Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o naplati cestarine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Slijedom predmetnog prijedloga zaključujemo kako će predviđeno uključivanje putem namjenske staze za brzo uključenje u ESCN – ukoliko je to nešto poput onoga što sada postoji za ''Brzi ENC'', značiti da se osobe s invaliditetom ne mogu uključiti na svakom ulazu autoceste. Predlažemo razmotriti mogućnost omogućavanja i osiguravanja jednakog načina i uvjeta uključivanja na svim ulazima na dionice autocesta u Republici Hrvatskoj. Prihvaćen Prijedlog je inkorporiran u normativno rješenje Zakona. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene.
2 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Izuzeća od primjene pojedinih odredbi Zakona na važeće ugovore o koncesiji, Članak 59. Čl. 59. st. 2. nacrta Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine, omaškom isključuje primjenu čl. 9. st. 3. Konačnog prijedloga Zakona, iako Konačni prijedlog Zakona ne sadrži čl. 9. st. 3. Prihvaćen Primjedba se prihvaća na način da se u članku 59. briše stavak 2.
3 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Inspekcijski nadzor, Članak 51. Čl. 51. st. 2. točka 1 Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine se upućuje na odredbe pravilnika iz čl. 7. st. 11. Konačnog prijedloga Zakona, iako Konačni prijedlog Zakona ne sadrži čl. 7. st. 11. Prihvaćen Ovdje se radi o pravilniku iz članka 7. stavka 10. Zakona.
4 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Sastavnice interoperabilnosti, Članak 37. U čl. 37 st. 9. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine treba ispraviti omašku u pisanju i naznačiti “pred tijelom iz stavka 8.“ umjesto “pred tijelom iz stavka 9.”. Prihvaćen Prihvaćen.
5 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Uređenje međusobnih odnosa subjekata za naplatu cestarine, Članak 61. Smatramo da za ovakvu obvezu treba propisati rok kao i za Opće uvjete, "od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona", jer ne znamo što će sve u tom pravilniku biti propisano, a čiji rok donošenja je 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Sukladno trenutnom tekstu subjekti za naplatu cestarine moraju urediti međusobne odnose prije nego li Ministarstvo donese provedbene pravilnike, a što ne bi trebao biti slučaj. Prihvaćen Prihvaćen.
6 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Prava i obveze subjekata za naplatu cestarine, Članak 31. U stavku 3. predlažemo smanjiti rok na tri mjeseca unaprijed. Prihvaćen Prihvaćen
7 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Prava i obveze pružatelja usluge EENC-a, Članak 29. Predlažemo stavak 15. regulirati na način da se predvide ugovori u množini, a obzirom da bi se ugovori trebali sklapati zasebno sa svakim pojedinim subjektom za naplatu cestarine i dogovoriti komercijalne uvjete. Prihvaćen Prihvaćen.
8 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Posebne obveze korisnika ENC uređaja subjekata za naplatu cestarine, Članak 20. Predlažemo stavak 3. regulirati na način da glasi: "Za upotrebu autoceste odnosno objekta pod naplatom vozilom za koje je provedeno uključenje u ESNC po ENC modelu, a ENC uređaj zbog neispravnosti ili drugih razloga nije prepoznat tijekom upotrebe, cestarina će biti naplaćena terećenjem valjanog sredstva plaćanja prijavljenog uz ENC uređaj i/ili valjanog sredstva plaćanja prijavljenog uz registarske pločice vozila." Razlog: Korisnik A koji ima valjano sredstvo plaćanja po ALPR modelu može u svom vozilu imati ENC uređaj Korisnika B. U tom slučaju, ovakva formulacija minimizira rizik od nemogućnosti naplate ako na ENC uređaju nema dovoljno sredstava. Prihvaćen Prihvaćen.
9 MISLAV BRNETIĆ Obveze korisnika vozila s ENC uređajem, Članak 19. Predlažem izmjenu dijela teksta “Korisnik, koji koristi vozilo opremljeno ENC uređajem subjekata za naplatu cestarine ili ENC uređajem Pružatelja usluge EENC-a, je dužan:” u “Korisnik, koji koristi vozilo opremljeno ENC uređajem subjekata za naplatu cestarine ili ENC uređajem Pružatelja usluge EENC-a, dužan je:”, tj. zamjenu poretka riječi “je” i “dužan” kako bi tekst bio usklađen s normama hrvatskog standardnog jezika. Prihvaćen Prihvaćen.
10 MISLAV BRNETIĆ Pravo na upotrebu autoceste, Članak 16. U stavku 11. predlažem izmjenu omaškom pogrešno napisane riječi “eških” u riječ “teških” Prihvaćen Prihvaćen.
11 MARTIN MILIĆ Registracija pružatelja usluge EENC-a, Članak 28. Nije definirano da pružatelj usluge mora biti registriran na području RH. Dvosmisleno je rečeno da se registrom obuhvaćaju samo oni u registrirani u RH (a oni neregestrirani, ne moraju biti u registru) Nadalje nije propisana kazna niti visina iste za prodavatelje van registra ili lažne prodavatelje usluge naplate EENC, a što je gorući problem kod zemalja sa sličnim sustavom naplate. Prihvaćen Prema EU Direktivi 2019/520, koja je 2022. preuzeta izmjenama i dopunama Zakona o cestama, pružatelj usluge EENC registrira se u državi EU u kojoj ima poslovni nastan te je u toj državi upisan u registar. Registracija je samo jedan od uvjeta koji pružatelj usluge EENC mora ispuniti da bi sa subjektom za naplatu cestarinu (u Hrvatskoj su to Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari) sklopio ugovor o pružanju svoje usluge, a ispunjavanje svih uvjeta provjerava se prije sklapanja i tijekom trajanja ugovora. Opisano normativno rješenje Zakona o cestama o EENC preuzima se u propis za koji se sada provodi javno savjetovanje.
12 SONJA JURIČIĆ CVITAN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Predlaže se razmotriti plaćanje preko elektroničkog sustava kao jedinu opciju odnosno omogućiti alternativnu opciju. Postoje osobe koje nisu informatički pismene i elektronička naplate bi im predstavljala optetećenje. Nije prihvaćen Zakon o naplati cestarine u članku 16. stavku 3. predviđa mogućnost uključenja u sustav naplate cestarine na više različitih naplatnih korisničkih mjesta pa tako, osim uključenja na jedinstvenom nacionalnom web prodajnom mjestu, putem mobilnih aplikacija i drugih digitalnih servisa, predviđa uključenje na autocesti na namjenskim stazama za brzo uključenje na svim ulazima na autocestu, u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine te kod trećih osoba u RH ili inozemstvu s kojima će subjekti za naplatu cestarine sklapati ugovore o posredovanju (benzinske postaje, stanice za tehnički pregled i dr.), čime se i korisnicima slabije informatičke pismenosti omogućava jednostavno uključenje u sustav elektroničke naplate cestarine.
13 SONJA JURIČIĆ CVITAN Pravo na upotrebu autoceste, Članak 16. Predlaže se dopuniti članak16. Zakona tako da se doda novi stavak 15. koji glasi: "(15) Prijava podataka i uključenje u ESNC osigurava se na pristupačan način osobama s invaliditetom, u skladu s pravilnikom iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona." U pravilniku se predlaže dataljnije razraditi zahtjeve za pristupačnost. Naime, za uključenje u ESNC potrebno je u ESNC prijaviti sljedeće: - po APRP modelu podatke s registarskih pločica vozila i valjano sredstvo plaćanja ili - po ENC modelu podatke s registarskih pločica vozila, serijski broj ili crtični kod ENC uređaja i valjano sredstvo plaćanja. Za razliku od toga, osoba s invaliditetom prije svake upotrebe autoceste odnosno objekta pod naplatom provedi uključenje u ESNC unosom oznaka s registarske pločice osobnog automobila i važeće isprave temeljem koje ostvaruje pravo na oslobađanje cestarine izdane prema zakonu koji uređuje povlastice u prometu (u daljnjem u tekstu: Nacionalna iskaznica), koja u tom slučaju zamjenjuje valjano sredstvo plaćanja. Ako će to biti jedini način naplate onda mora biti pristupačan osobama s invaliditetom. Nije relavantno može li ili ne može osoba s invaliditetom voziti auto zbog svog invaliditeta (npr. slijepa osoba) jer nedvojveno može koristiti olakšicu kao suvozač te mora moći samostalno obaviti unos svoje iskaznice u sustav. Možda joj neće uvijek biti ugodni davati svoje dokumente vozaču imajući u vidu i propise o zaštiti osobnib podataka. Nije prihvaćen Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, isključivo na namjenskoj stazi (preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće), a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Nacionalna iskaznica je jedini dokument kojim se može dokazati pravo na neplaćanje cestarine, a na iskaznici se nalaze isključivo nužni osobni podaci propisani Zakonom o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu.
14 MARIJA DUGALIĆ Cestarina za vozila s pravom prednosti prolaza, Članak 24. Tekst prijedloga izmjene: U članku 24., stavku 1., iza riječi: „...vozilom kaznenih tijela ministarstva nadležnog za poslove zatvorskog sustava, koje je prema zakonu koji uređuje sigurnost prometa na cestama određeno kao vozilo s pravom prednosti prolaza“ predlaže se dodati: „te vozilom Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika, koje je obilježeno znakom Crvenog križa, kada se koristi za obavljanje zadaća sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu“. Obrazloženje: Na temelju članaka 149. i 151. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozila Crvenog križa mogu se, kada to okolnosti zahtijevaju, određivati kao vozila s pravom prednosti prolaska, sukladno važećim pravilima i propisima. Također, prema članku 29. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), Hrvatski Crveni križ izrijekom je naveden kao temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite, uz Hrvatsku gorsku službu spašavanja i vatrogastvo. Kao takav, Crveni križ ima zakonom propisane zadaće djelovanja u velikim nesrećama, katastrofama i drugim kriznim situacijama, koje vrlo često uključuju nužno i brzo korištenje autocesta. Društva Hrvatskog Crvenog križa, kao javna služba, redovito obavljaju humanitarne, hitne i socijalne zadaće koje uključuju: • pružanje pomoći ilegalnim migrantima, • dostavu humanitarne pomoći i osnovnih potrepština, • prijevoz starijih, nemoćnih i ranjivih osoba, • pomoć u situacijama prometnih nesreća i izvanrednih okolnosti na cestama (npr. duža čekanja na autocestama zbog nesreća, vremenskih nepogoda ili tehničkih kvarova). Iako su društva Hrvatskog Crvenog križa do 2010. godine bila zakonski oslobođena plaćanja cestarina, u posljednjem desetljeću to se oslobađanje osiguravalo temeljem šestomjesečnih odluka uprave Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC), što nije sustavno, a administrativno stvara dodatne poteškoće i nesigurnost u operativnom radu. S obzirom na: • zakonski definirane javne ovlasti i zadaće Crvenog križa (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu), • status temeljne operativne snage civilne zaštite (članak 29. Zakona o sustavu civilne zaštite), • mogućnost određivanja kao vozila s pravom prednosti prolaza (članci 149. i 151. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), • humanitarni karakter i javni interes rada društava Crvenog križa, predlaže se da se u članak 24. Zakona o naplati cestarina uvrsti izričita odredba o oslobađanju vozila Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika od plaćanja cestarina, uz uvjet da su vozila propisno obilježena znakom Crvenog križa i koriste se za provedbu zakonom propisanih zadaća. Ova dopuna formalizirala bi postojeću praksu, osigurala pravnu jasnoću, pojednostavila operativne postupke i omogućila brži i učinkovitiji humanitarni odgovor u izvanrednim situacijama. Nije prihvaćen Važećim člankom 89.a Zakona o cestama, koje se normativno rješenje preuzima ovim Zakonom, izrijekom je propisano na koja vozila se ne primjenjuje odluka o uvođenju naplate cestarine, a među kojima nisu vozila Hrvatskog Crvenog križa.
15 IVAN OMELIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da naplata cestarine bude usklađena sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cesti pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova tvrtkama ili voznog parka kojim upravljaju djelatnici. Zbog toga je važno omogućiti vlasniku vozila da u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez uvođenja automatske suodgovornosti vlasnika, leasing korisnika ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kad je vozilo iznajmljeno tvrtki, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi preuzeti sama tvrtka – po uzoru na praksu prijave prekršaja prema MUP-u. Nacrt Zakona koji predviđa kontrolu i naplatu cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, često i teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u tvrtkama za radnje samih vozača nepravedno penaliziraju poslodavce bez ikakvog utjecaja na ponašanje korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj 95% korisnika rent-a-car usluga čine stranci, od kojih je velik broj izvan EU-a. Stoga je nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama, u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
16 IVAN BENDER Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da naplata cestarine bude usklađena sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cesti pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova tvrtkama ili voznog parka kojim upravljaju djelatnici. Zbog toga je važno omogućiti vlasniku vozila da u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez uvođenja automatske suodgovornosti vlasnika, leasing korisnika ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kad je vozilo iznajmljeno tvrtki, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi preuzeti sama tvrtka – po uzoru na praksu prijave prekršaja prema MUP-u. Nacrt Zakona koji predviđa kontrolu i naplatu cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, često i teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u tvrtkama za radnje samih vozača nepravedno penaliziraju poslodavce bez ikakvog utjecaja na ponašanje korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj 95% korisnika rent-a-car usluga čine stranci, od kojih je velik broj izvan EU-a. Stoga je nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent-a-car tvrtku, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
17 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Prekršaji korisnika, Članak 54. Predlažemo propisati taksativnu i konkretnu sankciju za slučajeve zloupotrebe Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom prilikom ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja cestari. Propisana sankcija bi prema našem mišljenju trebala imati preventivni i odvraćajući karakter, a trebala bi se sastojati od novčane kazne i za nositelja prava i za osobu koja je iskaznicu neovlašteno koristila. Nije prihvaćen Predložena pekršajna odgovornost propisana je u članku 22. Zakona o povlasticama u prometu (Narodne novine 133/23).
18 FRANKO MIOČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Smatram nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024), na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećem pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Nije prihvaćen Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Npr. za uključenje teškog vozila u vlasništvu prijevozničkog društva odgovorna je pravna osoba kao vlasnik tog vozila, a ne vozač vozila (radnik te pravne osobe).
19 ANĐELO PALEKA Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da sustav naplate cestarine bude usklađen sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cestama pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije u kojima vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova poslovnim subjektima ili voznog parka kojim upravljaju zaposlenici. Iz tog razloga važno je osigurati mogućnost da vlasnik vozila u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez automatskog uvođenja suodgovornosti vlasnika, korisnika leasinga ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kada je vozilo iznajmljeno pravnoj osobi, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi provesti sama tvrtka – sukladno postojećoj praksi prijave prometnih prekršaja prema Ministarstvu unutarnjih poslova. Nacrt Zakona koji predviđa obvezu kontrole i naplate cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, a u praksi je često teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u pravnim subjektima za radnje koje su počinili vozači, nepravedno penaliziraju poslodavce koji nemaju stvarni utjecaj na ponašanje krajnjih korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj čak 95 % korisnika rent-a-car usluga čine strani državljani, od kojih je znatan broj izvan Europske unije. U tom je kontekstu nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo, a nije imala uvid ni kontrolu nad ponašanjem vozača u prometu. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
20 AVIA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA TRGOVINU I POSLOVNE USLUGE Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Naplata cestarine mora biti u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa, prema kojem je za prekršaje odgovoran vozač, a ne vlasnik vozila. To je posebno važno kod rent-a-car usluga, leasinga i najmova tvrtkama. Vlasnicima treba omogućiti da dostave podatke o vozaču bez automatske suodgovornosti. Tvrtke koje unajmljuju vozila trebale bi same identificirati vozača, kao što je već praksa s MUP-om. Predloženi zakon iznajmljivačima nameće teško provedive obveze i nepravedne kazne, iako nemaju utjecaj na ponašanje vozača. Odgovornost za prekršaje mora biti jasno razgraničena. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
21 AVIA CARS D.O.O. ZA TRGOVINU AUTOMOBILIMA Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo da naplata cestarine mora biti usklađena sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem odgovornost za prekršaje snosi vozač, a ne vlasnik vozila. To je posebno važno u slučajevima kada vozač nije ujedno i vlasnik – primjerice kod rent-a-car usluga, leasinga ili poslovnih najmova. Vlasniku vozila treba omogućiti da u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez automatske suodgovornosti. Ako je vozilo iznajmljeno tvrtki, ona bi trebala biti odgovorna za daljnju identifikaciju vozača, po uzoru na praksu prijave prekršaja MUP-u. Nacrt Zakona koji predviđa obvezu naplate cestarine prije povrata vozila nameće velik operativni teret i teško je provediv. Predložene kazne za vlasnike i odgovorne osobe nepravedno kažnjavaju one koji nemaju utjecaj na ponašanje vozača. Hrvatska je turistička zemlja, a većinu korisnika rent-a-car usluga čine strani državljani. Zakonito iznajmljivačima ne smije biti nametnuta odgovornost za tuđe prekršaje. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
22 AVIA, OBRT ZA IZNAJMLJIVANJE VOZILA, VL. MARIN JURJEVIĆ, ZADAR, PUT TIKULINA 2 Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da sustav naplate cestarine bude usklađen sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cestama pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije u kojima vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova poslovnim subjektima ili voznog parka kojim upravljaju zaposlenici. Iz tog razloga važno je osigurati mogućnost da vlasnik vozila u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez automatskog uvođenja suodgovornosti vlasnika, korisnika leasinga ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kada je vozilo iznajmljeno pravnoj osobi, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi provesti sama tvrtka – sukladno postojećoj praksi prijave prometnih prekršaja prema Ministarstvu unutarnjih poslova. Nacrt Zakona koji predviđa obvezu kontrole i naplate cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, a u praksi je često teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u pravnim subjektima za radnje koje su počinili vozači, nepravedno penaliziraju poslodavce koji nemaju stvarni utjecaj na ponašanje krajnjih korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj čak 95 % korisnika rent-a-car usluga čine strani državljani, od kojih je znatan broj izvan Europske unije. U tom je kontekstu nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo, a nije imala uvid ni kontrolu nad ponašanjem vozača u prometu. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
23 MARIN JURJEVIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da naplata cestarine bude usklađena sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cesti pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova tvrtkama ili voznog parka kojim upravljaju djelatnici. Zbog toga je važno omogućiti vlasniku vozila da u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez uvođenja automatske suodgovornosti vlasnika, leasing korisnika ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kad je vozilo iznajmljeno tvrtki, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi preuzeti sama tvrtka – po uzoru na praksu prijave prekršaja prema MUP-u. Nacrt Zakona koji predviđa kontrolu i naplatu cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, često i teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u tvrtkama za radnje samih vozača nepravedno penaliziraju poslodavce bez ikakvog utjecaja na ponašanje korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj 95% korisnika rent-a-car usluga čine stranci, od kojih je velik broj izvan EU-a. Stoga je nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine, u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
24 MIA ŠURINA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE, IV. POSEBNE ODREDBE VEZANE ZA PLAĆANJE CESTARINE Predmet: Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o naplati cestarine - prijedlog Hrvatskog Crvenog križa - dostavlja se Veza: Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o naplati cestarine, otvoreno od 9. srpnja do 8. kolovoza 2025. godine https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=30908 vezano za predmetni Nacrt prijedloga, predlažemo dopunu u glavi IV. Posebne odredbe vezane za plaćanje cestarine i to dodavanjem teksta: „Cestarina se ne plaća za upotrebu autoceste odnosno objekta pod naplatom vozilom Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti.“ Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10, 136/2020). Vozila Hrvatskog Crvenog križa i društava Hrvatskog Crvenog križa sukladno odredbi članka 19. Pravilnika o načinu korištenja znaka crvenog križa u Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima („Narodne novine“, broj 49/18), u vrijeme mira obilježavaju se znakom Hrvatskog Crvenog križa, odnosno znakom društava Hrvatskog Crvenog križa, na sljedeći način:  na prednjoj strani vozila kao naljepnica, otisak boje ili zastavica,  na bočnim stranama vozila kao naljepnica ili otisak boje,  na stražnjoj strani vozila kao naljepnica ili otisak boje. Hrvatski Crveni križ je temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama i djeluje u svim fazama operacije žurne pomoći (u fazi pripreme, odgovora i oporavka na kriznu situaciju). Veliki dio djelatnosti u kriznim situacijama se odnosi na prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, humanitarne pomoći, opreme te ispomoć pri evakuaciji stradalog stanovništva. Hrvatski Crveni križ uključen je u rješavanje svih međunarodnih i lokalnih kriza, pa je tako uslijed velikih poplava 2014. godine, kao i u migrantskoj krizi 2015. i 2016. godine stavio na raspolaganje svoje radnike, članove, volontere, sredstva i znanje kako bi pomogao ljudima u nevolji. Tijekom 2020. godine i zdravstvene, humanitarne i gospodarske krize prouzrokovane virusom Sars-CoV-2 i širenjem bolesti Covid -19, kao i katastrofalnih potresa koji su pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju, Hrvatski Crveni križ odgovorio je promptno kako bi, provodeći aktivnosti vezane uz suzbijanje širenja bolesti, pružio materijalnu i psihološku pomoć osobama koje su uslijed krize ostale bez zaposlenja. U svakoj od navedenih kriznih situacija Hrvatski Crveni križ, kao najveća humanitarna udruga sa svim svojim djelatnostima i javnim ovlastima, dao je nemjerljiv doprinos stanovništvu koje je u tim teškim trenucima trebalo svaki oblik pomoći. Kako u većini slučajeva kriznih situacija vozila Hrvatskog Crvenog križa koriste autoceste za dostavu pomoći ili prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, besplatan prijevoz bi nam omogućio da osiguramo visoku razinu pomoći stanovništvu i gostima sukladno potrebama te da pravodobno reagiramo s odgovarajućim brojem operativnih snaga. Napose ističemo, kako nastojimo izjednačiti količinu i kvalitetu pomoći uvjetima u svim dijelovima Republike Hrvatske, pomažemo smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među regijama, odnosno jačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Slijedom svega iznesenoga, predlažemo dopuniti odredbe glave IV. Posebne odredbe vezane za plaćanje cestarine predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine kako je to naprijed navedeno. Podredno, u slučaju da se ne usvoji gore opisani prijedlog, predlažemo dopunu u članku 24. i to dodavanjem stavka 2. na način da isti glasi: „Cestarina se ne plaća za upotrebu autoceste odnosno objekta pod naplatom vozilom Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti.“ Članak 24. glasio bi: (1) Cestarina se ne plaća za upotrebu autoceste odnosno objekta pod naplatom vozilom ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, vozilom ministarstva nadležnog za poslove obrane i Oružanih snaga, vatrogasnim vozilom, vozilom hitne pomoći, vozilom gorske službe spašavanja, vozilom carine, vozilom kaznenih tijela ministarstva nadležnog za poslove zatvorskog sustava, koje je prema zakonu koji uređuje sigurnost prometa na cestama određeno kao vozilo s pravom prednosti prolaza. (2) Cestarina se ne plaća za upotrebu autoceste odnosno objekta pod naplatom vozilom Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti. (3) Vozila iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju biti opremljena ispravnim ENC uređajem i uključena u ESNC. (4) Ministarstvo dostavlja subjektima za naplatu cestarine popis podataka s registarskih pločica vozila iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10, 136/2020). Vozila Hrvatskog Crvenog križa i društava Hrvatskog Crvenog križa sukladno odredbi članka 19. Pravilnika o načinu korištenja znaka crvenog križa u Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima („Narodne novine“, broj 49/18), u vrijeme mira obilježavaju se znakom Hrvatskog Crvenog križa, odnosno znakom društava Hrvatskog Crvenog križa, na sljedeći način:  na prednjoj strani vozila kao naljepnica, otisak boje ili zastavica,  na bočnim stranama vozila kao naljepnica ili otisak boje,  na stražnjoj strani vozila kao naljepnica ili otisak boje. Hrvatski Crveni križ je temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama i djeluje u svim fazama operacije žurne pomoći (u fazi pripreme, odgovora i oporavka na kriznu situaciju). Veliki dio djelatnosti u kriznim situacijama se odnosi na prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, humanitarne pomoći, opreme te ispomoć pri evakuaciji stradalog stanovništva. Hrvatski Crveni križ uključen je u rješavanje svih međunarodnih i lokalnih kriza, pa je tako uslijed velikih poplava 2014. godine, kao i u migrantskoj krizi 2015. i 2016. godine stavio na raspolaganje svoje radnike, članove, volontere, sredstva i znanje kako bi pomogao ljudima u nevolji. Tijekom 2020. godine i zdravstvene, humanitarne i gospodarske krize prouzrokovane virusom Sars-CoV-2 i širenjem bolesti Covid -19, kao i katastrofalnih potresa koji su pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju, Hrvatski Crveni križ odgovorio je promptno kako bi, provodeći aktivnosti vezane uz suzbijanje širenja bolesti, pružio materijalnu i psihološku pomoć osobama koje su uslijed krize ostale bez zaposlenja. U svakoj od navedenih kriznih situacija Hrvatski Crveni križ, kao najveća humanitarna udruga sa svim svojim djelatnostima i javnim ovlastima, dao je nemjerljiv doprinos stanovništvu koje je u tim teškim trenucima trebalo svaki oblik pomoći. Kako u većini slučajeva kriznih situacija vozila Hrvatskog Crvenog križa koriste autoceste za dostavu pomoći ili prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, besplatan prijevoz bi nam omogućio da osiguramo visoku razinu pomoći stanovništvu i gostima sukladno potrebama te da pravodobno reagiramo s odgovarajućim brojem operativnih snaga. Napose ističemo, kako nastojimo izjednačiti količinu i kvalitetu pomoći uvjetima u svim dijelovima Republike Hrvatske, pomažemo smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među regijama, odnosno jačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Slijedom svega iznesenoga, predlažemo dopuniti odredbu članka 24. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine kako je to naprijed navedeno. Nije prihvaćen Člankom 89.a Zakona o cestama, koje se normativno rješenje preuzima ovim Zakonom, izrijekom je propisano na koja vozila se ne primjenjuje odluka o uvođenju naplate cestarine, a među kojima nisu vozila Hrvatskog Crvenog križa.
25 IVAN TRBUŠIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. U ime ABmobilrent d.o.o. nositelj Carwiz franšize za Hrvatsku Članak 22. stavak 11. (11) Za naknadu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka solidarno s vozačem odgovaraju: - vlasnik vozila, osim u slučaju iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona - osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora - korisnik ENC uređaja. Prijedlog: - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normatrivno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
26 NOVA GRATIA D.O.O. ZA TURIZAM I USLUGE, TURISTIČKA AGENCIJA Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Društvo NOVA GRATIA d.o.o., koje obavlja djelatnost kratkoročnog i dugoročnog najma vozila na području Republike Hrvatske, a dio je međunarodne grupacije Sicily by Car sa sjedištem u Italiji i poslovanjem u više europskih država, ovim putem iznosi primjedbu na predloženi članak 22. stavak 11. Nacrta Zakona, kao i prijedlog izmjene koji smatramo nužnim radi pravne održivosti i gospodarske provedivosti zakonskog rješenja. Smatramo nužnim da sustav naplate cestarine i pripadajućih sankcija na način da u osnovi prepoznaje stvarnog korisnika od vlasnika i tako pretpostavlja odgovornost vozača, odnosno osobe koja u trenutku korištenja vozila upravlja istim, a ne vlasnika vozila da postaje garant za treću osobu ukoliko nije upravljao vozilom niti imao stvarni nadzor nad njegovim korištenjem. Također smatramo da je zakonodavac prilikom izrade Nacrta zakona propustio uzeti u obzir specifične okolnosti da se autocestama u Republici Hrvatskoj koristi velik broj vozila koja su predmet ugovornog korištenja od strane trećih osoba kada vozač nije vlasnik vozila. Ova se situacija najčešće pojavljuje u sljedećim slučajevima: - Kratkoročni najam vozila domaćim i stranim fizičkim osobama (rent-a-car usluge), - Dugoročni najmovi vozila pravnim osobama, koje potom interno daju vozila na raspolaganje većem broju zaposlenika, - Vozni parkovi trgovačkih društava u kojima vozila koriste djelatnici, a ne vlasnici vozila. U svim tim slučajevima, vlasnik vozila , pravna osoba , nema saznanja o stvarnom vozaču koji upravlja vozilom u trenutku eventualnog neplaćanja cestarine, niti može imati zakonski instrument da spriječi ili sankcionira takvo ponašanje. Zbog navedenih razloga, smatramo kako je rješenje predloženo u Nacrtu – prema kojem bi vlasnik vozila, korisnik leasinga ili pružatelj usluge najma odgovarao solidarno s vozačem – pravno neprihvatljivo i operativno neprovedivo. Umjesto toga, predlažemo da se zakonom omogući da vlasnik vozila može, u razumnom roku i na razuman način, dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom u trenutku korištenja autoceste, čime bi se izbjegla njegova odgovornost, osim u slučajevima kada to odbije ili ne može učiniti. Ovakvo rješenje već je prisutno u zakonskoj praksi Republike Hrvatske, primjerice u sustavu postupanja MUP-a kod prekršaja u prometu. U slučajevima kada je vozilo dano u najam pravnoj osobi, vlasnik vozila može dostaviti podatke o toj tvrtki kao najmoprimcu, dok bi obveza identifikacije konkretnog vozača bila prenesena na tu pravnu osobu, kao krajnjeg korisnika vozila – što je logičan i pravičan princip. Smatramo također krajnje problematičnim prijedlog da rent a car tvrtke budu obvezne kontrolirati i naplaćivati prijeđenu cestarinu prije svakog povrata vozila, budući da je takav operativni model tehnički teško izvediv, posebno tijekom turističke sezone kada se dnevno odvija velik broj rotacija vozila. Dodatno, nacrt predviđa i prekršajne kazne protiv tvrtki koje su vlasnici vozila te protiv odgovornih osoba u tim tvrtkama, čime se vlasnici vozila penaliziraju za ponašanje nad kojim nisu imali niti pravni niti faktični nadzor. Ne uzima se u obzir činjenica da je Hrvatska snažno orijentirana prema turizmu, da više od 95% korisnika rent-a-car usluga čine strani državljani, te da je, prema našim podacima, više od 40% tih korisnika izvan EU-a. U takvom kontekstu, tvrtka koja uredno i zakonito daje vozilo u najam ne može niti smije biti odgovorna za neplaćanje cestarine od strane krajnjeg korisnika nad kojim nema nikakav nadzor. Prijedlog: Teret odgovornosti koji se ovim prijedlogom prebacuje na vlasnika vozila nema utemeljenje u pravnoj odgovornosti, već stvara rizik za poslovanje, pravnu nesigurnost i potencijalno negativan učinak na reputaciju i konkurentnost turističke ponude Republike Hrvatske stoga predlažemo da se članak 22. stavak 11. formulira na sljedeći način: (11) Za naknadu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je vozač, odnosno osoba koja je u trenutku korištenja autoceste upravljala vozilom. (11a) Vlasnik vozila, korisnik leasinga ili pravna osoba koja vozilo daje na korištenje trećoj osobi, dužna je, na zahtjev nadležnog tijela, u roku od osam (8) dana od dana primitka zahtjeva, dostaviti podatke o osobi koja je u trenutku korištenja autoceste upravljala vozilom. (11b) U slučaju kada je vozilo bilo dano u najam pravnoj osobi, vlasnik vozila ispunjava obvezu iz stavka 11a. ovoga članka dostavom podataka o toj pravnoj osobi kao korisniku vozila, a ta pravna osoba dužna je, na zahtjev nadležnog tijela, u roku od osam (8) dana, dostaviti podatke o stvarnoj osobi koja je upravljala vozilom. (11c) Ako osoba iz stavka 11a. ili 11b. ovoga članka ne dostavi podatke o vozaču u propisanom roku, smatrat će se solidarno odgovornom za naplatu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka. Ovakva formulacija osigurava: - Jasnu podjelu odgovornosti između vlasnika vozila i stvarnog korisnika, - Zakonski mehanizam za utvrđivanje identiteta vozača (kao što se već koristi npr. u Zakonu o sigurnosti prometa), - Pravnu predvidivost i jednakost u postupanju prema fizičkim i pravnim osobama, - Izbjegavanje automatske solidarne odgovornosti onih koji nisu stvarni počinitelji prekršaja. Ovo rješenje omogućuje nadležnim tijelima naplatu od osobe koja je počinila eventualni prijestup, bez neopravdanog penaliziranja vlasnika vozila koji surađuje i postupa u skladu sa zakonom. Na kraju, uvjereni smo da ovakvo rješenje osigurava pravnu sigurnost, odgovornosti i jednakost u primjeni propisa, a istovremeno omogućuje učinkovitu naplatu cestarine od stvarnog korisnika usluge. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
27 RINO PAVLOV Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Koristim ovu priliku da, u ime društva NOVA GRATIA d.o.o., iznesem komentar na predloženi tekst članka 22. stavka 11., s ciljem da zakonodavac pravovremeno prepozna problem, procijeni posljedice i ispravi predloženo zakonsko rješenje koje, ako se usvoji u sadašnjem obliku, može izazvati značajne operativne, pravne i tržišne poremećaje. Ovdje nastupam kao odgovorna osoba u društvu NOVA GRATIA d.o.o., koje je dio internacionalne grupacije Sicily by Car, s poslovanjem u više država članica EU – zemalja koje su slične situacije pravno regulirale na primjeren i funkcionalan način, bez ugrožavanja poslovanja, tržišne stabilnosti ili pravednosti zakonske primjene. Temeljna primjedba odnosi se na prijedlog da se za plaćanje cestarine i zakonskih penala solidarno uz vozača terete i vlasnik vozila, korisnik leasinga te korisnik ENC uređaja. Ovakvo je ovakvo normativno rješenje je površno razumljivo u situacijama kada je vlasnik ujedno i vozač, primjerice kod fizičkih osoba, ali ono postaje pravno upitno, operativno neprovedivo i poslovno neodrživo ni prihvatljivo u slučajevima kada se radi o vlasnicima vozila koji su pravne osobe u a ujedno profesionalno obavljaju djelatnost iznajmljivanja vozila U Republici Hrvatskoj značajan dio vozila u prometu, osobito na autocestama, koristi se temeljem različitih ugovornih modela; kratkoročnog najma, dugoročnog leasinga, operativnog najma pravnim osobama, korištenja službenih vozila unutar voznih parkova itd. U svim tim slučajevima vozač nije istovremeno i vlasnik vozila, a vlasnik kao pravna osoba NEMA izravnu kontrolu nad time tko konkretno upravlja vozilom u određenom trenutku. Posebno ističem specifičnost djelatnosti kratkoročnog najma vozila (rent a car), koja godišnje broji stotine tisuća najmova, pretežno prema stranim državljanima. Prema javno dostupnim podacima više od 95% korisnika rent a car usluga su stranci, a više od 40% dolazi izvan Europske Unije. U takvom kontekstu potpuno je neopravdano, pravno neodrživo i operativno neizvedivo očekivati od rent a car tvrtke da bude solidarno odgovorna za neplaćenu cestarinu korisnika vozila. Kompanije koje zakonito i uredno obavljaju djelatnost najma vozila nemaju pravne ni tehničke mehanizme da spriječe takvo ponašanje krajnjeg korisnika, niti ga mogu retroaktivno sankcionirati, osobito ako je riječ o korisnicima izvan jurisdikcije EU. Slično vrijedi i za leasing društva te vozne parkove tvrtki. Kod dugoročnih najmova, vozilo se najčešće stavlja na raspolaganje zaposlenicima unutar organizacije, pa sam vlasnik ili leasing davatelj nema saznanja o identitetu osobe koja je upravljala vozilom u trenutku korištenja autoceste. Iz tih razloga smatramo da je nužno izmijeniti tekst članka 22. stavka 11. tako da jasno i nedvosmisleno predvidi sljedeće: Vozač (odnosno osoba koja upravlja vozilom na cesti) odgovorna je za plaćanje cestarine i pripadajuće zakonske penale. Vlasnik vozila, korisnik leasinga i pravna osoba koja daje vozilo u najam mogu biti odgovorni isključivo ako u razumnom roku ne dostave podatke o osobi koja je upravljala vozilom. U slučaju najma pravnoj osobi, odgovornost dostave tih podataka mora biti na toj pravnoj osobi, sukladno već postojećim procedurama koje se primjenjuju pri zaprimanjima prometnih prekršaja iz nadležnosti Zakona sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog obveze da rent a car tvrtke prije svakog povrata vozila provjeravaju i naplaćuju eventualne troškove cestarine, budući da to u praksi predstavlja znatno operativno opterećenje koje u većini slučajeva nije moguće tehnički provesti, a dodatno stvara prostor za pogreške, manipulacije i pravne sporove. Posebno zabrinjava dio Nacrta koji predviđa prekršajne sankcije za vlasnike vozila i odgovorne osobe u pravnim osobama zbog neplaćenih cestarina koje je prouzročio vozač. Ovakvo rješenje je pravno neutemeljeno, jer se odgovornost pokušava proširiti na subjekte koji nisu imali mogućnost nadzora, sprječavanja ili utjecaja na ponašanje stvarnog počinitelja. Zaključno, predloženi tekst u dijelu koji se odnosi na odgovornost za naplatu cestarine treba uskladiti sa stvarnim pravnim i poslovnim praksama, načelom odgovornosti počinitelja, kao i važećim rješenjima u drugim srodnim zakonima. Jedino takvim pristupom moguće je osigurati pravnu sigurnost, razmjernost propisa i očuvanje održivosti tržišta kratkoročnog i dugoročnog najma vozila u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
28 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Naknada za pružatelja usluge EENC-a, Članak 32. Na tragu prethodnog komentara na čl. 31. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine, predlaže se izmijeniti odnosno dopuniti čl. 32. Konačnog prijedloga Zakona tako da iz njega bude jasno da je za plaćanje naknade pružateljima usluge EENC-a – za usluge pružene na autocestama pod postojećim koncesijama – odgovoran HAC ili Ministarstvo (već prema slučaju). Nije prihvaćen Prema važećim odredbama Zakona o cestama, kojima je preuzeta Direktiva 2019/520, a koje odredbe se sada prenose u Zakon o naplati cestarine, svaki pojedini subjekt za naplatu cestarine za svoje područje EENC-a sklapa ugovor s pružateljem usluge EENC-a i ugovara naknadu. Ukoliko za područje EENC koju čini autocesta u koncesiji ugovor s pružateljem usluge nije sklopljen, na toj autocesti sustav neće prepoznavati ENC uređaj pružatelja usluge EENC i cestarina neće biti naplaćena od Pružatelja usluge EENC-a, a koncesionar neće imati obvezu plaćanja naknade.
29 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Prava i obveze subjekata za naplatu cestarine, Članak 31. Predlaže se isključiti primjenu odredbe iz čl. 31. Prijedloga zakona Zakona o naplati cestarine na postojeće koncesionare autocesta, tako da se ona primjenjuje samo na nove koncesije ili nova koncesijska područja. Umjesto postojećih koncesionara, obveze povezane s akreditacijom, odobravanjem i općenito uređenjem odnosa s pružateljem usluge EENC-a trebale bi teretiti HAC ili Ministarstvo (već prema slučaju) jer isto, između ostalog, podrazumijeva kreiranje i implementaciju složenog sučelja između raznih pružatelja usluga EENC-a, koncesionara i Ministarstva. Nije prihvaćen Prema važećim odredbama Zakona o cestama, kojima je preuzeta Direktiva 2019/520, a koje odredbe se sada prenose u Zakon o naplati cestarine, svaki pojedini subjekt za naplatu cestarine za svoje područje EENC-a sklapa ugovor s pružateljem usluge EENC-a i ugovara naknadu. Ukoliko za područje EENC koju čini autocesta u koncesiji ugovor s pružateljem usluge nije sklopljen, na toj autocesti ENC uređaji pružatelja usluge EENC neće biti prihvaćani te cestarina neće biti naplaćena od Pružatelja usluge EENC-a, a koncesionar neće imati obvezu Pružatelju usluge EENC-a platiti naknadu. Naplata cestarine je temeljem postojećih ugovora o koncesiji isključivo pravo i obveza koncesionara, a usluga EENC se temelji na pravu naplate cestarine koje pravo nema ni davatelj koncesije a niti HAC.
30 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Cestarina za vozila s pravom prednosti prolaza, Članak 24. Ako njegova primjena na odnose uređene postojećim ugovorima o koncesiji ne bi bila isključena, čl. 24. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine mogao bi proširiti popis korisnika koji su oslobođeni obveze plaćanja cestarine i time bitno utjecati na pravni i financijski položaj koncesionara. Predlaže se, stoga, dopuniti odredbu predmetnog članka stavkom 4. kojim će biti propisano sljedeće: „Subjektima za naplatu cestarine se iz sredstava državnog proračuna nadoknađuje iznos cestarine koji nisu ostvarili zbog primjene odredbe stavka 1. ovoga članka.“ Nije prihvaćen Predmetno sada uređuje važeći članak 89.a Zakona o cestama, koje se normativno rješenje preuzima ovim Zakonom.
31 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Infrastrukturna pristojba, Članak 9. Infrastrukturna pristojba izuzeta je iz režima koncesijskih cestarina već slijedom isključenja primjene čl. 7. st. 1. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine na ugovore o koncesiji sklopljene prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji (čl. 59. st. 1. Konačnog prijedloga Zakona). Dosljednosti radi, jednako kao čl. 7. st. 1., čl. 10. i 11. Konačnog prijedloga Zakona, od primjene na koncesijske cestarine (sve do eventualne bitne izmjene ugovora o koncesiji) valjalo bi isključiti i cijeli čl. 9. Nije prihvaćen Zakon o naplati cestarine primjenjuje se i na koncesijske cestarine, uz izuzetak koncesijskih cestarina iz ugovora o koncesiji sklopljenih prije 24.3.2022. odnosno prije 10.6.2008. godine.
32 ALEN JAMBRIŠAK Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. U ime ABmobilrent d.o.o. nositelj Carwiz franšize za Hrvatsku Članak 22. stavak 11. (11) Za naknadu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka solidarno s vozačem odgovaraju: - vlasnik vozila, osim u slučaju iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona - osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora - korisnik ENC uređaja. Prijedlog: - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
33 DANIJEL KOPRIVANAC Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Nije prihvaćen Plaćanje cestarine propisano je već sada, u važećem Zakonu o cestama. U članku 9. stavku 18. Zakona o cestama definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila.
34 SLAVKO ČEŠLJIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Smatramo nužnim da naplata cestarine bude usklađena sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prekršaje na cesti pripisuje vozaču. Posebno ističemo situacije kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila – primjerice kod rent-a-car usluga, dugoročnih najmova tvrtkama ili voznog parka kojim upravljaju djelatnici. Zbog toga je važno omogućiti vlasniku vozila da u razumnom roku dostavi podatke o vozaču nadležnim tijelima, bez uvođenja automatske suodgovornosti vlasnika, leasing korisnika ili rent-a-car kompanija. U slučajevima kad je vozilo iznajmljeno tvrtki, vlasnik može dostaviti podatke o toj tvrtki, a daljnju identifikaciju vozača trebala bi preuzeti sama tvrtka – po uzoru na praksu prijave prekršaja prema MUP-u. Nacrt Zakona koji predviđa kontrolu i naplatu cestarine prije svakog povrata vozila predstavlja značajan operativni teret za iznajmljivače, često i teško provediv. Osim toga, predložene prekršajne odredbe koje terete vlasnike i odgovorne osobe u tvrtkama za radnje samih vozača nepravedno penaliziraju poslodavce bez ikakvog utjecaja na ponašanje korisnika vozila. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj 95% korisnika rent-a-car usluga čine stranci, od kojih je velik broj izvan EU-a. Stoga je nejasno i neprihvatljivo da odgovornost za neplaćenu cestarinu snosi tvrtka koja je zakonito iznajmila vozilo. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
35 ANTON KRIVAK Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Komentar na prijedlog novog Zakona o naplati cestarine : Temeljne primjedbe na predloženi Nacrt su vezane uz odredbe kojima se predviđa suodgovornost vlasnika vozila, uz vozača, za plaćanje cestarine i eventualne kazne. Predmetne odredbe su razumljive kada se radi o vlasniku vozila – fizičkoj osobi, no neprihvatljive i neprovedive kad se radi o vlasniku vozila – pravnoj osobi, korisniku leasinga ili rent – a- car kompaniji. Konkretno - komentar treba dati na članak 22. stavak 11. Članak 22. stavak 11. (11) Za naknadu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka solidarno s vozačem odgovaraju: - vlasnik vozila, osim u slučaju iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona - osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora - korisnik ENC uređaja. Prijedlog: - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Možemo slobodno reći da će sve leasing kompanije i rent a car tvrtke sve kazne koje će biti upućene na tvrtku prefakturirati na korisnika vozila, a to će za posljedicu imati ogroman broj žalbi stranaca korisnika rent a car usluga. Sigurno je da će najveći dio tih pritužbi biti objavljen na raznim portalima specijaliziranim za turizam što će za posljedicu imati negativan utjecaj na Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju. Predlažem da se razmotri portugalski način naplate cestarina koji je za rent a car tvrtke uzeo u obzir svu specifičnost njihovog poslovanja i time sigurno povećao naplatu cestarine i što je posebno važno izbjegao negativne žalbe i komentare na turističke usluge. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
36 LPDD BUSINESS CONSULTING J.D.O.O. ZA USLUGE Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Komentar na prijedlog novog Zakona o naplati cestarine : Temeljne primjedbe na predloženi Nacrt su vezane uz odredbe kojima se predviđa suodgovornost vlasnika vozila, uz vozača, za plaćanje cestarine i eventualne kazne. Predmetne odredbe su razumljive kada se radi o vlasniku vozila – fizičkoj osobi, no neprihvatljive i neprovedive kad se radi o vlasniku vozila – pravnoj osobi, korisniku leasinga ili rent – a- car kompaniji. Konkretno - komentar treba dati na članak 22. stavak 11. Članak 22. stavak 11. (11) Za naknadu cestarine i zakonski penal iz stavka 1. ovoga članka solidarno s vozačem odgovaraju: - vlasnik vozila, osim u slučaju iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona - osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora - korisnik ENC uređaja. Prijedlog: - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Možemo slobodno reći da će sve leasing kompanije i rent a car tvrtke sve kazne koje će biti upućene na tvrtku prefakturirati na korisnika vozila, a to će za posljedicu imati ogroman broj žalbi stranaca korisnika rent a car usluga. Sigurno je da će najveći dio tih pritužbi biti objavljen na raznim portalima specijaliziranim za turizam što će za posljedicu imati negativan utjecaj na Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju. Predlažem da se razmotri portugalski način naplate cestarina koji je za rent a car tvrtke uzeo u obzir svu specifičnost njihovog poslovanja i time sigurno povećao naplatu cestarine i što je posebno važno izbjegao negativne žalbe i komentare na turističke usluge. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila.
37 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Nadzor naplate cestarine koji provodi Ministarstvo, Članak 43. Vezano uz stavak 15, način izdavanja vozačkih dozvola razlikuje se od zemlje do zemlje i ovisi o administrativnoj organizaciji države. Dakle, predloženi tekst odredbe ima smisla samo za hrvatske vozačke dozvole i one koje izdaje policija, a što sa inozemnim koji nisu izdani od strane policije? Predlažemo riječi "policijskoj upravi ili policijskoj postaji koja ju je izdala" zamijeniti sa "tijelu koje ju je izdalo.". Nije prihvaćen Prijedlog se prihvaća, na način da se u predmetnoj odredbi iza riječi "policijskoj upravi ili policijskoj postaji koja ju je izdala" dodaju riječi: "odnosno drugom tijelu koje ju je izdalo".
38 MARIJA HORVAT ŠARIĆ Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Poštovani, u odnosu na čl. 23. st. 7. i 8. Nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine upućujemo Vas da su prava i obveze subjekata za naplatu cestarine u smislu nadoknade iznosa cestarine koji nisu ostvarili zbog korištenja povlastica u prometu osoba s invaliditetom, već uređena, i to Pravilnikom o ostvarivanju prava na nadoknadu iznosa godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom (NN 55/2024; dalje: Pravilnik). Slijedom navedenog, za razmotriti je, je li potrebno donositi novi pravilnik koji bi propisivao dokumentaciju potrebnu za ostvarivanje prava na nadoknadu iznosa cestarine subjektima za naplatu cestarine, a budući da je predmetno pitanje već uređeno gore navedenim Pravilnikom i to čl. 3. st. 2. Pravilnika u sklopu projekta C1.4. R1-I2 Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti, a koji je financiran iz sredstava EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Vlade Republike Hrvatske. S poštovanjem, Marija Horvat Šarić AKD d.o.o. Nije prihvaćen Zakon u članku 63. propisuje prestanak pojedinih odredaba Zakona o cestama pa tako i članka 90. u dijelu koji se odnosi na cestarinu pa je stoga potrebno donijeti i novi pravilnik kako je predviđeno u članku 23. stavku 8. nacrta prijedloga Zakona.
39 ANA ČUBRIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. u ime društva A-ANTICUS d.o.o. (Sixt rent-a-car): Ne vidimo uporište da vlasnik vozila odnosno osoba koja koristi vozilo na temelju ugovora o leasingu budu suobveznici plaćanja cestarine te kao jedino ispravno rješenje da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024) prema kojem je za sve prometne prekršaje odgovorna isključivo osoba koja na cesti upravlja vozilom. Skrećemo pažnju na činjenicu kako po autocestama vozi i veliki broj vozila koja ne vozi vlasnik vozila, prvenstveno ovdje mislimo da djelatnost rent-a-car-a, koja bi ovakvom odredbom bila najviše pogođena. Smatramo kao ispravno rješenje da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, na isti način kako je propisano citiranim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama za sve ostale prometne prekršaje i biti odgovarati isključivo za taj prekršaj jer vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača pa nije razvidno zašto bi isti za ovaj specifičan prekršaj bio solidarno odgovoran s vozačem. Propisivanje solidarne odgovornosti vlasnika / korisnika vozila na temelju ugovora o leasingu penalizira društva koja se na tržištu bave rent a car te se ne uzima u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su preko 95% korisnika rent a car usluga stranci strani turisti i od toga, prema dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Kako bi se cestarine učinkovitije naplatile od vozača, predlažemo razmotriti mogućnost u kojoj bi rent a car društva pomogla u poboljšanju procesa naplate cestarine te istovremeno omogućila ugodniji boravak stranim turistima uz neizostavan pozitivan učinak na smanjenje gužvi i zastoja na hrvatskim autocestama. U skladu s tim, predlažemo primjenu sličnog modela koji u Portugalu uspješno funkcionira već duže vrijeme. Takav model predviđa da se zakonom omogući da rent-a-car društva naplaćuju cestarinu od svojih najmoprimaca sukladno prijeđenim kilometrima kako su za pojedino vozilo registrirale kamere HAC-a. Naime, Rent- a-car društva i HAC sklapali bi poseban ugovor kojim bi HAC omogućio rent a car društvima spajanje na aplikaciju HAC-a te kojim bi HAC ovlastio rent a car društva za naplatu takvih potraživanja. Nakon završetka ugovora o najmu, rent-a car društva bi izravno iz HAC sustava dobila podatak o ostvarenoj cestarini za svaki najam te izvršili naplatu cestarina od svakog pojedinog najmoprimca. Obzirom da rent a car društva u svakom ugovoru o najmu raspolažu s autorizacijama s kreditnim kartica svojih klijenata, procjenjuje se da bi učinkovitost naplate trebala biti na iznimno visokim razinama u relativno kratkom roku. U slučaju da iz bilo kojeg razloga rent a car društva ne uspiju naplatiti cestarinu od korisnika u roku od 15 dana, rent a car društva bi bila obvezna dostaviti podatke o vozaču HAC, kako bi se realizirala naplata cestarine. Sa svakim ugovorom o najmu, rent a car društva raspolažu svim potrebnim podacima korisnika vozila i obveznika plaćanja cestarine, kao što su: ime i prezime, adresa, datum rođenja, broj dokumenta. Smatramo da bi prethodno opisani model značajno ubrzao i unaprijedio proces naplate cestarine kad su strani turisti u pitanju. Vjerujemo da bi ovakvim procesom utjecali na smanjivanje potencijalnih gužvi na cestama i na punktovima za naplatu cestarine, čime bi pridonijeli pozitivnoj slici Hrvatske kao turističke destinacije. Nije prihvaćen Plaćanje cestarine propisano je već sada, u važećem Zakonu o cestama. U članku 9. stavku 18. Zakona o cestama definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u reqalnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
40 MARIJA PUOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Podržavam prijedlog gospodina Mira Opačka vezano uz automatsku verifikaciju prava osoba s invaliditetom na oslobađanje od plaćanja cestarine putem registarskih oznaka. To bi svakako olakšalo i ubrzalo prolazak, a bilo bi i daleko sigurnije jer osobe s invaliditetom ne bi morale koristiti mobitel u vožnji kako bi se registrirale za prolazak. Nije prihvaćen Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, isključivo na namjenskoj stazi (preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće, pa se time otklanja primjedba o nužnosti korištenja mobitela tijekom vožnje autrocestom). Izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na namjenskoj stazi na ulazu na autocestu.
41 MIRO OPAČAK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Naslov prijedloga: Uvođenje digitalnog sustava za automatsku verifikaciju prava osoba s invaliditetom na oslobađanje od plaćanja cestarine putem registarskih oznaka i AKD šifre Opis i svrha prijedloga: Predlaže se razvoj digitalne aplikacije i sustava za automatsko prepoznavanje prava osoba s invaliditetom (OSI) na besplatnu vožnju autocestama, temeljem unosa ili prethodno registriranih podataka (AKD šifra, OIB i registarska oznaka vozila). Sustav bi omogućio da se prilikom dolaska na naplatnu postaju, korisnici ne moraju dodatno legitimirati ni predočavati fizičke iskaznice. Pravo bi se automatski prepoznavalo putem registarske oznake vozila povezane s bazom prava izdanih od strane AKD-a. Ovakav model već postoji u praksi — primjer je aplikacija Jadrolinije za OSI korisnike, koja omogućuje digitalnu verifikaciju prava na besplatnu vožnju brodom. Slična rješenja bi se mogla primijeniti i na sustav naplate cestarina. Prednosti prijedloga: • Digitalizacija i pojednostavljenje procesa: Uklanja potrebu za ručnom provjerom prava na blagajnama i kontaktom s osobljem. • Povećana učinkovitost i brzina prolaska kroz naplatne postaje • Smanjenje mogućnosti zloupotrebe prava putem validacije kroz AKD i registarske baze. • Usklađenost sa Zakonom o pristupačnosti i digitalnim standardima javnih usluga • Jednostavna implementacija kroz povezivanje s postojećim državnim sustavima (AKD, MUP, e-Građani, HAC). Tehnička izvedba (prijedlog): 1. Registracija korisnika putem aplikacije ili portala e-Građani 2. Unos OIB-a, AKD šifre i registarske oznake vozila 3. Povezivanje podataka s AKD bazom i registracijom prava 4. Automatsko prepoznavanje prava na naplatnim postajama putem ANPR kamera (automatsko prepoznavanje registarskih oznaka) Zaključno: S obzirom na postojeće digitalne kapacitete, ovakav sustav je moguće brzo implementirati uz minimalna ulaganja, a korist za korisnike – posebno OSI – bila bi značajna i konkretna. Predlažem da se ovaj prijedlog uvrsti kao prioritetna inicijativa unutar nadležnih tijela za cestovni promet i digitalnu transformaciju javnih usluga. Nije prihvaćen Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, kada se u vozilu nalazi osoba s invaliditetom. Uključivanje je zato predviđeno isključivo na namjenskoj stazi, a preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće. Izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na namjenskoj stazi na ulazu na autocestu. Na kraju se ističe da je ovo zakonsko rješenje prethodno usuglašeno s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.
42 BORKO RIBIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Nije prihvaćen Vezano uz odgovornost vlasnika vozila i vozača za plaćanje cestarine, solidarna odgovornost obveznika plaćanja cestarine propisana je već sada, u važećem Zakonu o cestama. U članku 9. stavku 18. Zakona o cestama definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
43 IVAN AŽIĆ Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Predložena odredba kojom se solidarna odgovornost za plaćanje cestarine i pripadajućih kazni proširuje i na vlasnika vozila, korisnika leasinga ili rent-a-car poduzeće, uz samog vozača, iznimno je problematična iz perspektive poslovne prakse i realnih okolnosti u kojima vozila cirkuliraju prometom, osobito unutar sektora iznajmljivanja vozila i dugoročnog leasinga. Iako je logično da vlasnik-fizička osoba snosi određenu razinu odgovornosti, takav pristup nije primjenjiv na pravne osobe, posebno na subjekte koji se bave komercijalnim najmom vozila. U slučaju rent-a-car društava, leasing kuća ili korporativnih voznih parkova, vozilima upravljaju krajnji korisnici s kojima vlasnik vozila često nema neposredan odnos, niti uvid u identitet vozača u konkretnom trenutku. U tom kontekstu smatramo da bi zakon trebao biti usklađen s načelima Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem se odgovornost za prometne prekršaje primarno veže uz vozača, a ne vlasnika vozila. Odgovornost za neplaćanje cestarine stoga bi trebala biti isključivo na osobi koja je u trenutku prolaska naplatnom dionicom upravljala vozilom. Posebno želimo istaknuti: U sustavu kratkoročnog najma vozila (rent-a-car) vozila se svakodnevno iznajmljuju različitim osobama – domaćim i stranim građanima, turistima, poslovnim korisnicima. Vlasnik nema realnu mogućnost nadzora nad ponašanjem svakog pojedinog korisnika. Kod dugoročnih najmova tvrtkama, korisnici (djelatnici) se često mijenjaju, a vlasnik vozila (npr. leasing društvo) nije upoznat s krajnjim vozačem u trenutku nastanka eventualnog prekršaja. Vozni parkovi većih tvrtki obuhvaćaju stotine vozila u svakodnevnoj upotrebi, gdje se korištenje često bilježi samo interno, i nije dostupno trećim osobama. Zbog toga predlažemo da se zakonodavno omogući prenošenje odgovornosti – kroz mehanizam koji vlasniku omogućava da u razumnom roku dostavi podatke o osobi koja je koristila vozilo u predmetnom trenutku, bez da sam snosi pravne posljedice ukoliko to nije učinio iz nemara, već zbog objektivne nemogućnosti. U slučajevima gdje je vozilo dano u najam pravnoj osobi, vlasnik može pružiti podatak o toj tvrtki, a daljnja obveza identifikacije vozača trebala bi ležati na unajmljivaču – analogno modelu koji se već primjenjuje pri postupanju prema prometnim prekršajima temeljem službenih zabilješki MUP-a. Nadalje, obveza naplate cestarine od svakog korisnika vozila neposredno po povratku vozila predstavlja neizvediv operativni teret za rent-a-car tvrtke, osobito u sezonskim uvjetima kada dnevno cirkuliraju stotine korisnika. Na kraju, dodatno problematiziramo prijedlog propisivanja prekršajnih odredbi protiv pravnih osoba i odgovornih osoba u tvrtkama zbog neplaćanja cestarine. Takav pristup predstavlja nepravednu penalizaciju vlasnika vozila, bez obzira na činjenicu da oni nisu ni upravljali vozilom ni imali utjecaj na konkretno ponašanje vozača. Posebno u kontekstu da je Hrvatska turistička zemlja, a rent-a-car korisnici su u preko 90% slučajeva strani državljani, često i izvan EU-a, postavlja se pitanje kako zakonodavac uopće misli da će domaća tvrtka odgovarati za ponašanje takvog korisnika, bez mogućnosti naplate, prisile ili dokaza o prekršaju. Zbog svega navedenog, pozivamo zakonodavca da preispita predloženi model suodgovornosti i da se umjesto represivnog pristupa prema vlasnicima – koji nisu vozači – razvije sustav odgovornosti temeljen na stvarnim činjenicama i dokazima. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila.
44 SANJIN DOKOZA Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. - Smatramo nužnim da naplata cestarine bude u suglasnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama na način da se presumira kako je vozač (osoba koja na cesti upravlja vozilom) odgovoran za sve prometne prekršaje. Ovdje posebno skrećemo pozornost zakonodavcu na činjenicu kako se po autocestama vozi i veliki broj vozila koja se koriste po nekom drugom osnovu, odnosno kada vozač nije ujedno i vlasnik vozila. Tu prvenstveno mislimo na djelatnost kratkoročnog iznajmljivanja vozila, bilo domaćim fizičkim osobama bilo stranim državljanima/turistima i slično. Također postoji veliki broj dugoročnih najmova tvrtkama, gdje tvrtke uzimaju u najam određeni broj vozila na duži period, a onda interno većem broju svojih djelatnika daju na raspolaganje iznajmljeno vozilo. Zatim postoje i vozni parkovi tvrtki (od jednog do više stotina vozila ) gdje također vozila ne voze vlasnici tvrtki nego djelatnici tih tvrtki. Zbog svih navedenih razloga smatramo kako je problematiku neplaćanja cestarine potrebno regulirati na način da vlasnik vozila može na razuman način i u razumnom roku, nadležnom tijelu dostaviti podatke o osobi koja je upravljala vozilom, a bez potrebe za uvođenjem suodgovornosti vlasnika vozila, korisnika leasinga, rent – a - car kompanija za naplatu cestarine. Kod slučajeva kada se vozilo daje u najam tvrtki, vlasnik vozila mora dati podatke o tvrtki koja je u najmu vozila, budući da vlasnik vozila nema saznanja o tome tko je iz te tvrtke vozio predmetno vozilo u prekršaju neplaćanja cestarine. Smatramo nužnim obavezu davanja tog podatka prenijeti na tvrtku koja je unajmila vozilo ( na isti način kao što je procedura kod prometnih prekršaja koji se dostavljaju MUP-u ). Nacrtom Zakona predviđena kontrola i naplata prijeđene cestarine prije odlaska svakog korisnika najma vozila predstavlja veliko novo opterećenje za sve tvrtke koje se bave iznajmljivanjem vozila, odnosno dodatni operativni posao koji nije uvijek ni moguće provesti; Nacrt sadrži i prijedloge čitavog niza prekršajnih odredbi protiv tvrtki vlasnika vozila i odgovornih osoba u tim tvrtkama. Ovakvo predložena rješenja predstavljaju dodatnu penalizaciju vlasnika vozila zbog nečega što prouzrokuju isključivo sami vozači vozila, a da vlasnik nema nikakvog utjecaja na ponašanje vozača. Ne uzima se u obzir činjenica da je Republika Hrvatska turistička zemlja i da su 95% korisnika rent a car usluga stranci i od toga, prema nama dostupnim podacima možda i više od 40% stranci izvan EU zemalja. Nejasno nam je kako i zašto tvrtka koja uredno daje u najam vozilo može biti odgovorna za neplaćanje cestarine krajnjeg korisnika vozila. Nije prihvaćen U važećem Zakonu o cestama u članku 9. stavku 18. definirani su svi obveznici plaćanja cestarine, a u stavku 19. istog članka propisana je njihova solidarna odgovornost za plaćanje cestarine, koje se normativno rješenje preuzima u ovom Zakonu. U odnosu na „presumpciju“ da je vozač odgovoran za prometne prekršaje, sukladno načelima prekršajnog prava, za prekršaj može odgovarati osoba koja je povrijedila neku propisanu obvezu, a koja povreda je predviđena kao prekršajno djelo. Obvezu poštivanja prometnih propisa, kao osobnu obvezu vozača, potrebno je razlikovati od obveza koje za korisnike autoceste propisuje novi Zakon o naplati cestarine. Naime, korisnici autoceste su prvenstveno dužni prije početka upotrebe autoceste osigurati da je za vozilo kojim će se koristiti autocesta provedeno uključenje u sustav naplate, po jednom od predviđenih modela uključenja. Valjano uključenje vozila u sustav naplate omogućava urednu naplatu cestarine na izlazu s autoceste. U tom smislu, opravdano je propisati odgovornost (i) vlasnika vozila za neplaćanje cestarine, kao i za prekršaj, ukoliko se ostvarenje obilježja prekršaja može pripisati postupanju odnosno propustu vlasnika vozila. Napominje se da definicija korisnika (članak 3. alineja 15. nacrta prijedloga Zakona o naplati cestarine), pored vlasnika vozila, uključuje:(i) osobu koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora, (ii) korisnika ENC uređaja i (iii) vozača. Tvrtke koje se bave iznajmljivanjem lakih vozila imaju mogućnost odabira između dva osnovna modela uključenja vozila u sustav: APRP model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci vozila i platnoj kartici povezanoj s registarskom oznakom) i ENC model koji podrazumijeva unos podataka o registarskoj oznaci, ENC uređaju i sredstvu plaćanja). Oba modela omogućavaju jednostavno i kontinuirano praćenje i evidenciju korištenja autoceste pojedinim vozilom koje je dano u najam, a time i automatsko obračunavanje iznosa cestarine u realnom vremenu, pri povratu vozila u rent a car kuću, zajedno sa svim drugim troškovima najma vozila. Ukoliko pojedine tvrtke koje se bave pružanjem rent-a-car usluge neće prihvatiti poslovnu praksu da same provode uključenje svojih vozila u sustav naplate cestarine kao dodatnu pogodnost za svoje korisnike, a osoba koja je unajmila vozilo ne osigura plaćanje cestarine, primjenjivat će se odredbe Zakona koje uređuju prisilnu naplatu, pri čemu za neplaćanje cestarine solidarno odgovaraju vlasnik vozila i vozač, a za prekršaj se odgovara po načelu krivnje.
45 ERIK BALIJA Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Naime, osobe s invaliditetom često se nalaze u situacijama kada ih prevozi druga osoba, bilo član obitelji, prijatelj ili asistent, koristeći vlastito vozilo. U takvim slučajevima, povlastica za besplatno korištenje autocesta nije primjenjiva jer je vezana uz registarsku oznaku, što direktno diskriminira korisnika povlastice koji se oslanja na pomoć drugih u svakodnevnom funkcioniranju. Razumijem i svjestan sam da je u prošlosti bilo zlouporaba navedene povlastice, te da postoji potreba za kontrolom korištenja, ali nije pravedno da zbog manjine koja zloupotrebljava povlastice, većina poštenih osoba s invaliditetom snosi posljedice. U takvim slučajevima, nadzorne službe, poput policije i inspekcija, trebale bi sustavno obavljati svoj posao i sankcionirati zloupotrebe. Problem zloupotreba nije odgovornost osoba s invaliditetom, već pitanje učinkovitosti kontrole od strane nadležnih tijela. Smatram da bi pravedno i učinkovito rješenje bilo uvođenje ENC uređaja vezanog uz osobno ime i prezime korisnika — osobe s invaliditetom. Taj bi ENC bio zamjena za sadašnju iskaznicu i koristio bi se na isti način kao i obični ENC uređaji, ali bi omogućavao prepoznavanje prava temeljenog na osobnom identitetu korisnika, a ne na registarskoj oznaci vozila. Budući da postoji registar osoba s invaliditetom, tehnički i administrativno bilo bi izvedivo da svaka osoba koja je ostvarila pravo na povlasticu, temeljem svoje dokumentacije, dobije osobni ENC uređaj s mogućnošću besplatnog korištenja autocesta. Ovim rješenjem bi se: - spriječila diskriminacija osoba koje se ne voze isključivo u vlastitom vozilu, - onemogućile zlouporabe od strane trećih osoba bez prava, - zadržala jasna evidencija i kontrola nad korištenjem povlastica. Zahvaljujem na razumijevanju i nadam se da će se razmotriti ovaj prijedlog koji ide u smjeru pravednijeg i funkcionalnijeg rješenja za sve korisnike. Nije prihvaćen Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku upotrebu autoceste pod naplatom, a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Dok je registarska oznaka vozila u sustavu naplate cestarine povezana s Nacionalnom iskaznicom, u vozilu mora biti osoba s invaliditetom kojoj je iskaznica izdana. Člankom 23. se omogućuje da se za sva korištenja autoceste bez invalidne osobe u vozilu može provesti uključiti u sustav naplate cestarine po ENC modelu ili prijavom registarske oznake vozila povezane s valjanim sredstvom plaćanja, kako bi cestarina bila naplaćena i kako bi se izbjegla mogućnost zlouporabe Nacionalne iskaznice. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na ulazu na autocestu. Na kraju se navodi da je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, s kojom je prethodno usuglašeno ovo normativno rješenje, isto podržala.
46 ALEN SMRIKO Snižene cestarine i popusti, Članak 12. Predlaže se izmjena u stavku 1.: umjesto "za osobne automobile" treba pisati "vozilima koja nisu teška vozila", ili "lakim vozilima". Time bi se pojasnilo da popust ne bi bio ograničen samo osobnim automobilima, već i motociklima (iako sukladno članku 3., motocikli i jesu osobni automobili). Predlaže smislena izmjena stavka 1. kako bi se bolje definiralo da pravo na popust imaju korisnici, a ne vozila. Predlaže se dodavanje novog stavka: "Popusti ne smiju biti uvjetovani odabirom modela uključenja u ESNC". Cilj ovog prijedloga je da pojedini korisnici mogu birati model ENC-a, odnosno model APRP-a kako bi mogli ostvariti pravo na isti popust, te na primjeru odabira modela APRP-a, kako bi mogli izbjeći troškove kupnje ENC-a, te imali pravo na isti popust. Nadalje, ENC uređaj se može prenijeti iz jednog vozila u drugi, dok po APRP modelu, ostvarivanje prava na popust zbog učestalosti je teže ostvariti ukoliko kućanstvo ili pravno društvo koristi više vozila. Predlaže se dodavanje stavka kako bi se definiralo da, odabirom modela APRP-a, korisnici članova kućanstva, te korisnici u istoj pravnoj osobi ostvaruju pravo na popust bez dodatnih troškova u odnosu na jednog korisnika. Nije prihvaćen Odredbom stavka 1.članka 12. preuzima se odredba Direktive (EU) 2022/362 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2022. o izmjeni Direktiva 1999/62/EZ, 1999/37/EZ i (EU) 2019/520 u pogledu naknada koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za vozila (SL L 69 od 4. ožujka 2022.), članka 7.h stavka 2.a, o mogućnosti odobravanja popusta isključivo za osobne automobile. Vezano za predloženu dopunu članka 12. koja se odnosi na popuste, radi se o komercijalnom pitanju koje se ne uređuje Zakonom, nego ga određuju subjekti za naplatu cestarine svojim Općim uvjetima poslovanja.
47 ZORAN BABIĆ Obveze korisnika vozila s ENC uređajem, Članak 19. Nije jasno kako korisnik ENC uređaja može samostalno provjeriti ispravnost ENC uređaja?! Predlažem brisanje ove odredbe. Nije prihvaćen Predmetno je pitanje tehničke funkcionalnosti sustava, u sustavu se mora osigurati da korisnik ENC uređaja može provjeriti ispravnost ENC uređaja, što će se urediti pravilnikom iz članka 13. stavka 3.
48 TONI ĆOSIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Postovani napisali ste i predvidili ovaj novi zakon vezano za OSI koji imamo besplatan autoput da :" Da bi osoba s invaliditetom ostvarila besplatnu cestarinu, mora se prije svakog korištenja autoceste uključiti u ESNC putem namjenske staze i unijeti oznake vozila te broj Nacionalne iskaznice". Pa jeste vi svjesni da nam zadajete da se ukljucujemo na mobitel i da tipkamo dok vozimo i ulazimo na autoput, ili mislite da se iskljucimo negdi iz prometa pa ukucamo podatke u mobitel pa onda nastavimo voziti? Mislim da to nije svrha ovog projekta ako se opet moramo zaustavljati. A i da ne zaboravim protuzakonito je korititi mobitel za vrime voznje tako neznam kako ste to zamislili bez zaustavljanja. Nije prihvaćen Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, isključivo na namjenskoj stazi. Preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće čime se u potpunosti otklanja prmjedba da se Zakonom upućuje na korištenje mobitela tijekom vožnje. Izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na namjenskoj stazi na ulazu na autocestu. Na kraju se ističe da je ovo zakonsko rješenje prethodno usuglašeno s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.
49 MISLAV BRNETIĆ Promjena prijave i odjava iz ESNC-a, Članak 17. Predlažem izmjenu stavka 1. podstavka 2. na način da sada glasi: “-promjenu ENC uređaja na naplatnim korisničkim mjestima iz članka 16. stavka 3. podstavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona” Naime, mišljenja sam kako bi bilo od velike važnosti korisnicima ENC uređaja omogućiti zamjenu ENC uređaja podnošenjem zahtjeva digitalnim putem, bez potrebe fizičkog dolaska na prodajno mjesto, imajući u vidu kako je moguće osigurati dostavu novog ENC uređaja na adresu, uz istovremenu provjeru identiteta ukoliko je to potrebno provesti. Nije prihvaćen Odredba se odnosi na prijavu podataka o ENC uređaju, a ne na zamjenu odnosno kupnju novog uređaja. Iizričaj odredbe članka 17. stavka 1. podstavka 2. bit će dopunjen kako ne bi bilo dvojbe da se odredba odnosi na promjenu podatka o broju ENC uređaja povezanog s registarskom oznakom vozila, a što se može provesti i digitalno. Napominje se da će i kupnja ENC uređaja biti moguća digitalno preko wep portala, s time da će kupljeni ENC uređaj biti dostavljen na adresu kupca.
50 FILIP CETINA Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Svako ulazno mjesto na cestu pod naplatom bi trebalo imati barem jednu namjensku stazu za brzo uključenje u ESNC, jer u suprotnom, osobe koje koriste povlasticu navedenu u ovom članku u budućnosti neće biti u mogućnosti koristiti sva ulazna mjesta, pošto je registracija jednokratna. Isto tako, trebalo bi razmisliti o relaksiranju odredbe da registracija vrijedi samo jednokratno jer bi to dovelo do toga da osobe iz ovog članka trebaju baš svaki put čekati (u koloni) i sa svima ostalima koji nisu registrirani, a koji su se dužni registrirati samo jednom. Prilikom nabave sustava, možda bi se mogle nabaviti kamere koje će utvrđivati nalazi li se osoba s povlasticom u vozilu, bez potrebe za višekratnom registracijom na namjenskim stazama. Nije prihvaćen Vezano za komentar o namjenskim stazama, iste će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene.Prijedlog o jednokratnoj registraciji se ne prihvaća. Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku upotrebu autoceste pod naplatom, a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Dok je registarska oznaka vozila u sustavu naplate cestarine povezana s Nacionalnom iskaznicom, u vozilu mora biti osoba s invaliditetom kojoj je iskaznica izdana. Člankom 23. se omogućuje da se za sva korištenja autoceste bez invalidne osobe u vozilu može provesti uključenje u sustav naplate cestarine po ENC modelu ili prijavom registarske oznake vozila povezane s valjanim sredstvom plaćanja, kako bi cestarina bila naplaćena i kako bi se izbjegla mogućnost zlouporabe Nacionalne iskaznice. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na ulazu na autocestu. Na kraju se navodi da je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, s kojom je prethodno usuglašeno ovo normativno rješenje, isto podržala.
51 DINKO DEŠKOVIĆ Izvješćivanje o razmjeni informacija vezanih za neplaćanje cestarine, Članak 49. (1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dostavlja Ministarstvu godišnje izvješće o informacijama koje su iz nacionalne evidencije registriranih i označenih vozila upotrebom računalne aplikacije Europskog informacijskog sustava za prometne i vozačke dozvole (Eucaris) proslijeđene u druge države članice Europske unije, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine. (2) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dostavlja Ministarstvu godišnje izvješće o broju automatiziranih pretraživanja koja je provelo preko nacionalnih kontaktnih točki država članica Europske unije u kojima su registrirana vozila za koja nije plaćena vinjeta u Republici Hrvatskoj te o broju neispunjenih zahtjeva, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine. (3) Ministarstvo, na temelju podataka iz stavka 2. ovoga članka koje dobiva od ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, izrađuje sveobuhvatno izvješće o broju automatiziranih pretraživanja koja je provelo ministarstvo nadležno za unutarnje poslove preko nacionalnih kontaktnih točki država članica Europske unije u kojima su registrirana vozila za koja nije plaćena vinjeta te o broju neispunjenih zahtjeva. (4) Sveobuhvatno izvješće iz stavka 3. ovoga članka uključuje i opis postupanja za naplatu vinjeta sukladno ovom Zakonu, s podacima koliki je udio naplaćene cestarine na temelju pisane obavijesti, koliki je udio cestarine naplaćene u sudskom postupku te koliki je udio nenaplaćene cestarine. (5) Sveobuhvatno izvješće iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji svake tri godine. Nije prihvaćen Prijedlog izmjena u članku 49. nije prihvatljiv jer se za upotrebu autocesta svim vozilima naplaćuje cestarina, ovisno o duljini prijeđene dionice i skupini u koju se vozilo razvrstava, a ne naknada na bazi vremena korištenja.
52 DINKO DEŠKOVIĆ Dužnost davanja vjerodostojnih podataka o osobi koja je upravljala vozilom/korisniku, Članak 46. (1) Vlasnik vozila ili osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora dužan je na zahtjev subjekta za naplatu cestarine dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je upravljala vozilom u vrijeme upotrebe autoceste odnosno objekta pod naplatom, a za koju upotrebu je utvrđeno neplaćanje vinjeta, s tim da se dostava podataka o više osoba ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. (2) Kad je vlasnik vozila pravna osoba, podatke iz stavka 1. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u pravnoj osobi. Nije prihvaćen Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo (a ne na temelju vremena korištenja) i skupine u koju se razvrstava vozilo.
53 DINKO DEŠKOVIĆ Cestarina, Članak 7. (1) Cestarina se plaća u iznosu određenom na temelju vrste vremenskih vinjeta i na temelju naplatne skupine vozila, a može obuhvaćati jednu ili više sljedećih pristojbi i naknada: - infrastrukturnu pristojbu - naknadu zbog zagušenja - pristojbu za vanjske troškove. (2) Dio troškova onečišćenja zraka zbog prometa nadoknađuje se naplatom posebne naknade za okoliš za vozila na motorni pogon, sukladno propisima o zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, te nije uključen u pristojbu za vanjske troškove iz stavka 1. ovoga članka. (3) Cestarina se naplaćuje za sva vozila, laka i teška, koja upotrebljavaju autocestu ili objekt pod naplatom. (4) Vozila se za potrebe naplate cestarine raspoređuju u naplatne skupine sukladno broju osovina i/ili dimenziji i/ili maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u opterećenom stanju i/ili drugim parametrima klasifikacije vozila koji odražavaju oštećivanje ceste, uz uvjet da se parametri za klasifikaciju vozila temelje na karakteristikama vozila koji su vidljivi ili su naznačeni u prometnoj dozvoli vozila odnosno dokumentima izdanim od strane proizvođača vozila ukoliko prometna dozvola ne sadrži tehničke osobine vozila, a subjekti za naplatu cestarine imaju pravo zatražiti na uvid prometnu dozvolu vozila odnosno dokument izdan od strane proizvođača vozila ukoliko prometna dozvola ne sadrži tehničke osobine vozila. (5) Cestarinom se ne smije diskriminirati korisnike prema državljanstvu korisnika, državi poslovnog nastana, državi registracije vozila, a niti s obzirom na polazište odnosno odredište. (6) Postupak utvrđivanja visine cestarine, pripadnost naplaćenih sredstava te namjena korištenja istih propisani su zakonom koji uređuje cestovnu infrastrukturu. (7) Ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe, iznos pristojbe za vanjske troškove i iznos naknade zbog zagušenja, ako se primjenjuju, moraju biti naznačeni na računu koji se izdaje korisniku. (8) Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije uvođenja novih ili bitno izmijenjenih vinjeta, određenih na temelju infrastrukturnih pristojbi, pristojbi za vanjske troškove i/ili naknadi zbog zagušenja, o tome obavještava Europsku komisiju i provodi postupak za dobivanje mišljenja Europske komisije. (9) Subjekti za naplatu cestarine obvezni su do 25. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu na mrežnim stranicama javno objavljivati podatke o naplaćenim vinjetama. (10) Ministar pravilnikom propisuje: - naplatne skupine u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine - metodologije utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, svih troškova koji ulaze u infrastrukturne troškove, troškove financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke i/ili onečišćenja zraka zbog prometa i /ili emisija CO2 zbog prometa, visinu pristojbe za vanjske troškove po pojedinoj autocesti odnosno dionici autoceste, naknade zbog zagušenja, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjete za umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde u pogledu emisijskih razreda i emisije CO2 kao i umanjenja infrastrukturnih pristojbi u svrhu učinkovitog korištenja autoceste i podizanja razine sigurnosti na autocesti, metodologiju izračunavanja prosječne naplaćene cestarine koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja mreže autocesta, a iskazana je kao ukupan prihod od vinjeta u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na određenoj mreži autocesta, - podatke koje Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji radi usklađivanja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove i - strukturu podataka koji se javno objavljuju temeljem stavka 9. ovoga članka. Nije prihvaćen Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo i skupine u koju se razvrstava vozilo, a obveza plaćanja cestarine, kao i sada, propisuje se za sva vozila (laka i teška). Za teška vozila u Austriji i Sloveniji, koje se države navode u komentaru, cestarina se također naplaćuje po korištenim km, a ne prema vremenu korištenja, dok se vremenska naknada naplaćuje za laka vozila. Međutim, neke druge EU države kao Italija, Francuska, Norveška, Danska i Španjolska za laka vozila naplaćuju cestarinu po korištenom km. Posebno se ističe da se upravo zbog korisnika koji kao turisti povremeno dolaze u Hrvatsku sustav naplate cestarine razvija za laka vozila s tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, tako da korisnik neće trebati kupovati ENC uređaj, nego će se moći uključiti u sustav naplate cestarine prijavom podataka s registarskih pločica vozila i valjanim sredstvom plaćanja (debitna/kreditna/ naftna kartica ili pretplata određenog iznosa) i to na jedinstvenom nacionalnom web prodajnom mjestu, putem mobilnih aplikacija i drugih digitalnih servisa, na autocesti na namjenskim stazama za brzo uključenje na svim ulazima na autocestu, u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine te kod trećih osoba u RH ili inozemstvu s kojima će subjekti za naplatu cestarine sklapati ugovore o posredovanju (benzinske postaje, stanice za tehnički pregled i dr.).
54 DINKO DEŠKOVIĆ Uvođenje i ukidanje naplate cestarine, Članak 5. (1) Za upotrebu autoceste i/ili objekta pod naplatom na ili izvan transeuropske cestovne mreže određene zakonom koji uređuje cestovnu infrastrukturu, naplaćuje se vinjeta. (2) Cestarina se naplaćuje za sva vozila kojima se upotrebljava autocesta i/ili objekt pod naplatom, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (3) Uvođenje i ukidanje naplate cestarine ne smije dovesti do diskriminacije međunarodnog prometa javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnog natjecanja. (4) Za upotrebu iste dionice autoceste nije dozvoljeno istodobno uvođenje naplate cestarine prema odredbama ovoga Zakona i korisničke naknade prema odredbama zakona koji uređuje cestovnu infrastrukturu. (5) Za upotrebu objekta pod naplatom, koji se nalazi na dionici državne ceste za koju je uvedena naplata korisničke naknade prema zakonu koji uređuje cestovnu infrastrukturu, može se uvesti naplata cestarine pod uvjetom da se time ne dovodi do diskriminacije međunarodnog cestovnog prometa niti narušavanja tržišnog natjecanja među prijevoznicima. (6) Uvođenje i ukidanje naplate cestarine za upotrebu autoceste i/ili objekta pod naplatom odlukom uređuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada). (7) Za autocestu i/ili objekt pod naplatom, za koje je uvedena naplata cestarine odlukom iz stavka 6. ovoga članka, vrste vremenskih vinjeta i njihovo trajanje te način njihovog označavanja prometnom signalizacijom koja obavještava o obvezama u vezi plaćanja cestarine pravilnikom propisuje ministar nadležan za cestovnu infrastrukturu (u daljnjem tekstu: Ministar). Nije prihvaćen Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo i skupine u koju se razvrstava vozilo, a obveza plaćanja cestarine, kao i sada, propisuje se za sva vozila (laka i teška). Za teška vozila u Austriji i Sloveniji, koje se države navode u komentaru, cestarina se također naplaćuje po korištenim km, a ne prema vremenu korištenja, dok se vremenska naknada naplaćuje za laka vozila. Međutim, neke druge EU države kao Italija, Francuska, Norveška, Danska i Španjolska za laka vozila naplaćuju cestarinu po korištenom km. Posebno se ističe da se upravo zbog korisnika koji kao turisti povremeno dolaze u Hrvatsku sustav naplate cestarine razvija za laka vozila s tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, tako da korisnik neće trebati kupovati ENC uređaj, nego će se moći uključiti u sustav naplate cestarine prijavom podataka s registarskih pločica vozila i valjanim sredstvom plaćanja (debitna/kreditna/ naftna kartica ili pretplata određenog iznosa) i to na jedinstvenom nacionalnom web prodajnom mjestu, putem mobilnih aplikacija i drugih digitalnih servisa, na autocesti na namjenskim stazama za brzo uključenje na svim ulazima na autocestu, u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine te kod trećih osoba u RH ili inozemstvu s kojima će subjekti za naplatu cestarine sklapati ugovore o posredovanju (benzinske postaje, stanice za tehnički pregled i dr.).
55 MARINETA PAVLOVIĆ Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Članak 23. St. 2. uključenje u ESNC provodi se isključivo na namjenskim stazama za brzo uključenje. Prijedlog; Uvesti više staza za brzo uključivanje s jasnim oznakama i pristupom osoba s invaliditetom. Članak 23.st.3 i st. 6 u svrhu utvrđivanja identiteta,te prisutnosti u vozilu. Osoba s invaliditetom mora dati na uvid Nacionalnu iskaznicu Prijedlog ; Uvest mogućnost potvrde prisutnosti osobe kroz digitalne kanale - primjerice ; 1. putem mobilne aplikacije - korisnik potvrdi prisutnost u vozilu ( koja se autentificira putem otiska prsta, PIN-a ,lica ) 2. GPS ,Bluetooth u vozilu - sustav prepozna uređaj osobe u autu 3.NFC/QR kartica - sustavi mogu imati čitač na ulazu , gdje korisnik skenira Nacionalnu iskaznicu. Za radi tim GI PDSI Marineta Pavlović Primljeno na znanje Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, isključivo na namjenskoj stazi (preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće), a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na namjenskoj stazi na ulazu na autocestu.
56 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Iskazujemo zadovoljstvo što je predlagatelj kroz odredbe članka 23. predmetnog prijedloga promišljao o načinu budućeg ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja cestarine za osobe s invaliditetom, o čijoj smo važnosti više puta pisali u preporukama nadležnom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ali i izviješćima Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Ponavljamo kako je ovo pravo/povlastica predviđeno kao kompenzacijska mjera iz razloga nepostojanja odgovarajućeg i osoba s invaliditetom pristupačnog međugradskog i međužupanijskog javnog prijevoza. Mnoge osobe s invaliditetom, kao i djeca s teškoćama u razvoju žive, u sredinama, vrlo često ruralnim i nedostupnim, što im znatno otežava mogućnost uključivanja u život njihove zajednice. Također, njihov invaliditet uvjetuje povremene odlaske na terapijske i rehabilitacijske postupke u specijalizirane zdravstvene ustanove. Ovakvo uređenje ovog prava/povlastice će biti potrebno sve dok ne budemo imali osigurani pristupačan javni prijevoz. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Kontaktna točka i postupak razmjene informacija vezanih za neplaćanje cestarine, Članak 48. Konačni prijedlog Zakona o naplati cestarine ne predviđa način identifikacije i razmjene informacija o vozilu registriranom izvan EU. Primljeno na znanje Razmjena podataka s trećim zemljama je predmet propisa međunarodnog prava odnosno međunarodnih ugovora.
58 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Nadzor naplate cestarine, Članak 38. Odredbe čl. 38. i 39. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine trebale bi ostaviti prostora za to da se poslovi nadzora naplate cestarine na autocestama pod postojećim koncesijama prepuste trećim osobama (i ne terete subjekta za naplatu cestarine) ako je tako nešto predviđeno ugovorom o koncesiji ili njegovim naknadnim izmjenama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Prava i obveze subjekata za naplatu cestarine, Članak 31. Položaj i uloga pružatelja usluge naplate cestarine nije jasno definirana, npr. u kojim slučajevima bi se subjekt za naplatu cestarine (čl. 3. st. 43.) mogao naći u ulozi pružatelja usluge naplate cestarine (čl. 3. st. 41.). Primljeno na znanje Iz definicije subjekta za naplatu cestarine jasno proizlazi da je to pravna osoba koja upravlja autocestom i naplaćuje cestarinu, a iz definicije pružatelja usluge naplate cestarine da je to pravna osoba koja pruža uslugu naplate cestarine. Radi se o odredbama Direktive 2019/520, koje su od siječnja 2022. implementirane u Zakonu o cestama i o kojima u praksi nije bilo spornih tumačenja. Sada se ove odredbe iz Zakona o cestama prenose u Zakon o naplati cestarine.
60 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Cestarina za vozila subjekata za naplatu cestarine i vozila Ministarstva, Članak 25. Vozila subjekta za naplatu cestarine bila bi – slijedom odredbe iz čl. 25. Konačnog prijedloga Zakona o naplati cestarine– oslobođena od obveze plaćanja cestarine samo u slučajevima kad cestu koriste radi njenog građenja, održavanja i upravljanja odnosno radi naplate cestarine ili nadzora naplate cestarine. Ako je drugačije ugovoreno postojećim ugovorima o koncesiji, ovo bi rješenje moglo zadirati u postojeće pravno uređenje, pa se, na tragu odredbi iz čl. 59. Konačnog prijedloga Zakona, od primjene ove odredbe predlaže izuzeti odnose uređene postojećim ugovorima o koncesiji. Primljeno na znanje Ovo pitanje do sada nije bilo normativno uređeno, pa će se razmotriti opravdanost da se Zakonom o naplati cestarine od primjene navedene odredbe izuzmu postojeći ugovori o koncesiji.
61 AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UPRAVLJANJE, GRAĐENJE I ODRŽAVANJE AUTOCESTA Pojmovi, Članak 3. Položaj i uloga pružatelja usluge naplate cestarine nije jasno definirana, npr. u kojim slučajevima bi se subjekt za naplatu cestarine (čl. 3. st. 43.) mogao naći u ulozi pružatelja usluge naplate cestarine (čl. 3. st. 41.). Primljeno na znanje Iz definicije subjekta za naplatu cestarine jasn proizlazi da je to pravna osoba koja upravlja autocestom i naplaćuje cestarinu, a iz definicije pružatelja usluge naplate cestarine da je to pravna osoba koja pruža uslugu naplate cestarine. Isto normativno rješenje, sukladno Direktivi 2019/520., već sada propisuje Zakon o cestama od siječnja 2022. godine, a koje se preuzima Zakonom o naplati cestarine.
62 ODVJETNIČKO DRUŠTVO KALLAY & PARTNERI, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU Prava i obveze pružatelja usluge EENC-a, Članak 29. Predlažemo dodati stavak koji će definirati obvezu Pružatelja usluge EENC da sklope sa svim subjektima za naplatu cestarine ugovore, jer se postavlja pitanje kako će korisnici EENC-a putovati na području subjekta za naplatu ako imaju samo sklopljen ugovor s drugim subjektom za naplatu, odnosno komercijalni uvjeti između pojedinih Pružatelja usluga EENCa i subjekta za naplatu cestarine mogu biti različiti. Tko u tom slučaju plaća naknadu i u kojem iznosu subjektu koji nema sklopljen ugovor s Pružateljem usluge EENC-a. Stoga predlažemo tekst kako slijedi: "Pružatelji usluge EENC-a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju sklopljen ugovor za pružanje usluge EENC-a barem za jedno području EENC-a u Republici Hrvatskoj, obvezni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona sklopiti ugovore o EENC-u za sva područja EENC-a u Republici Hrvatskoj." Primljeno na znanje Prema važećim odredbama Zakona o cestama, kojima je preuzeta Direktiva 2019/520, a koje odredbe se sada prenose u Zakon o naplati cestarine, svaki pojedini subjekt za naplatu cestarine za svoje područje EENC-a sklapa ugovor s pružateljem usluge EENC-a i ugovara naknadu. Ukoliko za pojedino područje EENC ugovor s pružateljem usluge nije sklopljen, na toj autocesti sustav neće prepoznavati ENC uređaj pružatelja usluge EENC i cestarina neće biti naplaćena od pružatelja usluge EENC-a, a subjekt za naplatu cestarine koji upravlja tom autocestaom neće imati obvezu plaćanja naknade. Međutim, preispitat će se opravdanost unošenja nove prijelazne odredbe o obvezi sklapanja ugovora, s time da se imajući u vidu kako se radi o ugovornom odnosu između subjekta za naplatu cestarine i pružatelja usluge EENC, obveza sklapanja ugovora ne može propisati samo za pružatelja usluge EENC.
63 MARIJA PUOVIĆ Cestarina za osobe s invaliditetom, Članak 23. Slažem se komentarom gospodina Erika Balije. Žalosno je samo koliko je sustav loše osmišljen i automatski zakida osobe s invaliditetom, odnosno, sustav je taj koji ne brine o najranjivijim skupinama. Primljeno na znanje Prema Zakonu o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu, osoba s propisanim stupnjem invaliditeta ostvaruje povlasticu neplaćanja cestarine kada se nalazi u bilo kojem osobnom automobilu, stoga je uključivanje u sustav naplate povezano s Nacionalnom iskaznicom nužno provesti za svaku pojedinu upotrebu autoceste pod naplatom, isključivo na namjenskoj stazi (preko mobilne aplikacije ili preko web portala uključenje neće biti moguće), a izlaskom vozila s autoceste u sustavu će prestati povezanost registarske oznake vozila s Nacionalnom iskaznicom osobe s invaliditetom. Namjenske staze će se na autocestama pod naplatom cestarine nalaziti u zoni svakog ulaska na autocestu (lokacija postojećih naplatnih postaja) i bit će vidljivo označene. Napominjemo da osoba s invaliditetom i sada, radi ostvarivanja povlastice, za svaku pojedinu vožnju na izlazu s autoceste mora predočiti svoju Nacionalnu iskaznicu, dok će u novom sustavu pravo na povlasticu dokazivati na namjenskoj stazi na ulazu na autocestu. Na kraju se navodi da je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, s kojom je prethodno usuglašeno ovo normativno rješenje, isto podržala.
64 MLADEN VILJEVAC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Poštovani, predviđeni način naplaćivanja cestarine je loš, skup za implementaciju, kompliciran i tehnički loše riješen. Predlažem uvođenje vinjeta jer je to puno jeftinije i manje komplicirano rješenje od ovoga koje je predloženo. Sve EU zemlje u našem okruženju npr. Slovenija, Austrija, Mađarska, Bugarska, Češka, Rumunjska i Slovačka koriste vinjetu pa bi se bilo pametno ugledati na njih, a ne izmišljati neke nove načine koje nitko ne koristi. Naš BDP dosta ovisi o turizmu, a ovaj predloženi način biti će prekompliciran i domaćim ljudima, a kamoli strancima. Osobno da sam turist koji dolazi u RH, izbjegavao bih Hrvatsku baš zbog tog kompliciranog plaćanja cestarine. Sukladno svemu navedenom predlažem uvođenje vinjete kao najbolje trenutno rješenje. Primljeno na znanje Prijedlog se prima na znanje, uz napomenu da se ne radi o uvođenju novog modela naplate cestarine. Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo i skupine u koju se razvrstava vozilo, a obveza plaćanja cestarine, kao i sada, propisuje se za sva vozila (laka i teška). Za teška vozila u Austriji i Sloveniji, koje se države navode u komentaru, cestarina se također naplaćuje po korištenim km, a ne prema vremenu korištenja, dok se vremenska naknada naplaćuje za laka vozila. Međutim, neke druge EU države kao Italija, Francuska, Norveška, Danska i Španjolska za laka vozila naplaćuju cestarinu po korištenom km. Posebno se ističe da se upravo zbog korisnika koji kao turisti povremeno dolaze u Hrvatsku sustav naplate cestarine razvija za laka vozila s tehnologijom automatskog prepoznavanja registarskih pločica, tako da korisnik neće trebati kupovati ENC uređaj, nego će se moći uključiti u sustav naplate cestarine prijavom podataka s registarskih pločica vozila i valjanim sredstvom plaćanja (debitna/kreditna/ naftna kartica ili pretplata određenog iznosa) i to na jedinstvenom nacionalnom web prodajnom mjestu, putem mobilnih aplikacija i drugih digitalnih servisa, na autocesti na namjenskim stazama za brzo uključenje na svim ulazima na autocestu, u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine te kod trećih osoba u RH ili inozemstvu s kojima će subjekti za naplatu cestarine sklapati ugovore o posredovanju (benzinske postaje, stanice za tehnički pregled i dr.).
65 ALEN SMRIKO Upotreba autoceste bez uključenja u ESNC, Članak 22. Neminovno je da će se dogoditi da ljudi zaborave da im je npr. istekla kartica, ili da nemaju dovoljno sredstva na računu za platiti cestarinu. Stoga se predlaže da se doda stavak koji daje mogućnost da se zakonski penal neće naplatiti ukoliko je cestarina podmirena u roku od 24 sata od nastale obaveze, odnosno prije dolaska do graničnog prijelaza ukoliko korisnik napušta teritorij RH prije tog roka. Također, ukoliko je prethodno korisnik bio registriran registarskim pločicama vozila, odnosno ENC uređajem, putem nekog digitalnog servisa, taj servis je dužan obavijestiti korisnika o nenaplaćenoj cestarini (npr. putem email-a, ili push notifikacije), kako bi korisnik imao mogućnost dobiti podsjetnik da plati cestarinu bez penala. Ljudi čine greške, ali nije uvijek potrebno ih kazniti, jer nekima taj "zakonski penal" jako teško pada. Nije jasno je li zakonski penal prihod subjekta ili državnog proračuna. Ukoliko je prihod subjekta, onda taj subjekt će imati poticaj da ga naplati, te da ne obavijesti korisnika o nenaplaćenoj cestarini. Primljeno na znanje Predmetno je pitanje tehničke funkcionalnosti sustava što će se urediti pravilnikom iz članka 13. stavka 3. Zakona.
66 ALEN SMRIKO Naknada zbog zagušenja, Članak 11. U stavku 2. prije točke predlaže dodati sljedeći tekst: "bez odgode, a najdulje u roku od godine dana" (ili neki drugi prikladan rok). U protivnom, subjekti za naplatu cestarine neće nikad riješiti problem, iako će prikupljati naknadu, a Vlada će eventualno izvješće Ministarstva samo spremiti u ladicu. Ovakva nova naknada mora imati učinke, a ovaj Zakon bi trebao bolje ograničiti ovlasti Vlade u tom pogledu kako bi se doista ta naknada upotrijebila za rješavanje problema zagušenja. Nadalje ovakva naknada bi mogla imati kontra efekt, u smislu da bi tjerala korisnike sa autoceste na lokalne/državne ceste što je opasnije za ljude koji žive u sredinama kroz koje te lokalne/državne ceste prolaze. Primljeno na znanje Naknadu zbog zagušenja ovlaštena je uvesti svojom odlukom Vlada Republike Hrvatske, a ne pojedini poduzetnik koji upravlja autocestom, čime se osigurava prethodna procjena učinka odluke na sigurnost, okoliš i samo zagušenje dionice autoceste na kojoj se uvodi ali i cestovne mreže u okruženju. Svi učinci uvođenja naknade ne mogu se utvrditi odmah, „bez odgode“, a rok od tri godine za praćenje i izvještavanje te preispitivanje odluke je na razini EU određen kao primjeren. Problem zagušenja u nekim situacijama trebat će riješiti povećanjem kapaciteta dionice autoceste (npr. dogradnja nove prometne trake), što nije moguće provesti unutar jedne godine.
67 MATIJA PRŠA Infrastrukturni troškovi, Članak 8. "Troškovi rekonstrukcije su troškovi radova poboljšanja autoceste, dionice autoceste ili objekta pod naplatom, kojima se osigurava unaprjeđenje svojstava te građevine." Da li je u planu neki pravlinik o odrzavanju autocesta s obzirom da je sadasnje stanje desnih traka autocesta a4, a3 i djelomicno a1 u rasulu? Primljeno na znanje Na snazi je Pravilnik o održavanju cesta (“Narodne novine”, broj 90/14. i 3/21.), koji sadrži odredbe o redovitom održavanju autocesta i propisuje Standard redovitog održavanja autocesta.
68 DUJE PIASEVOLI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Katastrofalno loša ideja za novi sustav naplate. Anketa je obavljena 2019. godine na oko 600 ljudi (???) te se povodom njihove odluke donio plan za novi sustav naplate vrijedan 100 milijuna eura (sa PDV-om). Nikako mi to ne ide u glavu. Anketirani su izglasali: 1) većina želi slobodan protok bez zaustavljanja na NP 2) većina smatra da su ceste skuplje od drugih 3) većina smatra da bi više koristili autoput da je jeftiniji Naravno da vinjete zadovoljavaju sve što su anketirani odlučili. Odgovor da vozači žele naplatu po km, umjesto po vremenu odnosno vinjete, je ISFORSIRAN!! Opcija je bila ili „vinjete, ali bi se sa njima plaćala i državna ceste“ ili ovo sada. Naravno da su ljudi zaokružili drugu opciju. Zašto nije bila opcija „vinjete, ali samo za autoput“ ?? Zato jer znate da bi svi to zaokružili… Namještena isforsirana anketa na nemjerljivo malen uzorak vozača. Održavanja cesta već plaćamo kroz svaku litru goriva, kroz tehničke preglede „kao naknadu za ceste“, porez na porez na porez nam želite staviti. Uvesti vinjete, kao što svi žele, je najbolja opcija za sve vozače. Kao protuargument na vinjete nudite obrazloženje da je „nepošteno da netko plati 50km i 500km isti iznos“ što je odvratno loš argument. Apsolutno nitko ne razmišlja na ovaj način, baš nitko. Vinjeta koristi i onima koji voze od jedne do sljedeće naplatne postaje i onima koji voze preko cijele države. Nebi se itko osjećao zakinuto zato jer je platio godišnju vinjetu, a vozi svaki dan autoputa 10km. Bilo je previše smrti na cesti gdje pijan/umoran/lud vozač izgura nekoga sa ceste ili se frontalno sudari u nekoga radi pretjecanja/bjesnoće/jer je umoran povukao volan i skrenuo u suprotnu traku. Da je autoput jeftin više bi se koristio. Sigurniji je od „stare“ ceste jer svi idemo u istom smjeru, a od suprotne trake nas dijeli metalna ograda umjesto malo boje na cesti. Jeftin autoput je bolji i za sigurnost ljudi u promet i za turizam jer radije će svatko potrošiti te novce u mjestu gdje je stigao nego na autoput. Bolje poticati ljude da troše novac i podupiru lokalne zajednice i kulturu gdje su već došli, nego da novac potroše na put za doći do tamo. Vinjete su jedini pravi izbor za interes građana, turizma i sigurnosti na cesti. Primljeno na znanje Komentar o anketi se prima na znanje, uz napomenu da se ne odnosi na Nacrt prijedloga Zakona o naplati cestarine o kojem se provodi savjetovanje s javnošću. U odnosu na komentar o vinjetama, ukazuje se da na hrvatskim autocestama laka vozila vozila sudjeluuju s 85% u broju vozila, a u prihodu sa 70%, pa se naplatom korištenja autoceste za laka vozila na bazi vremena ne bi ostvarila sredstva nužna za građenje i održavanje autocesta. Interes građana i gospodarstva je da se mreža autocesta izgradi na dijelovima gdje je još nema, da se postojeća mreža autocesta adekvatno održava i također razvija (novi čvorovi), osobiti na dionicama na kojima je promet narastao na granicu projektiranog kapaciteta (pa treba dograditi dodatnu voznu traku), a sredstva za financiranje osiguravaju se naplatom cestarine. U odnosu na komentar da se građenje i održavanje autocesta već plaća kroz gorivo, tehničke preglede, naknade za ceste i razne poreze, ukazuje se da je cestarina pretežiti izvor financiranja autocesta. Hrvatske autoceste d.o.o. su građenje i održavanje autocesta u 2024. godini financirale iz cestarine sa 429,5 mln EUR a iz državnog proračuna s osnova trošarine na gorivo sa 56,0 mln EUR, dok ostali porezi i naknade nisu namijenjeni financiranju autocesta.
69 EDI JELENKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Kao dugogodišnji korisnik ENC-a i autocesta u ostalim EU zemljama novi model naplate cestarine je jako loš i nije u interesu Hrvatskih građana kao i svih ostalih vozila u tranzitu. Sustav vinjeta kao što ima Slovenija ili Austrija je puno bolji. Sa vinjetama se stimuliraju građani i vozila u tranzitu da koriste više autoceste što podiže ukupnu sigurnost na ostalim cestama a istovremeno prihod od cestarina se povećava zbog većeg broja korisnika. Zbog naplate po kilometru autoceste su nam van turističke sezone prazne i neiskorištene pogotovo prema jugu i drastično se povećava opasnost na lokalnim cestama zbog povećanog prometa. Vi ste ovim zakonom stavili nedokazano može bitnu već zaradu ispred sigurnosti i života Hrvatskih građana. Isto ste ignorirali volju Hrvatskih građana gdje sva istraživanja javnog mijenja potvrđuju da Hrvatski građani žele vinjetu kao sistem naplate autocestarina. Vinjete su sa stajališta sigurnosti, zarade i interesa Hrvatski građana puno bolja opcija. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje, uz napomenu da se ne radi o uvođenju novog modela naplate cestarine. Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo i skupine u koju se razvrstava vozilo, a obveza plaćanja cestarine, kao i sada, propisuje se za sva vozila (laka i teška). Za teška vozila u Austriji i Sloveniji, koje se države navode u komentaru, cestarina se također naplaćuje po korištenim km, a ne prema vremenu korištenja, dok se vremenska naknada naplaćuje za laka vozila. Međutim, neke druge EU države kao Italija, Francuska, Norveška, Danska i Španjolska za laka vozila naplaćuju cestarinu po korištenom km. U odnosu na komentar o vinjetama, ukazuje se na specifičnost prometa na hrvatskim autocestama u kojem u prometu laka vozila sudjeluuju s 85%, a u prihodu sa 70%, pa se naplatom korištenja autoceste za laka vozila na bazi vremena ne bi ostvarila sredstva nužna za građenje i održavanje autocesta.
70 IGOR BARLEK Obveze korisnika vozila s ENC uređajem, Članak 19. S obzirom na odredbe članka 19. predloženog Zakona molimo vas hoće li i na koji način biti omogućeni slijedeći scenariji naplate: SCENARIJ 1: Fizička osoba ima jedan ENC uređaj i dva osobna vozila te isti ENC uređaj koristi za oba svoja privatna osobna vozila. Prema predloženim odredbama članka 19. Zakona, ukoliko će biti dozvoljeno povezati s ENC uređajem isključivo samo jednu registarsku oznaku vozila, tada više neće biti moguće koristiti jedan ENC uređaj u više vozila. Hoće li se omogućiti korištenje istog ENC uređaja u više vozila povezivanjem ENC uređaja s više registarskih oznaka, odnosno, hoće li se moći povezati s istim ENC uređajem više registarskih oznaka? SCENARIJ 2: Hoće li se ista registarska oznaka vozila moći prijaviti na dva ili više ENC uređaja istovremeno? SCENARIJ 3: Poslodavac dodijeli dedicirano službeno vozilo svom zaposleniku. Pri tom zaposlenik može slobodno koristiti službeno vozilo 24 sata dnevno u privatne i poslovne svrhe. No, troškove cestarina za privatne svrhe poslodavac ne pokriva. Zaposlenik mora imati vlastiti ENC i njime plaćati cestarinu kada koristi dedicirano službeno vozilo u privatne svrhe. Hoće li zaposlenik moći na svoj privatni ENC pridjeliti i registarsku oznaku službenog vozila poslodavca? Hoće li zaposlenik moći na svoj privatni ENC, na kojem već ima pridjeljenu registarsku oznaku svog privatnog vozila, pridjeliti i registarsku oznaku službenog vozila poslodavca? Na koji način će se novim sustavom naplate omogućiti ovaj scenarij s obzirom da je današnjim sustavom naplate u cijelosti izvediv? Pri tom moramo voditi brigu da poslodavac, koji dodijeli svom zaposleniku dedicirano vozilo koje uključuje i privatnu uporabu, ne smije imati uvid u podatke o privatnim vožnjama, konkretno, relacije i vremena kretanja zaposlenika u privatne svrhe, s obzirom na propise u području zaštite osobnih podataka. Primljeno na znanje Pitanje korištenja istog ENC uređaja za više lakih vozila uredit će svaki subjekt za naplatu cestarine svojim Općim uvjetima poslovanja. Pitanja iz scenarija 2. i 3. odnose se na tehničku funkcionalnost sustava koja će biti uređena pravilnikom iz članka 13. stavka 3.
71 DINKO DEŠKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Nepravedno i legalizirana pljačka državnog proračuna i poreznih obveznika Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje, nije jasno na koje se odredbe propisa o kojem se provodi savjetovanje s javnošću komentar odnosi.
72 DINKO DEŠKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI CESTARINE Predložena zamjena klasične vinjete s naplatom cestarine po prijeđenim kilometrima, uz simboličnu zamjenu vinjete s čudnovatim kljunašem, predstavlja prikriveno pogodovanje koncesionarima na direktnu štetu državnog proračuna i poreznih obveznika. Umjesto jednostavne i transparentne godišnje vinjete, uvodi se sustav koji će korisnicima naplaćivati svaku dionicu autoceste, bez obzira na učestalost korištenja, što će dodatno opteretiti građane. Usporedimo li s državama u okruženju: Slovenija: godišnja vinjeta za osobna vozila iznosi 117,50 € Austrija: godišnja vinjeta iznosi 103,80 € Mađarska: godišnja vinjeta iznosi oko 147 € U svim tim državama vozači mogu slobodno ulaziti i izlaziti s autocesta, voziti sigurno i predvidivo tijekom cijele godine. U Hrvatskoj, međutim, novi model naplate po kilometru znači da vozač koji pogriješi izlaz može voziti i 50 km dodatno, što direktno povećava trošak. Time se autoceste pretvaraju u luksuznu infrastrukturu za bogate i tranzitne prijevoznike, dok se sirotinja preusmjerava na sporedne ceste (da i profesionalni vozače vlasnici potiču na smanjenje troškova). Posljedice ovog modela: Povećana nesigurnost na lokalnim cestama zbog gužvi i teretnog prometa. Brže trošenje lokalne infrastrukture, koju će država morati stalno popravljati jer budimo iskreni kamioni su pretovareni i slabo se poštuju ograničenja nosivosti. Fingiranje lokalnih dostava od strane prijevoznika kako bi izbjegli autoceste, što dodatno opterećuje lokalne prometnice. Rizik za živote građana koji će iz financijskih razloga birati nesigurnije rute. I ne zaboravimo – izgradnju autocesta već desetljećima financiraju svi porezni obveznici kroz razne naknade, trošarine i poreze. Unatoč tome, politika te iste autoceste daje koncesionarima u bescjenje, omogućujući im da ostvaruju ekstraprofite na infrastrukturi koju nisu sami financirali. Ovaj model naplate po kilometru nije ništa drugo nego legalizirana pljačka u korist koncesionara i politike u svojstvu zakonodavca, dok građani plaćaju dvostruko – prvo kroz poreze, a zatim kroz skupu i nepravednu naplatu korištenja autocesta. Konkretan primjer: Tri povratna putovanja Zagreb–Split koštaju 158,40 €, što je više od cijene godišnje vinjete u Sloveniji (117,50 €) koja omogućuje neograničeno korištenje autocesta tijekom cijele godine. Kako vas nije sram? Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje, uz napomenu da Zakon o naplati cestarine preuzima sada važeće i primijenjeno normativno rješenje Zakona o cestama o cestarini za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata pod naplatom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju duljine autoceste koju je vozilo koristilo i skupine u koju se razvrstava vozilo, a obveza plaćanja cestarine, kao i sada, propisuje se za sva vozila (laka i teška). Usporedba s državama u okruženju navedena u komentaru odnosi se samo na laka vozila. Međutim, za teška vozila u Austriji i Sloveniji također se naplaćuje cestarina po korištenim km, a ne prema vremenu korištenja. Za širu sliku prakse naplate korištenja infrastrukture u EU, ističe se kako države kao Italija, Francuska, Norveška, Danska i Španjolska i za laka vozila naplaćuju cestarinu po korištenom km. U Hrvatskoj se cestarina naplaćuje isključivo na autocestama, s time da pojedine dionice kao zagrebačka i riječka obilaznica nisu pod naplatom. Sve zemlje koje imaju vinjete za laka vozila, uz vremensko korištenje autocesta naplaćuju i korištenje dijela mreže ostalih cesta, a uz to se korištenje objekata (mostovi i tuneli) naplaćuju dodatno. U Hrvatskoj je korištenje brzih državnih cesta visoke razine uslužnosti i sigurnosti besplatno, tako da korisnik od polazišta do odredišta može izabrati koju će cestu koristiti. Izgradnjom i puštanjem u promet prvih dionica autocesta otpočela je i naplata cestarine po kolometru, a prihodom od cestarine financirani su troškovi održavanja autocesta, troškovi financiranja (troškovi kredita i kamata) te dijelom i troškovi izgradnje novih autocesta. Kako se povećavala mreža autocesta pod naplatom, cestarina preuzima sve značajniji udio u financiranju građenja i održavanja autocesta, a smanjuje se udio iz trošarina na energente, dok ostali porezi, trošarine i druge naknade navedene u komentaru nisu ni sada a niti u ranijem razdoblju bili korišteni za financiranje održavanja i izgradnje autocesta.