Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na Prijedlog Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIROSLAV BOŽIĆ OZNAČIVANJE HR GNOJIDBENOG PROIZVODA, DIO II. Hrvatska industrija šećera (HIŠ) sugerira u ovom Dodatku III. Ispod naslova DIO II. Dodati podnaslov „Posebni uvjeti označivanja“, slično kako je to učinjeno i Uredbi 2019/1009 koja je podloga za ovaj Pravilnik. Za HIŠ: Miroslav Božić, savjetnik Uprave Prihvaćen Ministarstvo će dodati podnaslov „Posebni uvjeti označivanja“ u Dio II, Dodatka III. Pravilnika.
2 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, Za Tipove 1. - 6. ako se sastoje od jednog ili više KSM 1. (uključujući inhibitore), KSM 2., KSM 3., KSM 4., KSM 5., KSM 6., KSM 7., KSM 8., KSM 9., KSM 10., KSM 11., KSM 12., KSM 13., KSM 14. i/ili KSM 15. i Tip 7. osim ako sadrži najmanje 28 % mase dušika (N) iz Tipa 1.C.I.a.1.A. obvezna tehnička dokumentacija podrazumijeva: OIEH komentar na točku (i) – dokaz o dosezanju krajnje točke proizvodnog lanca za proizvode prema Uredbi (EZ) br. 1069/2009 OIEH predlaže dodatno pojašnjenje zahtjeva iz točke (i), koji se odnosi na dostavljanje dokaza da su dobiveni proizvodi, u smislu Uredbe (EZ) br. 1069/2009, dosegnuli krajnju točku proizvodnog lanca. Naime, u slučajevima kada HR gnojidbeni proizvod sadrži gnojovku ili stajnjak, koji se u skladu s važećim zakonodavstvom mogu izravno koristiti u poljoprivredi i nisu podložni dodatnoj obradi, nejasno je što se konkretno smatra „dokazom“ o dosezanju krajnje točke proizvodnog lanca. Molimo da se precizira koji točno dokument zadovoljava ovaj uvjet – primjerice, je li riječ o komercijalnom dokumentu (KD) ili nekoj drugoj vrsti potvrde. Jasna definicija zahtjeva doprinijela bi pravnoj sigurnosti proizvođača i nadležnih tijela prilikom kontrole dokumentacije. Prihvaćen U KSM-u 3, KSM-u 5, KSM-u12, KSM-u 13, KSM-u 14 i KSM-u 15 podtočka a) se mijenja i glasi: (a) krajnja točka u proizvodnom lancu utvrđuje se u skladu s člankom 5. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EZ) br. 1069/2009, odnosno trenutno važećim delegiranim aktom u skladu s člankom 51.a kojima se Uredba br. 1069/2009 dopunjuje utvrđivanjem krajnje točke u proizvodnom lancu nakon koje se na dobivene proizvode više ne primjenjuju zahtjevi ove Uredbe; U Dodatku V. propisat će se novi Obrazac 4. IZJAVA O DOSTIZANJU KRAJNJE TOČKE PROIZVODNOG LANCA U SMISLU UREDBE (EZ) br. 1069/2009
3 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi, TEHNIČKA DOKUMENTACIJA U Dodatku IV koji se odnosi na Tehničku dokumentaciju nigdje se ne navode se muljevi s pročistača otpadnih voda, a koji se spominju u točki 4. B. Uzgojni supstrati za nepoljoprivredne namjene). Isti nisu KSM, ali kako postoje u točki 4.B predlažemo uvrstiti ih i u ovaj dio Pravilnika Prihvaćen Ministarstvo će Dodatak II. dopuniti s: KSM-om 16. Industrijski muljevi s pročistača otpadnih voda proizvodnih pogona u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
4 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA III. SASTAVNI MATERIJALI, Članak 11. Članovi Hrvatske gospodarske komore predlažu dobuniti članak 11. Pravilnika na način da se iza KSM 15 doda nova kategorija sastavnih materijala koja bi glasila KSM 16 - Muljevi s pročistača otpadnih voda. Naime, u članku 3. ovoga Prijedloga Pravilnika kao vrsta gnojidbenih proizvoda navodi se d. Tip 4. Uzgojni supstrati. Dalje u tekstu prijedloga pravilnika pod Tip 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE, propisano je da se kao sastavni materijali za  proizvodnju uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene koriste: svi KSM-ovi iz Dodatka II. ovog Pravilnika; muljevi sa pročistača otpadnih voda i iznimno samo industrijski muljevi sa pročistača otpadnih voda proizvodnih pogona u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Obzirom da su muljevi s pročistača otpadnih voda definirani kao sastavni dio uzgojnih supstrata koji su člankom 3. definirani kao vrsta gnojidbenih proizvoda, potrebno ih je dodati u članak 11. kojim su propisani sastavni materijali gnojidbenih proizvoda, a kako bi odredbe čl. 3, članka 11. i odredbe koje se odnose na 4.B uzgojne supstrate za nepoljoprivredne namjene bile sukladne, a ne u koliziji jedne s drugima. Prihvaćen Ministarstvo prihvaća navedni komentar čime se Dodatak II. dopunjuje s KSM-om 16. Industrijski muljevi s pročistača otpadnih voda proizvodnih pogona u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i s KSM-om 17. Muljevi s pročistača komunalnih otpadnih voda.
5 IRENA BRAJEVIĆ V. NAČIN I SADRŽAJ OZNAČIVANJA, Članak 16. Predlažemo mijenjanje sadržaja teksta članka 16 ili brisanje. Naime, navedeno je da Upute o preporučenoj dozi i uvjetima uporabe nisu obvezni podaci na deklaraciji, a onda kasnije u dijelu „Dio I. Opći zahtjevi za označivanje“ jedna od informacija koja se treba navesti na etiketi je „d) upute za predviđenu namjenu, uključujući i predviđene količine, vrijeme i način primjene….“. Prihvaćen Iz članka 16., stavka 1. Pravilnika izbrisana je točka 1. upute o preporučenoj dozi HR gnojidbenog proizvoda i uvjetima.
6 IRENA BRAJEVIĆ V. NAČIN I SADRŽAJ OZNAČIVANJA, Sadržaj deklaracije U ime Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja (CROCPA) upućujemo komentare i nekoliko pitanja na koja Vas ljubazno molimo odgovor. Članak 15 - ako se proizvod prepakirava, mišljenja smo da je potrebno dodati riječi „prepakirao/pakirao“ + ime tvrtke. U Uredbi 2019/1009, članku 11. se to navodi kao obvezan podatak. Prihvaćen Ministarstvo prihvaća prijedlog te se članak 15., stavak 1. dopunjuje sljedećim: 6. riječi „pakirao” ili „prepakirao”ako uvoznik ili distributer pakira ili prepakirava HR gnojidbeni proizvod, a ne smatra se proizvođačem u skladu s člankom 3., stavkom 1., točkom 6. Zakona.
7 EKO-FLOR PLUS D.O.O. ZA KOMUNALNE USLUGE I TRGOVINU KATEGORIJE SASTAVNIH MATERIJALA (KSM-ovi), NAZIVI KSM-ova Tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. temeljem Ugovora o obavljanju usluge obrade otpadne ambalaže od drva sklopljenim s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovorni je obrađivač otpadne ambalaže od drva. Također, temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike KLASA: UP/I-351-01/18-38/21, URBROJ: 517-03-2-18-5, trgovačkom društvu EKO-FLOR PLUS d.o.o., izdano je ovlaštenje da s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sklopi ugovor za obavljanje usluge obrade otpadne ambalaže - drvene ambalaže ključni broj otpada 15 0l 03 postupkom R3 - recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe na lokaciji Kloštar Ivanić, Duga ulica 60. Premda su Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada iz 2014. bile izrijekom propisane vrste otpada koji ulazi u postupak oporabe za proizvodnju komposta, prijedlogom Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima KB 15 01 03 ambalaža od drveta (mehanički obrađeno/kemijski netretirano drvo) isključena je kao sirovina koja ulazi u kompost ili gnjojidbeni proizvod te stoga predlažemo uvođenje KSM – ambalaža od drveta., kako bi se istoj omogućila daljnja obrada recikliranjem/obnavljanjem. Prihvaćen U Dodatku II., KSM-u 3. KOMPOST, točki 1. dodaje se nova podtočka koja glasi: (f) ambalaže od drveta, uključujući netretirane drvene spremnike, posude, sanduke, palete, i sl, osim: i. otpada koji sadrži premaze i ii. otpada koji sadrži zaštitna sredstva koja nisu biološki razgradiva.
8 EKO-FLOR PLUS D.O.O. ZA KOMUNALNE USLUGE I TRGOVINU III. SASTAVNI MATERIJALI, Članak 11. Tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. temeljem Ugovora o obavljanju usluge obrade otpadne ambalaže od drva sklopljenim s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovorni je obrađivač otpadne ambalaže od drva. Također, temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike KLASA: UP/I-351-01/18-38/21, URBROJ: 517-03-2-18-5, trgovačkom društvu EKO-FLOR PLUS d.o.o., izdano je ovlaštenje da s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sklopi ugovor za obavljanje usluge obrade otpadne ambalaže - drvene ambalaže ključni broj otpada 15 0l 03 postupkom R3 - recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe na lokaciji Kloštar Ivanić, Duga ulica 60. Premda su Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada iz 2014. bile izrijekom propisane vrste otpada koji ulazi u postupak oporabe za proizvodnju komposta, prijedlogom Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima KB 15 01 03 ambalaža od drveta (mehanički obrađeno/kemijski netretirano drvo) isključena je kao sirovina koja ulazi u kompost ili gnjojidbeni proizvod te stoga predlažemo uvođenje KSM – ambalaža od drveta., kako bi se istoj omogućila daljnja obrada recikliranjem/obnavljanjem. Prihvaćen U Dodatku II., KSM-u 3. KOMPOST, točki 1. dodaje se nova podtočka koja glasi: (f) ambalaže od drveta, uključujući netretirane drvene spremnike, posude, sanduke, palete, i sl, osim: i. otpada koji sadrži premaze i ii. otpada koji sadrži zaštitna sredstva koja nisu biološki razgradiva.
9 IVICA LOSSO V. NAČIN I SADRŽAJ OZNAČIVANJA, Članak 16. Upute o preporučenoj dozi i uvjetima uporabe predlažemo staviti kao obvezni dio deklaracije iz razloga informiranja krajnjih kupaca te sprečavanja prekomjerne uporabe te time i sprečavanja onečišćavanja okoliša. Prihvaćen Iz članka 16., stavka 1. Pravilnika izbrisana je točka 1. upute o preporučenoj dozi HR gnojidbenog proizvoda i uvjetima.
10 KRISTIJAN KONOPKA TIP 1.: GNOJIVA, TIP 1.A: ORGANSKA GNOJIVA Uredba 2019/1009 ne propisuje granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova za organska gnojiva, stoga predlažem izbaciti to iz Pravilnika. Propisujući dodatne kriterije štetimo hrvatskim proizvođačima povećavajući cijenu analiza. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova za organska gnojiva.
11 KRISTIJAN KONOPKA TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.A. UZGOJNI SUPSTRATI ZA POLJOPRIVREDNE NAMJENE Predlažem izbaciti točku 2. (a) jer se granična vrijednost za nikal u Uredbi 2019/1009 odnosi na ukupni, a ne bioraspoloživi sadržaj. Nije prihvaćen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/1768 оd 23. lipnja 2021. u Uredbu (EU) 2019/1009 dodana je točka 2. (a) što je preneseno u Pravilnik.
12 SANJA SLUNJSKI TIP 3.A: ORGANSKI POBOLJŠIVAČI TLA, TIP 3.A.II.: ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA PAH i PCB izbaciti - Uredba EU 2019/1009 ih ne navodi Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
13 SANJA SLUNJSKI TIP 1.: GNOJIVA, TIP 1.B: ORGANSKO-MINERALNA GNOJIVA PAH i PCB izbaciti iz tablice, nisu navedeni u Uredbi EU 2019/1009. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
14 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, Za Tipove 1. - 6. ako se sastoje od jednog ili više KSM 1. (uključujući inhibitore), KSM 2., KSM 3., KSM 4., KSM 5., KSM 6., KSM 7., KSM 8., KSM 9., KSM 10., KSM 11., KSM 12., KSM 13., KSM 14. i/ili KSM 15. i Tip 7. osim ako sadrži najmanje 28 % mase dušika (N) iz Tipa 1.C.I.a.1.A. obvezna tehnička dokumentacija podrazumijeva: OIEH predlaže izuzimanje digestata iz zahtjeva navedenog pod točkom e), koji propisuje da tehnička dokumentacija mora sadržavati "uzorak oznake ili letka, ili oboje, iz članka 17. stavka 1., koji sadrži informacije koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom III." Digestat se najčešće koristi kao tekući gnojidbeni proizvod koji se neposredno, bez pakiranja, aplicira na poljoprivredne površine. U takvom načinu primjene, uvođenje obveze izrade letka ili oznake nije svrhovito niti provedivo, budući da proizvod ne dolazi u komercijalnom pakiranju koje bi zahtijevalo takvu vrstu deklaracije. Smatramo da je u slučaju digestata dovoljno dostaviti Izjavu o sukladnosti i važeću analizu digestata kako bi se ispunili zahtjevi za transparentnost i sigurnost primjene. Predlažemo stoga da se za digestate izostavi obveza dostavljanja uzorka oznake ili letka iz tehničke dokumentacije. Nije prihvaćen Sadržaj deklaracije propisan je člancima 15., 16. i 17. Pravilnika te utvrđen u Dodatku III. ovoga Pravilnika. Člankom 17. propisano je podaci iz članaka 15. i 16. ovoga Pravilnika moraju biti vidljivo izdvojeni od bilo kojeg drugog podatka koji se nalazi na ambalaži i naljepnici, odnosno oznaci koja je pričvršćena na pakiranje ako se HR gnojidbeni proizvod isporučuje u pakiranju ili popratnoj dokumentaciji (letku) ako se HR gnojidbeni proizvod isporučuje bez ambalaže. Slijedom navedenog, HR gnojidbeni proizvod koji se isporučuju bez ambalaže moraju imati popratnu dokumentaciju (letak).
15 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE TIP 3.A: ORGANSKI POBOLJŠIVAČI TLA, TIP 3.A.II.: ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA OIEH komentar na zahtjev za ispitivanjem prisutnosti Salmonella spp. i Escherichia coli kod Tipa 3.A.II. ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA OIEH predlaže usklađenje zahtjeva iz točke 4., koji se odnosi na prisutnost patogenih organizama – konkretno, odsutnost bakterije Salmonella spp. u uzorku od 25 g ili 25 ml i Escherichia coli i enterokoki u uzorku količine 1g ili ml – s važećim zakonodavstvom Europske unije, posebice Uredbom (EU) br. 142/2011. Prema Odjeljku 3. Priloga V. Uredbe 142/2011, već su jasno propisani mikrobiološki standardi za ostatke digestije i kompost koji uključuju testiranje na Salmonella spp. i Escherichia coli. Ove analize, u slučajevima kada se koriste nusproizvodi životinjskog podrijetla, već provodi veterinarska inspekcija. U tom kontekstu, ponavljanje istih zahtjeva u Pravilniku o HR gnojidbenim proizvodima predstavlja administrativno i financijsko opterećenje za subjekte bez dodatne koristi za sigurnost proizvoda. Predlažemo da se ovaj zahtjev preformulira tako da ne dolazi do dupliciranja analiza, već da se u slučajevima obuhvaćenima Uredbom 142/2011 prihvaćaju rezultati analiza koje su već u nadležnosti veterinarske inspekcije. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća zbog mogućeg naknadnog povećanja broja bakterija u uzorku.
16 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE TIP 3.A: ORGANSKI POBOLJŠIVAČI TLA, TIP 3.A.II.: ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA OIEH predlaže brisanje onečišćujuće tvari "PCB" iz točke 2. „Najveća dopuštena količina onečišćujućih tvari“ za Tip 3.A.II. ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA. Naime, Uredba (EU) 2019/1009 o stavljanju na tržište EU gnojidbenih proizvoda ne propisuje obvezu analize prisutnosti PCB-a za ovu kategoriju proizvoda. Uredba također potiče države članice da nacionalne propise prilagode specifičnostima i potrebama vlastitog tržišta. Uvrštavanje PCB-a u obvezne parametre analize stavlja hrvatske proizvođače u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale proizvođače unutar EU jer im povećava troškove analize bez jasno opravdanog doprinosa sigurnosti ili zaštiti okoliša. Dodatno, sirovine koje bi potencijalno mogle sadržavati poliklorirane bifenile (PCB), poput otpadnih voda i muljeva iz pročistača otpadnih voda, kemijske i metalurške industrije, taložnih soli ili materijala iz procesa pirolize miješanog otpada, u praksi se ne koriste kao sirovina u bioplinskim postrojenjima u Republici Hrvatskoj. Digestat bioplinskih postrojenja se proizvodi iz stajskog gnoja, biljnog materijala, prehrambenog otpada i otpadnog mulja isključivo iz prehrambene industrije, koji nisu poznati izvor kontaminacije PCB-om. Stoga je rizik od prisutnosti PCB-a u digestatu iz takvih postrojenja nepostojeći. Uzimajući u obzir da ovi proizvodi temelje na sirovinama koje ne sadrže onečišćenja PCB-om, dodatno testiranje u pravilu ne doprinosi proporcionalno većoj razini sigurnosti, dok s druge strane stvara dodatne troškove i regulatorni teret za proizvođače u RH. U svrhu uravnoteženog pristupa, predlažemo da se: • PCB ukloni iz popisa obveznih parametara za ovu kategoriju. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PCB-ova.
17 DINO DE BONA VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 19. Popis ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kakvoće gnojiva i poboljšivača tla (NN 131/2015, 041/2019), i Popis mineralnih gnojiva upisanih u Upisnik gnojiva (prema trgovačkom imenu i proizvođaču gnojiva) (NN 106/2013) kao podzakonski akti nevažećeg Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/2003) još su uvijek važeći (barem u Središnjem katalogu službenih dokumenata RH). Stupanjem na snagu ovog Pravilnika trebali bi prestati važiti. Nije prihvaćen U članku 32. Zakona propisano je da danom stupanja na snagu ovoga Zakona između ostalog prestaju važiti: – Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine«, br. 163/03., 40/07., 81/13., 14/14. i 32/19.) – Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji za ispitivanje kakvoće gnojiva i poboljšivača tla (»Narodne novine«, br. 80/07. i 99/10.) temeljem kojih su navedeni popisi objavljeni.
18 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZAHTJEVI POVEZANI S KSM-ovima, KSM 15.: OPORABLJENI MATERIJALI VISOKE ČISTOĆE Predlažemo dopuniti točku 2. alineju e) na način da se na kraju rečenice, dodaju sljedeće riječi "i mulja od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku uporabu, koji nema opasna svojstva navedena u Prilogu III. Direktive 2008/98/EZ". Nije prihvaćen Ulazni materijali za oporabljene materijale visoke čistoće propisani su u KSM-u 15 ovoga Pravilnika.
19 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZAHTJEVI POVEZANI S KSM-ovima, KSM 6. NUSPROIZVODI PREHRAMBENE INDUSTRIJE Predlažemo, iza alineje f) dodati novu alineju koja glasi: g) muljevi i vapna iz postrojenja za proivodnju pitke vode, vode za industrijsku upotrebu i otpadne vode iz prehrambene industrije koje nisu proglešene nusproizvodom a nemaju opasna svojstva navedena u prilogu III Direktive 2008/98/EZ Nije prihvaćen KSM-ovi koji proizlaze iz prehrambene industrije navedeni u KSM-u 6 NUSPROIZVODI PREHRAMBENE INDUSTRIJE ovoga Pravilnika.
20 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.A. UZGOJNI SUPSTRATI ZA POLJOPRIVREDNE NAMJENE Predlažemo iz tablice izbaciti parametre PAH i PCB te ostale vrijednosti uskladiti s Uredbom EU 2019/1009. Obrazloženje: 1. Uvođenje parametara koji ne postoje u Uredbi znači stavljanje u nepovojniji položaj gospodarskih subjekata u RH, od onih koji posluju u EU 2. Potreba analize parametara PAH i PCB znači i dodatni trošak za akreditaciju laboratorija, čime se povećava trošak poslovanja. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
21 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 3.A: ORGANSKI POBOLJŠIVAČI TLA, TIP 3.A.I.: ORGANSKI KRUTI POBOLJŠIVAČ TLA Predlažemo izmijeniti vrjiednosti kadmija, žive i olova u tablici na način da isti iznose: Cd-2, Hg-1, Pb-120. Nadalje, predlažemo, u tablici iza riječi arsen dodati riječ anorganski te ujedno predlažemo izbaciti parametre PAH i PCB s obzirom da isti nisu propisani Uredbom (EU) 2019/1009 što proizvođače iz Republike Hrvatske se stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva u EU. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer su na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašene granične vrijednosti za navedene elemente te za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
22 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZAHTJEVI POVEZANI S TIPOVIMA HR GNOJIDBENIH PROIZVODA, TIP 2.: VAPNENI MATERIJALI Članovi Hrvatske gospodarske komore predlažu izmijeniti najveće dopuštene količine kadmija (Cd), žive (Hg) i olova (Pb) i to na način da iste iznose: -kadmij - 2 -živa - 1 -olovo - 120. Obrazloženje: isti uvjeti za proizvođače gnojiva RH, kao i ostale u EU, sukladno Uredbi EU 2019/1009. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer su na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašene granične vrijednosti za kadmij, živu i olovo.
23 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 1.: GNOJIVA, TIP 1.B: ORGANSKO-MINERALNA GNOJIVA Članovi Hrvatske gospodarske komore predlažu izmijeniti predložnu najveću dopuštenu količinu kadmija, ako je ukupni maseni udio fosfora (P) jednak ili veći od 5% ekvivalenta mase fosforovog pentoksida (P 2 O 5 ) u organsko-mineralnom gnojivu i to na način da se umjesto predloženih 20 mg Cd/kg P 2 O 5 propiše 60mg Cd/kg P 2 O 5. Naime, Uredbom EU 2019/1009 je definirano 60 mg, a smanjenje na 20 je vrlo nepovoljno za proizvođača u RH. Gnojiva iz EU mogu imati udio od 60 mg, uvozom tih gnojiva koji će biti dozvoljen jer će ista udovoljavati zahtjevima Uredbe ona će završavati u tlu, pa ako se željela postići zaštita tla, ta svrha neće biti ispunjena. Jedino što će se postići je primjena strožih kriterija pri proizvodnji domaćih gnojiva (20 mg Cd/kg P 2 O 5), što je nepovoljne za proizvođače gnojiva u RH. Nadalje, predlaže se iz tablice izbaciti parametre PAH i PCB s obzirom da isti nisu predviđeni Uredbom EU 2019/1009. Uvrštavanjem istih u pravilnik proizvođači iz Republike Hrvatske se stavljaju u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva u EU. Nije prihvaćen Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer su na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašene granične vrijednosti za kadmij i za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
24 VATROSLAV ŠRAJER TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE U Republici Hrvatskoj je 15.04.2023. godine, stupio na snagu Zakon o gnojidbenim proizvodima. Navedenim Zakonom utvrđuju se nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za provedbu istog Zakona, uvjeti za ovlaštenje laboratorija za kontrolu kakvoće HR gnojidbenih proizvoda, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti EU gnojidbenih proizvoda, zahtjevi koje moraju ispunjavati HR gnojidbeni proizvodi i EU gnojidbeni proizvodi, stavljanje na raspolaganje na tržište HR gnojidbenih proizvoda i EU gnojidbenih proizvoda, obveze gospodarskih subjekata, uvjeti za obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te prekršajne odredbe. Člankom 17 Zakona o gnojidbenim proizvodima, HR gnojidbeni proizvodi su prema funkciji razvrstani na sljedeći način: 1. gnojiva 2. vapneni materijali 3. poboljšivači tla 4. uzgojni supstrati 5. inhibitori 6. biljni biostimulansi 7. mješavine gnojidbenih proizvoda. Ujedno je stavkom 3. propisano da će detaljno razvrstavanje HR gnojidbenih proizvoda prema funkcijama, zahtjeve kakvoće za HR gnojidbene proizvode, način i sadržaj označivanja HR gnojidbenog proizvoda i odstupanja od deklariranog sadržaja ministar nadležan za poljoprivredu propisati pravilnikom. Člankom 2 Zakonom se osigurava provedba Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25. 6. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/1009). Uredbom (EU) 2019/1009 „gnojidbeni proizvod” se definira kao tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da sačinjava rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane. U članku 4. pod nazivom zahtjevi za proizvode utvrđuje se da 1. Gnojidbeni proizvod EU-a mora: (a) ispunjavati zahtjeve iz Priloga I. za relevantnu kategoriju funkcije proizvoda; (b) ispunjavati zahtjeve iz Priloga II. za relevantnu kategoriju ili kategorije sastavnih materijala; i (c) biti označen u skladu sa zahtjevima za označivanje iz Priloga III. 2. Za sve aspekte koji nisu obuhvaćeni Prilogom I. ili II. gnojidbeni proizvodi EU-a ne smiju predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, za sigurnost ili za okoliš. U prilogu II Uredbe (EU) 2019/1009 utvrđene su kategorije sastavnih materijala „gnojidbenog proizvoda EU“ te se navodi: Gnojidbeni proizvod EU-a sastoji se isključivo od sastavnih materijala koji su u skladu sa zahtjevima za jednu ili više CMC-ova navedenih u ovom Prilogu. Sastavni materijali i materijali koji se upotrebljavaju u njihovoj proizvodnji ne sadrže nijednu od tvari za koje su maksimalne granične vrijednosti navedene u Prilogu I. u količinama koje bi ugrozile usklađenost gnojidbenog proizvoda EU-a s primjenjivih zahtjeva tog Priloga. Sastavni materijali „gnojidbenog proizvoda EU“ su: CMC 1.: Tvari i smjese iz neprerađenih sirovina CMC 2.: Biljke, dijelovi biljaka ili biljni ekstrakti CMC 3.: Kompost CMC 4.: Digestati svježih usjeva CMC 5.: Digestati koji nisu digestati svježih usjeva CMC 6.: Nusproizvodi prehrambene industrije CMC 7.: Mikroorganizmi CMC 8.: Polimeri hranjiva CMC 9.: Polimeri koji nisu polimeri hranjiva CMC 10.: Dobiveni proizvodi u smislu Uredbe (EZ) br. 1069/2009 CMC 11.: Nusproizvodi u smislu Direktive 2008/98/EZ Ono što je bitno istaknuti da Uredba (EU) 2019/1009 za dva CMC kao sastavna materijala EU gnojidbenog proizvoda i to za kompost CMC3 i Digestati koji nisu digestati svježih usjeva CMC 5 izričito propisuje u Prilogu II sljedeće: CMC 3.: KOMPOST 1. Gnojidbeni proizvod EU-a može sadržavati kompost dobiven aerobnim kompostiranjem isključivo jednog ili više sljedećih ulaznih materijala: (a) biootpada u smislu Direktive 2008/98/EZ koji nastaje odvojenim prikupljanjem biootpada na izvoru; (b) dobiveni proizvodi iz članka 32. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za koje je krajnja točka u proizvodnom lancu utvrđena u skladu s člankom 5. stavkom 2 trećim podstavkom te Uredbe; (c) živih ili mrtvih organizama ili njihovih dijelova koji nisu obrađivani ili su obrađivani samo ručno, mehaničkim i gravitacijskim sredstvima, otapanjem u vodi, flotacijom, ekstrakcijom vodom, parnom destilacijom ili zagrijavanjem isključivo radi uklanjanja vode, ili su ekstrahirani iz zraka na bilo koji način, osim — organskog dijela miješanog komunalnog otpada iz kućanstva odvojenog mehaničkom, fizikalno-kemijskom, biološkom i/ili ručnom obradom, — mulja otpadnih voda, industrijskog mulja ili jaružnog mulja i — nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za koje nije utvrđena krajnja točka u proizvodnom lancu u skladu s člankom 5. stavkom 2 trećim podstavkom te Uredbe; CMC 5.: DIGESTATI KOJI NISU DIGESTATI SVJEŽIH USJEVA 1. Gnojidbeni proizvod EU-a može sadržavati digestat dobiven anaerobnom digestijom isključivo jednog ili više sljedećih ulaznih materijala: (a) biootpada u smislu Direktive 2008/98/EZ koji nastaje odvojenim prikupljanjem biootpada na izvoru; (b) dobivenih proizvoda iz članka 32. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za koje je krajnja točka u proizvodnom lancu utvrđena u skladu s člankom 5. stavkom 2 trećim podstavkom te Uredbe; (c) živih ili mrtvih organizama ili njihovih dijelova koji nisu obrađivani ili su obrađivani samo ručno, mehaničkim i gravitacijskim sredstvima, otapanjem u vodi, flotacijom, ekstrakcijom vodom, parnom destilacijom ili zagrijava njem isključivo radi uklanjanja vode, ili su ekstrahirani iz zraka na bilo koji način, osim: i. organskog dijela miješanog komunalnog otpada iz kućanstva odvojenog mehaničkom, fizikalno-kemijskom, biološkom i/ili ručnom obradom, ii. mulja otpadnih voda, industrijskog mulja ili jaružnog mulja, HR 25.6.2019. Službeni list Europske unije L 170/63 iii. nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda obuhvaćenih područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za koje nije utvrđena krajnja točka u proizvodnom lancu u skladu s člankom 5. stavkom 2 trećim podstavkom te Uredbe; U skladu sa navedenom Uredbom mulj iz otpadnih voda, industrijski mulj i jaružni mulj ne može biti u sastavu „gnojidbenog proizvoda EU“. Odlukom Komisije (EU) 2022/1244 оd 13. srpnja 2022. o uspostavi mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a za uzgojne supstrate i poboljšivače tla (priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 4758) (Tekst značajan za EGP) o dodijeli znaka za okoliš EU-a za uzgojne supstrate i poboljšivače tla u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010, i stim u vezi da proizvod mora pripadati skupini proizvoda „uzgojni supstrati i poboljšivači tla” kako je definirana u članku 1. Odluke te ispunjavati mjerila i s njima povezane zahtjeve u pogledu procjene i verifikacije koji su utvrđeni u Prilogu Odluci. U prilogu je pod nazivom Mjerilo 1.1. – Organski sastojci proizvoda utvrđeno da za uzgojne supstrate i poboljšivače tla je između ostalog navedeno da Proizvod može sadržavati jedan od u prilogu cititiranih organskih sastojaka ili više njih i pri tome određuje da se organski sastojci navedeni pod (g) mogu se dobiti preradom jednog od sljedećih ulaznih materijala ili više njih: a toč. B. izričito određuje osim živih ili mrtvih organizama ili njihovih dijelova koji nisu obrađivani ili su obrađivani samo ručno, mehaničkim ili gravitacijskim sredstvima, otapanjem u vodi, flotacijom, ekstrakcijom vodom, parnom destilacijom ili zagrijavanjem isključivo radi uklanjanja vode, ili su ekstrahirani iz zraka na bilo koji način, osim: kanalizacijskog mulja, industrijskog mulja ili jaružnog mulja; U skladu sa Odlukom Komisije „uzgojni supstrat“ da bi dobio znak za okoliš EU ne smije u sebi sadržavati: kanalizacijski mulj, industrijski mulj i jaružni mulj. Temeljem čl. 17. st. 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima, Ministar nadležan za poljoprivredu je uputio u javnu raspravu prijedlog Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima, kojim se propisuje razvrstavanje HR gnojidbenih proizvoda prema funkcijama, zahtjevi kakvoće za HR gnojidbene proizvode, način i sadržaj označivanja HR gnojidbenog proizvoda i odstupanja od deklariranog sadržaja. Člankom 3 prijedloga Pravilnika razvrstavaju se HR gnojidbeni proizvodi prema funkciji na sljedeće tipove: a. Tip 1. gnojiva b. Tip 2. vapneni materijali c. Tip 3. poboljšivači tla d. Tip 4. uzgojni supstrati e. Tip 5. inhibitori f. Tip 6. biljni biostimulansi g. Tip 7. mješavine gnojidbenih proizvoda. Člankom 7., istog prijedloga Uzgojni supstrati iz članka 3. točke 4. razvrstavaju se u sljedeće podtipove: A. Uzgojni supstrati za poljoprivredne namjene B. Uzgojni supstrati za nepoljoprivredne namjene. Detaljni zahtjevi kakvoće uzgojnih supstrata iz stavka 1. ovog članka utvrđeni su u Dodatku I.D. koji se nalazi u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika. U dodatku I.D. utvrđuju se zahtjevi povezani s tipom HR gnojidbenog proizvoda na temelju njegovih navedenih funkcija. Dok se istodobno zahtjevi utvrđeni u tom Dodatku za određeni tip primjenjuju na HR gnojidbene proizvode u svim podtipovima tog tipa. Navedeno je u suprotnosti sa dijelom dodatka I.D. koji se odnosi na tip 4: Uzgojne supstrate jer umjesto da se u skladu sa Uredbom 2019/1009 utvrdi zahtjeve za navedeni tip gnojidbenog proizvoda koji bi se onda odnosili na sve podtipove, isti definira dva podtipa te za svaki utvrđuje posebne zahtjeve. Naime, dodatkom I.D. predloženog Pravilnika, Uzgojni supstrati se prema namjeni i načinu upotrebe dijele na dva podtipa: TIP 4.A. Uzgojni supstrati za poljoprivredne namjene - Uzgojni supstrat za poljoprivredne namjene je HR gnojidbeni proizvod koji nije tlo in situ i čija je funkcija i namjena da u njemu rastu biljke ili gljive uključujući i alge. TIP 4.B. Uzgojni supstrati za nepoljoprivredne namjene - Uzgojni supstrat za nepoljoprivredne namjene je HR gnojidbeni proizvod koji nije tlo in situ i kao takav se ne smije upotrebljavati na poljoprivrednom zemljištu, odnosno niti iznositi, deponirati, unositi u poljoprivredno zemljište. Pored ograničenja na poljoprivrednom zemljištu, supstrat za nepoljoprivredne svrhe ne može se upotrebljavati u: () u vodozaštitnim područjima određenima u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode, () na vodama i obalnom zemljištu u skladu sa zakonom kojim se uređuju vode, () na zemljištu zasićenom vodom ili snježnom ili smrznutom zemljištu, () na nagnutom zemljištu na kojem postoji opasnost od erozije ili površinskog ispiranja, () za sanaciju šljunka i drugih površina na propusnim geološkim podlogama, () u močvarnim područjima, () na šumskim zemljištima, () na dječjim igralištima i () na području kraških pukotina i vodonosnika, osim za rekultivaciju odlagališta na takvim području u skladu s propisom kojim se uređuje odlaganje otpada na odlagalištima. Na nepoljoprivrednim zemljištima uzgojni supstrat za nepoljoprivredne namjene može se, osim ako propisima kojima se uređuju vodozaštitna područja ili zaštita okoliša, nije drugačije određeno, upotrebljavati za slijedeće namjene: () uzgoj ukrasnog bilja u kontejnerima u vrtlarijama i rasadnicima, () poboljšanje tla u parkovima, zelenim površinama ili površinama za sport, rekreaciju ili slobodno vrijeme, () rekultivaciju rudnika gline, kamenoloma, degradiranih industrijskih lokacija ili napuštenih industrijskih područja, pod uvjetom da je vodonosnik ispod tih područja prekriven kontinuiranim slabo do vrlo slabo propusnim pokrovnim slojevima; () melioracija odlagališta u skladu s propisom kojim se uređuje odlaganje otpada na odlagališta, () melioracija zemljišta prometne infrastrukture, i () izgradnja biofiltera. U odnosu na predloženi pod tip HR Gnojidbenog proizvoda ističe se da je isti po svojoj definiciji i funkciji u suprotnosti sa sa onim kako ga određuje prijedlog Pravilnika. Naime u članku 2. st. 1. toč. 7. Prijedloga pravilnika navodi se da je uzgojni supstrat je HR gnojidbeni proizvod koji nije tlo in situ i čija je funkcija da u njemu rastu biljke ili gljive, pri čemu biljke uključuju i alge. Stoga pojam uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene kao HR gnojidbenog proizvoda koji nije tlo in situ i kao takav se ne smije upotrebljavati na poljoprivrednom zemljištu, odnosno niti iznositi, deponirati, unositi u poljoprivredno zemljište po svom određenju, funkciji i svrsi ne može ući u HR gnojidbene proizvode. Isto tako Uredbom (EU) 2019/1009 „gnojidbeni proizvod” se definira kao tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da sačinjava rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane. Nešto čija svrha nije primjena na biljkama, gljivama, rizosferi i mikrosfer već za nepoljoprivrednu namjenu kako definira predloženi pravilnik ne može po svojoj svrsi niti funkciji biti gnojidbeni proizvod u nadležnosti Ministra za poljoprivrede. Kao sastavni materijali za proizvodnju uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene koriste se: • svi KSM-ovi iz Dodatka II. ovog Pravilnika, • muljevi sa pročistača otpadnih voda i • iznimno samo industrijski muljevi sa pročistača otpadnih voda proizvodnih pogona u poljoprivredno-prehrambenoj industriji HR gnojidbeni proizvod sastoji se isključivo od sastavnih materijala koji su u skladu sa zahtjevima za jedan ili više tipova navedenih u ovom Dodatku. Sastavni materijali i materijali koji se upotrebljavaju u njihovoj proizvodnji ne sadrže nijednu od tvari za koje su maksimalne granične vrijednosti navedene u Dodatku I. u količinama koje bi ugrozile usklađenost HR gnojidbenog proizvoda sa zahtjevima ovog Dodatka. Navedeni prijedlog Pravilnika je u pogledu sastava uzgojnog supstrata za nepoljoprivrednu namjenu protivan Uredbi 2019/1009, Odluci Komisije (EU) 2022/1244. Točnije navedenim prijedlogom dopušta se korištenje mulja sa pročistača otpadnih voda kao sastavnog materijala za dobivanje uzgojnog supstrata za nepoljoprivrednu namjenu kao HR gnojidbenog proizvoda. Odlukom Komisije (EU) 2022/1244 jasno je određeno da „uzgojni supstrat“ da bi dobio znak za okoliš EU ne smije u sebi sadržavati: kanalizacijski mulj, industrijski mulj i jaružni mulj dakle u skladu sa shvaćanjem EU komisije uzgojni supstrat koji bi sadržavao jedan od navedenih muljeve ne bi mogao dobiti znak za okoliš EU. Očita je namjera da znak HR ispod EU standarda i protivan navedenoj Uredbi i Odluci. Ističemo, ako Zakon o gnojidbenim proizvodima u članku 3. definira „HR gnojidbeni proizvod kao tvar, smjesu, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da čini rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane kad se na tržište Europske unije prvi put stavlja u Republici Hrvatskoj“, potpuno isti tekst kao i u Uredbi 2019/1009 za EU gnojidbeni proizvod, nije nam jasno kako je moguće da unutar iste definicije imamo mogućnost da u Pravilniku postoji gnojidbeni proizvod koji ne može dobiti oznaku EU gnojidbeni proizvod. Ukoliko je Pravilnik u direktnoj suprotnosti sa navedenom Uredbom i Odlukom, posljedica je da HR gnojidbeni proizvod ne može dobiti oznaku EU i ne može biti dio tržišta Europske unije, a samim time i RH. U Pravilniku je navedeno da je postupak za „Uzgoji supstrat za nepoljoprivrednu namjenu“ obavezno aerobno kompostiranje u kojem se može miješati već proizvedeni kompost i komunalnu mulj. Drugim riječima, prvo se mora aerobnim kompostiranjem proizvesti kompost, da bi nakon toga bio u nedefiniranom omjeru pomiješan sa muljem te ponovo proces aerobnog kompostiranja. Isto nije logično i sa aspekta poštivanja temeljnih zahtjeva za gnojidbene proizvode i upitno. Očita je namjera da se muljevi iz pročistača otpadnih voda koriste u navedenoj namjeni, pa i sanaciji kamenoloma i na taj način izbjegavaju odredbe Uredbe 2019/1009. „Uzgojni supstrat za nepoljoprivrednu namjenu“ je kompost III klase koji se ne želi nazvati kompostom kako bi se odredbe Uredbe i Zakona izbjegle. Navedeni prijedlog je izričito u suprotnosti sa Uredbom 2019/1009 i to u pogledu sastava uzgojnog supstrata obzirom da isti dopušta da uz sve KSM-ove koji odgovaraju nomenklaturi iz Uredbe 2019/1009 budu u sastavu uzgojnog supstrata uključujući i muljeve sa pročistača otpadnih voda. Čime se otvaraju vrata zlouporebi obzirom da Pravilnik nema snagu Zakona koji bi na efikasniji način uspostavio kontrolu proizvodnje i raširenost upotrebe takvog proizvoda. Zaključno, predlažemo da se u tekstu Pravilnika izbaci podtip Uzgojnog supstrata koji je nazvan „Uzgojni supstrat za nepoljoprivrednu namjenu“ te da se za „Uzgojni supstrat“ primjeni tekst iz Uredbe 2019/1009. Ukoliko, se navedeni prijedlog ne prihvati mi kao Udruga zatražit ćemo od Europske Komisije ocjenu sukladnosti navedenog Pravilnika sa Uredbom 2019/1009 i mišljenje o dopuštenosti korištenja gnojidbenog proizvoda za nepoljoprivrednu namjenu. Udruga „SEZAM“ Nije prihvaćen U vezi s pitanjima koja se otvaraju u vezi sa nacionalnim propisom o gnojidbenim proizvodima, citiramo tumačenje Europske komisije o ulozi i mogućnostima nacionalnog propisa: „Uredba (EU) 2019/1009 je izravno primjenjujuća u svim državama članicama EU te ne zamjenjuje nacionalno zakonodavstvo i ne sprječava da neusklađeni gnojidbeni proizvodi budu dostupni na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.“ Pripadajućim Pravilnikom nastoji se riješiti dodatna specifična problematika vezano uz uzgojne supstrate na nacionalnoj razini. S obzirom na vrlo lokalnu prirodu tržišta određenih proizvoda, trebalo bi zadržati tu fleksibilnost, što su uostalom napravile i druge države EU. Stoga bi usklađenost s europskim pravilima trebala ostati fakultativna te bi se zahtijevala samo za proizvode koji pri stavljanju na tržište nose oznaku CE. U odnosu na brigu vezano uz zaštitu okoliša, Ministarstvo o tome vodi računa pa i kod supstrata za nepoljoprivredne namjene. U vezi s time, isti je u najvećem dijelu sukladan negdašnjem kompostu III. kategorije koji se kao proizvod mogao proizvoditi i ograničeno koristiti sukladno Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada do lipnja 2024. godine. Obzirom da Ministarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije moraju osigurati kružno gospodarstvo i u pogledu oporabe otpada, uvođenje suptrata za nepoljoprivredne namjene samo je nastavak primjene komposta III. kategorije u okvirima propisa o gnojidbenim proizvodima. Štoviše, u cilju zaštite okoliša, zahtjevi kvalitete za supstrat za nepoljoprivredne namjene su stroži s aspekta ulaznih materijala i kvalitativnih zahtjeva nego što je to bilo kod komposta III. kategorije, a propisana primjena identična je u Pravilniku o HR gnojidbenim proizvodima kao što je bila i u Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada.
25 VATROSLAV ŠRAJER II. RAZVRSTAVANJE HR GNOJIDBENIH PROIZVODA, Članak 7. U tekstu Pravilnika potrebno izbaciti podtipove Uzgojnih supstrata, kako i za ostale gnojidbene proizvode primijeniti tekst iz Uredbe 2019/1009 i za Uzgoje supstrate. Na taj način poštivati Uredbu 2019/1009 i Zakon o gnojidbenim proizvodima koji primjenjuje Uredbu. Nije prihvaćen U vezi s pitanjima koja se otvaraju u vezi s nacionalnim propisom o gnojidbenim proizvodima, citiramo tumačenje Europske komisije o ulozi i mogućnostima nacionalnog propisa: „Uredba (EU) 2019/1009 je izravno primjenjujuća u svim državama članicama EU te ne zamjenjuje nacionalno zakonodavstvo i ne sprječava da neusklađeni gnojidbeni proizvodi budu dostupni na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.“ Pripadajućim Pravilnikom nastoji se riješiti dodatna specifična problematika vezano uz uzgojne supstrate na nacionalnoj razini. S obzirom na vrlo lokalnu prirodu tržišta određenih proizvoda, trebalo bi zadržati tu fleksibilnost, što su uostalom napravile i druge države EU. Stoga bi usklađenost s europskim pravilima trebala ostati fakultativna te bi se zahtijevala samo za proizvode koji pri stavljanju na tržište nose oznaku CE. U odnosu na brigu vezano uz zaštitu okoliša, Ministarstvo o tome vodi računa pa i kod supstrata za nepoljoprivredne namjene. U vezi s time, isti je u najvećem dijelu sukladan negdašnjem kompostu III. kategorije, koji se mogao proizvoditi i ograničeno koristiti sukladno Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada do lipnja 2024. godine. S obzirom da Ministarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije moraju osigurati kružno gospodarstvo i u pogledu oporabe otpada, uvođenje supstrata za nepoljoprivredne namjene, spomenute odredbe prijedloga Pravilnika samo su nastavak primjene nekadašnjeg komposta III. kategorije. Možemo zaključiti, u cilju zaštite okoliša, zahtjevi kvalitete za supstrat za nepoljoprivredne namjene su stroži s aspekta ulaznih materijala i kvalitativnih zahtjeva nego što je to bilo kod komposta III. kategorije, a propisana primjena identična je u Pravilniku o HR gnojidbenim proizvodima kao što je bila i u Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada.
26 VANDA ŠTIMAC URAVIĆ TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE Pored aerobnog kompostiranja uzgojni supstrat za nepoljoprivredne namjene može proći i proces anaerobne digestije, kao i sve druge postupke koji osiguravaju zadane parametre za “Uzgojni supstrat za nepoljoprivrednu namjenu”. Ne vidim razloga da se preferira samo aerobno kompostiranje, kada se i anaerobnim digestiranjem, pa i drugim postupcima može dobiti isti rezultata za parametre “Uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene”. Npr. “Anaerobna digestija sastoji se od pretežno anaerobne, kontrolirane razgradnje biorazgradivih materijala i odvija se na temperaturama prikladnim za mezofilne ili termofilne bakterije. Svi se dijelovi redovito i temeljito premještaju i premeću u jednoj proizvodnoj liniji kako bi se osigurala ispravna sanitacija i homogenost materijala. Tijekom postupka digestije koristi se jedan od sljedećih temperaturno-vremenskih profila: (a) termofilna anaerobna digestija pri 55 °C tijekom najmanje 24 sata nakon koje slijedi vrijeme hidrauličkog zadržavanja od najmanje 20 dana; (b) termofilna anaerobna digestija pri 55 °C uz postupak obrade koji uključuje pasterizaciju kako je opisana u poglavlju I. odjeljku 1. točki 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 142/2011; (c) termofilna anaerobna digestija pri 55 °C (d) mezofilna anaerobna digestija pri 37 – 40 °C uz postupak obrade koji uključuje pasterizaciju kako je opisana u poglavlju I. odjeljku 1. točki 1. Priloga V. Uredbi (EU) br. 142/2011 ili (e) mezofilna anaerobna digestija pri 35– 47 °C Nije prihvaćen Pravilnik je prilagođen prema stvarnom stanju i potrebama na nacionalnoj razini.
27 IVICA LOSSO V. NAČIN I SADRŽAJ OZNAČIVANJA, Članak 15. Stavak 1. točka 1. Ukoliko je naziv ovlašteog zastupnika i/ili uvoznika i/ili distributera različit od naziv proizvođača, tada na deklaraciji obvezatno mora stajati i naziv proizvođača. Nije prihvaćen Člankom 15. propisano je sljedeće: (1) Deklaracija obvezno sadrži sljedeće podatke: 1. naziv i sjedište proizvođača HR gnojidbenog proizvoda i ovlaštenog zastupnika ili uvoznika ili distributera HR gnojidbenog proizvoda.
28 BRIGITA POPOVIĆ Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi Zahtjev za ovlaštene laboratorije jedan od uvjeta jest Potvrda Hrvatske akreditacijske agencije o akreditaciji laboratorija sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025; molimo da se ovaj uvjet nadopuni s i/ili laboratoriji znanstveno - nastavnih institucija čiji su djelatnici ovlašteni sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025 Nije prihvaćen Člankom 9. Zakona o gnojidbenim proizvodima između ostalog propisano je da je jedan od uvjeta za ovlašćivanje laboratorija akreditacija sukladno HRN ISO/EC 17025.
29 VLADIMIR ŠUŠAK TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE Uzgojni supstrat za nepoljoprivredne namjene, ovako opisan, ne smije biti gojidbeni proizvod. Proizvod dobiven obradom biootpada odvojeno sakupljenog iz pružanja javne komunalne usluge (biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda) koji nije namijenjen tržištu niti samostalno ili kao komponenta gojidbenih proizvoda završava na poljoprivrednim površinama, odnosno nije namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju hrane ili proizvodnju u svrhu ishrane životinja nego služi isključivo za krajobrazno uređenje, komponenta za rekultivacijske slojeve, zaštitu od erozije, podloga sportsko-rekreacijskih površina i dječjih igrališta ili za biofiltera nikako ne treba biti gojidbeni proizvod u smislu Zakona o gojidbenim proizvodima ili u smislu ovog pravilnika. OBJAŠNJENJE: Neupitno je da se Zakon o gojidbenim proizvodima odnosi samo na gojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište. Štoviše, sukladno Uredbi EU 2019/1009 europskog parlamenta i vijeća od 5. lipnja 2019. zakoni i pravilnici o gojidbenim proizvodima se ne bi trebao primjenjivati niti na proizvode koji u trenutku stavljanja na raspolaganje na tržištu ne nose oznaku CE, odnosno, s obzirom na vrlo lokalnu prirodu tržišta nekih proizvoda, ne bi se trebalo sprječavati stavljanje neusklađenih gnojiva na raspolaganje na unutarnjem tržištu u skladu s nacionalnim pravom i općim pravilima o slobodnom kretanju iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Osim toga, pravila se primjenjuju na dizajn, proizvodnju i stavljanje na tržište gojidbenih proizvoda EU-a, a Uredba se ne primjenjuje na uporabu ili način uporabe proizvoda za gnojidbu EU-a. Dakle, Uredbom se podržava neobvezno usklađivanje, što znači da države članice mogu staviti neusklađene gojidbene proizvode na tržište u skladu s nacionalnim pravom i općim pravilima o slobodnom kretanju. Budući da u Zakonu nismo jasno i posebno istakli ove važne odredbe Uredbe neophodno je da to barem djelomično uvažimo kroz Pravilnik kako bi se izbjegla nerazumijevanja i pogrešna primjena. Konkretno, Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije odvojeno sakupljen i obrađen biootpad od strane komunalnih poduzeća, a koji je pretvoren u kompost ili sličan proizvod za poboljšanje strukture tla i koji se nije koristio u poljoprivrednoj proizvodnji i nije završavao na tržištu (niti lokalnom niti tržištu EU) nego su se koristio za vlastite potrebe lokalne samouprave, prihvaćalo je u Očevidnik za ukidanje statusa otpada. Sada to Ministarstvo, pozivajući se na Zakon o gojidbenim proizvodima, odbija provesti isti postupak ukidanja statusa otpada i uvjetuje za takve proizvode provođenje postupka ishođenja sukladnost gojidbenog proizvoda EU-a, te cjelokupni postupak prebacuje u nadležnost Ministarstva poljoprivrede. Biootpad znači biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i sličan otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda. Nije potrebno naglašavati važnost za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u bilo koju svrhu, poticanje ciklusa hranjiva i razvoja kružnog gospodarstva, produljenja životni vijek proizvoda uz istovremeno smanjenja količina otpada i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Direktivom 2008/98/EZ europskog parlamenta i vijeća o otpadu kaže se da ne bi smjelo biti nikakvih nejasnoća oko raznih aspekata definicije otpada i postupaka koje bi trebalo primijeniti na otpad koji prestaje biti otpadom. Kriteriji za prestanak statusa otpada, koji naravno osiguravaju visoku razinu zaštite okoliša i korist u pogledu zaštite okoliša i gospodarstva, trebaju se primijeniti i na kompost dobiven iz obrade biootpada i to na što jednostavniji način Sam postupak oporabe je jednostavan te potvrda i provjere da takav proizvod ispunjava kriterije za prestanak statusa otpada ne bi smjela biti složena i komplicirana, ne više nego li je bila do sada (ispitivanje sastava, standardizacija i potvrde porijekla i namjene korištenja). Posebice znajući da takav kompost nije namijenjen za poljoprivrednu proizvodnju hrane ili proizvodnju u svrhu ishrane životinja nego ima drugu višestruku i korisnu namjenu: -za krajobrazno uređenje okoliša, -kao komponenta mješavina za rekultivacijske slojeve i zaštitu od erozije -kao komponenta za podloge sportsko-rekreacijskih površina i dječjih igrališta - kao komponenta za izradu biofiltera Proglašavati ovako dobiven proizvod uzgojnim supstratom, a time gojidbenim proizvodom, potpuno je pogrešno, znajući njegovu ograničenu i okolišno i zdravstveno ne štetnu namjenu. To izrazito komplicira i poskupljuje postupak promjene statusa otpada i nepotrebno nameće postupak ishođenja sukladnosti, certifikacije i čak izradu deklaracija. Promjenu statusa ove vrste otpada i vođenje očevidnika trebalo bi ili zadržati pri Ministarstvu okoliša i zelene tranzicije ili taj postupak maksimalno pojednostaviti, isto kao što to rade i mnoge druge zemlje članice EU. Nije prihvaćen U vezi s pitanjima koja se otvaraju u vezi sa nacionalnim propisom o gnojidbenim proizvodima, citiramo tumačenje Europske komisije o ulozi i mogućnostima nacionalnog propisa: „Uredba (EU) 2019/1009 je izravno primjenjujuća u svim državama članicama EU te ne zamjenjuje nacionalno zakonodavstvo i ne sprječava da neusklađeni gnojidbeni proizvodi budu dostupni na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.“ Pripadajućim Pravilnikom nastoji se riješiti dodatna specifična problematika vezano uz uzgojne supstrate na nacionalnoj razini. S obzirom na vrlo lokalnu prirodu tržišta određenih proizvoda, trebalo bi zadržati tu fleksibilnost, što su uostalom napravile i druge države EU. Stoga bi usklađenost s europskim pravilima trebala ostati fakultativna te bi se zahtijevala samo za proizvode koji pri stavljanju na tržište nose oznaku CE. U odnosu na brigu vezano uz zaštitu okoliša, Ministarstvo o tome vodi računa pa i kod supstrata za nepoljoprivredne namjene. U vezi s time, isti je u najvećem dijelu sukladan negdašnjem kompostu III. kategorije koji se kao proizvod mogao proizvoditi i ograničeno koristiti sukladno Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada do lipnja 2024. godine. Obzirom da Ministarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije moraju osigurati kružno gospodarstvo i u pogledu oporabe otpada, uvođenje supstrata za nepoljoprivredne namjene samo je nastavak primjene komposta III. kategorije u okvirima propisa o gnojidbenim proizvodima. Štoviše, u cilju zaštite okoliša, zahtjevi kvalitete za supstrat za nepoljoprivredne namjene su stroži s aspekta ulaznih materijala i kvalitativnih zahtjeva nego što je to bilo kod komposta III. kategorije, a propisana primjena identična je u Pravilniku o HR gnojidbenim proizvodima kao što je bila i u Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada.
30 ZIJAH MAHMUTSPAHIĆ VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 19. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika trebao bi prestati važiti "Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi"?! Nije prihvaćen Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Slijedom navedenog, Zakon o gnojidbenim proizvodima nema nadležnost nad propisima o otpadu.
31 NATAŠA HULAK I. UVODNE ODREDBE, Članak 2. Članak 2, točka 3) mikroorganizam je jednostaničan ili višestaničan mikrobiološki organizam, uključujući mikroskopske gljive i viruse, koji su se sposobni razmnožavati ili prenositi genetski materijal Nije prihvaćen Pravilnik se referira na Uredbu (EZ) br. 1107/2009 prema kojoj „mikroorganizam” znači mikroorganizam kako je definiran u članku 3. točki 15. Uredbe.
32 SANJA SLUNJSKI TIP 1.: GNOJIVA, TIP 1.A: ORGANSKA GNOJIVA Izbaciti PAH i PCB iz tablice. Uredba EU 2019/1009 ove parametre ne spominje. Umjesto "enterokoka" u cijelom tekstu pisati Enterococcaceae. U tekstu piše Escherichia coli i enterokoka - umjesto "i" u cijelom tekstu ispraviti i pisati "ili", kao što je navedeno u Uredbi EU 2019/1009. Podaci o MDK za teške metale razlikuju se od onih u Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19). Temeljem kojeg od ova dva pravilnika će se onda tumačiti utvrđene vrijednosti za teške metale u organskom gnojivu u primjeni istog? Npr. za Ni MDK prema ovom pravilniku 50 mg/kg ST, a prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja 150 mg/kg ST. Djelomično prihvaćen Komentar 1.: "Izbaciti PAH i PCB iz tablice. Uredba EU 2019/1009 ove parametre ne spominje." Odgovor na komentar 1.: Ne prihvaća se. Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova. Komentar 2.: "Umjesto "enterokoka" u cijelom tekstu pisati Enterococcaceae." Odgovor na komentar 2.: Ne prihvaća se. U Pravilniku će se koristiti izričaj enterokoki kako bi se izričaj ujednačio s onim u Uredbi (EU) 2019/1009. Komentar 3.: "U tekstu piše Escherichia coli i enterokoka - umjesto "i" u cijelom tekstu ispraviti i pisati "ili", kao što je navedeno u Uredbi EU 2019/1009." Odgovor na komentar 3.: Prihvaća se. Tekst Pravilnika izmijeniti će se na način da glasi: „Escherichia coli ili enterokoka“ umjesto „Escherichia coli i enterokoka „ Komentar 4.:" Podaci o MDK za teške metale razlikuju se od onih u Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 71/19). Temeljem kojeg od ova dva pravilnika će se onda tumačiti utvrđene vrijednosti za teške metale u organskom gnojivu u primjeni istog? Npr. za Ni MDK prema ovom pravilniku 50 mg/kg ST, a prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja 150 mg/kg ST." Odgovor na komentar 4.: Ne prihvaća se. Podaci o MDK za teške metale za gnojidbene proizvode koji se stavljaju na tržište tumačit će se u skladu s ovim Pravilnikom.
33 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE ZAHTJEVI POVEZANI S KSM-ovima, KSM 5. DIGESTATI KOJI NISU DIGESTATI SVJEŽIH USJEVA OIEH komentar na KSM 5. DIGESTATI KOJI NISU DIGESTATI SVJEŽIH USJEVA – analiza tla prije svake primjene OIEH predlaže brisanje točke 9. koja propisuje: „Analize tla potrebno je provoditi prije svake primjene digestata (pH, N-min, mg P₂O₅ i K₂O)“. U praksi, neka bioplinska postrojenja u Hrvatskoj digestat apliciraju na nekoliko tisuća poljoprivrednih parcela, i to više puta dnevno, tijekom više uzastopnih dana. U tom kontekstu, zahtjev za analizom tla prije svake pojedine primjene digestata predstavlja znatno financijsko i organizacijsko opterećenje koje je u velikom broju slučajeva ustvari neizvedivo. Osim toga, potrebne informacije o sastavu hranjiva moguće je dobiti analizom samog digestata prije aplikacije. S obzirom na navedeno, predlažemo da se kao obveza zadrži analiza digestata, dok bi analiza tla trebala biti preporuka ili se provoditi u određenim vremenskim intervalima, a ne prije svake primjene. Djelomično prihvaćen Izričaj iz točke 9. mijenja se i glasi: „Analize tla potrebno je provoditi prije primjene digestata.“. Navedeno je u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.
34 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, Za Tipove 1. - 6. ako se sastoje od jednog ili više KSM 1. (uključujući inhibitore), KSM 2., KSM 3., KSM 4., KSM 5., KSM 6., KSM 7., KSM 8., KSM 9., KSM 10., KSM 11., KSM 12., KSM 13., KSM 14. i/ili KSM 15. i Tip 7. osim ako sadrži najmanje 28 % mase dušika (N) iz Tipa 1.C.I.a.1.A. obvezna tehnička dokumentacija podrazumijeva: Predlažemo izbaciti alineju e) uzorak oznake ili letka, ili oboje, iz članka 17. stavka 1. koji sadrži informacije koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom III. s obzirom da sve te podatke sadrži Izjava o sukladnosti sastavnih materijala (pod c). Podredno predlažemo dodatno pojasniti što su uzorak oznaka ili letak i gdje se postavlja, budući je to u pravilu neprovedivo iz razloga što se digestat isporučuje cjevovodom (bez ambalaže) pa se postavlja gdje staviti oznaku ili letak. Dakle, obzirom na obvezu Izjave o sukladnosti uzrak oznake ili letak smatramo nepotrebnim. Nadalje, a vezano uz alineju i) molimo definirati što se smatra dokazom da su gnojavka i stajnjak dostigli krajnju točku proizvod lanca (komercijalne isprave ili nešto drugo). Djelomično prihvaćen Komentar 1.: "Predlažemo izbaciti alineju e) uzorak oznake ili letka, ili oboje, iz članka 17. stavka 1. koji sadrži informacije koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom III. s obzirom da sve te podatke sadrži Izjava o sukladnosti sastavnih materijala (pod c). Podredno predlažemo dodatno pojasniti što su uzorak oznaka ili letak i gdje se postavlja, budući je to u pravilu neprovedivo iz razloga što se digestat isporučuje cjevovodom (bez ambalaže) pa se postavlja gdje staviti oznaku ili letak. Dakle, obzirom na obvezu Izjave o sukladnosti uzrak oznake ili letak smatramo nepotrebnim." Odgovor na komentar 1.: Ne prihvaća se. Sadržaj deklaracije propisan je člancima 15., 16. i 17. Pravilnika te utvrđen u Dodatku III. ovoga Pravilnika. Člankom 17. propisano je podaci iz članaka 15. i 16. ovoga Pravilnika moraju biti vidljivo izdvojeni od bilo kojeg drugog podatka koji se nalazi na ambalaži i naljepnici, odnosno oznaci koja je pričvršćena na pakiranje ako se HR gnojidbeni proizvod isporučuje u pakiranju ili popratnoj dokumentaciji (letku) ako se HR gnojidbeni proizvod isporučuje bez ambalaže. Slijedom navedenog, HR gnojidbeni proizvod koji se isporučuju bez ambalaže moraju imati popratnu dokumentaciju (letak). Komentar 2.: "Nadalje, a vezano uz alineju i) molimo definirati što se smatra dokazom da su gnojavka i stajnjak dostigli krajnju točku proizvod lanca (komercijalne isprave ili nešto drugo)." Odgovor na komentar 2.: Prihvaća se. U KSM-u 3, KSM-u 5, KSM-u12, KSM-u 13, KSM-u 14 i KSM-u 15 podtočka a) se mijenja i glasi: (a) krajnja točka u proizvodnom lancu utvrđuje se u skladu s člankom 5. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EZ) br. 1069/2009, odnosno trenutno važećim delegiranim aktom u skladu s člankom 51.a kojima se Uredba br. 1069/2009 dopunjuje utvrđivanjem krajnje točke u proizvodnom lancu nakon koje se na dobivene proizvode više ne primjenjuju zahtjevi ove Uredbe; U Dodatku V. propisat će se novi Obrazac 4. IZJAVA O DOSTIZANJU KRAJNJE TOČKE PROIZVODNOG LANCA U SMISLU UREDBE (EZ) br. 1069/2009.
35 DINO DE BONA VI. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA UPIS HR GNOJIDBENOG PROIZVODA U UPISNIK HR GNOJIDBENIH PROIZVODA I OVLAŠĆIVANJE LABORATORIJA ZA KONTROLU KAKVOĆE GNOJIDBENIH PROIZVODA, Članak 18. Na koji način se dostavlja tehnička dokumentacija pri upisu HR gnojidbenog proizvoda? U Dodatku IV navodi se obvezna tehnička dokumentacija koja se sastoji od: "a) opći opis HR gnojidbenog proizvoda, tip koji odgovara navedenoj funkciji HR gnojidbenog proizvoda i opis predviđene namjene; b) popis sastavnih materijala, KSM-ova iz Dodatka II. kojima pripadaju te informacije o njihovu podrijetlu ili proizvodnom procesu; c) Izjavu o sukladnosti sastavnih materijala od kojih se sastoji gnojidbeni proizvod sa zahtjevima utvrđenim za te kategorije sastavnih materijala (KSM) u Dodatku II. ovoga Pravilnika, sukladno obrascu u Dodatku V. ovoga Pravilnika; d) nacrte, sheme, opise i objašnjenja potrebne za razumijevanje proizvodnog procesa HR gnojidbenog proizvoda; e) uzorak oznake ili letka, ili oboje, iz članka 17. stavka 1. koji sadrži informacije koje se zahtijevaju u skladu s Dodatkom III.; f) rezultate proračuna, provedenih pregleda itd.; g) Izvještaj o analizi HR gnojidbenog proizvoda ovlaštenog laboratorija; h) ako HR gnojidbeni proizvod sadržava ukupni krom (Cr) s više od 200 mg/kg suhe tvari, informacije o najvećoj količini i točnom izvoru ukupnog kroma (Cr.)". Alineje a), b) i veći dio e) pokrivene su stavcima Obrasca 1. ovog Pravilnika čije je ispunjavanje obvezno pri upisu. Alineja c) pokrivena je stavkom (2) drugom natuknicom ovog članka. Ukoliko je potrebno dostaviti preostale sastavnice tehničke dokumentacije, predlažem izmijeniti i nadopuniti Obrazac 1. s nepokrivenim sastavnicama tehničke dokumentacije, primjerice, dostavom u prilogu tog Obrasca ili drugim relevantnim obrascima, kako bi se pri upisu precizirao i pojednostavio način dostave potrebne dokumentacije. Djelomično prihvaćen U Obrascu 1. Dodatka V. pod rubriku priloženi dokumenti dodaju se točke: 2. Izjava o sukladnosti sastavnih materijala HR gnojidbenog proizvoda 3. Tehnička dokumentacija Točka g) Izvještaj o analizi HR gnojidbenog proizvoda ovlaštenog laboratorija briše se iz Dodatka IV, Tehnička dokumentacija obzirom da je isto već propisano člankom 18. Pravilnika.
36 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ZAHTJEVI POVEZANI S KSM-ovima, KSM 5. DIGESTATI KOJI NISU DIGESTATI SVJEŽIH USJEVA Predlažemo izbaciti točku 9 iz teksta Pravilnika s obzirom da ovaj Pravilnik uređuje pitanje gnojidbenih proizvoda, a ne pitanje kvalitete tla. Pitanje analiza tla definirano je Nitratnom direktivom i drugim propisima koji su vezani uz tla. Djelomično prihvaćen Izričaj iz točke 9. mijenja se i glasi: „Kemijsku analizu tla potrebno je provoditi prije primjene digestata.“. Navedeno je u skladu s Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.
37 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 4.: UZGOJNI SUPSTRATI, TIP 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE Predlažemo dopuniti točku 1. sa sljedećim tekstom: "Uzgojni supstrat za nepoljoprivredne namjene može se proizvesti i samo od mulja s pročistača otpadnih voda u proizvodnom procesu koji uključuje aerobno kompostiranje, ako isti udovoljava uvjetima iz ovog Pravilnika" Obrazloženje: Mogućnošću kompostiranja samo mulja s pročistača otpadnih voda, gospodarski subjekti koji obavljaju djelatnost vodovoda, dobivaju priliku oporabiti vlastiti proizvodni otpad umjesto da isti moraju po visokoj cijeni zbrinjavanja, zbrinuti od strane drugih pravnih osoba za gospodarenje otpadom. Ove tvrtke (Vodovodi) nemaju mogućnost preuzimanja dodatnih KSM-ova, koji su definirani kao sastavni dijelovi za proizvodnju uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene. Time su onemogućeni za proizvodnju supstrata i obavezni su zbrinjavati mulj s pročistača otpadnih voda kao otpad. I jedno i drugo ima negativne financijske posljedice za sve tvrtke u toj djelatnosti (vodovodi). Nadalje, u tablici u točki 2. predlažemo ispred riječi arsen dodati riječ anorganski te izbaciti parametre PAH i PCB koji nisu propisani Uredbom (EU) 2019/1009. Djelomično prihvaćen Točka 1. TIP 4.B. UZGOJNI SUPSTRATI ZA NEPOLJOPRIVREDNE NAMJENE mijenja se i glasi: „Kao sastavni materijali za proizvodnju uzgojnog supstrata za nepoljoprivredne namjene može se koristiti jedan ili više KSM-ova iz Dodatka II. ovog Pravilnika“ Također, Pravilnikom će se propisati odvojene kategorije sastavnih materijala: KSM 16. Industrijski muljevi sa pročistača otpadnih voda proizvodnih pogona u poljoprivredno-prehrambenoj industriji i KSM 17. Muljevi s pročistača komunalnih otpadnih voda. Ministarstvo prihvaća prijedlog da se ispred riječi arsen dodaje riječ anorganski, ali ne prihvaća prijedlog da se izbace parametri PAH i PCB jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
38 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 3.A: ORGANSKI POBOLJŠIVAČI TLA, TIP 3.A.II.: ORGANSKI TEKUĆI POBOLJŠIVAČ TLA Predlažemo, sukladno Uredbi (EU) 2019/1009 iza riječi arsen dodati riječ anorganski te također predlažemo izbaciti parametre PAH i PCB s obzirom da Uredba iste ne propisuje te se uvrštavanjem istih u Pravilnik proizvođači iz Republike Hrvatske se stavljaju u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva u EU. Djelomično prihvaćen Ministarstvo prihvaća prijedlog da se ispred riječi arsen dodaje riječ anorganski, ali ne prihvaća prijedlog da se izbace parametri PAH i PCB jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova.
39 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA TIP 1.: GNOJIVA, TIP 1.A: ORGANSKA GNOJIVA Članovi Hrvatske gospodarske komore predlažu iz tablice izbaciti parametre PAH i PCB. Naime, Uredba EU 2019/1009 ne navodi navedena dva parametra. Uvrštavanjem istih u pravilnik proizvođači iz Republike Hrvatske se stavljaju u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva u EU. Moguće je da će se na tržištu RH pojaviti gnojiva iz EU prema odredbama iz Uredbe, koje su povoljnije od odredbi Pravilnika, što znači da je na tržištu prevladati gnojiva iz drugih zemalja EU umjesto gnojiva domaćih proizvođača. Nadalje, predlaže se u točki 4. definirati broj uzoraka u kojima se određuje najveća dopuštena količina patogenih organizama. Iz ove regulative proizlazi da se radi o jednom uzorku. Bitno je definirati o koliko se analiza radi. Uredba propisuje: 5 uzoraka (uzima se prosječni rezultat). Predlaže se u točki 4. dodati novu alineju koji glasi:“ Analiza se provodi na 5 uzoraka od kojih se radi 1 prosječni uzorak za određivanje prisutnosti patigenih organizama u organskom gnojivu.“ Djelomično prihvaćen Komentar 1.: "Članovi Hrvatske gospodarske komore predlažu iz tablice izbaciti parametre PAH i PCB. Naime, Uredba EU 2019/1009 ne navodi navedena dva parametra. Uvrštavanjem istih u pravilnik proizvođači iz Republike Hrvatske se stavljaju u nepovoljniji položaj od ostalih proizvođača gnojiva u EU. Moguće je da će se na tržištu RH pojaviti gnojiva iz EU prema odredbama iz Uredbe, koje su povoljnije od odredbi Pravilnika, što znači da je na tržištu prevladati gnojiva iz drugih zemalja EU umjesto gnojiva domaćih proizvođača." Odgovor na komentar 1.: Ne prihvaća se. Ministarstvo ne prihvaća navedeni prijedlog jer je na Povjerenstvu za izradu Pravilnika čiji su članovi uvaženi predstavnici znanstvene zajednice usuglašeno da će se propisati granične vrijednosti za sadržaj PAH-ova i PCB-ova. Komentar 2.:"Nadalje, predlaže se u točki 4. definirati broj uzoraka u kojima se određuje najveća dopuštena količina patogenih organizama. Iz ove regulative proizlazi da se radi o jednom uzorku. Bitno je definirati o koliko se analiza radi. Uredba propisuje: 5 uzoraka (uzima se prosječni rezultat). Predlaže se u točki 4. dodati novu alineju koji glasi:“ Analiza se provodi na 5 uzoraka od kojih se radi 1 prosječni uzorak za određivanje prisutnosti patogenih organizama u organskom gnojivu.“ Odgovor na komentar 2.: Prihvaća se. U točki 4. dodaje se sljedeća rečenica: „Analiza se provodi na 5 uzoraka od kojih se radi 1 prosječni uzorak za određivanje prisutnosti patogenih organizama u organskom gnojivu.“
40 HRVATSKA UDRUGA KOMPOSTANA Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi, DODATAK II. Predlažemo uvođenje novog KSM-a pod nazivom KSM – 15 01 03: Ambalaža od drveta, čime bi se jasno omogućila njena obrada kroz procese recikliranja i/ili obnavljanja, uključujući i kompostiranje. Ova vrsta otpada, kada potječe iz mehanički obrađenog i kemijski netretiranog drva, ne predstavlja rizik za okoliš niti za kvalitetu gotovog komposta, a njezino isključivanje iz prijedloga Pravilnika nema opravdanja ni s tehničkog, ni s ekološkog aspekta. Ujedno naglašavamo da je upravo u Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada iz 2014. godine bila jasno propisana mogućnost korištenja ambalaže od drveta u proizvodnji komposta, čime se podupiralo načelo kružnog gospodarstva i maksimalno iskorištavanje biootpada s niskim stupnjem onečišćenja. Djelomično prihvaćen U Dodatku II., KSM-u 3. KOMPOST, točki 1. dodaje se nova podtočka koja glasi: (f) ambalaže od drveta, uključujući netretirane drvene spremnike, posude, sanduke, palete, i sl, osim: i. otpada koji sadrži premaze i ii. otpada koji sadrži zaštitna sredstva koja nisu biološki razgradiva.
41 HRVATSKA UDRUGA KOMPOSTANA ZAHTJEVI POVEZANI S KSM-ovima, KSM 3. KOMPOST Prijedlog dopune Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima – uvrštavanje ambalaže od drveta u sirovine za proizvodnju komposta Poštovani, članice Hrvatske udruge kompostana, kao subjekti s dugogodišnjim iskustvom u gospodarenju biootpadom i proizvodnji kvalitetnog komposta, obraćaju se s molbom da se u konačni prijedlog Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima uvrsti dodatna odredba koja se odnosi na ambalažu od drveta, klasificiranu pod ključnim brojem otpada 15 01 03 – ambalaža od drveta (mehanički obrađeno/kemijski netretirano drvo). Naime, ambalaža od drveta predstavlja izuzetno važan materijal u procesu kompostiranja, jer osigurava potrebnu strukturu, poroznost i balans ugljika u odnosu na dušik, što je ključno za uspješno provođenje procesa aerobne razgradnje. U praksi se često koristi upravo kao strukturirajući materijal koji omogućuje optimalne uvjete za mikrobiološku aktivnost i stabilizaciju biootpada, osobito u industrijskom kompostiranju. Stoga predlažemo sljedeće dopune: Predlažemo da se u dijelu koji definira vrste biootpada prihvatljivog za proizvodnju komposta (KSM 3. KOMPOST) izričito navede i ambalaža od drveta (KB 15 01 03), sukladno odredbama Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14). Time bi se osigurala pravna jasnoća i kontinuitet s postojećim zakonodavstvom koje je već prepoznalo ovu vrstu otpada kao prihvatljivu za oporabu kompostiranjem. Djelomično prihvaćen U Dodatku II., KSM-u 3. KOMPOST, točki 1. dodaje se nova podtočka koja glasi: (f) ambalaže od drveta, uključujući netretirane drvene spremnike, posude, sanduke, palete, i sl, osim: i. otpada koji sadrži premaze i ii. otpada koji sadrži zaštitna sredstva koja nisu biološki razgradiva.
42 MIROSLAV BOŽIĆ Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi Hrvatska industrija šećera (HIŠ) snažno odupire donošenje predmetnog pravilnika na kojeg se jako dugo čekalo, s obzirom da je Zakon o gnojidbenim proizvodima stupio na snagu još u proljeće 2023. godine. Vjerujemo da je razlog ovog kašnjenja izmjena regulative na razini EU koja je u pozadini kako našeg Zakona, tako i ovog provedbenog propisa. U preradi šećerne repe, karbokalk je jedan od nusproizvoda koji u cijelosti ima obilježja kategorije sastavnih materijala (KSM) označen brojem 6., kako u Uredbi 2019/1009 tako i u našem nacrtu Pravilnika. U smislu razvrstavanja unutar skupina gnojidbenih proizvoda, katbokalk se uvrštava u anorganske poboljšivače tla, te se kao takav već distribuira na tržištu kako Republike Hrvatske, tak djelomično i u prodaji na tržištima susjedne Mađarske i Slovenije. HIŠ kao proizvođač ovog anorganskog poboljšivača tla koji posebno važnu ulogu ima na kiselim tlima kakvih je u nažalost u Hrvatskoj najviše, u cijelosti može osigurati i nadalje punu usklađenost svoga proizvoda sa zahtjevima koji se postavljaju na razini EU za poboljšivače tla. Ta se usklađenost osigurava, između ostalog, analitičkim izvješćima nadležnih laboratorija u kojima se redovito zadnjih godina rade analize karbokalka prije njegovog stavljanja na tržište. U tom će smislu za HIŠ biti najvažnije da se tijekom prijelaznog razdoblja do uspostave Upisnika ovlaštenih laboratorija, može nesmetano obavljati analiza kako bi se osigurao kontinuitet u smislu mogućnosti daljnje distribucije ovog proizvoda koji je nažalost za mnoge poljoprivrednike još uvijek nepoznanica. Za razliku od zemalja EU gdje je vrijednost ovog nusproizvoda prerade šećerne repe već godinama prepoznata kao važan element poboljšavanja zemljišta kao osnovnog resursa u poljoprivredi. Za HIŠ: Miroslav Božić, savjetnik Uprave Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo) primilo je na znanje navedeni komentar. U koliko korisnik ima pitanja, može postaviti direktni upit Ministarstvu, a ne u okviru e-Savjetovanja.
43 IRENA BRAJEVIĆ Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi Molimo Vas odgovor na upit članova Udruge CROCPA 1) Ako tvrtka ima EU gnojidbeni proizvod (što znači: certificiran prema FPR (EU) 2019/1009) i označen CE oznakom), predajom EU izjave o sukladnosti na nacionalnom jeziku nadležnom tijelu, proizvod bi ušao u Registar gnojidbenih proizvoda. Točno? Da li je Izjava EU DoC (Declaration of conformity) dovoljna za dobivanje odobrenja kako bi se obje vrste gnojidbenih proizvoda (gnojidbeni proizvodi EU-a i HR gnojidbeni proizvodi) unijeli u nacionalni Registar? Hoće li postojati nacionalni Registar podataka koji će prikazivati odobrene proizvode? 2) „DODATAK I.G TIP 7.: MJEŠAVINE GNOJIDBENIH PROIZVODA Mješavina gnojidbenih proizvoda je HR gnojidbeni proizvod sastavljen od dvaju ili više HR gnojidbenih proizvoda iz tipova od 1. do 6. za koje je dokazana usklađenost sa zahtjevima ovog Pravilnika za svaki sastavni HR gnojidbeni proizvod u mješavini.“ Možda bi gornju točku trebalo ponovno razmotriti: Što u slučaju da se gnojidbeni proizvod (inhibitor certificiran kao EU gnojidbeni proizvod (prema Uredbi FPR (EU) 2019/1009) i označen CE oznakom + gnojivo) planira podnijeti u skladu s ovim Pravilnikom, ali inhibitor je certificiran samo u skladu s FPR (EU) 2019/100 kao gnojidbeni proizvod EU-a? Ako je gnojidbeni proizvod EU-a ušao u registar Pravilnika o gnojidbenim proizvodima na temelju prethodno navedenog, postoji li jednostavan način za dobivanje odobrenja za gnojivo kao HR gnojidbenog proizvoda? Ili to nije dopušteno jer bi smjesa trebala biti sastavljena od 2 ili više HR gnojidbenih proizvoda? Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo) primilo je na znanje navedeni komentar. U koliko korisnik ima pitanja, može postaviti direktni upit Ministarstvu, a ne u okviru e-Savjetovanja.
44 IRENA BRAJEVIĆ Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o gnojidbenim proizvodima („Narodne novine“, broj 39/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi Molimo Vas odgovor na pitanja članova Udruge CROCPA: • Obzirom na pravilnik koji će stupiti na snagu - koji bi bio prijelazni/grace period za postojeća gnojiva koja su na tržište stavljena prema uzajamnom priznavanju? Tj. period prodaje i primjene s postojećim etiketama? Vrlo je važno osigurati dovoljno dug period (barem 2 godine) gospodarskim subjektima da prikupe potrebnu dokumentaciju i nacionalnim tijelima da dokumentaciju ocijene i gnojivo upišu u registar. Također, koji bi bio grace period za prodaju s postojećom etiketom u slučaju: a) kada se s nacionalne registracije prelazi na CE i b) kada se s uzajamnog priznavanja prelazi na CE? • Da li je potrebno obavijestiti, upisati proizvode u registar koji su trenutno na tržištu stavljeni prema Uredbi (EU) 2019/1009? • Postoji li opcija da se proizvodi i dalje stavljaju prema Uredbi o uzajamnom priznavanju (Uredba (EU) 2019/515)? • Treba li se tvrtka koja stavlja gnojivo na tržište ponovno upisati u Upisnik (kao nekada Imenik pravnih i fizičkih osoba koje stavljaju gnojivo u promet)? I ako da, koja će biti procedura? Ministarstvo bi trebalo propisati rokove u kojima bi trebalo riješiti zahtjeve, od dana zaprimanja, unutar kojih trebaju: 1. upisati tvrtku u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda 2. upisati gnojivo u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda Obzirom da ne uočavamo cjenik, pretpostavljamo da će upis u Upisnik gnojiva biti besplatan. Primljeno na znanje Ministarstvo je primilo na znanje navedeni komentar. U koliko korisnik ima pitanja može postaviti direktni upit Ministarstvu, a ne u okviru e-Savjetovanja. Ministarstvo će donijeti rješenje o upisu u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda. Rok od 30 dana za donošenje rješenja propisan je Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21). Potvrđujemo da Pravilnikom nije predviđena naknada za upis u Upisnik HR gnojidbenih proizvoda.
45 IRENA BRAJEVIĆ TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, Za Tipove 1. - 4. ako se sastoje isključivo od jednog ili više KSM 1. (osim inhibitora), KSM 4., KSM 6., KSM 8. i/ili KSM 11. obvezna tehnička dokumentacija podrazumijeva: 1. Kod Dodatka IV. Tehničke dokumentacije, molimo odgovor što se točno podrazumijeva pod „rezultati proračuna, provedeni pregledi itd.“. Izgleda preopćenito. Primljeno na znanje Ministarstvo je primilo na znanje navedeni komentar. U koliko korisnik ima pitanja, može postaviti direktni upit Ministarstvu, a ne u okviru e-Savjetovanja.