Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Pozitivno je da je prepoznato da je prava potrebno prilagoditi potrebama i trenutačnom ekonomskom stanju u RH, odnosno omogućiti rast prava/prilagođavanje na godišnjoj razini, a posebice što se opseg prava širi na područje zdravstvene zaštite, kao i na pravo na troškove ukopa. Pri tome koristimo priliku podsjetiti da je upravo omogućavanje obveznog zdravstvenog osiguranja, ukoliko isto nemaju po nekoj drugoj osnovi, te oslobađanje od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, bio prijedlog ove institucije i 2021. godine, u postupku izrade Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. S obzirom da tada nije bio prihvaćen, pozitivno je da se to predlaže sada ovim izmjenama i dopunama. Istovremeno ukazujemo da su izmjene i dopune Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata prilika i za njegovo dodatno poboljšanje. Naime, člancima 73.-75. propisano je da se činjenica da je rana ili bolest zadobivena, da je bolest nastala ili se pogoršala, odnosno da je osoba poginula, umrla ili nestala, pod okolnostima iz čl. 9. ovoga Zakona, dokazuje isključivo dokumentacijom izdanom od nadležnih tijela Republike Hrvatske. Kao i prilikom donošenja Zakona 2021. godine, ovom prilikom ponovno ukazujemo na mogućnost da se zakonskim odredbama predvide i iznimke, s obzirom da neke osobe koje bi prema odredbama ovom zakona bile civilni stradalnici iz Domovinskog rata, nakon stradavanja nisu imale pristup nadležnim tijelima RH odnosno policijskim upravama, medicinskim ustanovama ili drugim nadležnim tijelima. S tim u svezi navodimo i da se u upravnom postupku činjenice dokazuje različitim sredstvima (ispravama, saslušanjem svjedoka, nalazima i mišljenjima vještaka i dr.) te bi i u postupku utvrđivanja statusa civilnih stradalnika rata bilo moguće predvidjeti iznimke odnosno omogućiti širu mogućnost dokazivanja imajući u vidu okolnosti pojedinačnog slučaja. Pored navedenog, koristimo prigodu ukazati kako organizacije civilnog društva koje aktivno prate provedbu Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, navode da pri odbijanju zahtjeva temeljem čl. 5. Zakona, prvostupanjsko tijelo u rješenjima samo navodi da je Povjerenstvo dalo mišljenje da u pogledu pojedine osobe postoji zapreka iz ovoga članka, no bez dodatnih obrazloženja. Uslijed toga, prema navodima organizacija civilnog društva, dio podnositelja zahtjeva za priznavanjem statusa civilnog stradalnika nakon negativne odluke odustaje od daljnjeg postupka. Koristimo priliku ukazati na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu F.S. protiv Hrvatske iz prosinca 2023. godine (zahtjev br. 8857/16/20). Iako u tom slučaju nije bila riječ o postupku ostvarivanju prava iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, naime, podnositelj zahtjeva je bio stranac sa stalnim boravkom u Hrvatskoj koji je podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva, na ovu se presudu ukazuje jer je u njoj Sud naveo da, u tom postupku, domaća tijela osim općenite izjave (da je utvrđeno da podnositelj predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti), nisu obrazložila na čemu su temeljila svoju procjenu, slijedom čega je, prema mišljenju Europskog suda, bilo značajno ograničeno pravo podnositelja zahtjeva da bude obaviješten o činjenicama na kojima su se temeljile odluke domaćih vlasti. Kako mu nije bio omogućen ni kratak pregled činjenica koje su poslužile kao osnova za zaključak da je predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, Europski sud je zaključio da podnositelj nije mogao primjereno izložiti svoje argumente tijekom sudskog postupka. Nije prihvaćen U svezi navoda da se u postupku ne priznaje medicinska dokumentacija izdana od strane države, ističemo da je navedeno sukladno Odluci Ustavnog suda prema kojoj se kao pisano dokazno sredstvo ne može poslužiti dokumentacija izdana od strane države i ona ne može biti dokaz o događaju koji se zbio na teritoriju Republike Hrvatske. S obzirom da je Domovinski rat bio oslobodilački rat u kojem su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski narod branili su i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, propisano je da prava prema ovome Zakonu ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja. U svrhu utvrđivanja navedene zapreke osnovano je Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje, odnosno nepostojanje navedene zapreke na temelju svih raspoloživih resursa i podataka institucija Republike Hrvatske. Povjerenstvo nije u mogućnosti navesti razloge na osnovu kojeg je donijelo mišljenje o postojanju zapreke kada se isti temelje na podacima koji su sukladno Zakonu o tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 79/07. i 86/12.) klasificirani stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima iz članka 6. tog Zakona odnosno nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Pristup klasificiranim podacima uređen je člankom 20. Zakona o tajnosti. Stoga, Povjerenstvo isključivo na zahtjev nadležnog tijela u propisanom postupku može dostaviti traženi klasificirani dokument koji upućuje na postojanje navedene zakonske zapreke.
2 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Status i pravo na naknadu djece ubijenih ili nestalih roditelja Komentar: Nepriznavanje statusa osobe koja je dijete ubijenog ili nestalog roditelja predstavlja ozbiljan problem. Prijedlog dopune: Priznati status i prava djeci ubijenih ili nestalih roditelja bez obzira na njihovu sadašnju dob, jer je ključno da su u trenutku stradanja roditelja bili maloljetni. Prijedlog dopune (detaljnije): Predlažemo da se izmjenama i dopunama Zakona prizna prava djece ubijenih ili nestalih roditelja, kako bi stekli pravo na status i pripadajuća prava bez obzira na njihovu današnju životnu dob. Odredba bi se trebala odnositi na sve koji su u trenutku smrti ili nestanka roditelja bili djeca (maloljetne osobe), neovisno o tome koliko godina imaju danas. Takvim rješenjem ispravila bi se očita nepravda prema onima koji su kao djeca pretrpjeli gubitak, ali ih zakon zbog administrativne dobi sada isključuje. Time bi država pokazala istinsku brigu za najranjivije skupine iz vremena rata, a sustav bi postao pravedniji i uključiviji. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu status člana obitelji poginulog ili nestalog civila iz Domovinskog rata dijete poginule ili nestale civilne osobe može ostvariti neovisno o dobi u trenutku podnošenja zahtjeva. Za osobe koje ostvare navedeni status Zakonom je predviđeno ostvarenje prava pod zakonom propisanim uvjetima. Tako npr., također neovisno o dobi, dijete koje je ostvarilo navedeni status, pod uvjetima određenim Zakonom može ostvariti pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, jednokratnu novčanu pomoć, prednost pri zapošljavanju i dr. Jedino je mogućnost ostvarivanja prava na obiteljsku invalidnu propisana do kraja propisanog trajanja redovitog obrazovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
3 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Evaluacija i transparentnost primjene zakona Komentar: Documenta poziva da se provedba zakona vrednuje uključivanjem preporuka civilnog društva. Prijedlog dopune: Uvesti zakonsku obvezu vrednovanja svakih 2-3 godine, u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa (NN 44/17) uz aktivno uključivanje civilnog društva; osigurati transparentnost izvještavanja o broju zahtjeva, prosječnom trajanju postupka, odbijenim i priznanim zahtjevima. Prijedlog dopune (detaljnije): Predlažemo da se u Zakon ugradi obveza periodičnog vrednovanja njegove primjene – primjerice, svake tri godine – uz izradu javno dostupnog izvješća koje bi uključivalo: broj zaprimljenih zahtjeva, broj odobrenih i odbijenih, prosječno trajanje postupka, razloge odbijanja, kao i regionalne razlike u ostvarivanju prava. U izradu i analizu izvješća trebali bi biti uključeni predstavnici organizacija civilnog društva i nezavisni stručnjaci. Takva evaluacija omogućila bi pravovremene korekcije zakona i pokazala stvarni utjecaj na živote žrtava i preživjelih. Nije prihvaćen Člankom 20. stavkom 1. Zakona o instrumentima politike boljih propisa (NN, br. 155/23) propisano je da je vrednovanje propisa metoda kojom se vrednuje provedba, rezultat i/ili učinak propisa na snazi putem analize njegove provedbe, ostvarene svrhe i cilja te rezultata propisa u određenom razdoblju radi donošenja odluke o potrebi izmjene odnosno dopune tog propisa. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrednovanje propisa provodi za propise iz stavka 1. ovoga članka na temelju odluke stručnog nositelja, na temelju zaključka Vlade ili zaključka Hrvatskoga sabora te kada je to propisano ovim Zakonom. Člankom 24. Zakona o instrumentima politike boljih propisa (NN, br. 155/23) propisano je da se vrednovanje propisa obvezno se provodi za zakone iz članka 16. stavka 2. podstavka 9. ovoga Zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona, a obveza i rok vrednovanja propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama zakona za koji se provodi vrednovanje propisa. Ovaj Zakon ne ulazi u kategoriju propisa za koje je propisano obvezno vrednovanje.
4 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA , Članak 12. Uloga socijalne podrške i psihosocijalna pomoć Komentar: Zakon predviđa psihosocijalnu i pravnu pomoć, no Documenta upozorava da korisnici često ne dobivaju adekvatnu podršku u praksi. Prijedlog dopune: Predvidjeti evaluaciju kvalitete i dostupnosti pravne i psihosocijalne pomoći kroz redoviti monitoring i izvješćivanje, te osigurati dostupnost ovih usluga u svim županijama (posebno ruralnim područjima). Prijedlog dopune (detaljnije): Iako Zakon predviđa psihosocijalnu i pravnu pomoć, u praksi su te usluge nedovoljno razvijene i neujednačeno dostupne – osobito u manjim i ruralnim sredinama. Predlažemo da se propiše obveza Ministarstva da uspostavi sustavnu mrežu pružatelja psihosocijalne pomoći, u suradnji s centrima za socijalnu skrb i udrugama civilnog društva. Predlažemo redovnu dopunu popisa koji je 2014. godine objavila Documenta: https://documenta.hr/wp-content/uploads/2020/09/popis_pruzatelja-usluga_web.pdf. Također je potrebno osigurati redovitu evaluaciju kvalitete pruženih usluga i javno objavljivanje izvješća o tome koliko je korisnika ostvarilo pravo na savjetovanje, pravnu pomoć i psihološku podršku. Time bi se spriječilo da pravo ostane mrtvo slovo na papiru i ojačala bi se stvarna podrška žrtvama. Nije prihvaćen Važećim Zakonom već je detaljno uređeno pružanje psihosocijalne pomoći te je uspostavljena mreža pružanja psihosocijalne pomoći. Člankom 53. je propisano da se psihosocijalna pomoć sastoji od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praćenja stanja i potreba civilnih stradalnika iz Domovinskog rata te žurnih obilazaka i kriznih intervencija u slučajevima prosuicidalnih izjava, smrti, izrazito lošeg socijalno-ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Također je propisano da se psihosocijalna pomoć organizira se na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno u prostorijama područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć i mobilno putem organiziranih posjeta domu i obitelji. Ministarstvo kontinuirano organizira provođenje edukacija u svrhu unapređenja kompetencija za savjetodavni rad s korisnicima te prati njihov rad. Područni odjeli i centri za psihosocijalnu pomoć svakodnevno, redovito komuniciraju s (lokalnim i regionalnim) zavodima za socijalni rad, predstavnicima lokalne, gradske i županijske vlasti te zdravstvenim ustanovama. Stalna komunikacija i suradnja postoji i s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, a cilj suradnje i komunikacije je informirati, učiniti dostupnim programe Ministarstva te osigurati brže i učinkovitije rješavanje konkretnih potreba i teškoća korisnika. Također, područni odjeli na lokalnoj razini u svrhu upoznavanja šireg kruga korisnika s postojećim i novim aktivnostima i programima Ministarstva hrvatskih branitelja, informiraju korisnike i putem članaka na lokalnim novinskim portalima ili putem lokalnih radio stanica.
5 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Uloga socijalne podrške i psihosocijalna pomoć Komentar: Zakon predviđa psihosocijalnu i pravnu pomoć, no Documenta upozorava da korisnici često ne dobivaju adekvatnu podršku u praksi. Prijedlog dopune: Predvidjeti evaluaciju kvalitete i dostupnosti pravne i psihosocijalne pomoći kroz redoviti monitoring i izvješćivanje, te osigurati dostupnost ovih usluga u svim županijama (posebno ruralnim područjima). Prijedlog dopune (detaljnije): Iako Zakon predviđa psihosocijalnu i pravnu pomoć, u praksi su te usluge nedovoljno razvijene i neujednačeno dostupne – osobito u manjim i ruralnim sredinama. Predlažemo da se propiše obveza Ministarstva da uspostavi sustavnu mrežu pružatelja psihosocijalne pomoći, u suradnji s centrima za socijalnu skrb i udrugama civilnog društva. Predlažemo redovnu dopunu popisa koji je 2014. godine objavila Documenta: https://documenta.hr/wp-content/uploads/2020/09/popis_pruzatelja-usluga_web.pdf. Također je potrebno osigurati redovitu evaluaciju kvalitete pruženih usluga i javno objavljivanje izvješća o tome koliko je korisnika ostvarilo pravo na savjetovanje, pravnu pomoć i psihološku podršku. Time bi se spriječilo da pravo ostane mrtvo slovo na papiru i ojačala bi se stvarna podrška žrtvama. Nije prihvaćen Važećim Zakonom već je detaljno uređeno pružanje psihosocijalne pomoći te je uspostavljena mreža pružanja psihosocijalne pomoći. Člankom 53. je propisano da se psihosocijalna pomoć sastoji od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praćenja stanja i potreba civilnih stradalnika iz Domovinskog rata te žurnih obilazaka i kriznih intervencija u slučajevima prosuicidalnih izjava, smrti, izrazito lošeg socijalno-ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Također je propisano da se psihosocijalna pomoć organizira se na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno u prostorijama područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć i mobilno putem organiziranih posjeta domu i obitelji. Ministarstvo kontinuirano organizira provođenje edukacija u svrhu unapređenja kompetencija za savjetodavni rad s korisnicima te prati njihov rad. Područni odjeli i centri za psihosocijalnu pomoć svakodnevno, redovito komuniciraju s (lokalnim i regionalnim) zavodima za socijalni rad, predstavnicima lokalne, gradske i županijske vlasti te zdravstvenim ustanovama. Stalna komunikacija i suradnja postoji i s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, a cilj suradnje i komunikacije je informirati, učiniti dostupnim programe Ministarstva te osigurati brže i učinkovitije rješavanje konkretnih potreba i teškoća korisnika. Također, područni odjeli na lokalnoj razini u svrhu upoznavanja šireg kruga korisnika s postojećim i novim aktivnostima i programima Ministarstva hrvatskih branitelja, informiraju korisnike i putem članaka na lokalnim novinskim portalima ili putem lokalnih radio stanica.
6 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Članak 5. – interpretacija zapreke Komentar: Čl. 5. zakona isključuje određene osobe (“pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih formacija”). Documenta upozorava da je ta odredba često primjenjivana mehanički, bez konkretnih dokaza. Prijedlog dopune: Uvesti obvezu da svaka tvrdnja o zapreci mora biti potkrijepljena jasnim, dokumentiranim dokazom; omogućiti pravo na žalbu uz detaljno obrazloženje odbijanja statusa. Prijedlog dopune (detaljnije): Trenutna formulacija čl. 5. Zakona, prema kojoj status civilnog stradalnika ne mogu ostvariti “pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih formacija”, u praksi se nerijetko primjenjuje paušalno, bez konkretnih dokaza. Predlažemo da se uvede obveza da svaka odluka o odbijanju zahtjeva zbog postojanja “zapreke” mora sadržavati jasno obrazloženje potkrijepljeno materijalnim dokazima. Teret dokazivanja ne smije se prebacivati na žrtvu. Također, potrebno je osigurati učinkoviti žalbeni postupak pred neovisnim tijelom, uz pravnu pomoć korisnicima. Time bi se spriječile zloupotrebe i osiguralo da osobe koje nisu sudjelovale u neprijateljskim formacijama ne budu neopravdano diskriminirane. Nije prihvaćen S obzirom da je Domovinski rat bio oslobodilački rat u kojem su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski narod branili i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj, propisano je da prava prema ovome Zakonu ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja. U svrhu utvrđivanja navedene zapreke osnovano je Povjerenstvo koje utvrđuje postojanje, odnosno nepostojanje navedene zapreke na temelju svih raspoloživih resursa i podataka institucija Republike Hrvatske. Povjerenstvo nije u mogućnosti navesti razloge na osnovu kojeg je donijelo mišljenje o postojanju zapreke kada se isti temelje na podacima koji su sukladno Zakonu o tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 79/07. i 86/12.) klasificirani stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo vrijednostima iz članka 6. tog Zakona odnosno nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Pristup klasificiranim podacima uređen je člankom 20. Zakona o tajnosti. Stoga, Povjerenstvo isključivo na zahtjev nadležnog tijela u propisanom postupku može dostaviti traženi klasificirani dokument koji upućuje na postojanje navedene zakonske zapreke.
7 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA , Članak 7. Status i prava na naknadu djece ubijenih ili nestalih roditelja Komentar: Nepriznavanje statusa osobe koja je dijete ubijenog ili nestalog roditelja predstavlja ozbiljan problem. Prijedlog dopune: Priznati status i prava djeci ubijenih ili nestalih roditelja bez obzira na njihovu sadašnju dob, jer je ključno da su u trenutku stradanja roditelja bili maloljetni. Prijedlog dopune (detaljnije): Predlažemo da se izmjenama i dopunama Zakona priznaju prava djece ubijenih ili nestalih roditelja, kako bi stekli pravo na status i pripadajuća prava bez obzira na njihovu današnju životnu dob. Odredba bi se trebala odnositi na sve koji su u trenutku smrti ili nestanka roditelja bili djeca (maloljetne osobe), neovisno o tome koliko godina imaju danas. Takvim rješenjem ispravila bi se očita nepravda prema onima koji su kao djeca pretrpjeli gubitak, ali ih zakon zbog administrativne dobi sada isključuje. Time bi država pokazala istinsku brigu za najranjivije skupine iz vremena rata, a sustav bi postao pravedniji i uključiviji. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu status člana obitelji poginulog ili nestalog civila iz Domovinskog rata dijete poginule ili nestale civilne osobe pod okolnostima određenim Zakonom može ostvariti neovisno o dobi u trenutku podnošenja zahtejava. Za osobe koje ostvare navedeni status Zakonom je predviđeno ostvarenje prava pod zakonom propisanim uvjetima. Tako npr., također neovisno o dobi, dijete koje je ostvarilo navedeni status, pod uvjetima određenim Zakonom može ostvariti pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, jednokratnu novčanu pomoć, prednost pri zapošljavanju i dr. Jedino je mogućnost ostvarivanja prava na obiteljsku invalidnu propisana do kraja propisanog trajanja redovitog obrazovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
8 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Priznavanje dokumentacije izvan Hrvatske Komentar: Civilne žrtve prijavljuju problem s nepriznavanjem dokumentacije medicinskog ili drugog karaktera koju su izdale nadležne institucije susjednih zemalja. Prijedlog dopune: Uvesti zakonsku obvezu priznavanja relevantne službene dokumentacije iz okruženja, uz mogućnost dodatne provjere kroz bilateralnu suradnju, umjesto automatskog odbacivanja. Prijedlog dopune (detaljnije): Mnogi civilni stradalnici koji su zbog ratnih djelovanja završetak rata dočekali u izbjeglištvu na području današnje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, ili neke druge države, te posjeduju medicinsku i drugu dokumentaciju izdanu od strane tamošnjih institucija. Predlažemo da Zakon izričito propiše priznavanje relevantne dokumentacija iz susjednih država i prihvaća ih kao valjan dokaz stradanja, uz mogućnost dodatne provjere vjerodostojnosti putem bilateralnih sporazuma i međunarodne pravne pomoći. Odbacivanje takvih dokaza stavlja određene skupine žrtava u neravnopravan položaj, iako je njihov stradalnički status nesporan. Ova dopuna osigurala bi dosljednu zaštitu prava svih civilnih žrtava. Nije prihvaćen U svezi navoda da se u postupku ne priznaje medicinska dokumentacija izdana od strane države, ističemo da je navedeno sukladno Odluci Ustavnog suda prema kojoj se kao pisano dokazno sredstvo ne može poslužiti dokumentacija izdana od strane države i ona ne može biti dokaz o događaju koji se zbio na teritoriju Republike Hrvatske.
9 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Učinkovitost i trajanje postupka Komentar: Documenta je tijekom monitoringa provedbe Zakona zabilježila značajne probleme s postupanjem po zahtjevima - mnogi korisnici nisu dobili rješenje ni više od godinu godine nakon podnošenja. Prijedlog dopune: Zakonski propisati maksimalni rok za donošenje rješenja (npr. 90 ili 180 dana), uz obvezu informiranja podnositelja o statusu zahtjeva svakih 60 dana. Uz to, predvidjeti naknadu štete ili naknadu za korisnika u slučaju prekoračenja roka. Prijedlog dopune (detaljnije): Predlažemo da se u Zakon unese obvezu donošenja rješenja u razumnom i jasno propisanom roku (primjerice 90 ili 180 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva). U slučaju da rok bude probijen, korisnik bi trebao imati pravo na naknadu zbog administrativnog kašnjenja, po uzoru na rješenja iz Zakona o pravu na suđenje u razumnom roku. Time bi se osigurao osjećaj pravne sigurnosti i predvidivosti postupka, a institucije bi bile dodatno motivirane da efikasno postupaju. Također, predlažemo obvezu Ministarstva da podnositelje obavještava o statusu postupka svaka dva mjeseca, čime bi se smanjila neizvjesnost i osjećaj zapostavljenosti članova obitelji žrtava i preživjelih stradalnika. Nije prihvaćen U svezi navoda o dugotrajnosti postupka ističemo kako je u prvostupanjskom postupku potrebno pribaviti dokaze propisane Pravilnikom o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (NN, br. 118/21), a ukoliko se radi o ostvarivanju statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata potrebno je i obaviti vještačenje o uzroku i stupnju oštećenja organizma civilnog invalida iz Domovinskog rata. U cilju rasterećenja i olakšanja postupka strankama, sve dokaze i podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija kod javnopravnih tijela ili suda, službena osoba pribavlja po službenoj dužnosti. Prema Zakonu o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09, 110/21) službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. Rokovi za donošenje rješenja te mogućnosti i prava stranke u slučaju nedonošenja rješenja u roku propisani su Zakonom o općem upravnom postupku.
10 DOMAGOJ GMAZ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Poštovani predlažem nekoliko prijedloga za poboljšanje života civilnih stradalnika Domovinskog rata pogotovo ranjene djece iz domovinskog rata: 1. ranjeni civilni stradalnici (pogotovo ranjena malodobna djeca) a koja su u radnom odnosu da budu oslobođena plaćanja PDV-a na plaći (tj da im se poveća osobni porezni odbitak, sada imaju odbitak po Zakonu o invalidima koji iznosi 0,3 x osobni odbitak od 600 eura. Predlažem oslobađanje u cijelosti) 2. subvencionirana kamata na stambene kredite (pogotovo za ranjenu djecu ) kako bi mogli korisnici poboljšati životne uvjete 3. prednost za djecu civilnih stradalnika koji upisuju fakultetsko obrazovanje (kao što imaju djeca branitelja ) nadam se da ćete razmotriri neke od prijedloga civilnog stradalnika Domovinskog rata koji je ranjen kao malodobna osoba S poštovanjem, Djelomično prihvaćen Prijedlozi navedeni pod točkama 1. i 2. nisu predmet ovoga Zakona te se uređuju posebnim propisima. U svezi točke 3. ističemo da će se ovim Nacrtom dodatno omogućiti proširenje prava na ostvarivanje prava u svezi obrazovanja (pravo na udžbenike i stipendija). Međutim propisivanje prednosti pri upisu na fakultete nije moguće. Naime, prema odredbi članka 65. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst, 05/14 – odluka Ustavnog suda RH) svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima, a člankom 67. Ustava jamči se autonomija sveučilišta te samostalno odlučivanje sveučilišta o svom ustrojstvu i djelovanju.
11 DOCUMENTA - CENTAR ZA SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA Poštovani, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću dugi niz godina sustavno radi na promociji i zaštiti prava civilnih žrtava rata. Cilj ovih aktivnosti je senzibilizirati javnost za probleme civilnih stradalnika te pružiti podršku žrtvama i njihovim obiteljima u ostvarivanju prava koja im pripadaju prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (NN 84/21). Civilne žrtve, jedna od najugroženijih društvenih skupina, trebaju priznanje patnje, društvenu solidarnost i odgovarajuće obeštećenje. Od stupanja Zakona na pravnu snagu, donošenja provedbenih propisa, do prvih zahtjeva, organizacije civilnog društva su pratile i ukazivale na moguće probleme u primjeni Zakona i provedbenih akata. Odredbe o načinu ostvarivanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu, propisane su Pravilnikom o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Odredbe o načinu ostvarivanja prava po osnovi oštećenja organizma, te po osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji iz ovoga Zakona, metodologija utvrđivanja statusa i prava propisane su Pravilnikom o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Odredbe o načinu ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata propisane su Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Odredbe o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata propisane su Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. Dokaze o činjenicama o kojima tijela uprave i druga tijela vode evidenciju, nadležno tijelo pribavlja po službenoj dužnosti, a ukoliko stranka želi ubrzati postupak može iste priložiti uz zahtjev. Osim što je ukinut imovinski cenzus, pa su stoga civilne stradalničke udruge zadovoljne tim detaljem, jer obiteljsku invalidninu mogu ostvariti i umirovljenici, obrtnici, itd, tumačenje i primjena Zakona zasigurno za mnoge civilne stradalnike neće biti na tragu rješavanja njihovih problema. U nastavku donosimo komentare na konkretne probleme koje smo kao organizacija koja prati provođenje Zakona uočili. Molimo da navedeno uzmete u razmatranje prilikom izmjena i dopuna Zakona, S poštovanjem, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću Primljeno na znanje U nastavku se nalaze odgovori na komentare.
12 MIRA SKUKAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA , Članak 3. Pozdravljam prijedlog izmjena kojima se predviđa usklađivanje osobne invalidnine civilnih stradalnika s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Smatram da je važno priznati žrtvu civilnih stradalnika i osigurati im dostojanstven položaj u sustavu prava. Ipak, držim da bi u daljnjem razmatranju trebalo otvoriti mogućnost povećanja stopa osobne invalidnine za sve skupine (I.–X.), uz odgovarajuće usklađivanje i Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Na taj bi način sustav bio pravedniji i dosljedniji prema svim kategorijama kojima se osobna invalidnina priznaje. Također, želim ukazati na razliku između osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka koji ostvaruju osobe s invaliditetom. Primjerice, u 2025. godini osobna invalidnina HRVI za skupinu X (20 % invaliditeta) iznosi 23,92 eura, dok najniži inkluzivni dodatak (5. razina) iznosi 138 eura, a najviši 720 eura. Iako su svi korisnici ujedno osobe s invaliditetom, važno je imati na umu da se osobna invalidnina branitelja i civilnih stradalnika temelji na žrtvi i posljedicama proizašlim iz Domovinskog rata. Upravo zbog toga, njihova prava ne bi trebala biti niža od onih koja se ostvaruju po drugim osnovama. Posebno ističem i položaj hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI). Njima se osobna invalidnina isplaćuje kao kompenzacija za trajna oštećenja zdravlja nastala u obrani Republike Hrvatske. To nije samo financijska potpora, već i oblik društvenog priznanja njihove žrtve. Njihov doprinos stvaranju slobodne i samostalne države je nemjerljiv i upravo bi zbog toga razina njihovih prava trebala odražavati taj poseban značaj. Zaključno, podržavam predložene izmjene, ali ujedno potičem na daljnje unapređenje sustava osobnih invalidnina kako bi on pravedno vrednovao i civilne stradalnike i hrvatske ratne vojne invalide, u skladu s njihovim doprinosom i žrtvom. Primljeno na znanje Ovim izmjenama i dopunama Zakona mijenja se model određivanja iznosa prava na način da se iznos prava određuje Odlukom Vlade Republike koja će se donositi svake godine. Time će se stvoriti pretpostavke za rast prava iz Zakona.