Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PETRA KOCEIĆ-BILAN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI, Članak 2. Smatram kako bi trebalo promijeniti kriterij za slučaj da je broj bodova izjednačen, konkretno u biomedicinskom polju. Naime, u tom se slučaju gleda broj bodova ostvarenih na maturi iz matematike, što je poprilično apsurdno za studenta na studiju u biomedicinskom polju, koji je puno više vremena i truda uložio u maturu iz izbornog predmeta kemije, biologije ili fizike (predmete koji će mu puno više koristiti tijekom studija i za buduću struku i karijeru) nego matematike, koja se inače za upis na ove studijske programe vrlo oskudno boduje stoga i nije studentu u prvom planu, da ne govorimo da nije zastupljena tijekom studiranja i da obično ne spada u afinitete i orijentaciju studenata biomedicinskog polja, po čemu se oni i razlikuju od ostalih studenata primatelja STEM stipendije. Jednom takvom studentu jednako se tako može bodovati i hrvatski, kao i matematika. Puno bi poštenije i objektivnije bilo da se u slučaju izjednačenja bodova u biomedicinskom polju uzmu u obzir bodovi ostvareni na maturi iz kemije, biologije ili fizike, budući da je je barem jedan od njih svakako uvjet za upis bilo kojeg studijskog programa koji spada u to polje i budući da je to kriterij koji je relevantniji za procjenu sposobnosti i znanja nekoga tko studira u biomedicinskom polju puno više nego matematika. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Matematika se uzima u obzir isključivo jer je obvezan ispit dijela državne mature (pripada STEM području znanosti) te nije moguće vrednovanje drugih predmeta koji bi bili određeni prema znanstvenom području ili polju studija na koji je student upisan.
2 PETRA KOCEIĆ-BILAN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Smatram kako će novi pravilnik o STEM stipendiji napokon omogućiti da se stipendija dodjeljuje najboljim studentima u državi, a ne najboljim studentima fakulteta s najnižim prosjekom. Dosadašnja formula, koja je uključivala količnik težinskog prosjeka ocjena studenta s prosjekom ocjena studenata njegova studija bila je apsurdna jer je prosjek ocjena drugih studenata samo s njegova studija koji se nisu prijavili na natječaj posve irelevantan kao kriterij, ne govori ništa o kvaliteti ili težini njegova studija i sabotira one najizvrsnije. Međutim,u komentarima primjećujem da su mnogi kolege zbunjeni ovom formulom i shvatili su je kao da u izračun ulazi količnik prosjeka ocjena studenta i prosjeka ocjena studenata S NJEGOVA SMJERA NA NJEGOVU FAKULTETU koji su se prijavili na natječaj. Sasvim je jasno zašto se kolegama formula, kako su je oni shvatili, ne sviđa – jer je podložna manipulaciji i praktički ista kao prethodna, samo na još suženijem uzorku. No ja osobno nisam ovaj prijedlog nacrta uopće shvatila na taj način, već da se uzima u obzir količnik prosjeka studenta i prosjeka ocjena svih studenata koji su na istoj godini kao i on, neovisno na kojem su fakultetu, koji su se prijavili u njegovoj kategoriji, recimo biomedicinskom području, dakle ne samo s njegova fakulteta. Možda bi trebalo malo bolje naglasiti taj dio i učiniti ga razumljivijim jer se on ne bi trebao moći shvatiti na više načina. Ovako kako sam je ja shvatila, smatram da je formula izvrsna, iz više razloga. Naime, u biomedicinskom polju bilo je studenata s 5.00 koji nisu dobili stipendiju ili su je dobili u 4. krugu, dok su studenti s nižim prosjekom od toga s drugih fakulteta dobivali stipendiju samo zato što su njihovi kolege s fakulteta imali nešto niži prosjek. Zašto bi prosjek studentovih kolega s fakulteta koji se uopće i ne prijavljuju na stipendiju bio relevantan, zašto bi uopće bilo relevantno i ulazilo u izračun s kojeg fakulteta dolazi student, iz Splita, Zagreba ili Osijeka, zaista ne vidim, formula je bila savršen alat diskriminacije jer je studentima s različitih fakulteta u izračun ulazio različit broj s kojim oni nisu imali nikakve veze i na koji nikako nisu mogli utjecati, a to je prosjek ocjena njihovih prijatelja i kolega sa studija koji im uopće i nisu konkurenti za stipendiju. Riječ je o nepravdi prema studentima koji doslovce ništa više i ništa bolje nisu mogli napraviti jer su prošli s najvećim mogućim prosjekom, a koje se a priori i izvan njihove kontrole ograničilo samo na temelju toga s kojeg fakulteta dolaze. A riječ je o državnoj stipendiji, gdje bi se ravnopravno trebao natjecati sa svima. Najjjednostavnije rješenje ovdje zaista i jest najbolje, jer će nova formula omogućiti, jednostavno rečeno, da od svih prijavljenih studenata stipendiju dobivaju oni s najvišim prosjekom, što je i najpravednije, zato mi se i sviđa. Pripadnost određenoj ustanovi studenta više neće ograničavati jer će svi studenti imati isti nazivnik u dijelovima svoje formule. Stoga sam svakako zagovornik ove izmjene. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
3 ADAM AGIČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Smatram da je prijedlog izmjene pravilnika problematičan iz dva razloga: Kao prvo, poput one u prethodnom pravilniku, formula za račun bodova je nedorečena pa je stoga podložna različitim interpretacijama. Problematična točka ponovno je prosjek koji se koristi za određivanje relativnog uspjeha studenta u odnosu na ostale na njegovom smjeru. Naime, "[...] prosjeka ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi prema godini i razini studija." može se razumjeti na više načina. Je li taj prosjek svih prijavljenih studenata različit za različite studijske smjerove ili je isti unutar cijele rang-liste u pojedinoj kategoriji? Je li on različit za studente s različitih godina na istom smjeru ili se računa (kao i u prošlom pravilniku) prosjek ocjena studenata svih godina na studijskom smjeru? Ili je pak sada prosjek korišten u formuli onaj svih studenata iste godine, neovisno o studijskom smjeru? Kao drugo i još važnije, ono što je jasno čak i iz ove neprecizne formulacije jest da bi taj prosjek sada trebao uključivati samo ocjene studenata prijavljenih na natječaj. Uzimati prosjek tako malog i selektiranog uzorka je nemjerodavno za procjenu relativne zahtjevnosti studijskog smjera. Prosjek bi značajno ovisio o tome tko se s određenog smjera prijavio na natječaj i nije teško zamisliti situaciju u kojoj se njime manipulira. Dovoljno je da netko potakne svoje kolege s niskim prosjekom da se prijave i sebi osigura veći broj bodova. Ovako definiran prosjek može biti gotovo proizvoljan broj, podložan je manipulacijama i nemjerodavan kao pokazatelj zahtjevnosti studijskog programa. Dodatno smatram da je neodgovorno tako loše definiranom mjerilu davati dvostruku težinu u odnosu na apsolutno mjerilo uspjeha studenta u odnosu na prosjek 5.0. Korištenje takvog načina bodovanja sasvim sigurno dovelo bi do još neugodnijih i neočekivanijih rezultata od onih prošle godine u kategoriji Više godine integriranih studija. Koje god mjerilo da se koristilo kao pokazatelj relativnog uspjeha studenta u odnosu na njegove kolege, tj. za procjenu zahtjevnosti studijskog smjera, trebalo bi biti otporno na manipulacije, a njegov račun trebao bi biti provjerljiv. Upravo je činjenica da Ministarstvo nije imalo pristup podacima na temelju kojih se prosjek pojedinih studija računao prošle godine bacila sumnju na ispravnost provedenog natječaja u kojem su gotovo svi dobitnici stipendije u jednoj od kategorija bili s istog studijskog smjera. Uzrok tome je prosjek tog studijskog smjera koji je bio neobjašnjivo niži nego prethodnih godina. Pretpostavljam da je predložena promjena posljedica želje da se nad podacima korištenim za račun prosjeka ima nadzor. Ipak, kako sam već spomenuo, predložene izmjene ne osiguravaju pravednu dodjelu stipendija. Ako već Ministarstvo, odnosno njegovo povjerenstvo, nije bilo u mogućnosti provjeriti ispravnost prosjeka korištenih za dodjelu bodova, u budućnosti bi se trebao koristiti neki broj koji automatski računa ISVU sustav (koji sadrži sve nužne podatke). Uvjeren sam da sustav ne bi bilo teško nadograditi tako da automatski računa traženi prosjek čime bi se otklonila sumnja u manipulacije i greške pri računu prosjeka. Povrh toga, samo se na taj način može izbjeći nova sumnja da se pravilnik mijenja upravo sada kako bi se prikrila nepravilnost koja se dogodila prošle godine. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 70/23), formula za izračun broja bodova uključivala je prosjek studija što je u prethodnim postupcima dodjele rezultiralo time da su dobitnici stipendije na pojedinim rang-listama bili isključivo studenti upisani na tri različita studijska programa. Izmjenama i dopunom Pravilnika predviđena je nova formula za izračun broja bodova koja uključuje korekcijski koeficijent prosjeka ocjena. Uvođenje ove izmjene ima za cilj osigurati veću ravnotežu među dobitnicima stipendije, uzimajući u obzir isključivo prosjeke ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi. Dakle, svaka prijava (težinski prosjek ocjena studenta) utječe na cjelokupni izračun pojedine rang-liste. Prema provedenim simulacijama, primjena nove formule doprinijela bi ujednačenoj raspodjeli stipendija na svim rang-listama. Napominjemo da se, u skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.
4 BORNA MATIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Poštovani, već niz godina studenti molekularne biologije na PMF-u ne dobivaju STEM stipendiju na višim godinama studija zbog problematične formule izračuna bodova koja je sada još neskladnija. Ovakav pristup može stvoriti nepravedan sustav bodovanja, pogotovo za studente na studijskim programima s visokim prosjekom ocjena generacije. U takvim okolnostima, čak i izuzetno uspješni studenti s visokim prosjekom (npr. 5,0) mogu imati manji broj bodova u usporedbi s prosjekom studija nego što bi to bio slučaj na studiju s nižim prosjekom ocjena. To dovodi do situacije da je na studijima s visokim prosjekom generacije studentima gotovo nemoguće ostvariti pravo na stipendiju, unatoč njihovoj izvrsnosti. Svrha stipendije je nagraditi najizvrsnije studente, a ne one koji se ističu samo unutar studijskih programa s lošijim prosjecima. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 70/23), formula za izračun broja bodova uključivala je prosjek studija što je u prethodnim postupcima dodjele rezultiralo time da su dobitnici stipendije na pojedinim rang-listama bili isključivo studenti upisani na tri različita studijska programa. Izmjenama i dopunom Pravilnika predviđena je nova formula za izračun broja bodova koja uključuje korekcijski koeficijent prosjeka ocjena. Uvođenje ove izmjene ima za cilj osigurati veću ravnotežu među dobitnicima stipendije, uzimajući u obzir isključivo prosjeke ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi. Dakle, svaka prijava (težinski prosjek ocjena studenta) utječe na cjelokupni izračun pojedine rang-liste. Prema provedenim simulacijama, primjena nove formule doprinijela bi ujednačenoj raspodjeli stipendija na svim rang-listama. Napominjemo da se, u skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.
5 TINA PARAĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Podržavam prijedlog u okviru Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu STEM stipendiju te smatram da je dokument jasno i kvalitetno napisan. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
6 ALAN ĐURĐEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Podržavam prijedlog da se bodovi temelje na omjeru 1/3 osobne ocjene i 2/3 usporedbe s drugima, međutim smatram da je način uspoređivanja koji u obzir uzima samo prijavljene studente nepravedan. Predloženi pristup omogućuje manipulaciju sustavom nagovaranjem drugih kolega s nižim prosjekom da se prijave kako bi poboljšali vlastiti relativni položaj. Također, uspjeh kandidata postaje neprihvatljivo ovisan o sreći u smislu broja i kvalitete drugih prijavljenih studenata istog studija. Akademski uspjeh ne bi smio biti određen okolnostima koje student ne može samostalno oblikovati ni predvidjeti. Smatram da bi bilo pravednije da se usporedba radi u odnosu na sve studente iste godine i programa čime bi se izbjegla slučajna odstupanja ovisna o tome tko se prijavio i dobio bi se realniji uvid u postignuća. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 70/23), formula za izračun broja bodova uključivala je prosjek studija što je u prethodnim postupcima dodjele rezultiralo time da su dobitnici stipendije na pojedinim rang-listama bili isključivo studenti upisani na tri različita studijska programa. Izmjenama i dopunom Pravilnika predviđena je nova formula za izračun broja bodova koja uključuje korekcijski koeficijent prosjeka ocjena. Uvođenje ove izmjene ima za cilj osigurati veću ravnotežu među dobitnicima stipendije, uzimajući u obzir isključivo prosjeke ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi. Dakle, svaka prijava (težinski prosjek ocjena studenta) utječe na cjelokupni izračun pojedine rang-liste. Prema provedenim simulacijama, primjena nove formule doprinijela bi ujednačenoj raspodjeli stipendija na svim rang-listama. Napominjemo da se, u skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.
7 JAKOV BOROVEC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Predložene izmjene načina izračuna bodova na temelju kojih će se kreirati rang-liste za studente viših godina studija i prvih godina diplomskih studija zasigurno su iskorak u pravom smjeru jer se više ne uspoređuje prosjek ocjena studenta naspram prosječne ocjene studenata matičnog studija nego u odnosu na prosjek ocjena svih prijavljenih studenata u pojedinoj kategoriji. Međutim, ono što je zasigurno izostavljeno je jasna usporedivost između fakulteta, ali još značajniji propust je nepostojanost vrednovanja dodatnih uspjeha studenata. Izvrsnost studenata nije ograničena na dobivanje odličnih ocjena na ispitima nego se može identificirati po dodijeljenim dekanovim ili rektorovim nagradama, sudjelovanju na znanstvenim konferencijama s usmenim ili posterskim priopćenjem, djelovanjem unutar studentskih udruga, autorstvom ili koautorstvom na znanstvenom ili stručnom radu, itd. Trenutačno, jedini način za razlikovanje dvaju studenata koji i prema promijenjenoj formuli ostvare isti broj bodova je prema rezultatima na državnoj maturi koji zasigurno postaju irelevantni po upisu na fakultet. Ono što se može koristiti kao aktualni kriterij za diferencijaciju između dva izvrsna studenta su npr. prethodno navedeni jer su oni pokazatelj akademske uspješnosti koja nije ograničena isključivo na uspješnost polaganja ispita. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija. Matematika se uzima u obzir isključivo jer je obvezan ispit dijela državne mature (pripada STEM području znanosti) te nije moguće vrednovanje drugih kriterija.
8 GORDAN KRAGIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Predložena formula za izračun bodova u rang-listama predstavlja značajan iskorak prema pravednijem, realnijem i kontekstualno osjetljivijem vrednovanju akademskog uspjeha studenata. Utemeljena je na kombinaciji apsolutnog i relativnog kriterija te omogućuje uravnoteženu procjenu uspjeha kandidata, uzimajući u obzir kako njihova individualna postignuća, tako i konkurenciju unutar konkretne rang-liste. Ključna prednost formule je u njezinoj dvostrukoj strukturi. Prvi izraz, koji nosi manji ponder, mjeri uspjeh studenta u odnosu na maksimalnu moguću ocjenu (izvrstan /5/) i time osigurava univerzalnost. Drugi izraz, s većim ponderom, uspoređuje studenta s ostalim prijavljenim kandidatima unutar iste rang-liste, što omogućuje vrednovanje uspjeha u stvarnom natjecateljskom okruženju. Ovakav pristup omogućuje da se izvrsnost prepozna i u zahtjevnijim studijskim programima ili akademskim kontekstima gdje opći prosjek ocjena može biti niži, ali je razina zahtjevnosti viša. Ovakva formula ne narušava objektivnost, već je proširuje jer ne zanemaruje okolnosti u kojima su rezultati ostvareni. Time se izbjegava nepravedno generaliziranje i omogućuje pravednije vrednovanje rada i truda u različitim akademskim uvjetima. Također, uključivanje relativne komponente ne znači nepouzdanost, već točno ciljanje budući da se stipendije i dodjeljuju unutar konkretnih skupina kandidata, referentna vrijednost iz te skupine ima najviše smisla. Posebno je važno naglasiti da se ovakvom formulom ne potiče manipulacija, već odgovorna prijava. Kandidati i dalje ostvaruju bodove na temelju vlastitog uspjeha, a dinamički element formule reflektira aktualnu konkurenciju, što je uobičajena praksa u sustavima koji raspodjeljuju ograničene resurse među velikim brojem kvalitetnih kandidata. U konačnici, predložena formula predstavlja transparentan i metodološki opravdan alat za procjenu akademskog uspjeha. Omogućuje pravedniju raspodjelu stipendija, prilagođenu stvarnim okolnostima studenata, i time jača vjerodostojnost cijelog sustava. Zbog svega navedenog, podržavam usvajanje predložene formule te smatram da njezina primjena može pozitivno utjecati na pravičnost, učinkovitost i legitimnost stipendijskog sustava. Važno je još i dodati kako se broj stipendista treba povećati kako bi navedena pozitivna promjena došla do većeg izražaja, a  studente dodatno motiviralo za upis na fakultete STEM područja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
9 SARA KELAVA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI, Članak 2. Mislim da je suludo uvoditi pravilnik kojim će stipendije dobiti osobe kojima se da "igrati prljavo" i nagovarati svoje prijatelje s nižim prosjekom da se prijave, kako bi povećali svoj prosjek. Pravilnik nije podložan manipulacijama - već je sami poziv na manipulaciju, budući da već kruže "planovi" izuzetno jednostavnog podviga obmane rezultata - i tko će se onda upustiti u to? Pa sigurno barem po jedna osoba sa svakog fakulteta. Ako jedan igra prljavo - svi igramo prljavo? - A čak i u tom slučaju postoji nepravda - dakle nije bilo dovoljno nagovarati prijatelje, sada dolazimo i do pitanja koliko prijatelja zapravo studira na fakutetu - gdje će mnogobrojniji fakulteti imati opciju odabrati više osoba koje prijašnjim pravilnikom ne bi "ni u ludilu" dobili stipendiju - u cilju toga da se studentima s donekle dobrim prosjekom još više digne rezultat. I onda dolazimo do toga da imamo neki malobrojan fakultet gdje će stipendiju dobiti samo osoba s najvećim prosjekom, dok će ih s onog mnogobrojnog biti više nego što bi ih ikada bilo po starom sustavu. Dakle pravilnik je podložan dvostrukoj manipulaciji! Rezultate neće biti moguće nikako predvidjeti i bit će potpuno nemjerodavni. Prijava na stipendiju će biti igra na sreću - Pravimo ruski rulet od stipendije za najbolje studente naše države? Ovim pravilnikom da. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 70/23), formula za izračun broja bodova uključivala je prosjek studija što je u prethodnim postupcima dodjele rezultiralo time da su dobitnici stipendije na pojedinim rang-listama bili isključivo studenti upisani na tri različita studijska programa. Izmjenama i dopunom Pravilnika predviđena je nova formula za izračun broja bodova koja uključuje korekcijski koeficijent prosjeka ocjena. Uvođenje ove izmjene ima za cilj osigurati veću ravnotežu među dobitnicima stipendije, uzimajući u obzir isključivo prosjeke ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi. Dakle, svaka prijava (težinski prosjek ocjena studenta) utječe na cjelokupni izračun pojedine rang-liste. Prema provedenim simulacijama, primjena nove formule doprinijela bi ujednačenoj raspodjeli stipendija na svim rang-listama. Napominjemo da se, u skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.
10 TANJA ŽABIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI Mislim da je prijedlog odlican, i da treba doci do promjena sto se tice ravipravne dodjele stipendije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
11 SNJEŽANA MATAK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI, Članak 2. Slažem se da je korištenje malih uzoraka sklono manipulaciji ,iako je jednostavnije koristiti prosjek prijavljenih studenata unutar pojedine rang liste. Mislim da to daje veću šansu svim studentima koji se prijavljuju za određenu stipendiju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.
12 HANA DOLOVČAK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA STUDENATA NA DRŽAVNU STIPENDIJU U STEM PODRUČJIMA ZNANOSTI, Članak 2. Predložene izmjene formule za izračun bodova predstavljaju neprihvatljivo odstupanje od ustaljenih načela akademskog vrednovanja. Zamjena dosadašnje referentne točke, temeljene na prosjeku ocjena svih studenata, ograničenjem na prosjek isključivo prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, rezultira sustavom koji je suštinski manjkav i koji potkopava integritet cijelog stipendijskog programa. Temeljni problem nove formule leži u ovisnosti o proizvoljnom sastavu prijavljenih kandidata. Akademski rezultati studenata mogu donijeti znatno različit broj bodova isključivo ovisno o tome tko se još prijavio na natječaj. Relativizacija postignuća predstavlja neprihvatljivo udaljavanje od objektivnih kriterija i uvodi razinu nepredvidivosti koja nema mjesta u sustavu koji bi trebao nagrađivati izvrsnost i rad. Primjerice, nova formula otvara mogućnost da stipendiju ostvari kandidat s nižim rezultatima isključivo zato što se prijavio unutar manje konkurentne skupine, u kojoj je referentni prosjek niži, a studenti koji se prijavljuju u konkurenciji s akademski uspješnijim kandidatima automatski su stavljeni u nepovoljan položaj, bez obzira na vlastiti uspjeh. Time se stvaraju okolnosti u kojima relativni položaj prema ostalim prijavljenima postaje važniji od stvarnog akademskog postignuća. Apsurdnost situacije dodatno potvrđuje činjenica da se studenti s lošijim ocjenama vrlo vjerojatno neće ni prijavljivati svjesni svojih šansi. Takav sustav ne vrednuje izvrsnost, već sreću i strateško pozicioniranje, što je suprotno svakom načelu pravednosti. Sama činjenica da takva manipulacija uopće postaje moguća ukazuje na neispravnost predložene metodologije. Metodološka osnova nove formule je znanstveno i statistički upitna. Korištenje malog i zatvorenog uzorka prijavljenih kandidata kao referentne vrijednosti dovodi do nepouzdanih i često pogrešnih rezultata. Mali uzorci su podložni značajnim odstupanjima i ne mogu biti valjana osnova za vrednovanje akademskog uspjeha. Budući da se konačan rezultat ne može procijeniti unaprijed, zbog nepoznatog sastava prijavljenih, ozbiljno se narušava transparentnost i vjerodostojnost cijelog postupka. Dugoročno gledano, ovakva formula šalje lošu poruku studentima. Sustav koji dopušta da akademska izvrsnost bude relativizirana i podložna vanjskim, manipulativnim faktorima, demotivira i potiče pasivnost umjesto izvrsnosti. Zbog svega navedenog, izričito se protivim usvajanju predložene formule. Ako se promjene smatraju nužnima, potrebno je razviti alternativno rješenje koje će se temeljiti isključivo na objektivnim, transparentnim i mjerljivim kriterijima, koji nisu podložni manipulacijama i koji jednako vrijede za sve studente bez obzira na njihovo akademsko okruženje. Stipendijski sustav mora osiguravati pravednost, transparentnost i otpornost na zlouporabe, a predložena formula te kriterije ne ispunjava. Njezina primjena predstavljala bi ozbiljan korak unatrag u akademskom vrednovanju i mogla bi imati dugoročno štetne posljedice za vjerodostojnost i pravičnost dodjele državnih stipendija. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 70/23), formula za izračun broja bodova uključivala je prosjek studija što je u prethodnim postupcima dodjele rezultiralo time da su dobitnici stipendije na pojedinim rang-listama bili isključivo studenti upisani na tri različita studijska programa. Izmjenama i dopunom Pravilnika predviđena je nova formula za izračun broja bodova koja uključuje korekcijski koeficijent prosjeka ocjena. Uvođenje ove izmjene ima za cilj osigurati veću ravnotežu među dobitnicima stipendije, uzimajući u obzir isključivo prosjeke ocjena prijavljenih studenata prema pojedinoj rang-listi. Dakle, svaka prijava (težinski prosjek ocjena studenta) utječe na cjelokupni izračun pojedine rang-liste. Prema provedenim simulacijama, primjena nove formule doprinijela bi ujednačenoj raspodjeli stipendija na svim rang-listama. Napominjemo da se, u skladu s novom formulom, prosjek ocjena računa isključivo na temelju prijavljenih studenata unutar pojedine rang-liste, i to prema godini i razini studija, čime se nastoji očuvati načelo usporedivosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uključilo je i predstavnike studenata u izradi predmetne formule. U izradi nove formule aktivno su bili uključeni i predstavnici studenata – članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog studentskog zbora koji su svojim prijedlozima, simulacijama i analizama značajno doprinijeli unapređenju postupka dodjele stipendija.