibilnih hidroelektrana, te isporučenu nazad u elektroenergetsku mrežu.“ Članak 35, stavak 1: predlažemo reformulaciju „Operator tržišta energije raspolaže jamstvima o podrijetlu električne energije za električnu energiju iz članka 45. ovoga Zakona proizvedenu u proizvodnim postrojenjima odnosno proizvodnim jedinicama povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući postrojenja koja električnu energiju proizvode rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije“ Članak 36, stavak 3: predlažemo reformulaciju „Status povlaštenog proizvođača može se steći za samostalno i tehnički cjelovito proizvodno postrojenje, uključujući postrojenje koje proizvodi električnu energiju rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, s time da…“ Članak 36, stavak 5: predlažemo reformulaciju „Za proizvodno postrojenje povlaštenog proizvođača, uključujući postrojenje koje proizvodi električnu energiju rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, koje koristi više priključaka...“ Članak 41, stavak 2: predlažemo reformulaciju „Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisat će se tehnički detalji statusa povlaštenog proizvođača, tehnički i pogonski uvjeti za proizvodna postrojenja i/ili proizvodne jedinice, uvjeti za korištenje primarnog izvora energije, uključujući rekuperativno kočenje u tračničkom prometu, u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije ili fosilna goriva za visokoučinkovitu kogeneraciju, uvjeti visoke učinkovitosti za kogeneracijska postrojenja koja koriste fosilna goriva, …“ Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
37 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 15. U članku 59. stavci 10. i 11. brišu se. Obrazloženje: Člankom 39. Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, broj: 70/2023“) propisano je da se navedena naknada određuje u odnosu na izračunati specifični trošak odstupanja u prošlom mjesecu, pa nije primjenjivo indeksiranje naknade kako je propisano Zakonom o OIEiVUK te bi trebalo brisati stavke 10. i 11. članak 59. kako bi se uskladile odredbe Zakona o OIEiVUK s odredbama Uredbe o poticanju. Nije prihvaćen Odredba se isključivo odnosi na usklađivanje valute.
38 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Uvažavajući činjenicu da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ne odnosi i na članak 48. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koristimo priliku da ukažemo na nužnost da se izmijene stavci 1. i 2. predmetnog članka, te da isti glase: „(1) Naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije je namjenska naknada koju plaćaju krajnji kupci i aktivni kupci kao fiksnu naknadu koja se, u pojedinom obračunskom razdoblju, za pojedino obračunsko mjerno mjesto, obračunava na količine električne energije koja je jednaka razlici između električne energije preuzete iz mreže i električne energije predane u mrežu, ako je ta razlika pozitivna, pri čemu se uvažava dijeljenje energije.“ „(2) Naknadu iz stavka 1. krajnjim kupcima i aktivnim kupcima naplaćuju opskrbljivači električne energije te zajednice obnovljive energije i energetske zajednice građana koje opskrbljuju krajnje i/ili aktivne kupce.“. Iza stavka 2. potrebno je dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) Operator tržišta energije prikuplja naknadu za obnovljive izvore energije i kogeneracije od opskrbljivača električne energije, aktivnih kupaca koji sudjeluju na veleprodajnom tržištu te zajednica obnovljive energije i energetske zajednice građana koje opskrbljuju krajnje i/ili aktivne kupce.“ Dosadašnji stavci 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 4., 5., 6. i 7. Također, u članku 49., stavak 1. smatramo potrebnom tervenciju da se iza riječi „opskrbljivačem“ dodaju riječi „električne energije, aktivnim kupcem koji sudjeluje na veleprodajnom tržištu te zajednicom obnovljive energije ili energetskom zajednicom građana koja opskrbljuje krajnje i/ili aktivne kupce“. U stavku 2. riječi „Opskrbljivač električne energije dužan“ zamjenjuju se riječima „Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna“. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona, ali će biti razmotreno prilikom izrade novog ZOIEVUK.
39 TANJA JOGUN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Poštovani, Budući da se u Zakonu o željeznici u Članku 26 navodi da se električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra energijom iz OIE, smatramo da je isto potrebno navesti i ugraditi u ovom zakonu. Stoga predlažemo sljedeće konkretne izmjene. Članak 1, stavak 2: predlažemo formulaciju „Ovim se Zakonom uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača energije za proizvodna postrojenja koja koriste bilo koji od primarnih oblika obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju ili rekuperativno kočenje u tračničkom prometu.“ Pojašnjenje: rekuperativno kočenje u željeznici i tramvajskom prometu ne koristi primarni oblik energije te je potrebno ovaj izvor energije zasebno navesti. Članak 4, stavak 1: predlažemo reformulaciju „energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda, bioplin i energija dobivena rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu“ Članak 5, stavak 1: predlažemo reformulaciju „Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće: 1. energiju Sunčeva zračenja 2. energiju vjetra 3. hidroenergiju 4. geotermalnu energiju 5. energiju biomase 6. energiju mora 7. energiju dobivenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu te 8. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.“ Članak 30, stavak 1, točka 14: predlažemo reformulaciju „izdavanje jamstva o podrijetlu električne energije za električnu energiju proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući električnu energiju proizvedenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije…“ Članak 30, stavak 1, točka 14: predlažemo reformulaciju „prodaju jamstava podrijetla električne energije izdanih za električnu energiju iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući električnu energiju proizvedenu rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije“ Članak 34, stavak 10: predlažemo formulaciju „(10) Prava iz stavaka 8. i 9. ovoga članka ne mogu se ostvariti za preuzetu električnu energiju iz elektroenergetske mreže (osim u slučaju rekuperativnog kočenja tračničkih vozila), za uskladištenu električnu energiju korištenjem sustava za pohranu električne energije odnosno iskorištene električne energije za pumpanje kod reverzibilnih hidroelektrana, te isporučenu nazad u elektroenergetsku mrežu.“ Članak 35, stavak 1: predlažemo reformulaciju „Operator tržišta energije raspolaže jamstvima o podrijetlu električne energije za električnu energiju iz članka 45. ovoga Zakona proizvedenu u proizvodnim postrojenjima odnosno proizvodnim jedinicama povlaštenih proizvođača električne energije, uključujući postrojenja koja električnu energiju proizvode rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije“ Članak 36, stavak 3: predlažemo reformulaciju „Status povlaštenog proizvođača može se steći za samostalno i tehnički cjelovito proizvodno postrojenje, uključujući postrojenje koje proizvodi električnu energiju rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, s time da…“ Članak 36, stavak 5: predlažemo reformulaciju „Za proizvodno postrojenje povlaštenog proizvođača, uključujući postrojenje koje proizvodi električnu energiju rekuperativnim kočenjem u tračničkom prometu, koje koristi više priključaka...“ Članak 41, stavak 2: predlažemo reformulaciju „Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisat će se tehnički detalji statusa povlaštenog proizvođača, tehnički i pogonski uvjeti za proizvodna postrojenja i/ili proizvodne jedinice, uvjeti za korištenje primarnog izvora energije, uključujući rekuperativno kočenje u tračničkom prometu, u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije ili fosilna goriva za visokoučinkovitu kogeneraciju, uvjeti visoke učinkovitosti za kogeneracijska postrojenja koja koriste fosilna goriva, …“ S poštovanjem, Tanja Jogun email: tanja.jogun@hzinfra.hr HŽ Infrastruktura d.o.o. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
40 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlažemo da stavak 1. alineja 3. glasi: Krajnji kupac kao korisnik postrojenja za samoopskrbu ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW, Nije prihvaćen Odredbom je definirano da se navedeni obračun odnosi na kupce s priključnom snagom do 500 kW.
41 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 12. U članku 47. stavci 2. i 3 mijenjaju se i glase: „(2) Udio svakog opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka u idućem obračunskom razdoblju utvrđuje se do 25. dana u tekućem mjesecu na temelju podataka o ukupno ostvarenoj opskrbi električnom energijom u prethodnom mjesecu te uredbe Vlade Republike Hrvatske iz članka 46. stavka 7. ovoga Zakona.“ „(3) Operator tržišta energije dostavlja opskrbljivaču električne energije dan unaprijed raspored preuzimanja električne energije iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona po obračunskim intervalima u danu isporuke, koristeći udjele iz stavka 2. ovoga članka za raspodjelu planiranih količina električne energije iz EKO bilančne grupe za pojedini obračunski interval, te obračunava električnu energiju dodijeljenu kroz ugovorni raspored po cijeni iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.“ (2) U stavku 8. na kraju rečenice briše se točka, dodaje zarez i tekst koji glasi „pri čemu se podrijetlo te električne energije utvrđuje u skladu s propisima kojima se uređuje podrijetlo električne energije.“. Nije prihvaćen Odredba se isključivo odnosi na usklađivanje valute. U ovome dijelu bila je nužna korekcija valute fiksnog iznosa, iz HRK u EUR. Komentar će biti razmotren prilikom izrade novog ZOIEVUK.
42 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE D.O.O. ZA ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PLINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 11. U članku 46. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u planiranoj neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,055744 EUR/kWh.“. (2) U stavku 2. ispred riječi „neto“ dodaje se riječ „planiranoj" Nije prihvaćen Odredba se isključivo odnosi na usklađivanje valute. U ovome dijelu bila je nužna korekcija valute fiksnog iznosa, iz HRK u EUR. Komentar će biti razmotren prilikom izrade novog ZOIEVUK.
43 DARIO ŠAKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlaže se u stavku 7. brisanje: "ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii 2. Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii" Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
44 DARIO ŠAKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Poštovani, želim napomenuti da će predložene izmjene zakona, a najviše predloženi način obračuna (članak 13. stavak 7. prijedloga zakona) izrazito jako destimulirati izgradnju i instalaciju novih fotonaponskih elektrana za samoopskrbu. Republika Hrvatska je zadnjih godina intenzivno poticala izgradnje i instalacije fotonaponskih elektrana u kućanstvima, isto radi i dalje preko FZOEU, jedinica lokalne samouprave koje daju izravne subvencije još i ove godine, a i sama RH još uvijek izravno potiče izgradnju kroz oslobođenje od PDV za svu opremu i rad. Svi ti vidovi subvencija koji su i dalje dostupni su smisleni kad se ima u vidu da je u pogledu korištenja sunčeve energije u dobivanju električne energije na začelju zemalja Europske unije. Ali nije jasno zašto se onda ovakvim prijedlogom izmjena zakona uspostavlja sustav koji je izuzetno destimulirajući i koji će rezultirati drastičnim padom broja instalacija, a time i zatvaranja poduzeća i gubitka radnih mjesta. Mnogi građani su se upustili u gradnju fotonaponskih elektrana na temelju još uvijek važećeg zakona i obzirom na jako poticanje prelaska na struju kroz izgradnju elektrana i ugradnju dizalica topline za grijanje, nisu očekivali tako brzo tako drastične promjene i samim time sve te investicije postaju neisplative, što ostavlja osjećaj prevarenosti. Ukoliko je nemoguće ostaviti sadašnji sustav tzv. "mjesečnog netiranja", onda je nužno korigirati formule za izračun cijene otkupa električne energije (članak 13. stavak 7. prijedloga zakona) na način da se ostavi samo jedna formula i to: Ci = kSO*PKCi i ostavi mogućnost da se koeficijent kSO određuje na način da bude stimulativan za korisnika samoopskrbe. Nije prihvaćen Prijedlog ovih izmjena i dopuna Zakona donosi novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025., bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim izmjenama i dopunama Zakona je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj. Za drugi dio komentara upućujemo Vas na FZOEU, obzirom da je ono provedbeno tijelo.
45 ANĐELKO KOLAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Poštovani predstavnici Ministarstva, Ovim putem želim konstatirati da građani s jednofaznim strujnim priključkom na objektu mogu iz fotonaponske elektrane predavati u mrežu najviše 3,68kW. To je najveća razina koju HEP redovito dozvoljava. Ova činjenica vrlo nepovoljno djeluje na građane koji imaju jednofazne priključke između 6 kW i 11 kW i s jednakom potrebom za snagu fotonaponske elektrane. Mnogi građani odustaju od izgradnje fotonaponske elektrane jer im elektrana od 3,68kW neće pokriti potrošnju objekta. Osim što se potrošnja el. energije ne usmjerava na obnovljive izvore energije, građani u ovim situacijama često ostaju na sustavima grijanja s plinom ili drvima koji nisu povoljni u smislu očuvanja okolišta i smanjenja potrošnje CO2. Predlažem da se svim građanima s jednofaznim strujnim priključkom osigura mogućnost izgradnje fotonaponske elektrane i predaja u mrežu do snage strujnog priključka kojeg imaju na objektu. Ovime bi se pružili nediskrimirajući uvjeti za građane s jednofaznim strujnim priključkom. S poštovanjem, Anđelko Kolak Nije prihvaćen Komentar je tehničke prirode. Uvažavamo navedenu činjenicu, ali radi se zaista o tehničkom pitanju i načinu spajanja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
46 ANĐELKO KOLAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Poštovani predstavnici Ministarstva, Ovim putem želim izraziti zabrinutost zbog stavaka 5 i 7 u izmjenama Članka 51. gdje se navodi sljedeća formula za obračun el. energije koja se predaje u mrežu: Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii Smatram da ova formula nepovoljno djeluje za širenje solarne energije u Hrvatskoj, posebice među građanima. Napominjem da se ljeti ostvaruje najveća proizvodnja iz fotonaponskih sustava što je povoljno za cijeli sustav obzirom na turističku sezonu i povećanu potrošnju el. energije u Hrvatskoj. Predlažem da se ostavi jedino formula Ci = 0,9 × PKCi za obračun proizvedene el. energije koja se predaje u mrežu. Što se tiče održivosti HEP mreže, ona se i dalje financira kroz naplatu prijenosa el. energije i druge mehanizme. S poštovanjem, Anđelko Kolak Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
47 MATIJA SUČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. (5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = 0,9*PKCi, – PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. (7) Za električnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka otkupljuje od korisnika postrojenja za samoopskrbu utvrđuje se vrijednost električne energije Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = kSO*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: - kSO = faktor cijene koji će se utvrditi poticajnim okvirom iz članka 53. stavka 7., a koji ne može biti veći od 1 – PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
48 MATIJA SUČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Komentar na članak 51. - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji Poštovani, Smatramo da predložene izmjene u Članku 51. novog prijedloga zakona donose značajne promjene koje destimuliraju daljnji razvoj solarne energije za krajnje korisnike s vlastitom proizvodnjom. Naime, uklanjanjem stavka (7) iz starog zakona više se ne uzima u obzir razlika između preuzete i isporučene električne energije, čime se praktično ukida model netiranja koji je poticao ulaganja u sunčane elektrane. Ova promjena dovodi do značajnih financijskih posljedica za postojeće i buduće proizvođače solarne energije, jer će korisnici morati plaćati punu cijenu za preuzetu energiju, čak i ako su prethodno predali istu količinu u mrežu. Pitanje opravdanosti ovakvih izmjena Nije jasno zašto zakonodavac donosi ovako rigorozne izmjene u trenutku kada je Hrvatska i dalje na dnu ljestvice EU po korištenju solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije. Dostupni podaci, uključujući izvješća SolarPower Europe, jasno pokazuju da je Hrvatska daleko ispod prosjeka EU u instaliranim solarnim kapacitetima po glavi stanovnika. Ako je cilj Hrvatske povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, tada bi zakon trebao ići u smjeru poticanja samoopskrbe i ulaganja u male fotonaponske sustave, umjesto da uvodi dodatne troškove i otežava isplativost ulaganja. Prijedlog izmjena članka 51. Kako bi se izbjegla diskriminacija korisnika i osigurala jednaka pravila za sve krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom, predlažemo sljedeće izmjene: Objediniti podstavke 2. i 3. stavka (1) kako bi se jasno definiralo da krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom može imati priključnu snagu u smjeru predaje električne energije manju ili jednaku priključnoj snazi preuzimanja energije iz mreže, s maksimalnom granicom od 500 kW. ➡ Ovo bi osiguralo pravedan pristup priključku i obračunu za sve korisnike, bez obzira radi li se o kućanstvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, OPG-ima ili javnom sektoru. Predlažemo izmjenu modela obračuna preuzete električne energije u stavcima (5) i (7), kako bi se izbjeglo nepovoljno vezivanje cijene otkupa na odnos isporučene i preuzete energije (Epi/Eii): Ako je Epi ≥ Eii, cijena preuzete energije bi trebala ostati Ci = 0,9 × PKCi. Ako je Epi < Eii, vrijednost električne energije ne bi smjela drastično padati zbog odnosa Epi/Eii, kako bi se izbjegla situacija u kojoj korisnici prodaju struju i do 10 puta jeftinije nego što je kupuju. Kompromisno rješenje koje donosi korist svim stranama Svjesni smo da HEP i operator distribucijskog sustava trebaju osigurati održivost mreže, ali ovim prijedlogom omogućujemo da HEP i dalje ostvaruje prihod od mrežnih naknada, dok se istovremeno ne destimuliraju ulaganja u solarne elektrane. Brisati formulu: Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii i ostaviti samo Ci = 0,9 × PKCi. Ako zakonodavac ostavi trenutni prijedlog, posljedice će biti: ❌ Manje novih investicija u solarne elektrane. ❌ Veće financijsko opterećenje građana i poduzetnika koji su već investirali u samoopskrbu. ❌ Povećana ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije umjesto povećanja vlastite proizvodnje. Zaključak Zbog svega navedenog, smatramo da bi zakonodavac trebao zadržati pravedniji model obračuna preuzete i isporučene energije, kako bi se osigurala financijska isplativost solarnih elektrana i omogućio daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Molimo vas da uzmete u obzir ove prijedloge u daljnjoj raspravi te prilagodite zakon u skladu s realnim energetskim potrebama i ekonomskom održivosti malih proizvođača/kućanstava. S poštovanjem, Matija Sučić Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
49 HRVATSKA STRUČNA UDRUGA ZA SUNČEVU ENERGIJU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. 1. U Članku 51. u stavku (1) objediniti podstavak 2. i 3. i definirati ga kao krajnji kupac kao kupac s vlastitom proizvodnjom koji ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW Obrazloženje: Ovime će se izjednači način obračuna i priključka svih krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije s korisnicima postrojenja za samoopskrbu do priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Tako neće biti diskriminirane mikro, male, srednje i velike tvrtke, obrti, OPG te će bit isti postupak prema javnom i privatnom sektoru. 2. Temeljem navedenog stavak (5) i (7) članka 51. postaje objedinjen na način: Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = 0,9*PKCi, Ovo se briše: ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii Ovo se briše: 2. Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii Obrazloženje: Vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci ne bi trebali ovisiti o odnosu preuzete električne energije iz mreže i isporučene u mrežu na obračunskom mjernom mjestu (Epi/Eii) jer bi u tom slučaju za isti kWh koji se isporuči u mrežu cijena električne energije bila i do 10 puta niža od cijene preuzete energije od opskrbljivača što će ovisiti o odnosu Epi/Eii u obračunskom razdoblju. Zaključno: Ovime držimo da je napravljen kompromis jer je točno da je HEP gubio naknadu za prijenos i distribuciju temeljem mjesečnog netiranja to jest razlike između preuzete i isporučene električne energije a sada bi za svu preuzetu energiju dobio naknadu za mrežu bez obzira koliko je krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom energije isporučio u mrežu u obračunskom razdoblju. Obzirom da je zakonski Člankom 51. stavkom (1) definirano da su Opskrbljivači električne energije dužni preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije oni bi kao i do sada obračunavali vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom, ali ukupne bez netiranja, u obračunskom razdoblju Ci na način: Ci = 0,9*PKCi. PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. Nije prihvaćen Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Izmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
50 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. U novom članku 51. st.1. toč.7. potrebno je pojasniti je li riječ o neto iznosima na sučelju ili podacima „iza brojila“. Ukoliko je dozvoljeno krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu samostalno voditi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji i jednom mjesečno o istome obavještavati operatora sustava ako ne postoji automatsko očitanje, tko odgovara za vjerodostojnost tih podataka – sam vlasnik podataka koji ih očitava? Niže je stavkom 5. ovog članka, opskrbljivaču propisan način izračuna vrijednosti električne energije preuzete od krajnjeg kupca – zaključuje se da će opskrbljivač vršiti izračun preuzete električne energije prema podacima koje dostavlja sam korisnik, sve dok se ne omogući automatsko očitanje. Djelomično prihvaćen Odredba daje mogućnost operatoru sustava za prikupljanje podataka o proizvodnji s opreme korisnika.
51 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. Članak 10., Članak 31.a Predlažemo brisati cijeli novi članak 31.a, jer se istim transponira Direktiva (EU) 2023/2413 (dalje: RED III), a što nije predviđeno u uvodnom dijelu ovog prijedloga Zakona. Štoviše, transponiranje Direktive RED III u cijelosti, predviđeno je Planom zakonodavnih aktivnosti VRH u 3. tromjesečju 2025. Podredno, opreza radi ako se ipak ne briše članak 31.a, predlažemo da se isti uskladi s izričajem Direktive RED III (toč.46. Preambule i čl.15e), tako da glasi: (1) Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za prostorno uređenje, ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode te operatorom prijenosnog sustava donosi može donijeti plan za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenjem koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. (2) Plan iz stavka 1. ovoga članka prolazi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. (3) Za projekte povezane s razvojem mreže i skladištenjem, planom iz stavka 1. ovoga članka se ne obuhvaćaju područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja trebalo bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati područja mreže Natura 2000 i područja određena u okviru nacionalnih programa zaštite za očuvanje prirode i bioraznolikosti, osim ako zbog posebnosti mrežnih projekata ne postoje proporcionalne alternative za uvođenje takvih projekata. (4) Za projekte povezane sa skladištenjem, planom iz stavka 1. ovoga članka se isključuju područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja. (4) Plan iz stavka 1. ovoga članka predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. Obrazloženje: Brisanje cijelog članka predlažemo imajući u vidu da je preduvjet za donošenje „planova za namjenska infrastrukturna područja“ – prethodno kartiranje i određivanje „područja za brži razvoj OIE“, kako je to propisano Direktivom RED III. Podredni prijedlog temeljimo na činjenici da je u Republici Hrvatskoj gotovo nemoguće pronaći trasu novih dalekovoda bez prolaska kroz zaštićena područja. Djelomično prihvaćen Kompletan tekst članka je preformuliran uzimajući u obzir zaprimljene komentare.
52 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. OIEH predlaže u članku 20. dodati novi stavak (7). koji glasi: „Postupci koji započnu Zahtjevom za priključenje kupaca s vlastitom proizvodnjom ili postrojenja za samoopskrbu dostavljenim do 31. prosinca 2025. godine dovršit će se prema odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.) te će se pravo otkupa električne energije regulirati sukladno odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Postojeći stavak (7) postaje stavak (8). Obrazloženje: U članku 18. Zakona o izmjenama i dopunama ZOIEVUK definirano je da će se postupci započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Međutim, nije dovoljno jasno definirano što točno znači „započeti postupak“ te kada će početi primjena novih pravila u vezi s obračunom električne energije koju kupci s vlastitom proizvodnjom i korisnici postrojenja za samoopskrbu prodaju, kao i obračunom naknade za korištenje mreže. Stoga je nužno jasno odrediti da će postupci započeti Zahtjevom za priključenje kod postrojenja za samoopskrbu ili Zahtjevom za izdavanje elektroenergetske suglasnosti kod kupaca s vlastitom proizvodnjom biti dovršeni prema starim odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Prijedlogom se omogućuje kontinuitet u primjeni prethodnih odredbi i jasno definira rok za završetak tih postupaka do 31. prosinca 2025. godine, kao i prava korisnika tih sustava prema odredbama Zakona. Djelomično prihvaćen Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
53 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. OIEH predlaže da se zadnja rečenica u članku 20. stavku (2) izmijeni tako da se iz nje ukloni formulacija koja uvjetuje primjenu prijelaznog rješenja mogućnošću da poticajni okvir ne bude donesen. Time se jasno naglašava da je Agencija obvezna izraditi poticajni okvir u propisanom roku. Izmijenjeni tekst članka 20. stavka (2) treba glasiti: „Agencija će izraditi poticajni okvir iz članka 52. stavka 4. i članka 53. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona koji se temelji na analizi troškova i koristi distribuiranih izvora energije, uključujući dijeljenja električne energije i utjecaj na naknadu za korištenje elektroenergetske mreže u skladu s Metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije („Narodne novine“, broj 84/22.) i Metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za prijenos električne energije („Narodne novine“, broj 84/22.) kao i druga propisana davanja, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2026. Do izrade poticajnog okvira iz članka 52. stavka 4. i članka 53. stavka 7., koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona, primjenjuje se faktor cijene 1.“ Obrazloženje: Agencija je zakonom obvezna izraditi poticajni okvir u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Stoga formulacija koja unaprijed predviđa što će se dogoditi „ako se poticajni okvir ne donese“ nije primjerena jer bi mogla ostaviti dojam da je neispunjavanje zakonske obveze očekivana mogućnost. Umjesto toga, potrebno je jasno regulirati prijelazno razdoblje na način koji osigurava pravnu sigurnost i kontinuitet primjene sustava poticaja do donošenja poticajnog okvira. Djelomično prihvaćen Odredba je u međuvremenu revidirana.
54 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. OIEH predlaže da se u naslovu iznad članka 51. riječ „Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja“ zamijeni izrazom „Kupci s vlastitom proizvodnjom“, kako bi naslov precizno odražavao sadržaj članka i izbjegla terminološka neusklađenost Stoga, izmijenjeni naslov iznad članka 51. treba glasiti: „Kupci s vlastitom proizvodnjom i korisnici postrojenja za samoopskrbu“ Obrazloženje: Članak 51. Prijedloga odnosi se na kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, dok termin „vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja“ ima drugačije značenje i može dovesti do nepreciznosti u tumačenju zakona. Stoga je potrebno uskladiti naslov sa sadržajem članka kako bi se jasno odrazila svrha i primjena zakonskih odredbi. Djelomično prihvaćen Naslov je u međuvremenu revidiran.
55 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE Članak 10., Članak 31.b Članak 31.b OIEH predlaže izmjene članka 31.b. U stavku (1) riječi „na građevinskoj  čestici“ mijenjaju se riječima „na čestici zemljišta koja je unutar obuhvata zahvata proizvodnog postrojenja“.  Dodatno, briše se posljednji dio rečenice koji glasi: „ako ne predstavlja ugrozu za  zaštitu okoliša i prirode, vodne resurse i zaštitu od požara“. Tekst članka 31.b stavka (1) treba glasiti:   „Proizvođač ili Nositelj projekta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije u sklopu svog postrojenja može imati i postrojenje za skladištenje energije na istoj lokaciji za odgođenu isporuku energije u mrežu kao dio proizvodnog postrojenja na mrežu, a koja je smještena na čestici zemljišta koja je unutar obuhvata zahvata proizvodnog postrojenja ili u neposrednoj blizini proizvodnog postrojenja.“ Dodaje se novi stavak (2) koji glasi:  „Skladište energije na istoj lokaciji iz stavka 1. ovog članka se gradi unutar obuhvata zahvata proizvodnog postrojenja i smatra se dijelom proizvodnog postrojenja. Skladište energije na istoj lokaciji mora zadovoljavati propise iz područja zaštite prirode i okoliša, zaštite voda i zaštite od požara.“ Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3) Obrazloženje: Stavak 1: temeljni cilj odredbe je ispravan, međutim domašaj odredbe je preusko postavljen. Velika većina OIE elektrana nije izgrađena na građevinskoj čestici, već na čestici koja u naravi predstavlja livade, šume, rudine i sl. Česti slučaj su i elektrane koje su sagrađene na nekoliko čestica, kao obuhvat zahvata, a ne formiranjem jedne građevinske čestice. Stoga odredba treba obuhvatiti postrojenja skladišta koja će biti izgrađena na čestici zemljišta (ne samo na građevinskoj čestici) unutar obuhvata zahvata elektrane (a ne samo na istoj čestici na kojoj je elektrana). Uvjet da je skladišten energije „vezano prostornim planom“ za elektranu je neodređen i nejasan i u provedbi će dovesti do nesporazuma, a u konačnici i do diskriminacije između pojedinih elektrana (poduzetnika na tržištu), pa se predlaže izbrisati.  Stavak 2: radi preglednosti završni uvjet iz st. 1 (da postrojenje skladišta nije ugroza za okoliš, prirodu, vodne resurse i protupožanu zaštitu) se prebacuje u novi stavak 2. Djelomično prihvaćen Odredba je u međuvremenu revidirana. Namjera je pojednostaviti i definirati načine za smještaj postrojenja za pohranu "iza brojila".
56 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE Članak 10., Članak 31.a Članak 31.a OIEH predlaže izmjenu članka 31.a kako bi se preciznije definirao plan razvoja elektroenergetske mreže i skladištenja energije, uključujući mjere zaštite okoliša i prostornog uređenja. U stavku (1) riječ „skladištenjem“ mijenja se u „projekata povezanih s skladištenjem energije“. U stavku (2) na kraj prve rečenice dodaju se riječi „te se za isti donose razmjerne mjere ublažavanja“, te se dodaje druga rečenica: „Projekti koji se nalaze na namjenskom infrastrukturnom području ne podliježu daljnjim postupcima procjene utjecaja na okoliš pod uvjetom da su projekti u skladu s pravilima o razmjernim mjerama ublažavanja.“ U stavku (3) mijenjaju se riječi „se ne obuhvaćaju područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja“ u  „trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja, osim ako zbog posebnosti mrežnih projekata ne postoje razmjerne alternative za provedbu takvih projekata.“ Time bi se omogućila iznimka za projekte mreže kada ne postoje razmjerne alternative.  U stavku (4) mijenjaju se riječi „se isključuju područja mreže Natura 2000 “ u riječi „trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati područja mreže Natura 2000“.  U stavku (5) umjesto da se plan smatra „stručnom podlogom za izradu prostornog plana“, potrebno je definirati plan kao „akt prostornog planiranja temeljem kojeg će se izdavati akti prostornog uređenja.“ Stoga, tekst članka 31.a trebao bi glasiti: „(1) Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za prostorno uređenje, ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode te operatorom prijenosnog sustava donosi plan za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i projekata povezanih sa skladištenjem energije, a koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. (2) Plan iz stavka 1. ovoga članka prolazi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te se za isti donose razmjerne mjere ublažavanja. Projekti koji se nalaze na namjenskom infrastrukturnom području ne podliježu daljnjim postupcima procjene utjecaja na okoliš pod uvjetom da su projekti u skladu s pravilima o razmjernim mjerama ublažavanja. (3) Za projekte povezane s razvojem mreže, planom iz stavka 1. ovoga članka trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja, osim ako zbog posebnosti mrežnih projekata ne postoje razmjerne alternative za provedbu takvih projekata. (4) Za projekte povezane sa skladištenjem, plan iz stavka 1. ovoga članka trebao bi u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati područja mreže Natura 2000. (5) Plan iz stavka 1. ovoga članka predstavlja akt prostornog planiranja temeljem kojeg će se izdavati akti prostornog uređenja.“ Obrazloženje: Članak predstavlja transpoziciju čl. 15.e iz RED III, međutim bitni dijelovi čl. 15.e RED III su izostavljeni, a neki dijelovi su pogrešno preneseni. Predložene izmjene korigiraju te nedostatke, kako slijedi:  - Stavak 2: RED III dozvoljava da se mrežni projekti izuzmu od obveze procjene utjecaja na okoliš, te da se utjecaj projekata na okoliš i prirodu adresira primjenom mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera, stoga se ti mehanizmi navode u stavku 2; - Stavak 3: Prema RED III, područja za razvoj projekata mreže mogu obuhvaćati području Natura 2000 i zaštićena područja, te se tek predlaže takva područja „izbjegavati“. U RH s obzirom na izuzetno veliku rasprostranjenost mreže Natura 2000 (čak 36,8% kopnene površine države), te s obzirom na specifične mrežne projekte koje je potrebno izgraditi, daljnji razvoj mreže je nemoguć bez izgradnje mrežne infrastrukture barem dijelom na području Natura 2000. Ključni novi dalekovod koji je potrebno izgraditi za pojačanje mreže je dionica Konjsko–Melina, dakle spoj područja Splita i Rijeke, koji je fizički nemoguće ostvariti bez da novi DV u velikom dijelu prolazi kroz područje Natura2000. Isključivanje područja Natura2000 iz razmatranja za dionice novih dalekovoda dovodi u pitanje planirano pojačanje mreže i opstruira želju Zakonodavca za realizacijom strateških infrastrukturnih projekata od prioritetnog državnog interesa, kao što je novi DV Konjsko-Melina; Nadalje, s obzirom da je predloženi tekst ZID ZOIEVUK imao izričito suprotan sadržaj (da se Natura 2000 i zaštićena područja ne mogu uključiti u plan područja mrežne infrastrukture), ova izmjena u stavku 3. je nužna radi ispravnog prenošenja RED III u nacionalno zakonodavstvo; - stavak 4.: Operator sustava bit će odgovoran za mapiranje infrastrukture za skladištenje energije u okviru plana za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže, temeljem lokacija mrežnih zagušenja elektroenergetske mreže. Na temelju tih podataka, operator će kvantificirati potrebnu količinu baterijskih spremnika na tim lokacijama. S obzirom na to da će takva postrojenja za skladištenje energije vjerojatno biti smještena uz mrežnu infrastrukturu, koja u velikoj mjeri prolazi kroz područja Natura 2000, predlažemo da se za projekte povezane sa skladištenjem energije u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju područja mreže Natura 2000, umjesto da se ta područja a priori isključuju. -  Stavak 5.: Jednom identificirana područja za razvoj mreže i postrojenja skladišta energije treba što prije privesti svrsi. U tom cilju nepotrebno je i štetno čekati da se plan implementira u prostornim planovima niže razine, već generalni plan treba postati akt prostornog planiranja temeljem kojeg se mogu ishoditi lokacijske i građevinske dozvole, te energetska odobrenja. Djelomično prihvaćen Kompletan tekst članka je preformuliran uzimajući u obzir zaprimljene komentare.
57 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Stavak (5) Predlaže se da se predmetni stavak uskladi s prijedlogom koji se odnosi na promjenu čl. 51. u dijelu da se regulirani način obračuna uredi samo za korisnike postrojenja za samoopskrbu, a ne i za kupce s vlastitom proizvodnjom. Molimo pojašnjenje što prijedlog st. 5. znači za postojeće korisnike postrojenja za samoopskrbu? Potrebno je definirati zadržavaju li korisnici postrojenja za samoopskrbu pravo na način obračuna koji su na koji su imali u trenutku trajnog pogona ili se promjena načina obračuna odnosi na sve subjekte predmetne kategorije kupaca? Predlaže se konkretno navesti u članku ono što je navedeno samo u uvodnom obrazloženju donošenja Zakona, a vezano je za dvogodišnju odgodu primjene odrednica Direktive (EU) 2019/944 koja nakon 31. prosinca 2023. više ne dopušta dodjeljivanje novih prava u okviru postojećih programa kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je potrošena iz mreže, koju je Republika Hrvatska dobila kroz NPOO. Djelomično prihvaćen Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
58 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. Stavak (6) Predlaže se izbaciti stavak 6. jer je u suprotnosti s definicijom pojma potrošača vlastite obnovljive energije, čija se proizvodnja i potrošnja vežu uz istu lokaciju. Nedostaje stavak (2), a navode se točke 1.,2 i 3. Stavak (2), točka 3. Potrebno je obrazložiti navođenje brojke: „30 kW ukupnog instaliranog električnog kapaciteta“ Djelomično prihvaćen Obzirom na korigirane definicije potrošača vlastite obnovljive energije, više nije nužno da su proizvodnja i potrošnja vezane uz istu lokaciju.
59 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Sukladno navedenom, predlažemo promjenu čl. 51. koji bi glasio: „(1) Opskrbljivači električne energije dužni su ponuditi otkup viškova električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije s kojima imaju sklopljen ugovor o opskrbi električnom energijom, osim opskrbljivača nositelja javne usluge opskrbe električnom energijom. (2) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete: 1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona i/ili su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama 2. krajnji kupac kao korisnik postrojenja za samoopskrbu ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže (3) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka može se urediti ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije, ili se otkup viškova električne energije od kupaca s vlastitom proizvodnjom može regulirati i zasebnim ugovorom o otkupu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom. (4) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 3. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici. (5) Opskrbljivači električne energije obvezni su u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva korisnika postrojenja za samoopskrbu kojem isporučuju električnu sklopiti ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka. (6) Opskrbljivač će kupcima s vlastitom proizvodnjom ponuditi cijenu otkupa viškova proizvedene električne energije formiranu na način da odražava tržišnu vrijednost, osim opskrbljivača nositelja javne usluge opskrbe električnom energijom. (7) Za električnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka otkupljuje od korisnika postrojenja za samoopskrbu utvrđuje se vrijednost električne energije Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = kSO*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii 2. Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii gdje je: - kSO = faktor cijene koji će se utvrditi poticajnim okvirom iz članka 53. stavka 7., a koji ne može biti veći od 1 – Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe obračuna naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. (8) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu utvrđivanje vrijednosti električne energije u skladu sa stavkom 7. ovoga članka primjenjuje se od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (9) Utvrđivanje vrijednosti električne energije iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se na razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (10) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun korisniku postrojenja za samoopskrbu za električnu energiju predanu u mrežu za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 7. ovoga članka. (11) Obračunsko razdoblje iz stavaka 7. i 10. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec. (12) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka može ponuditi korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 2. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavku 7. ovoga članka. (13) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu dostaviti opskrbljivaču ili sudioniku na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor. (14) Opskrbljivač ili tržišni sudionik dužan je utvrditi ukupan iznos novčanih primitaka korisnika postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini i o tome obavijestiti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine. (15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji otkup viškova električne energije ne ugovori sa svojim opskrbljivačem električnom energijom dužan je sklopiti ugovor sa sudionikom na tržištu električne energije koji može biti drugi opskrbljivač, zajednica obnovljive energije, operator skladišta energije itd., kojim se uređuje prodaja odnosno dijeljenje viškova električne energije. (16) Odredbe ovoga članka koje se odnose na korisnike postrojenja za samoopskrbu i kupce s vlastitom proizvodnjom primjenjuju se i na dioničare i članove zajednice obnovljive energije te potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički. (17) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta korisnika postrojenja za samoopskrbu i kupaca s vlastitom proizvodnjom, preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima. (18) Operator distribucijskog sustava dužan je predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegova pismenog zahtjeva dostaviti podatak o zbroju svih snaga obračunskih mjernih mjesta na adresi višestambene zgrade. (19) Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade na temelju minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima te se između članova skupine aktivnih kupaca određuje osoba ovlaštena za sklapanje ugovora. (20) Odluka iz stavka 19. ovoga članka mora sadržavati minimalno sljedeće podatke: – o osobi ovlaštenoj unutar skupine aktivnih kupaca za dostavljanje obavijesti, podataka i informacija suvlasničkoj zajednici – o strankama u ugovoru – o pravima i obvezama skupine aktivnih kupaca vezano uz postrojenje za samoopskrbu, kao i načinu raspodjele električne energije proizvedene iz postrojenja za samoopskrbu u obračunskom razdoblju – o načinu financiranja i otplatama postrojenja za samoopskrbu – o naknadi za upravljanje postrojenjem za samoopskrbu – uvjete pod kojima se naknadno mogu uključiti ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi – o troškovima obračunskog mjernog mjesta, koji mogu uključivati samo mjernu opremu za postrojenje za samoopskrbu, a isključuju troškove priključenja i – o tehničkim podacima postrojenja za samoopskrbu koji mogu biti u prilogu ugovora. (21) Operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz stavka 19. ovoga članka opremiti svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu. (22) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivače koji opskrbljuju pojedine članove skupine aktivnih kupaca koji sudjeluju u dijeljenju energije te ih izvještavati o svim promjenama na tim obračunskim mjernim mjestima odnosno u roku ne dužem od 24 sata od nastanka promjene. (23) Obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi nalazi se na priključku zgrade na mrežu i njime se mjeri isporučena električna energija te se kao trošak tog obračunskog mjernog mjesta smatra samo mjerna oprema za postrojenje za samoopskrbu, isključujući troškove priključenja. (24) Snaga proizvodnog postrojenja za samoopskrbu ne može biti veća od ukupne priključne snage skupine aktivnih kupaca koji sudjeluju u dijeljenju energije u višestambenoj zgradi utvrđene sukladno stavku 18. ovoga članka. (25) Opskrbljivači su dužni čuvati ugovor o samoopskrbi za vrijeme trajanja opskrbe višestambene zgrade odnosno za životnog vijeka postrojenja za samoopskrbu. (26) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivačima svaki kalendarski mjesec dostaviti mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu. (27) Operator sustava dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da raspodjeli proizvedenu energiju na sve kupce skupine aktivnih kupaca. (28) Opskrbljivač obračunava električnu energiju sukladno odredbama ovoga članka. (30) Opskrbljivači električne energije dužni su svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi obračunati električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama i uvjetima koji se primjenjuju za istu kategoriju kupaca. (31) Krajnji kupac iz stavka 1. ovoga članka dužan je omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta odnosno omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja. (32) Prilikom određivanja tarifnih modela i tarifne stavke koja regulira naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže Agencija odnosno operatori sustava dužni su odrediti naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da odražavaju stvarne troškove te da su razmjerne i nediskriminirajuće. (33) Za proizvedenu električnu energiju koju krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnici postrojenja za samoopskrbu koriste za vlastitu potrošnju ne obračunavaju se naknade i pristojbe.“ Djelomično prihvaćen Odredba je u međuvremenu revidirana.
60 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO Članak 10., Članak 31.a Članak 31.a) stavak (1) Osim navedenog „operatora prijenosnog sustava“ predlaže se navesti i „operatora distribucijskog sustava“ vezano uz plan određivanja namjenskih infrastrukturnih sustava za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenje OIE i VUK. Članak 31. stavak (3) i (4) Predlaže se objediniti navedena dva stavka u jedan stavak (3), predlaže se da isti glasi: „Za projekte povezane s razvojem mreže i skladištenjem, treba uvažiti odnosno koliko je moguće izbjegavati područja Natura 2000 i zaštićena područja. Ne koristiti navedeni izraz u stavku (4) „isključuju“. Članak 31. a) Molimo pojasniti navod „vezano sukladno prostornom planu“ kod postrojenja za skladištenje energije. Djelomično prihvaćen Kompletan tekst članka 31.a je preformuliran uzimajući u obzir zaprimljene komentare. Formulirano je na sljedeći način: "Za projekte mrežne infrastrukture, planom iz stavka 1. ovoga članka se ne obuhvaćaju područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja, osim ako ne postoje alternative za realizaciju projekta mrežne infrastrukture.".
61 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. Nakon članka 31. dodati naslov iznad članka 31.a i 31. b.: Predlaže se revidirati predloženi naslov tako da glasi: „Područja za mrežnu infrastrukturu za skladištenje energije koja je potrebna za integriranje obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije u elektroenergetski sustav.“ Djelomično prihvaćen Naslov je u međuvremenu revidiran te glasi: Plan za određivanje namjenskih područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje koja je potrebna za integriranje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav.
62 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Predlaže se naslov: „Registar i registracija zajednice obnovljive energije“ umjesto korištenja samo registracije jer se većina stavaka odnosi na „Registar“. Stavak (6) Umjesto obveze, „dužnosti o svakoj promjeni podatka iz registra“ prema „opskrbljivačima“ treba navesti obvezu prema „odabranom opskrbljivaču, ne prema svim opskrbljivačima“. Djelomično prihvaćen Izmjenama članka je definirano da HERA donese Pravila u kojima će detaljno opisati postupak.
63 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. Stavak (1) Predlaže se dodati definiciju aktivnog kupca: „aktivni kupac“ znači krajnji kupac ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno i koji troše ili skladište električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili električnu energiju koju sami proizvode ili dijele u drugim prostorima, ili koji prodaju električnu energiju koju sami proizvode ili sudjeluju u programima fleksibilnosti ili energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njihova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost;”; Stavak (1), točka 25. Predlaže se zamijeniti izraz „podmiruju potrebe krajnjeg kupca“ s izrazom „podmiruju vlastite potrebe krajnjeg kupca za električnom energijom“. Navodi se u točki 42. izraz „ili skladišti“. Stavak (1), točka 25. Predlaže se ostaviti pojam krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom, a u definiciji riječ „krajnji“ zamijeniti riječju „aktivni“ Obrazloženje: Krajnji kupac postoji kao tržišni subjekt i kao takav definiran je Direktivom 2019/944. Stavak (1), točka 33. Kod pojma „obveza povezana s obnovljivom energijom“ navodi se „proizvođač energije“, što može podrazumijevati osim električne i proizvodnju toplinske energije. Navedeni izraz „određeni udio energije iz obnovljivih izvora“ i „uporaba jamstva podrijetla“ traže da se preciznije definira određeni udio energije iz OIE, koliki udio i kojom dinamikom? vidjeti prijedlog Zakona o tržištu toplinske energije, članak 3. (praktički omogućuje se primjena transformacije električne energije s jamstvom podrijetla u toplinsku energiju korištenjem VN elektro bojlera i akumulatora topline čime se izravno doprinosi smanjenju potrošnje fosilnih goriva i posljedično smanjenju emisija uz pohranu povremenih viška električne energije na efikasan način. Stavak (1), točka 42. Predlaže se ispraviti navod da se „na obračunskom mjernom mjestu proizvodi električna energija“, u izraz „na vlastitim instalacijama iza obračunskog mjernog mjesta proizvodi se električna energija“, te umjesto navedenog izraza „za vlastitu potrošnju“ koristiti izraz „podmiruje vlastite potrebe krajnjeg kupca za električnom energijom“. Stavak (1), točka 43. Molimo za pojašnjenje pojma 'potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički'. Je li predmetni pojam istoznačan pojmu 'skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno' definiranog Zakonom o tržištu električne energije čl. 3., st. 1., toč. 5? Stavak (1), točka 50. Kod pojma „Proizvodno postrojenje“ nakon izraza „koji koristi obnovljive izvore energije“ predlaže se dodati „ili visokoučunkovite kogeneracije“. Također se predlaže ne navoditi dvostruko u tekstu unutar iste rečenice „koje koristi obnovljive izvore energije“. Stavak (1), točka 53. Nakon izraza „unutar svojih instalacija“ predlaže se dodati izraz „u kategoriji kućanstvo uključujući ustanove“. Stavak (1), točka 62. Umjesto izraza: „opću potrošnju proizvodnog postrojenja“ predlaže se pisati: „potrošnju za potrebe održavanja pogonske raspoloživosti“. (predmetno se odnosi na spremnost jedinice za pokretanje-sinkoronizaciju na mrežu iz stanja mirovanja u stanje angažiranosti). Predlaže se brisati navod „preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice“ jer se potrebe za vlastitom potrošnjom često osiguravaju preko zasebnih obračunskih mjernih mjesta za vlastitu potrošnju elektrane/proizvodnog postrojenja, tj. ne samo s odcjepa blok transformatora proizvodne jedinice ili preuzimanja preko „dvosmjernog“ obračunskog mjernog mjesta. Stavak (1), točka 63. Potrebno je konkretizirati „u blizini projekata energije iz OIE“, administrativno, udaljenošću, funkcionalno,…?. Stavak (1). točka 63. U točki 63. definirana je zajednica obnovljive energije kao pravna osoba, te je u čl. 5.a. definiran način registracije. Molimo pojašnjenje osnovne razlike u odnosu na energetsku zajednicu građana definiranu u Zakonu o tržištu električne energije (NN 111/21,83/23,17/25) članak 3. stavak 1. točka 21. te što je s obvezom licenciranja? Djelomično prihvaćen Točka 33. će biti razmatrana pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
64 HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s konačnim prijedlogom Zakona i dalje ostaje neujednačena podjela i definiranje pojmova novih sudionika na tržištu. Primjerice u spomenutom Zakonu navodi se definicija zajednice obnovljive energije, potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički, a u Zakonu o tržištu električne energije (NN 111/21, 83/23, 17/25) imamo definirane energetske zajednica građana, aktivnog kupca (kao svakog krajnjeg kupca) ili skupinu krajnjih kupaca, dok se ne spominje zajednica obnovljive energije. Smatramo da je potrebno uskladiti definicije novih sudionika na tržištu zbog lakše provedbe zakona, kao i potrebe licenciranja istih na tržištu električne energije te njihovih prava i obveza koji iz toga proizlaze. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s konačnim prijedlogom zakona miješaju se pojmovi aktivni i krajnji kupac te je isto potrebno uskladiti u cjelokupnom prijedlogu Zakona. Stoga se predlaže dodavanje i usklađenje definicije aktivnog kupca s najnovijom Direktivom (EU) 2024/1711 Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni direktiva (EU) 2018/2001 i (EU) 2019/944 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji. Prijedlogom Zakona definira se novi način obračuna za kupce korisnike postrojenja za samoopskrbu i kupce s vlastitom proizvodnjom uz zadržavanje prava postojećih što nije dovoljno jasno precizirano. Predlaže se razmotriti ukidanje odnosno povezivanje/redefiniranje pojma kupca s vlastitom proizvodnjom i postrojenja za samoopskrbu (u poduzetništvo i kućanstvo) kao jedine zakonske kategorije krajnjih kupaca, jer stvara dodatnu konfuziju u odnosu na definirane kategorije kupaca i proizvođača temeljnom Direktivom 2019/944 odnosno specijalnim Zakonom o tržištu električne energije koji definira sve kategorije tržišnih sudionika i njihova prava i obveze. Naime ove kategorije zapravo predstavljaju način obračuna isporučene i preuzete energije u/iz mreže, a u suštini se u oba slučaja radi o aktivnim krajnjim kupcima kako ih definiraju Direktive EU 2019/944 i 2018/2001. Isto se predlaže u svrhu pojednostavljenja i smanjenja nepotrebnog prekomjernog reguliranja i definiranja pojedinih pojmova te kolizije dvaju specijalnih zakona, a koji moraju definirati jasan i nedvosmislen dizajn tržišta električne energije. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je bitno različit pojam od potrošnje aktivnog kupca s vlastitom proizvodnjom, koji je pretežiti dio proizvodnje proizveo za vlastite, odnosno osobne potrebe i nije predmet ovog Zakona stoga isti ne treba koristiti da se izbjegnu moguće zabune i kriva tumačenja. Smatramo da proces ugovaranja i razmjene obračunskih podataka vezanih uz samoopskrbu u višestambenim zgradama nije u skladu s osnovnim načelima tržišta. Naime, prema opisanom procesu svi opskrbljivački nisu u ravnopravnom položaju jer jedan opskrbljivač zaprima podatke o potrošnji svih kupaca u višestambenoj zgrani iako nije njihov opskrbljivač. Također zaprima i informaciju o opskrbljivaču svakog pojedinog mjernog mjesta, promjeni kupca na mjernom mjestu iako on nije opskrbljivač istoga. Prema članku 77., stavku 1., Zakona o tržištu električne energije koji govori da:“ Sudionik na tržištu ima pravo pristupa podatcima pod jasnim i jednakim uvjetima, u skladu s propisima o zaštiti podataka.“ Slijedom navedenog smatramo predloženi proces neprihvatljivim i u suprotnosti s važećim propisima. Također, sadržaj naveden u članku 13. Zakona stavku 20. (a vezano uz članak 51. stavak 20.) mora biti sastavni dio Ugovora o korištenju mreže, a ne Ugovora o opskrbi. Nadalje, operator sustava nadležan je i odgovoran za mjerenje i obradu mjernih podataka. Prema Nacrtu prijedloga ovog zakona, obradu mjernih podataka radi opskrbljivač i iste distribuira ostalim opskrbljivačima, dok je za isti proces zapravo zadužen operator sustava. Jedinim ispravnim smatramo da operator sustava vrši mjerenje i obradu podataka te iste dostavlja opskrbljivačima sukladno propisima i to svakom opskrbljivaču podatke za njegove kupce/proizvođače. Također, predlažemo da se javna usluga opskrbe i zajamčeni otkup reguliraju na poseban način, obzirom da radi kontinuiteta isporuke/preuzimanja nema prostora za implementaciju procesa opisanih u dokumentu. Naime, kupci koriste javnu uslugu opskrbe i otkupa prema automatici, a vrlo rijetko kroz zahtjev predan opskrbljivaču nositelju obveze javne usluge opskrbe/otkupa. Temeljem naziva i problematike ovog zakona sugeriramo da se kroz cijeli tekst paralelno uz izraz „obnovljivi izvori energije“ navodi i izraz „visokoučinkovita kogeneracija“ jer je u ovom prijedlogu propisa često izostalo navođenje izraza „visokoučinkovita kogeneracija“. U značajnom dijelu predloženih izmjena i dopuna izlazi se izvan okvira ovog zakona, odnosno određeni članci i stavci nisu predmet ovog zakona, s obzirom da pripadaju problematici Zakona o tržištu električne energije, Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, Mrežnim pravilima i drugim podzakonskim aktima. (pravilima). Kod navođenja obveza operatora mreže, vezano uz razvoj, pogon i vođenje elektroenergetskog sustava, pored navedenog operatora prijenosnog sustava treba navoditi i operatora distribucijskog sustava (izostavljeno u Izmjenama i dopunama ovog zakona kada se govori o razvoju elektroenergetske mreže i stvaranju infrastrukture za skladištenje energije radi doprinosa bržoj integraciji obnovljivih izvora energije). Kroz prijedlog ovog zakona na više mjesta se navodi izraz „dijeljenje energije“, a isto nije definirano u pojmovniku. Koncept dijeljenja energije unutar pojedine zajednice obnovljive energije treba biti prepušten fizičkim i pravnim osobama koje sklapaju međusobni ugovor. Kod navođenja „započetih postupaka“ odnosno „postupaka u tijeku“ vezanih uz razvoj projekata OIE i VUK treba jasno definirati nužna stanja i preostale korake radi transparentnosti primjene važeće regulative, stare/nove regulative uz navođenje istog u pojmovniku. Zajednica obnovljive energije ne može biti energetski subjekt na veleprodajnom tržištu električne energije jer je isto propisano za djelatnosti: trgovac električnom energijom, opskrbljivač, agregator, otkupljivač. Zajednica može nastupati na veleprodajnom tržištu posredstvom navedenih subjekata. Nije poznato niti objašnjeno na čemu se temelji ograničenje jedinične snage u smjeru predaje u mrežu na 500 kW. Napominjemo da su bitno različiti pokazatelji razvijenosti distribucijske mreže, u gradskim, prigradskim i ruralnom područjima, a posljedično i tokovi snaga te naponske prilike. „Ograničenje na 500 kW“ je izvan okvira ovog zakona. Ne može se zabraniti („isključuju područja“) prolaz mreže kroz područja Nature 2000 ili zaštićena područja, s obzirom da nove tehnologije mogu omogućiti primjenu zamjenskih, tehnički naprednijih rješenja s povoljnijim utjecajem na okoliš (kabel umjesto golog vodiča, suhi transformator umjesto uljnog transformatora u nacionalnom parku, itd). Djelomično prihvaćen Pojmovi definirani ZoTEE-om odnose se na tržište električne energije, a pojmovi definirani ZoOIEVUK na područje obnovljive energije, stoga i postoje određene razlike. U praksi se ovi pojmovi mogu preklapati, ali definicija obuhvaća šire područje (npr. Energetske zajednice građana odnose se na razmjenu električne energije, ne nužno iz OIE, dok se Zajednice obnovljive energije odnose isključivo na energiju iz OIE, koja ne mora biti električna). Ostali dio pojmova je usklađen.
65 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Udruženje OIE HGK predlaže zadnju rečenicu u stavku (2) izmijeniti na način da ista glasi: „Do izrade poticajnog okvira iz članka 52. stavka 4. i članka 53. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 14. ovoga Zakona primjenjuje se faktor cijene 1.“ Obrazloženje: Neobično je da se u Zakonu u istom stavku propisuje Agenciji zadatak da izradi poticajni okvir u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, a u sljedećoj rečenici definira se što će biti ako Agencija ne izradi poticajni okvir (iako su takvi slučajevi zabilježeni u praksi) Nadalje, Udruženje OIE HGK predlaže, iza stavka 6 dodati novi stavak koji glasi: „Postupci koji započnu Zahtjevom za priključenje kupaca s vlastitom proizvodnjom ili postrojenja za samoopskrbu dostavljenim do 31. prosinca 2025. godine dovršit će se prema odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.) te će se pravo otkupa električne energije regulirati sukladno odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Djelomično prihvaćen Odredba je u međuvremenu revidirana. Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
66 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Udruženje OIE HGK predlaže promjenu naslova iznad članka: „Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja i samoopskrba električnom energijom“ u "Kupci s vlastitom proizvodnjom i korisnici postrojenja za samoopskrbu“. Članak se odnosi na kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, pa i naslov iznad članka treba glasiti: „Kupci s vlastitom proizvodnjom i korisnici postrojenja za samoopskrbu“. Termin vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja ima potpuno drugo značenje u odnosu na kupce s vlastitom proizvodnjom. Djelomično prihvaćen Naslov je u međuvremenu revidiran.
67 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 10., Članak 31.b Udruženje OIE HGK u članku 31.b stavak 1 predlaže brisanje dijela “I za njega je vezano sukladno prostornom planu” te navedeni dio zamijeniti s „unutar samog obuhvata”. S obzirom da predložena formulacija nije jasna i może dovesti do različitih tumačenja. Djelomično prihvaćen Terminologija "u sklopu proizvodnog postrojenja" podrazumijeva da je isto unutar samog obuhvata.
68 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Komentar na stavak (5) Ovaj stavak referira se samo na stavak 8 starog zakona, a on nema smisla ako nema i stavka 7 koji je definirao opciju "netiranja" energije, Naime članak 8 definira samo otkup viška predane energije ako je preuzeta energija manja od ukupno predane u obračunskim periodu. Prema trenutnim odredbama ovog stavka postojeći korisnici bit će zakinuti. Potrebno je jasno definirati kako će se za njih obračunavati vrijednost energije predane u mrežu i da li za njih vrijedi ili ne vrijedi "netiranje energije" nakon 01.01.2026. U skladu s navedenim predlažemo da se stavak izmjeni i da glasi: "Za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), iste odredbe se primjenjuju za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje." Dodatno je problematično prijelazno razdoblje do primjene novog načina obračuna. Naime korisnici koji se sad odlučuju o investiciji u elektranu, svoju odluku donose bez znanja koji će se model na njih primjenjivati, a razlika u isplativosti može biti i više od 40%. Korisnici su time u riziku jer nemaju nikakav utjecaj na budući datum izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje, a moraju donesti odluku o investiranju i provesti investiciju. Kako bi osigurali da je jednoznačno jasno koji će se model primjenjivati PRIJE SAME INVESTICIJE, kao i da bude jasno kako će se obračunavati vrijednost energije predane u mrežu, predlažemo da se doda novi stavak koji bi došao iza stavka (5) i koji glasi: "Kupci koji u vremenu od stupanja na snagu ovog Zakona do 31.12.2025. godine ishoduju Obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu ili Elektroenergetsku suglasnost smatrat će se da su započeli postupak ostvarivanja prava kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu prema odredbama članka 51. stavka 7. i 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), a iste odredbe će se u slučaju ostvarivanja prava primjenjivati za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje.“ Djelomično prihvaćen Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
69 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. Komentar na stavak (6) Da li je ovaj stavak u kontradikciji sa definicijom "potrošača vlastite obnovljive energije", koja kaže da je taj potrošač: " aktivni kupac koji na svom obračunskom mjernom mjestu proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost" Da li ovaj članak kaže da mogu imati elektranu na moru, a obračunavati i potrošenu energiju u kući koja je negdje drugdje, dok god su brojila registrirana na istog korisnika? Također, koji bi status imao "potrošač vlastite energije iz OIE" - statusi Korisnika postrojenja za samoopskrbu i Kupca s vlastitom proizvodnjom su jedini za koje su vezane zakonske odredbe koje određuju način obračuna predane i preuzete energije. Ako bi potrošač vlastite energije iz OIE imao jedan od ta dva statusa, tada je ovaj članak u kontradikciji sa člankom 51. stavak 6 koji kaže da korisnici s postrojenjem za samoopskrbu i kupci s vlastitom proizvodnjom "predaju višak električne energije u mrežu preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuju električnu energiju" Komentar drugi na stavak (6) Ovaj zakon definira pojam "potrošač vlastite obnovljive energije" Članak 4. točka 43. Potrebo je korigirati korišteni pojam „potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora“ Komentar treći na stavak (6) Formula koja umanjuje vrijednost energije u ovisnosti o omjeru preuzete i predane energije (stavci 5 i 7 članka 51) ZNAČAJNO UMANJUJE EKONOMSKI BENEFIT i čini ovu opciju neisplativom!! A opcija korištenja energije s proizvodnog postrojenja na različitoj lokaciji pruža nove mogućnosti povećanja udjela korištenja energije sunca u Hrvatskoj. Komentar na stavak (7) Rok za izradu poticajnog okvira je 6 mjeseci od usvajanja zakona. A primjenjuje se od 01.01.2026. Ako se okvir ne usvoji, tada je - kSO - faktor Cijene = 1 Nije jasno definirano da li je i on proizvoljan ili se mora definirati u skladu metodologijom, kao ni tko donosi metodologiju (forumu za izračun). Nejasno je i kako se radi PROCJENA? Da li je obavezna provedba analize prepreka i potencijala, ili je procjena proizvoljna? Djelomično prihvaćen Prethodno je korigirana definicija aktivnog kupca. Prema navedenom, moguće je imati proizvodnju i potrošnju na odvojenim lokacijama, ako su vezane na istog korisnika. Time je opravdana promjena sustava poticanja kod samoopskrbe. Potrošač vlastite obnovljive energije je sveobuhvatniji pojam, a kategorije "Korisnik postrojenja za samoopskrbu" i "Kupac s vlastitom proizvodnjom" specijalne kategorije Potrošača vlastite obnovljive energije. Navedeni faktor je uveden da se destimulira prevelika proizvodnja. Stavak 7. je preformuliran na način da se primjenjuje od 1.1.2026. te su definirani uvjeti (kSO = 1).
70 IVAN MUČNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. S obzirom da stavak 5. ovog članka otvara mogućnosti različitih tumačenja i interpretacija, predlaže se dodatna razrada/pojašnjenje na što se točno odnosi ovaj navod. Razumljivo je kako se on odnosi na osobe koje kućne solarne elektrane imaju prije stupanja na snagu novog zakona, no predlaže se nedvosmisleno i transparentno navesti na što se zapravo odnosi to da stanje ostaje isto 10 godina od izdavanje potvrde o trajnom pogonu. Odnosi li se ta odredba na to da te osobe i dalje imaju mogućnost „netiranja“ (vjerojatno ne?), da će plaćati „mrežarinu“ uz identičnu formulu obračuna ili na nešto treće?  Navedeno je bitno ne samo u kontekstu isplativosti samih elektrana nego i zbog posrednog utjecaja zakonskog rješenja na osobe koje imaju dizalice topline u kombinaciji sa solarnim panelima (za koje su i mogle dobiti državne poticaje zbog „zelene tranzicije“). Naime, u slučaju obračuna struje kod kojeg neće biti mogućnosti nikakvog prenošenja „višaka” iz prethodnih razdoblja, dizalice topline kao znatni potrošači električne energije će postati totalno neisplative (u zimskim uvjetima je neovisno o optimizaciji uređaja/potrošnje izvjestan i znatan gubitak) te je vjerojatan/moguć trend odustajanja od dizalica topline i povratka na drvo/pelete/plin i sl. kao izvore grijanja. Prema komentarima raznih dionika na tržištu, osobe koje trenutno razmišljaju o ugradnji dizalica topline također će odustati (i već odustaju) od ugradnje. Uslijed toga, predlaže se razrada ove odredbe na jasan i precizan način. Djelomično prihvaćen Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
71 HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Predlaže se tekst u stavku (1) koji glasi "kumulativno zadovoljavaju slijedeće uvjete" zamijeniti s tekstom "koji zadovoljavaju slijedeće uvjete, ovisno o kategoriji korisnika mreže". Pojašnjenje: Korisnici mreže ne mogu kumulativno zadovoljiti sve navedene uvjete. Predlaže se brisati stavak 11. Pojašnjenje: Tekstom stavka se nalaže obveza krajnjim kupcima s vlastitom proizvodnjom ili korisnicima postrojenja za samoopskrbu da vode podatke o proizvedenoj električnoj energiji na proizvodnom postrojenju i jednom mjesečno izvještavaju operatora sustava ako ne postoji automatsko očitanje podataka o proizvodnji. Za pretpostaviti je da je ovaj podatak potreban za statistički prikaz ukupno proizvedene energije iz obnovljivih izvora, budući se ovi mjerni rezultati, izmjereni neovjerenim mjernim uređajem, ne smiju koristiti za nikakve službene izračune koji mogu biti osnova za bilo kakvo izdavanje računa u prometu roba i usluga (Zakon o mjeriteljstvu). Statistički podatak o ukupnoj proizvedenoj energiji iz postrojenja za proizvodnju obnovljive energije može se dovoljno točno odrediti usporedbom snage proizvodnog postrojenja te snage i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije koji su izravno priključeni na distribucijsku mrežu. Mjerni uređaji tvornički ugrađeni u postrojenje za proizvodnju energije mogu imati znatna odstupanja u mjerenju i u pozitivnom i u negativnom smjeru te usporedba ovih mjernih rezultata s mjernim rezultatima izmjerenim na zakonitim mjerilima brojilima električne energije može dovesti do netočnih rezultata. Ukoliko se korisnicima mreže nalaže da ugrade dodatno zakonito mjerilo na postrojenje za proizvodnju energije to znači promjenu projekta postojećeg proizvodnog postrojenja, promjene u unutrašnjim instalacijama te provedbu ostalih koraka propisanih za izmjene kod postojećih proizvodnih objekata. Operator distribucijskog sustava mora osigurati zaprimanje mjernih podataka koje su očitali korisnici mreže te njihovu obradu i pohranu. Ručno očitavanje i dostavljanje mjernih podataka povećava administrativni teret operatoru sustava, potrebno je omogućiti nekoliko različitih kanala za dostavu očitanja, korisnici mreže često dostavljaju podatke u različitim formatima, što otežava obradu podataka. Zaprimljeni podaci mogu biti netočni ili nedosljedni, što zahtijeva dodatne provjere te nije jasno definirano što u slučajevima kad se podaci ne dostave. Predlaže se brisati stavak 16. Pojašnjenje: Tekst stavka je preopćenit i nisu jasne koje odredbe su iste između različitih subjekata. Predlaže se u stavku 17. brisati tekst "proizvedenoj," tako da tekst stavka glasi: "Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta korisnika postrojenja za samoopskrbu i kupaca s vlastitom proizvodnjom, te preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima." Pojašnjenje: HEP ODS nema raspoložive podatke o ukupnoj proizvedenoj električnoj energiji obnovljivog izvora energije kod navedenih korisnika mreže niti nadležnost nad mjerenjima unutar internih instalacija korisnika mreže. Prednosti predložene izmjene su jasno definiranje obveza i odgovornosti ODS-a u skladu s njegovom nadležnosti, smanjuje regulatorne nesporazume – nadležna tijela dobivaju potvrđene mjerne podatke koje ODS zaista mjeri, izbjegava se dodatni administrativni teret te se ne preuzima odgovornost za podatke koje očitavaju korisnici mreže s mjerila koja nisu zakonita, tj. njihovi rezultati se ne smiju koristiti u prometu roba i usluga. Predložena izmjena osigurava ispravnu podjelu odgovornosti i sprječava moguće probleme u izvještavanju. U stavku 18. nakon teksta "zbroju svih " dodati tekst "priključnih" te nakon riječi "adresi" umetnuti "pojedinog ulaza" te umjesto riječi "pojedine" dodati tekst "i popis obračunskih mjernih mjesta pojedinog ulaza " tako da tekst stavka glasi: "Operator distribucijskog sustava dužan je predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegova pismenog zahtjeva dostaviti podatak o zbroju svih priključnih snaga obračunskih mjernih mjesta na adresi pojedinog ulaza višestambene zgrade vezano isključivo uz zatraženu adresu i popis obračunskih mjernih mjesta pojedinog ulaza višestambene zgrade." Pojašnjenje: Višestambena zgrada u pravilu ima više adresu, jer svaki pojedini ulaz ima svoj kućni broj. Zakonom o prebivalištu definirano je da je adresa ulica ili trg i kućni broj evidentiran u registru prostornih jedinica što ga vodi nadležno tijelo. Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada definirano je da ako se zgrada nalazi na više adresa, sjedište zajednice suvlasnika je adresa koja je u zahtjevu za upis određena kao adresa sjedišta zajednice suvlasnika. Zbog čestih odstupanja u podacima o adresama ulaza višestambenih zgrada za točnu dostavu podataka potrebno je navesti i popis obračunskih mjernih mjesta. Predlaže se izmjena teksta stavka 19. tako da glasi: "Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi višestambene zgrade s opskrbljivačem donose suvlasnici unutar pojedinog ulaza višestambene zgrade na temelju minimalno natpolovične većine glasova svih suvlasnika pojedinog ulaza višestambene zgrade, koja se računa po suvlasničkim dijelovima te se ugovor sklapa između skupnog aktivnog kupca kojeg čine korisnici mreže koji su se pozitivno izjasnili za sklapanje ugovora, a koji između članova skupnog aktivnog kupaca određuje osobu ovlaštenu za sklapanje ugovora." Pojašnjenja: U stavku 19. nije jasno da li su u skupini aktivnih kupaca svi stanari zgrade, stanari zgrade na jednoj adresi, tj. na adresi jednog ulaza ili samo stanari koji su dali glas za sklapanje ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi. Prema stavku 20. ovog članka ugovor o samoopskrbi višestambene zgrade sadrži i "uvjete pod kojima se naknadno mogu uključiti ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi" čime se naznačuje da prvi ugovor nije sklopljen sa svim suvlasnicima. Stavkom 19. je propisano da u glasovanju sudjeluju suvlasnici zgrade u skladu sa svojim suvlasničkim udjelima, ali popis može biti širi od popisa korisnika distribucijske mreže, jer u slučaju više suvlasnika za jednu stambenu jedinicu oni suglasno određuju jednog suvlasnika koji je nositelj ugovora o korištenju mreže. Ukoliko nisu provedeni postupci uređenja odnosa s operatorom mreže nakon kupoprodaje ili nasljeđivanja pojedinih stambenih prostora, potrebno je prije svih aktivnosti provesti ove postupke. Pojam "skupina aktivnih kupaca" nije definiran u ovom niti drugim postojećim zakonskim i podzakonskim aktima te se predlaže promijeniti ga u pojam "skupnog aktivnog kupca" kako se definira Pravilnikom o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, u cijelom tekstu predloženih izmjena i dopuna. Predlaže se u stavku 20 brisati tekst "– o troškovima obračunskog mjernog mjesta, koji mogu uključivati samo mjernu opremu za postrojenje za samoopskrbu, a isključuju troškove priključenja, te", budući se potrebna plaćanja koje se odnose na uređenje obračunskih mjernih mjesta uređuju s operatorom distribucijskog sustava. Predlaže se izmijeniti tekst stavka 21 tako da glasi: "Operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 60 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedini ulaz višestambene zgrade od opskrbljivača iz stavka 19. ovoga članka opremiti svako obračunsko mjerno mjesto skupnog aktivnog kupca s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu." Pojašnjenje: Predloženi rok opremanja obračunskih mjernih mjesta od 30 dana može biti teško provediv, osobito u slučajevima velikog broja zahtjeva ili u slučajevima nemogućnosti pristupa obračunskim mjernim mjestima (brojila unutar stanova). Pojedini stanari, korisnici distribucijske mreže imaju pravo zabraniti detaljno 15-minutno mjerenje potrošnje energije ("mjerenje u realnom vremenu") te bi sve ostale odredbe ovog članka bile neprovedive ukoliko se odnose i na korisnike mreže koji su se negativno izrazili u odnosu na sklapanje ugovora o samoopskrbi u višestambenom objektu. Predlaže se izmjena stavka 22 tako da glasi: Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivača iz stavka 19. ovoga članaka obavijestiti o zahtjevu za promjenu opskrbljivača na obračunskim mjernim mjestima skupnog aktivnog kupca s kojim opskrbljivač ima sklopljen ugovor o samoopskrbi u višestambenoj zgradi, odnosno u roku ne dužem od 24 sata od izdavanja potvrde o usklađenosti za dostavljeni zahtjev za promjenu opskrbljivača pojedinog korisnika mreže, člana skupnog aktivnog kupca. Pojašnjenje: U skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije, Operator sustava dužan je "osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje saznaju od drugih elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca, osim ako sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugih posebnih zakona i propisa nisu ovlašteni ili dužni podatke javno objaviti ili ih priopćiti nadležnim državnim tijelima." Dostava podataka o "svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine članove skupine aktivnih kupaca koji sudjeluju u dijeljenju energije te ga izvještavati o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima" moglo bi se smatrati povredom tajnosti povjerljivih poslovnih podataka. Predlaže se izmjena teksta stavka 23. tako da glasi: "Obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi je virtualno obračunsko mjerno mjesto čiji se mjerni podaci dobivaju izračunom iz mjernih podataka fizičkih obračunskih mjernih mjesta skupnog aktivnog kupca." Pojašnjenja: Kako je propisano u prijedlogu stavka 23. potrebno je izgraditi obračunsko mjerno mjesto na priključku zgrade, što s obzirom na moguću snagu potrošnje i proizvodnje energije pojedine zgrade ili ulaza u zgradu može biti znatna priključna naga te troškovi izgradnje ovog obračunskog mjernog mjesta mogu biti veliki. Svi potrebni podaci o ukupnoj potrošnji i isporuci energije u distribucijsku mrežu mogu se dobiti izračunom iz postojećih obračunskih mjernih mjesta korisnika mreže, članova skupnog aktivnog kupca, te nije potrebna gradnja fizičkog obračunskog mjernog mjesta. Kreiranje virtualnog obračunskog mjernog mjesta potrebno je ograničiti na članove skupnog aktivnog kupca, jer pojedini korisnik mreže unutar višestambenog objekta može odlučiti da (zabranjuje) odustaje od mjerenja detaljne krivulja potrošnje ili proizvodnje te sve ostale odredbe članka nisu provedive ukoliko bi svi stanari morali imati mjerenje 15-minutnih krivulja potrošnje/proizvodnje energije. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada razlikuje pojam višestambena zgrada i zgrada. Predlaže se u stavku 24. iza riječi "snage" dodati tekst "obračunskih mjernih mjesta". Predlaže se u stavku 25. riječ "opskrbe" zamijeniti s riječi "samoopskrbe". Predlaže se izmijeniti tekst članka 26. tako da glasi: "Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivaču iz stavka 19. ovoga članka svaki kalendarski mjesec dostaviti mjerne podatke o potrošnji i proizvodnji svih krajnjih kupaca unutar skupnog aktivnog kupca. Pojašnjenje: Dostava podataka o potrošnji korisnika mreže s kojima opskrbljivač nema sklopljen ugovor o opskrbi može se smatrati povredom tajnosti osobnih podataka u skladu s odredbama Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka te povredom tajnosti poslovno osjetljivih podataka u skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije. Predlaže se izmijeniti tekst stavka 27. tako da glasi: "Operator distribucijskog sustava dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da, sukladno podacima koje je dobio od opskrbljivača skupnog aktivnog kupca provede dijeljenje proizvedene električne energije unutar skupnog aktivnog kupca, a ako postoji višak proizvedene električne energije, to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade." Pojašnjenje: Podaci o potrošnji i proizvodnji pojedinog korisnika distribucijske mreže smatraju se osobnim podacima u skladu sa Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka te se ne mogu dostavljati opskrbljivaču s kojim korisnik mreže nema sklopljen ugovor o opskrbi/otkupu električne energije. Predloženim izmjenama i dopunama zakona nije definirana obveza opskrbljivačima o sklapanju ugovora o međusobnoj razmjeni podataka. Prema prijedlogu stavka, opskrbljivač korisnika mreže unutar višestambene zgrade koji nije unutar skupnog aktivnog kupca, zaprimiti će jedne podatke o potrošnji energije od operatora distribucijskog sustava, a druge podatke od opskrbljivača skupnog aktivnog kupca te može doći do razlike i pogreške u obračunima te kasnijim izvještavanjima o potrošnji energije, naplaćenim naknadama itd. Predlaže se izmijeniti tekst stavka 29. tako da glasi: " Nakon zaprimanja podataka iz stavka 26. ovoga članka opskrbljivač električne energije dužan je u roku od tri dana od njihova zaprimanja obračunati potrošnju i proizvodnju energije korisnicima mreže članovima skupnog aktivnog kupca." Pojašnjenje: Obračun potrošnje električne energije za sve korisnike mreže temelji se na količinama potrošene ili proizvedene energije koje utvrđuje operator sustava te dostavlja ove podatke opskrbljivaču krajnjeg kupca. Opskrbljivači krajnjeg kupca ne smiju mijenjati dobivene podatke o potrošnji ili proizvodnji energije, jer bi to dovelo do odstupanja u izračunu ostvarenja opskrbljivača i netočnih obračuna energije uravnoteženja na tržištu električne energije, kao i u svim drugim izvješćima i energetskim bilancama. Trenutno ne postoje nikakvi ugovori o razmjeni mjernih podataka pojedinih krajnjih kupaca između opskrbljivača, niti su postojećim ugovorima o opskrbi krajnji kupci dali to dopuštenje svom opskrbljivaču. Djelomično prihvaćen Članak 51. je u međuvremenu revdiran. Točke 1. i 2. stavka 1. su objedninjene u jednu točku s veznikom i/ili čime je riješen problem vezan uz kumulativno ispunjavanje.
72 JOSIP HARŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Poštovani, imam pitanja vezano za ostvarivanje prava navedenima u članku 20. stavak 5, ovih Izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.) U navedenom stavku je navedeno kako će se za postojeće kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su pravo ostvarili prema odredbama članka 51. stavka 8. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjivati za razdoblje od deset godina od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. S obzirom da navedeni članak 51. stavak 8. definira izračun cijene preuzimanja VIŠKA proizvedene električne energije od strane opskrbljivača, moje pitanje je da li članak 20. stavak 5. ovih izmjena i dopuna prije navedenog Zakona implicitno potvrđuje ostanak na snazi i članka 51. stavka 7. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.)? Naime, navedeni članak 51. stavak 7. trenutno važećeg Zakona definira da prilikom obračuna potrošnje električne energije se uzima u obzir razlika između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Samim time, ovaj članak se implicitno referencira na članak 51. stavak 8. istog Zakona iz razloga što VIŠAK koji se spominje u članku 51. stavak 8. može biti dobiven jedino primjernom članka 51. stavak 7. tj. razlikom koja može uzrokovati višak. U prijevodu, da li za korisnike samoopskrbe koji prije 1.1.2026. ostvare Potvrdu o trajnom pogonu sva pravila obračuna preuzimanja viškova električne energije ostaju i dalje na snazi u periodu od 10 godina od dobivanja Potvrde o trajnom pogonu tj. da li ostaje na snazi mjesečno netiranje obračuna kako se popularno to naziva? Hvala Vam na pojašnjenju. Djelomično prihvaćen Stavak brisan, dodatno pojašnjeno u promijenjenom članku 51.
73 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. U stavku 3. je pogrešno naveden naziv podzakonskog akta jer Pravila organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije još nisu donesena. Postoje samo Pravila organiziranja tržišta električne energije (NN 107/19 i 36 /20). Primljeno na znanje Odredba je u međuvremenu revidirana.
74 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Načelni komentar: smatramo da bi ključne energetske zakone (ZoTEE, ZOIEVK i dr.) trebalo donositi „u paketu“ kako bi se u najvećoj mjeri uskladila terminologija (npr. aktivni kupac, krajnji potrošač, krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom), ujednačili procesi (npr. odnosi na maloprodajnom tržištu, posredna priključenja), izbjegla različita normativna rješenja (npr. spremišta energije uređuju dva akta + Uredba Vlade RH o korištenju OIE), te u konačnici – osigurala pravna sigurnost i unaprijedila investicijska klima. U tom smislu, smatramo da bi ovim prijedlogom Zakona trebalo provesti samo minimalne najnužnije izmjene, a kod sljedećih izmjena bi se izvršila sveobuhvatna usklađenja s Direktivom RED III i sa ZoTEE. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
75 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. OIEH predlaže dopunu članka 20. stavka 4. na način da se u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona uz plan za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenja doda i plan za koordinirano kartiranje područja s ciljem određivanja potencijala za razvoj proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije. Članak 20. stavak 4. treba glasiti: (4) Ministarstvo, u suradnji s ministarstvom nadležnim za prostorno uređenje, ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode te operatorom prijenosnog sustava izrađuje plan za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za razvoj elektroenergetske mreže i skladištenjem, kao i plan za koordinirano kartiranje područja s ciljem određivanja potencijala za razvoj proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.  Obrazloženje: S obzirom na OIEH prijedlog da se doda novi članak 31. C, predlaže se dodavanje obveze za donošenje plana za kartiranje područja za razvoj OIE elektrana u roku od šest mjeseci. Naveden prijedlog usklađen je s ključnim mehanizmom iz RED III Direktive, koji predviđa ubrzanje razvoja projekata obnovljivih izvora energije putem kartiranja pogodnih područja za razvoj tih projekata. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
76 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. OIEH upozorava kako se u članku 20. stavku (3) navodi pogrešan naziv važećeg propisa. Naime, propisuje se obveza operatoru tržišta energije da uskladi Pravila organiziranja veleprodajnih tržišta, a navedeni propis još nije stupio na snagu, iako je 2023. godine HROTE proveo postupak savjetovanja s javnošću.   Naziv trenutno važećeg propisa je Pravila organiziranja tržišta električne energije („Narodne novine“, broj 107/19, 36/2020). Primljeno na znanje Odredba je u međuvremenu revidirana.
77 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Članak 13. (izmjenjen članak 51. stavak 9.) OIEH ističe da ova odredba implicira da se cijene po kojima se vrši otkup viškova električne energije za kupce s vlastitom proizvodnjom (prema metodologiji iz stavka 5) ili za korisnike postrojenja za samoopskrbu (prema metodologiji iz stavka 7) definiraju isključivo za razdoblje prvih 10 godina. Posljedično, ovo ostavlja nejasnim način izračuna tih cijena nakon isteka tog desetogodišnjeg razdoblja, unatoč tome što je poznato da postrojenja na obnovljive izvore energije i visokoučinkovite kogeneracijske sustave imaju životni vijek daleko duži od 10 godina, nekih 25-30 godina. Ovakav pristup, koji generira financijsku nesigurnost, može stvoriti dodatnu investicijsku neizvjesnost za potencijalne investitore (kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu) i posljedično bi mogao predstavljati značajnu prepreku za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. Primljeno na znanje Trajanje poticanja definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Nakon proteka deset godina, ovakvi sustavi će biti na tržištu, a tada će vjerojano biti već razrađene razne sheme sudjelovanja i dijeljenja energije.
78 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Članak 13.  (izmijenjen članak 51. stavak 7.) Prema Članku 11. stavku (7) ZID ZOIEVUK , kupci/korisnici postrojenja za samoopskrbu, odnosno kućanstva dovode se u de-facto isti položaj kao i kupci s vlastitom proizvodnjom, odnosno poduzetništvo:  Ovim člankom uvode se velike promjene, koje bitno utječu na isplativost instalacije postrojenja za samoopskrbu, koja se do sada poticala:  -             Ukida se netiranje mrežarine i naknade za OiE čime se bitno umanjuje isplativost SE za kućanstva tj. produžava period isplativosti investicije  -             Razlika u koeficijentu “kSO“ kojim se za kućanstva ponderira cijena isporučene električne energije u odnosu na cijenu opskrbe donekle kompenzira prethodno, dok je taj koeficijent 1 kako piše u prijedlogu, ali postavlja se pitanje što će biti kada HERA donese „poticajni okvir“ i da li kSO mora biti kSO>=1 (ako je kSO manji od 1 onda okvir nije poticajan)  -             Uvođenje razlomka Epi/Eii, u izračun cijene će u potpunosti eliminirati isplativost većih elektrana za samoopskrbu, jer destimulira veću proizvodnju električne energije unutar obračunskog perioda (kalendarskog mjeseca). Ovo bitno utječe na dimenzioniranje postrojenja za samoopskrbu, a posebno je problematično za postojeće elektrane ako će se i na njih primjenjivati, jer ovakav način obračuna bitno mijenja njihov trenutni otkup od strane opskrbljivača. Veliki broj kućanstava kombinira ugradnju veće sunčane elektrane i dizalica topline (što je poticano i od FZOEU), a uvođenje ovog razlomka za obračun električne energije bitno će smanjiti isplativost dizalica topline u kombinaciji sa SE (neće se moći koistiti veća proizvodnja u ljetnom periodu tijekom zimskog perioda).  -             Nije jasno što je predlagač mislio sa stavkom (34), da li on  podrazumijeva da se uvodi poseban tarifni model i tarifne stavke za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu? Potrebno jasnije definirati    Također, OIEH predlaže da se faktor kSO znatno smanji ili otvori tržištu sukladno prijedlogu za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom. Primljeno na znanje Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Faktor kSO će definirati HERA poticajnim okvirom, u odnosu na ciljeve. Ovaj koeficijent bi trebao odražavati stanje - ukoliko su ciljevi premašeni, za očekivati je da će se smanjivati. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
79 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. OIEH predlaže uvođenje novog članka 31.d naziva „Obnova kapaciteta“ Tekst članka treba glasiti: „(1) Obnova kapaciteta odnosno rekonstrukcija i/ili revitalizacija postojećih proizvodnih postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije koja se provodi u skladu s postojećim energetskom odobrenjem ili energetskim odobrenjem izdanim povodom takve obnove kapaciteta odnosno rekonstrukcije/ revitalizacije, smatrat će se usklađenom s lokacijskim uvjetima pod uvjetom da se takva obnova odnosno rekonstrukcija/revitalizacija postojećih proizvodnih kapaciteta provodi unutar prostora prava razvoja projekta iz energetskog odobrenja (unutar koordinata vrhova poligona odnosno vršnih točaka prostora). (2) Za obnovu kapaciteta odnosno rekonstrukciju i/ili revitalizaciju koja dovodi do povećanja kapaciteta, procjena utjecaja na okoliš za takav projekt ograničena je na potencijalni učinak koji proizlazi iz promjene ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom. Obnova kapaciteta odnosno rekonstrukcija i/ili revitalizacija koja dovodi do povećanja kapaciteta bez promjene drugih značajki postrojenja, implementacijom mjera koje povećavaju učinkovitost uređaja i opreme, smatra se da ne dovodi do promjene već odobrenog utjecaja na okoliš te da zadovoljava postojeće lokacijske uvjete.“ Obrazloženje: RED III prepoznaje obnovu kapaciteta „repowering“ (također nazvanu rekonstrukcija/revitalizacija u terminologiji Zakona o tržištu električne energije) kao bitan potencijal za postizanje zacrtanih ciljeva dekarbonizacije i udjela OIE u energiji do 2030., ispravno navodi da su postojeće OIE elektrane već izgrađene na lokacijama dobrim potencijalom za proizvodnju iz OIE, te da predstavljaju već razvijene lokacije s postojećim priključkom i resursima mreže, te drugom infrastrukturom, pa stoga nalaže državama članicama implementaciju pojednostavljenih administrativnih postupaka i postupaka za izdavanje dozvola za obnovu kapaciteta. U tom smislu se predlaže u ZID ZOIEVUK dodati novi čl. 31.d. koji regulira rekonstrukciju, revitalizaciju odnosno obnovu kapaciteta postojećih elektrana.  - Stavak 1: regulira da rekonstrukcija/revitalizacija/obnova koja se provodi na istoj lokaciji postojeće elektrane zadovoljava lokacijske uvjete. To je logičan i nužan preduvjet da rekonstrukcija/revitalizacija/obnova uopće bude moguća, u protivnom u međuvremenu promijenjeni lokacijski uvjeti mogu u potpunosti onemogućiti ovaj proces te dovesti do napuštanja perspektivne lokacije u koju je već uložen znatan napor, vrijeme i trošak za razvoj (izgradnja infrastrukture, zahvati za minimiziranje utjecaja na okoliš, izgradnja mreže i priključka koju tada postaju nepotrebni).  - Stavak 2: Prenosi se pravilo iz toč. 40 preambule RED III da se procjena utjecaja na okoliš za rekonstrukciju/revitalizaciju/obnovu kapaciteta postojeće elektrane ograničava na ispitivanje utjecaja promjene ili proširenja u odnosu na izvorni projekt, a kad takve promjene nema, smatra se da ne dolazi do promjene u utjecaju na okoliš, pa makar zbog rekonstrukcije/revitalizacije/obnove dolazi do povećanja kapaciteta. Važno je napomenuti da, ako se prihvati prijedlog izmjene definiranog pojma „Obnova kapaciteta“ u članku 4. stavku 1. ZOIEVUK, tada se u predloženom članku 31.d može koristiti samo pojam Obnova Kapaciteta, a riječi „rekonstrukcija i/ili revitalizacija" se mogu brisati. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
80 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. OIEH predlaže dodavanje novog članka 31.c „Područja za proizvodna postrojenja koja su potrebna za integriranje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav“ Tekst članka trebao bi glasiti: „(1) Ministarstvo, u suradnji s ministarstvom nadležnom za prostorno uređenje i drugim relevantnim resornim ministarstvima, obvezno je donijeti plan za koordinirano kartiranje područja s ciljem određivanja potencijala za razvoj proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav sukladno usvojenim nacionalnim strateškim planovima.  (2) Područja određena planom iz stavka 1. ovog članka ne smiju biti zaštićena područja.  (3) Plan iz stavka 1. ovoga članka prolazi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš zajedno s Planom iz članka 31.a stavka 2.  te se za isti donose razmjerne mjere ublažavanja. Projekti koji se nalaze na namjenskom području ne podliježu daljnjim postupcima procjene utjecaja na okoliš pod uvjetom da su u skladu s pravilima o razmjernim mjerama ublažavanja.  (4) Plan iz stavka 1. ovoga članka predstavlja akt prostornog planiranja temeljem kojeg će se izdavati akti prostornog uređenja. Obrazloženje: Ključni mehanizam predviđen u RED III za ubrzavanje razvoja projekata OIE elektrana je kartiranje područja potrebnih za nacionalne doprinose općem cilju EU za postizanje zacrtanog cilja udjela OIE do 2030. iz čl. 15.b RED III.  Predloženi novi čl. 31.c taj mehanizam prenosi u hrvatsko zakonodavstvo. U cilju ubrzavanja razvoja projekata, predlaže se da se objedinjeni plan sa kartom relevantnih područja za razvoj OIE elektrana tretira kao akt prostornog planiranja, isto kao i plan područja za razvoj mreže i skladišnih kapaciteta. Isto u cilju ubrzavanja razvoja projekata, predlaže se da se za kartirana područja (plan) izradi objedinjena strateška procjena utjecaja na okoliš sa predviđenim mjerama ublažavanja. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
81 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. OIEH predlaže da se u prijedlogu članka 2. Prijedloga ZOIE VUK koji se odnosi na izmjenu članka 4. stavka 1. definiraju pojmovi: hibridno proizvodno postrojenje, postrojenje za skladištenje energije na istoj lokaciji, skladištenje energije, postrojenje za skladištenje energije, integrirana sunčana elektrana, neintegrirana sunčana elektrana, agrosunčana elektrana, plutajuća sunčana elektrana, elektrane na biomasu, kopnene vjetroelektrane i pučinske vjetroelektrane. Također, OIEH predlaže dopunu pojma  „obnova kapaciteta“ iz točke 32. OIEH predlaže definiranje pojmova elektrane na bioplin, geotermalne elektrane te hidroelektrane. Predlaže se definiranje pojmova na sljedeći način: Hibridno proizvodno postrojenje – proizvodna postrojenja odnosno proizvodne jedinice koje u različitim procesima koriste kombinaciju najmanje dva različita primarna obnovljiva izvora energije za pretvorbu u električnu energiju ili koji jedan izvor primarne energije pretvaraju u dva energetska oblika, priključena na elektroenergetsku mrežu na istom priključku bez obzira na broj obračunskih mjernih mjesta; Postrojenje za skladištenje energije na istoj lokaciji znači hibridno proizvodno postrojenje koje se sastoji od postrojenja za skladištenje energije kombiniranog s proizvodnim postrojenjem iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije koji su priključeni na elektroenergetsku mrežu na istom priključku bez obzira na broj obračunskih mjernih mjesta; Skladištenje energije – u kontekstu elektroenergetskog sustava, odgađanje konačne uporabe električne energije do trenutka kasnijeg od onog u kojem je proizvedena ili pretvorba električne energije u oblik energije koji se može skladištiti, skladištenje takve energije i/ili naknadna pretvorba takve energije u električnu energiju ili njezina uporaba kao nositelja energije (reverzibilne hidroelektrane, baterije, kondenzatori, proizvodnja vodika i dr.) Postrojenje za skladištenje energije je, u kontekstu elektroenergetskog sustava, objekt u kojem se skladišti energija; Obnova kapaciteta znači obnavljanje, revitalizacija odnosno rekonstrukcija elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme, u svrhu povećanja učinkovitosti, i/ili povećanja kapaciteta postrojenja, uključujući promjene gabarita proizvodnih jedinica i/ili promjene broja proizvodnih jedinica u odnosu na postojeće proizvodno postrojenje, koja se provodi u skladu s ishođenim energetskim odobrenjem bez potrebe ishođenja novih lokacijskih uvjeta pod uvjetom da se obnova kapaciteta provodi unutar obuhvata zahvata iz energetskog odobrenja (unutar prostora prava razvoja projekta). Integrirana sunčana elektrana –  sunčana elektrana smještena na dijelovima građevina kao što su krovovi, pokrovi, sjenila, balkoni, terase, nadstrešnice, balustrade, fasade, prozori, vrata i druge površine građevina ili na transformatorskim stanicama, nadstrešnicama, mostovima i drugim infrastrukturnim objektima; Neintegrirana sunčana elektrana –  sunčana elektrana izgrađena kao samostojeća građevina; Agrosolar/agrosunčana elektrana –  sunčana elektrana smještena na površini koja je prostornim planom bilo koje razine određena kao poljoprivredna površina, a na kojoj se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojoj je uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčane elektrane postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode; Plutajuće sunčane elektrane –  sunčane elektrane postavljene na strukturu koja pluta na vodenom tijelu, najčešće moru ili prirodnom ili umjetnom jezeru; Elektrane na biomasu –  tehnološki nezavisna cjelina postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije iz krute biomase iz šumarstva, poljoprivrede, drvno-prerađivačke industrije i biomase nastale pročišćavanjem otpadnih voda; Kopnene vjetroelektrane –  vjetroelektrane instalirane na prostoru kopna; Pučinske vjetroelektrane –  vjetroelektrane instalirane na morskom prostoru. Obrazloženje: S obzirom da prijedlog Zakona kao i predložene dopune  propisuju odredbe o skladištenju energije, OIEH smatra kako je radi ujednačavanja tumačenja iste terminologije korištenje u različitim propisima, otklanjanja nedoumica u primjeni, kao i usklađivanja s RED III direktivom, nužno definirati predložene pojmove. Također, zakonodavni prijedlozi omogućuju lakšu primjenu novih, inovativnih tehnologija u sektoru energetske proizvodnje i skladištenja. Ove tehnologije (posebice u području hibridnih postrojenja i naprednih sustava za skladištenje energije) pridonose optimizaciji elektroenergetske mreže. Dodatno, uvođenje pojma "skladištenje energije na istoj lokaciji" preuzeto je iz članka 2. stavka 2. točke 44(d) RED III direktive, budući da ova vrsta skladištenja energije predstavlja važan element u procesu integracije obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Ovaj pojam je također predložen od strane nadležnog ministarstva u prijedlogu članka 31.b, čime se prepoznaje potreba za jasnom regulacijom ove tehnologije u nacionalnom zakonodavnom okviru.  Dodatno, s obzirom na to da ZOIE VUK uređuje okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način te regulira planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, smatramo nužnim da se osnovni pojmovi proizvodnih postrojenja po tehnologijama (kao što su sunčane elektrane, vjetroelektrane, agrosunčane elektrane, elektrane na biomasu i dr) zakonski definiraju. Trenutno su ovi pojmovi definirani samo podzakonskim aktima, što može dovesti do pravne nesigurnosti i nepreglednosti. Zakonsko definiranje ovih pojmova osigurao bi jasniji pravni okvir te omogućio transparentnost i bolju usklađenost s nacionalnim i europskim ciljevima u sektoru obnovljivih izvora energije. Također, predlažemo da se zakonski definiraju pojmovi elektrane na bioplin, geotermalne elektrane i hidroelektrane. Ova postrojenja trenutno nisu definirana ni zakonskim ni podzakonskim aktima, što stvara pravnu nesigurnost u njihovoj primjeni i implementaciji. Definiranjem tih pojmova unutar ZOIE VUK, jasno bi se uspostavio pravni okvir za njihovu izgradnju, razvoj i integraciju u energetski sustav. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
82 MIHAEL RUŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predložene izmjene zakona destimuliraju izgradnju fotonaponskih elektrana, unatoč dosadašnjim poticajima države. Novi sustav može smanjiti broj instalacija, ugroziti poduzeća i radna mjesta te učiniti postojeće investicije neisplativima, ostavljajući građane prevarenima. Primljeno na znanje Prijedlog ovih izmjena i dopuna Zakona donosi novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025., bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim izmjenama i dopunama Zakona je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj. Za drugi dio komentara upućujemo Vas na FZOEU, obzirom da je ono provedbeno tijelo.
83 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI POVEĆANJE UDJELA OIE U SEKTORU PROMETA OIEH predlaže propisivanje obveze da se do 31. prosinca 2025. uspostavi mehanizam emisijskih jedinica za infrastrukturu za punjenje električnih vozila, temeljen na pravilima iz Direktive (EU) 2023/2413. Također, potrebno je propisati i nadležno tijelo za uspostavu i vođenje tog mehanizma. Ujedno, potrebno je propisati obvezu da do 30. lipnja 2026. u mehanizam emisijskih jedinica budu uključene i privatne punionice. Obrazloženje: Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652  propisuje se da su države članice dužne uspostaviti mehanizam kojim će opskrbljivačima gorivom omogućiti razmjenu jedinica za opskrbu sektora prometa obnovljivom energijom. Cilj je povećati udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru. Kao jedan od alata države su dužne uspostaviti tržišni mehanizam emisijskih jedinica kako bi se omogućilo ispunjenje te obveze.  S obzirom na to, predlaže se dodavanje u Zakon eksplicitne odredbe kojom se osigurava provedba Direktive (EU) 2023/2413. Time se jasno određuje pravna osnova za implementaciju novih zahtjeva iz Direktive i pruža transparentnost u zakonodavnom okviru. Kako je Hrvatska dužna transponirati odredbe Direktive (EU) 2023/2413 u nacionalno zakonodavstvo do 21. svibnja 2025. godine, uključivanjem obveze za uspostavu mehanizma razmjene emisijskih jedinica ispunila bi dio svojih obveza po Direktivi. U tom kontekstu, predlažemo da se propiše rok do kraja 2025. godine u kojem tijelo koje bude zaduženo treba osmisliti i uspostaviti mehanizam razmjene emisijskih jedinica koji će omogućiti operatorima punionica električnih vozila da generiraju i trguju emisijskim jedinicama temeljem isporučene električne energije. Ovaj mehanizam potaknut će privatna ulaganja u infrastrukturu za punjenje, smanjiti potrebu za državnim subvencijama i ubrzati elektrifikaciju prometa, što je već uspješno implementirano u zemljama poput Njemačke, Francuske, Nizozemske, Austrije i Belgije. Također, predlažemo da se navedena obveza propiše i za privatne punionice, čime bi se povećala iskoristivost mehanizma u skladu s nacionalnim klimatskim ciljevima. Ovim prijedlogom Hrvatska osigurava usklađenost s EU regulativom te potiče razvoj tržišta i infrastrukture za alternativna goriva u skladu s ciljevima dekarbonizacije prometa. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/2413).
84 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI PODRUČJA ZA BRŽI RAZVOJ OIE Iako Prijedlog ZID ZOIVUK u uvodnom dijelu, pri ocjeni stanja, navodi kako se propisuju područja za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije, u prijedlogu izmjena i dopuna članaka nije spomenuto mapiranje tih područja, iako to izričito zahtijeva RED III Direktiva. U prijedlogu Zakona također nedostaje propisivanje obveze Republike Hrvatske da donese jedan ili više planova koji će odrediti „područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije“, kao podskup područja identificiranih kao pogodnih za ubrzani razvoj OIE. OIEH je prepoznao važnost ovih područja i izradio podlogu koja objektivno identificira moguća područja, uključujući i morska područja, uz izuzimanje onih koji prema kriterijima „odbojnosti“ nisu prikladna, te dodavanje područja prema kriteriju „privlačenja“ kao osobito pogodna. Navedena GO-TO područja su prezentirana svim nadležnim ministarstvima (Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvu zaštite okoliša i energetske tranzicije). OIEH predlaže da za mapirana područja bude provedena Strateška procjena utjecaja na okoliš za cijelo područje Republike Hrvatske. Time bi zahvati unutar područja za brži razvoj OIE bili oslobođeni obveze Procjene utjecaja na okoliš (PUO) i Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (GOPZEM). Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
85 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI OIE PROJKETI – PREVLADAVAJUĆI JAVNI INTERES OIEH predlaže da se u članak 2. postojećeg Zakona transponira u cijelosti odredba iz RED III Direktive na način da projekti OIE i njihova prateća infrastruktura smatraju od prevladavajućeg javnog interesa. Predloženi članak 2. stavka 1. treba glasiti:  U postupcima izdavanja dozvola, planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, priključivanje takvih postrojenja na mrežu, sama mreža te sredstva za skladištenje energije smatraju se od prevladavajućeg javnog interesa za Republiku Hrvatsku.  Obrazloženje: Pravovremena implementacija RED III direktive nužna je za uspješnu energetsku tranziciju Hrvatske. Krajnji rok za usklađivanje je 21. svibnja 2025. godine, a kao prvi korak države su do 21. veljače 2024. trebale osigurati da se izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, priključivanje takvih postrojenja na mrežu, sama mreža te sredstva za skladištenje smatraju od prevladavajućeg javnog interesa. Kako Hrvatska i dalje nije propisala da se OIE postrojenja kao i prateća infrastruktura smatraju od prevladavajućeg javnog interesa, OIEH apelira da krovni zakon koji promiče obnovljive izvore energije propiše navedenu odredbu. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
86 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI OPĆI KOMENTAR - OIEH Predložene izmjene i dopune ZOIEVUK i dalje samo parcijalno implementiraju direktivu EU 2023/2413 („RED III“) koja je ključni pravni izvor za ostvarenje energetske nezavisnosti Europe korištenjem obnovljivih izvora energije.  Direktiva (EU) 2023/2413 sadrži niz alata koji su zamišljeni kao akceleratori za razvoj postrojenja za proizvodnju i skladištenje energije iz OIE:  - izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, priključivanje takvih postrojenja na mrežu, sama mreža te sredstva za skladištenje smatraju od prevladavajućeg javnog interesa - preispitivanje i pojednostavljenje postojećih administrativnih postupaka, propisa i pravilnika,  - skraćivanje postupaka izdavanja dozvola i reguliranje maksimalnog trajanja tih postupaka za različite kategorije OIE projekata - kartiranje područja potrebnih za nacionalni doprinose općem cilju EU u pogledu udjela energije iz OIE za 2030. - definiranje područja za ubrzani razvoj OIE projekata, sa pojednostavljenim i skraćenim postupcima izrade studija i izdavanja dozvola - definiranje posebnih područja za razvoj mreže i skladišta energije - uspostava jedne ili više kontaktnih točaka za usmjeravanje investitora - uvođenje posebnih pravila za obnovu kapaciteta postojećih postrojenja - olakšavanje provedbe obnove kapaciteta („repowering“) postojećih OIE elektrana Iako je Direktiva (EU) 2023/2413 na snazi već 16 mjeseci (od 31.10.2023.), do sada u nacionalni pravni sustav nije transponirana niti jedna od ovih mjera.  RED III vrlo detaljno regulira potrebne intervencije u nacionalno zakonodavstvo, pa je prenošenje istih u nacionalno zakonodavstvo relativno jednostavan nomotehnički zahvat i ne bi se trebalo odgađati. S druge strane, pojedini alati predviđeni u RED III zahtijevaju znatne napore nakon regulativnog uređenja, pa svako kašnjenje u tom prvom koraku – transponiranje RED III u domaće zakonodavstvo – nužno dodatno odgađa provedbu svih predviđenih mehanizama i njihov konačni učinak na tržištu energije.  Ovdje predloženim tekstom ZID ZOIEVUK, od predviđenih mehanizama iz RED III koji su namijenjeni za ubrzavanje realizacije OIE elektrana i skladišta energije regulira se samo projekt definiranja područja za razvoj mreže i skladišta energije (čl. 31.a ZOIEVUK, u čl. 10. ZID ZOIEVUK). Nažalost, čak i taj mehanizam kako je implementiran u čl. 31.a ZOIEVUK je nepotpun u odnosu na ukupan sadržaj članka 15.e u RED III (primjerice, predloženi članak 31.a uopće ne regulira definiranje razmjernih mjera ublažavanja te mogućnost da se projekti razvoja mreže i skladišta energije unutar tih područja izuzmu od obveze procjene utjecaja na okoliš, mrežu Natura 2000 i utjecaja na zaštitu vrsta).  Zbog svega navedenog, u ovdje sadržani tekst ZID ZOIEVUK predlažemo dodati određene dopune radi bolje implementacije odredaba RED III u nacionalno zakonodavstvo, uz napomenu da sve predloženo predstavlja tek onaj regulativni minimum potreban da se donekle ukloni samo dio prepreka za razvoj mreže, OIE elektrana i skladišnih postrojenja koji trenutačno blokiraju napredak OIE sektora u RH. Primljeno na znanje Bit će razmatrano pri preuzimanju Direktive (EU) 2023/2413.
87 ALEN KULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Zakon destimulira gradnju novih elektrana i destimulira proizvodnju postojećih elektrana . Mjesečno netiranje je ono što bi trebalo ostaviti .Ne razumijem kako Zakonodavac misli poticati građane za izgradnju , samo sa ukidanjem PDV- a ? . Nadalje , Fond za zaštitu okoliša odbija Zahtjev za sufinanciranje skoro za svaki zarez ili slovo ne dajući nikakve šanse za slanjem naknadne Dokumentacije , ne razumijem zašto i kome to ide u prilog ? Primljeno na znanje Prijedlog ovih izmjena i dopuna Zakona donosi novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025., bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim izmjenama i dopunama Zakona je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj. Za drugi dio komentara upućujemo Vas na FZOEU, obzirom da je ono provedbeno tijelo.
88 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 53. (1) Potrošači imaju pravo postati potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora, pojedinačno ili posredstvom agregatora, te imaju pravo: 1. proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući onu za vlastitu potrošnju, skladištiti i prodavati višak takve električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, među ostalim putem ugovora o kupnji obnovljive energije, opskrbljivača električnom energijom i uzajamnih trgovinskih dogovora, a da pritom ne podliježu u pogledu električne energije koju troše ili unose u mrežu, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te naknadama i mrežnim naknadama koje ne odražavaju troškove, a u pogledu električne energije iz obnovljivih izvora koju sami proizvedu, a koja ostaje unutar njihovih objekata, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te bilo kakvim naknadama ili pristojbama 2. instalirati i upotrebljavati sustave za skladištenje električne energije u kombinaciji s postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, a da pritom ne plaćaju nikakve dvostruke naknade, uključujući mrežne naknade kada je riječ o pohranjenoj električnoj energiji koja ostaje u njihovim objektima 3. zadržati svoja prava i obveze kao krajnji kupci 4. primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo. (2) Operatori sustava mogu primjenjivati nediskriminirajuće i razmjerne naknade i pristojbe za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora, u odnosu na njihovu električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora koja ostaje unutar njihovih objekata u jednom ili više sljedećih slučajeva: 1. ako se električna energija koju sami proizvode učinkovito podupire iz programâ potpore, samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava gospodarska održivost projekta i poticajni učinak takve potpore 2. od 1. prosinca 2026., ako ukupan udio postrojenja za vlastitu potrošnju premaši 8% ukupnog instaliranog kapaciteta električne energije u Republici Hrvatskoj, te ako Agencija analizom troškova i koristi provedenom u otvorenom, transparentnom i participativnom postupkom dokaže da je odredba iz stavka 1. točke 1. ovoga članka rezultirala značajnim nerazmjernim opterećenjem za dugoročnu financijsku održivost sustava električne energije ili stvara poticaj koji premašuje ono što je objektivno potrebno za postizanje troškovno učinkovitog uvođenja obnovljive energije, te da se takav utjecaj nije mogao svesti na najmanju moguću mjeru poduzimanjem drugih razumnih mjera ili 3. ako se obnovljiva električna energija koju sam proizvodi, proizvodi u proizvodnim postrojenjima koja imaju više od 30 kW ukupnog instaliranog električnog kapaciteta. (3) Operator distribucijskog sustava osigurava da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora koji se nalaze u istoj zgradi, uključujući i stambene komplekse, imaju pravo zajednički se baviti aktivnostima navedenima u stavku 1. ovoga članka i da im je dopušteno dogovoriti dijeljenje obnovljive energije koja se proizvodi na njihovoj lokaciji ili lokacijama, ne dovodeći u pitanje mrežne naknade, i druge relevantne naknade pristojbe, doprinose i poreze primjenjive za svakog potrošača vlastite obnovljive energije. (4) Potrošači vlastite obnovljive energije mogu biti: pojedinačni potrošače vlastite obnovljive energije i potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i na sve njih se na jednak način primjenjuju odredbe ovoga članka. (5) Proizvodno postrojenje potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora, osim proizvodnog postrojenja za samoopskrbu, može biti u vlasništvu treće strane ili ona može njime upravljati u pogledu instalacije, operacije, uključujući mjerenje potrošnje, i održavanja pod uvjetom da treća strana i dalje podliježe uputama potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora, u kom slučaju treća strana se ne smatra sama potrošačem vlastite obnovljive energije. (6) Lokacija proizvodnog postrojenja potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora može biti različita od lokacija na kojima se vlastita energija iz obnovljivih izvora koristi. (7) Agencija uspostavlja poticajni okvir koji omogućuje promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora na temelju procjene postojećih neopravdanih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora i njezina potencijala na području Republike Hrvatske i njenim energetskim mrežama. (8) Poticajni okvir iz stavka 7. ovoga članka, između ostaloga bavi se: 1. pitanjem dostupnosti potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora svim krajnjim kupcima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima 2. uklanjanjem neopravdanih prepreka financiranju projekata na tržištu i mjerama za olakšavanje pristupa financiranju 3. pitanjem ostalih neopravdanih regulatornih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, za stanare 4. pitanjem poticaja za vlasnike zgrada da stvore mogućnosti za potrošnju vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim za stanare 5. pružanjem potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora nediskriminirajući pristup relevantnim postojećim programima potpore te svim segmentima na tržištu električne energije za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje koju unose u mrežu 6. osiguravanjem da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora na odgovarajući i uravnotežen način doprinose podjeli troškova sustava kada se električna energija unosi u mrežu 7. analizom potreba i mogućnosti implementacije odvojenih mjerenjima proizvodnje i tipa potrošnje 8. određivanjem novih tarifnih elemenata. (9) Poticajni okvir iz stavka 7. ovoga članka revidira se svake tri godine za razdoblje na deset godina. (10) Potrošači vlastite obnovljive energije mogu koristiti poticaje iz poticajnog okvira iz stavka 7. ovoga članka najviše deset godina ukupno. (11) Ministarstvo uključuje sažetak politika i mjera u sklopu poticajnog okvira i procjenu njihove provedbe u svoj NECP.“. Primljeno na znanje Članak je u međuvremenu revidiran.
89 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. (1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete: 1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona i/ili su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama 2. krajnji kupac kao kupac s vlastitom proizvodnjom ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže i ne više od 500 kW 3. krajnji kupac kao korisnik postrojenja za samoopskrbu ima priključnu snagu u smjeru predaje električne energije u mrežu koja je manja ili jednaka priključnoj snazi u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže 4. ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički nije veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže na tim obračunskim mjernim mjestima i ne više od 500 kW 5. ukupna priključna snaga u smjeru predaje električne energije u mrežu na obračunskim mjernim mjestima dionika odnosno članova zajednice obnovljive energije nije veća od ukupne priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije na tim obračunskim mjerim mjestima i ne više od 500 kW 6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu predaje višak električne energije u mrežu preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju od opskrbljivača, odnosno preuzima električnu energiju iz mreže 7. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji o kojoj je jednom mjesečno dužan izvijestiti operatora sustava ako ne postoji automatsko očitanje podataka o proizvodnji. (2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji obvezno sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije. (3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici. (4) Opskrbljivači električne energije obvezni su u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom kojem isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu sklopiti ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka. (5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii 2. Ci = 0,9*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii gdje je: – Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. (6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za isporučenu električnu energiju za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka. (7) Za .Pelektričnu energiju koju opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka otkupljuje od korisnika postrojenja za samoopskrbu utvrđuje se vrijednost električne energije Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način: 1. Ci = kSO*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi: Epi >= Eii 2. Ci = kSO*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii gdje je: - kSO = faktor cijene koji će se utvrditi poticajnim okvirom iz članka 53. stavka 7., a koji ne može biti veći od 1 – Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu na obračunskom mjernom mjestu krajnjeg kupca u obračunskom razdoblju, izražena u kWh – PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju krajnji kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, unutar obračunskog razdoblja, izražena u EUR/kWh. (8) Za kupce s vlastitom proizvodnjom i korisnike postrojenja za samoopskrbu utvrđivanje vrijednosti električne energije u skladu sa stavcima 6. i 7. ovoga članka primjenjuje se od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (9) Utvrđivanje vrijednosti električne energije iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se na razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (10) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun korisniku postrojenja za samoopskrbu za električnu energiju predanu u mrežu za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 7. ovoga članka. (11) Obračunsko razdoblje iz stavaka 6. i 10. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec. (12) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavcima 5. i 7. ovoga članka. (13) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu dostaviti opskrbljivaču ili sudioniku na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor. (14) Opskrbljivač ili tržišni sudionik dužan je utvrditi ukupan iznos novčanih primitaka korisnika postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini i o tome obavijestiti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine. (15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električnom energijom dužan je sklopiti ugovor sa sudionikom na tržištu električne energije koji može biti drugi opskrbljivač, zajednica obnovljive energije, operator skladišta energije itd, kojim se uređuje prodaja odnosno dijeljenje viškova električne energije. (16) Odredbe ovoga članka koje se odnose na korisnike postrojenja za samoopskrbu i kupce s vlastitom proizvodnjom primjenjuju se i na dioničare i članove zajednice obnovljive energije te potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički. (17) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje Agenciju, operatora tržišta energije i Ministarstvo o priključnoj snazi svih obračunskih mjernih mjesta korisnika postrojenja za samoopskrbu i kupaca s vlastitom proizvodnjom, te proizvedenoj, preuzetoj i predanoj električnoj energiji na tim obračunskim mjernim mjestima. (18) Operator distribucijskog sustava dužan je predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegova pismenog zahtjeva dostaviti podatak o zbroju svih snaga obračunskih mjernih mjesta na adresi višestambene zgrade vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade. (19) Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade na temelju minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima te se između članova skupine aktivnih kupaca određuje osoba ovlaštena za sklapanje ugovora. (20) Ugovor iz stavka 19. ovoga članka mora sadržavati minimalno sljedeće podatke: – o osobi ovlaštenoj unutar skupine aktivnih kupaca za dostavljanje obavijesti, podataka i informacija suvlasničkoj zajednici – o strankama u ugovoru – o pravima i obvezama skupine aktivnih kupaca vezano uz postrojenje za samoopskrbu, kao i načinu raspodjele električne energije proizvedene iz postrojenja za samoopskrbu u obračunskom razdoblju – o načinu financiranja i otplatama postrojenja za samoopskrbu – o naknadi za upravljanje postrojenjem za samoopskrbu – uvjete pod kojima se naknadno mogu uključiti ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi – o troškovima obračunskog mjernog mjesta, koji mogu uključivati samo mjernu opremu za postrojenje za samoopskrbu, a isključuju troškove priključenja i – o tehničkim podacima postrojenja za samoopskrbu koji mogu biti u prilogu ugovora. (21) Operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz stavka 19. ovoga članka opremiti svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu. (22) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivača iz stavka 19. ovoga članka obavijestiti o svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine članove skupine aktivnih kupaca koji sudjeluju u dijeljenju energije te ga izvještavati o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima odnosno u roku ne dužem od 24 sata od nastanka promjene. (23) Obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi nalazi se na priključku zgrade na mrežu i njime se mjeri isporučena električna energija te se kao trošak tog obračunskog mjernog mjesta smatra samo mjerna oprema za postrojenje za samoopskrbu, isključujući troškove priključenja. (24) Snaga proizvodnog postrojenja za samoopskrbu ne može biti veća od ukupne priključne snage skupine aktivnih kupaca koji sudjeluju u dijeljenju energije u višestambenoj zgradi utvrđene sukladno stavku 18. ovoga članka. (25) Opskrbljivač je dužan čuvati ugovor o samoopskrbi iz stavka 19. ovoga članka za vrijeme trajanja opskrbe višestambene zgrade odnosno za životnog vijeka postrojenja za samoopskrbu. (26) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivaču iz stavka 19. ovoga članka svaki kalendarski mjesec dostaviti mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu. (27) Opskrbljivač iz stavka 19. ovoga članka dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da, sukladno podacima koje je dobio od operatora distribucijskog sustava u realnom vremenu, raspodjeli proizvedenu energiju na sve kupce skupine aktivnih kupaca, a ako postoji višak proizvedene električne energije, to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade. (28) Opskrbljivač iz stavka 19. ovoga članka obračunava električnu energiju sukladno odredbama ovoga članka odnosno uvjetima iz ugovora iz stavka 19. ovoga članka. (29) Nakon zaprimanja podataka iz stavka 26. ovoga članka opskrbljivač električne energije dužan je u roku od tri dana od njihova zaprimanja dostaviti te podatke drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje kupce unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi. (30) Opskrbljivači električne energije iz stavka 29. ovoga članka, koji nisu opskrbljivači iz stavka 19. ovoga članka, dužni su svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi obračunati električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama koje se primjenjuju za istu kategoriju kupaca. (31) Krajnji kupac iz stavka 1. ovoga članka dužan je omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta odnosno omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja. (32) Prilikom određivanja tarifnih modela i tarifne stavke koja regulira naknadu za potrebu prijenosa i distribucije električne energije Agencija odnosno operatori sustava dužni su odrediti naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da odražavaju stvarne troškove te da su razmjerne i nediskriminirajuće. (33) Za proizvodnju električne energije koja se koristi za vlastitu potrošnju kod krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu ne obračunavaju se naknade i pristojbe. Primljeno na znanje zmjene i dopune Zakona donose novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve.
90 ZELENA ENERGETSKA ZADRUGA ZA USLUGE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Pozdravljamo uvođenje registracije Zajednica OIE umjesto zahtjeva ishodovanja dozvole za energetsku djelatnost jer ovo bi trebalo dovesti do značajnog pojednostavljenje postupka. No ukazujemo na činjenicu da osim u uvodnim definicijama u zakonu nigdje nisu definirani detalji kakve pravne osobe su ZOE, koji su sve uvjeti koje ZOE trebaju ispuniti i na koji način. Ovo nas stavlja u situaciju da se potencijalno jednostavan proces upisa u registar može dodatno zakomplicirati, uslijed nepoznanica koje bi zakon trebao razjasniti. Također upis u registar je samo "nulti", početni korak za poslovanje ZOE, i bez ravnopravnog tržišta i sustava poticanja koji je nužan upravo zbog specifičnosti ciljeva i načina rada ZOE, neće biti značajnijeg pomaka u stvarno provedenim projektima, nego ćemo samo imati listu pravnih osoba koje su upisane u registar. Broj zajednica u registru nije osnovni cilj EU direktive, niti ovog zakona. Cilj je kroz ZOE omogućiti građanima da se na jednostavan, siguran i transparentan način izravno uključe u energetsku tranziciju. Primljeno na znanje Smatramo da nije nužno potrebno ograničiti tip pravne osobe kod zajednica OIE, posebice u vidu odredbi Direktive (EU) 2018/2001 o dijeljenju energije.
91 IVO ŠIMIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. "Zakon treba pravednije definirati što je preuzeta energija a što isporučena kod korisnika sa trofaznim priključkom. Naime, ukoliko opterećenje nije simetrično u svakom trenutku, takvi korisnici mogu istovremeno isporučivati energiju po jednoj od faza i preuzimati energiju po nekoj drugoj fazi. Statistički gledano, sustav je stabilniji i izjednačeniji sa što više trofaznih priključaka, međutim kod obračuna isporučene energije i preuzete energije ovi korisnici su u nepravednijem položaju u odnosu na one sa monofaznim priključkom jer kod monofaznih nikada ne može biti isporuke i preuzimanja istovremeno. Molim vas da zakon nalaže da se po sve tri faze računa aritmetička suma tijeka energije u zadanom vremenskom intervalu i prema tome radi obračun." Ovo je posebno bitno za korisnike elektrana sa mikroinverterima na kojima nema mogućnosti prilagodbe snage po fazi već je to fiksno definirano samom instalacijom elektrane (brojem mikroinvertera/panela po pojedinoj fazi). Primljeno na znanje Komentar je tehničke prirode. Uvažavamo navedenu činjenicu, ali radi se zaista o tehničkom pitanju i načinu spajanja. Novi model obračuna kod samoopskrbe je definiran zbog potrebe za plaćanjem naknade za korištenje mreže. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
92 IVAN BARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Poštovani, čini se da se predlagatelj ovog Zakona svim silama potrudio da zaustavi ugradnju sunčanih elektrana za male korisnike. Iako smo na samom dnu u Europi po iskorištavanju Sunčeve energije i iako se godinama govori o tome kako je to naša velika prednost, ovakvim prijedlogom ostat ćemo i dalje na začelju Europe i uvoziti električnu energiju. Vjerojatno je to u interesu nekog lobija. Zaista žalosno. Primljeno na znanje Prijedlog ovih izmjena i dopuna Zakona donosi novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025., bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim izmjenama i dopunama Zakona je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj. Za drugi dio komentara upućujemo Vas na FZOEU, obzirom da je ono provedbeno tijelo.
93 MILJENKO TKALEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Poštovani, budući da su postojeći vlasnici fotonaponskih elektrana napravili proračun investicije po postojećem zakonu, pravila iz istog zakona bi se bez ikakvih promjena i vremenskih ograničenja trebala nastaviti koristiti za sve vlasnike postojećih fotonaponskih elektrana. Promjenom uvjeta postojećim korisnicima, stvarate klimu koja ne promovira investicije i ulaganja u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Za postojeće korisnike se ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve.
94 ZDENKO RADIKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 13. Poštovani predstavnici Ministarstva gospodarstva, usvajanjem predloženih izmjena, konkretno izmjenom članka 51. predmetnog Zakona, čime se najavljuje ukidanje netiranja količina predatih u mrežu s količinama preuzetih iz mreže na mjesečnoj razini, stavljaju se u nepovoljan položaj građani vlasnici fotonaponskih elektrana u kategoriji korisnika postrojenja za samoopskrbu, koji su na temelju svestrane kampanije poticanja ulaganja u fotonaponske sustave u koju je predvodila država kroz svoja ministarstva i FZOEU, bez ikakvih najava (izuzev šture naznake "novog sustava vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe) u posljednjim izmjenama i dopunama ZOIEVK-a" o ukidanju ovog oblika značajne subvencije, predviđali rokove povrata svojih investicija. S obzirom na to da ove teme odnosno nepopularne mjere nema u medijima, većina građana, vlasnika elektrana neugodno će se iznenaditi sredinom veljače 2026.g. kada se ispostave prvi računi po novom obračunu. Dojam je da je država ovim potezom, unatoč neispunjavanju svojih ciljeva prema EU, prebacuje trošak zelene tranzicije na građane, koji će kao često puta, s osjećanjem prevarenosti (jer osim tržišta solarne opreme, država svojim propisima tj. načinom obračuna preuzete/predane el. energije regulira isplativost ulaganja) trebati iznijeti trošak proizvodnje zelene energije, dakako bez nekog financijskog benefita uzevši u obzir početna ulaganja. S obzirom na to da će obračun biti gotovo identičan načinu obračuna poduzetnicima, a čija je cijena opskrbe znatno viša, ovim izmjenama najviše su pogođeni građani jer upravo njima isplativost, odnosno rok povrata postaje najduži. Cijela situacija, prisjećajući se ne tako davnih subvencija otkupa od 3,40 kn/kWh podsjeća na frazu poznatog zastupnika u Hrvatskom saboru, "ko je jamio jamio je", jer ekspanzija daljnjih ulaganja u elektrane za samoopskrbu zasigurno će stati. Primljeno na znanje Izmjene i dopune zakona jasno definiraju način obračuna. Navedeni prijedlog ostavlja na tumačenje što je "tržišna vrijednost", i što će se dogoditi kada ta vrijednosti bude 0 ili negativna. Vezivanje uz tarifnu stavku opskrbe odražava tržišnu vrijednost vodeći računa da je maloprodajno tržište električne energije u RH potpuno otvoreno (svi opskrbljivači slobodno definiraju cijene opskrbe EE). Ako se cijena otkupa veže na tu cijenu, onda možemo smatrati da je cijena otkupa na određeni način ipak "tržišna", Netiranje mrežarine uvedeno je budući EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci.
95 DOMAGOJ DUJMOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. Poštovani, U vremenu kada HEP uvozi energiju iz inozemstva i to nerijetko preko 1000 MW snage (vidjeti na hops.hr podatke uživo) treba stimulirati domaću proizvodnju a ujedno i zelenu proizvodnju. Primjenom formule Ci = 0.9*PKCi*Epi/Eii, bi se jako destimuliralo male korisnike jer je nemoguće pratiti sve parametre od kojih ovisi omjer Epi/Eii. U redu je da se plaća mrežarina na preuzetu energiju ali isto je u redu da formula bude Ci = 0.9*PKCi (dakle bez faktora Epi/Eii). Također, zakon treba pravednije definirati što je preuzeta energija a što isporučena kod korisnika sa trofaznim priključkom. Naime, ukoliko opterećenje nije simetrično u svakom trenutku, takvi korisnici mogu istovremeno isporučivati energiju po jednoj od faza i preuzimati energiju po nekoj drugoj fazi. Statistički gledano, sustav je stabilniji i izjednačeniji sa što više trofaznih priključaka, međutim kod obračuna isporučene energije i preuzete energije ovi korisnici su u nepravednijem položaju u odnosu na one sa monofaznim priključkom jer kod monofaznih nikada ne može biti isporuke i preuzimanja istovremeno. Molim vas da zakon nalaže da se po sve tri faze računa aritmetička suma tijeka energije u zadanom vremenskom intervalu i prema tome radi obračun. Primljeno na znanje Komentar je tehničke prirode. Intervalna električna brojila koja ugrađuje HEP ODS to odgovarajuće registriraju - preuzimanje i predaju po fazama. Tema je sigurno važna, ali je predmet Zakona o mjeriteljstvu i Mrežnih pravila distribucijskog sustava (u dijelu koji uređuje mjerenje), a ne ZOIEVUK. To se već godinama primjenjuje kod poduzetnika (kupaca s vlasititom proizvodnjom) i sada će se jednakoobrazno primjenjivati i kod kućanstava. Novi model obračuna kod samoopskrbe je definiran zbog potrebe za plaćanjem naknade za korištenje mreže. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
96 MATIJA SUČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 20. Prema članku 20 st(5) - znači li to da svi kupci s vlastitom proizvodnjom koji će do 31.12.2025 ishodovati "obavijest o mogućnosti priključenja (suglasnost)" te potpisati ugovor o korištenju mreže i ugovor o opskrbi, imaju pravo na identičan obračun računa za električnu energiju kakav se primjenjuje danas? Primljeno na znanje Točno, svatko tko do 31.12.2025. ishodi navedene dozvole, ostaje po "starom". Navedeno je korigirano i dodano u članku 51.: (21) Za korisnike postrojenja za samoopskrbu, koji su ostvarili pravo na obračun električne energije, naknade te porezna i ostala davanja prema odredbama članka 51. stavaka 7., 8., 9. i 10. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 138/21. i 83/23.), ista odredba se primjenjuje za razdoblje od deset godina, a koje počinje teći od datuma izdavanja potvrde o trajnom pogonu za proizvodno postrojenje. (22) Na krajnje kupce električne energije kategorije kućanstvo, koji do 31. prosinca 2025. predaju uredni zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja i kojima operator distribucijskog sustava izda obavijest o mogućnosti priključenja sukladno pravilima o priključenju na distribucijsku mrežu, primjenjuje se stavak 21. ovoga članka.“.
97 HRVATSKA STRUČNA UDRUGA ZA SUNČEVU ENERGIJU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. Sporan je Članak 51. jer se NOVIM prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji ne uzima u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi kao što je bilo do sada. Izbačen je komplet stavak (7) staroga Zakona koji je jasno definirao obračun potrošnje električne energije temeljem razlike između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi i tako se poticala ugradnja Sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju električne energije. Primljeno na znanje Primjenom neto-obračuna i intervalnih brojila koja primopredaju električne energije registriraju u 15 minutnim razdobljima (u oba smjera), razmjena na sučelju s mrežom se vrednuje i preciznije nego li su razdoblja više i niže tarife. Štoviše, omogućavaju opskrbljivačima da primjenjuje takozvane dinamičke cijene (kako ih definira ZOTEE) koje se satno razlikuju. U tom slučaju je i cijena otkupa satna, a ne vezana uz razdoblje VT i NT. Razdoblja koja spominjete se odnose na obračun mrežarine i to treba razlikovati. Uglavnom, intervalna brojila koja ugrađuje HEP ODS registriraju 15 minutno i omogućavaju primjenu 15 min cijena što trenutačno nije slučaj u praksi da se takve cijene primjenjuju. Ali ZOIEVUK to ne sprječava. U slučaju da su cijene 15-min, ZOIEVUK omogućava da se neto obračun provodi 15 min. Novi model obračuna kod samoopskrbe je definiran zbog potrebe za plaćanjem naknade za korištenje mreže. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja.
98 HRVATSKA STRUČNA UDRUGA ZA SUNČEVU ENERGIJU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Nije jasno zašto Zakonodavac ide u ovako drastične izmjene Zakona kada je Republika Hrvatska u pogledu korištenja Sunčeve energije u dobivanju električne energije na začelju zemalja Europske unije. Izvor: SolarPower Europe. Primljeno na znanje Prijedlog ovih izmjena i dopuna Zakona donosi novi model samoopskrbe usmjeren na ukidanje tzv. „neto mjerenja“ i prijelaz na model „neto obračuna“. U ovome modelu, krajnji kupac plaća naknadu za korištenje mreže za preuzetu električnu energiju iz mreže, a mrežu garantira otkupna cijena za viškove električne energije predane u mrežu, povezana s tarifom za opskrbu električnom energijom. Republika Hrvatska ostvaruje svoje ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije (42,5% u 2023.) te udjela OIE u neposrednoj potrošnji električne energije (76,7%, čime smo skoro u vrhu država članica EU). Nadalje, zaključno s veljačom 2025., bilo je ukupno instalirano 572 MW postrojenja u sustavu samoopskrbe i kupaca s vlastitom proizvodnjom. Prema navedenim brojkama, možemo zaključiti da su se postojećim sustavom poticanja ostvarili ciljevi. Sukladno pozitivnim EU propisima, ukinut je i PDV na sunčane elektrane, čime je značajno smanjen trošak za fizičke osobe. EU EMD direktiva nalaže jednaki tretman svih korisnika mreže u kategoriji kupaca kada je riječ o plaćanju naknade za korištenje mreže (mrežarina). U tom smislu prekid primjene sustava neto-mjerenja kod obračuna mrežarine novih korisnika postrojenja za samoopskrbu je trebao biti implementiran do početka 2024. Međutim, Republika Hrvatska je od EU dobila derogaciju do kraja 2025. Obzirom na navedeno, bilo je nužno ove godine uvesti zakonsku obvezu prema kojoj su NOVI sustavi samoopskrbe (koji predaju zahtjeve ODS-u nakon 1.1.2026.) dužni plaćati naknadu za korištenje mreže bez primjene neto-mjerenja, dakle kao i svi drugi korisnici mreže iz kategorije krajnji kupci. Zakonom se garantira minimalna otkupna cijena za viškove električne energije, što predstavlja također jedan vid poticanja. Faktor odnosa preuzete i isporučene energije uveden je radi destimuliranja predimenzioniranja elektrana u odnosu na potrošnju, a opet da se zadrži fleksibilnost potrošnje i proizvodnje. Važno je napomenuti da se za postojeće korisnike ne mijenja sustav, osim trajanja od 10 godina, koje je uvedeno s ciljem ograničavanja trajanja poticanja, a definirano je na temelju analize isplativosti za tipične slučajeve. Zaključno, očigledno je tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj razigrano, a ciljevi postignuti, čime zapravo prestaje potreba za poticajima. Međutim, uzimajući u obzir pozitivnu praksu, ovim izmjenama i dopunama Zakona je ostavljena mogućnost daljnjeg poticanja korištenja OIE za sustave samoopskrbe. Dakle, poticaji su dostupni u vidu nulte stope PDV-a, poticaja na strani investicije te reguliranog otkupa, što proizvođače stavlja u vrlo povoljan položaj. Za drugi dio komentara upućujemo Vas na FZOEU, obzirom da je ono provedbeno tijelo.