Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT Poslovna zajednica smatra iznimno važnim da se u što skorijem roku donese Pravilnik o primjeni Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, kako bi se uklonile postojeće neizvjesnosti i osigurala pravna predvidivost u nadolazećem razdoblju. S obzirom na složenost novog poreznog okvira i njegov utjecaj na međunarodne i domaće grupacije, pravodobno donošenje podzakonskih akata nužno je za dosljednu i ujednačenu primjenu Zakona u praksi. Primljeno na znanje Minimalni globalni porez je dio globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti multinacionalnih poduzeća (MNP). Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je u prosincu 2021. godine dokument Porezni izazovi proistekli iz digitalizacije gospodarstva – Globalna pravila protiv smanjenja porezne osnovice (eng. Global Anti-Base Erosion – GloBE), Model pravila za Stup 2 (dalje: Model pravila OECD-a). Sporazum o provedbi globalne porezne reforme u oporezivanju dobiti MNP-ova 2021. godine je podržalo 138 država članica Uključivog okvira OECD-a, među kojima je i Republika Hrvatska. Djelotvornost i pravednost globalne reforme kojom se uvodi minimalna razina oporezivanja uvelike ovise o njezinoj provedbi u cijelom svijetu. Radne skupine OECD-a su trenutno usmjerene na postizanje napretka u paketu mjera za pojednostavljenje provedbe minimalnog globalnog poreza. Temeljni dokument za primjenu minimalnog globalnog poreza je Model pravila OECD-a, koji je uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (u daljnjem tekstu: Direktiva). Prilagodba se odnosi uglavnom na velike domaće skupine. Direktiva je u hrvatski porezni sustav uvedena putem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (Narodne novine, broj 155/2023: dalje Zakon). Napominjemo kako je Zakonom propisano da će se prilikom utvrđivanja iznosa dopunske porezne obveze uzeti u obzir usvojeni odgovarajući modeli i pravila OECD-a koji se odnose na primjenu pravila za izračun porezne obveze u mjeri u kojoj je to u skladu s odredbama toga Zakona. To je kontinuiran proces usvajanja i prihvaćanja novih pravila. Primjena pravila OECD-a koja se odnose na primjenu Zakona, danas pored polaznog Modela pravila OECD-a obuhvaća više Administrativnih vodiča, više Pravila sigurnih luka, Komentar Modela pravila OECD, Priručnik s primjerima za primjenu, sadržaj Globalne informativne prijave i drugo. U skladu s Zakonom na mrežnim stranicama Porezne uprave su objavljeni dogovoreni sporazumi za sigurne luke koji se primjenjuju na odgovarajući način za potrebe primjene Zakona. Upravo i jedino Zakonom utvrđena obveza za primjenu navedenih pravila daje MNP-ovima pravnu sigurnost i osigurava ujednačenu primjenu popisa na globalnom nivou. Izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (QDMTT) će prema ovom Prijedlogu zakona biti izjednačen s pravilom o uključivanju dobiti (IIR), zbog čega nije moguće propisivati i drugačija pravila za izračun. Također već donesena, a i buduća usvojena pravila dogovorena na nivou OECD-a će se primijeniti slijedom Zakona. Međutim u budući pravilnik se neće unositi sadržaj dokumenata usvojenih na OECD-u, a koje se odnose na primjenu minimalnog globalnog poreza. Nadalje, nakon donošenja Direktive, a na temelju koje je donesen Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, usvojena je i objavljena nova Direktiva Vijeća (EU) 2025/872 od 14. travnja 2025. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja, koja uređuje format prijave s informacijama o dopunskom porezu na temelju članka 44. Direktive (EU) 2022/2523, a zapravo je riječ o Prijavi iz članka 46. Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, stoga se isto neće propisivati pravilnikom temeljem toga članka Zakona, kako je bilo predviđeno. Obrazac koji će biti propisan posebnim propisima o administrativnoj suradnji u području poreza nije porezna prijava, ali će ti podatci biti podloga za sastavljanje i podnošenje poreznih prijava iz članaka 48. i 49. Zakona u skladu s preporukama iz Direktive Vijeća (EU) 2025/872 i OECD-ovog dokumenta Globalna informativna prijava (eng:GloBE Information Return: GIR). Format prijave s informacijama o dopunskom porezu neće biti propisan temeljem Zakona, ali se zadržava pravna podloga za primjenu toga obrasca i u porezne svrhe, a to će biti alat za analizu rizika i pomoćni alat za utvrđivanje porezne obveze sastavnih subjekata. Također, ovim Prijedlogom zakona propisuje se podnošenje jedne objedinjene porezne prijave za sve članice MNP-a (sastavne subjekte - društva kćeri) od strane izabrane odgovorene osobe. Također će se za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (QDMTT) koristiti računovodstveni standard matice – korištenjem podatka primljenih putem automatske razmjene informacija u području poreza, ako to bude razumno izvedivo (članak 17. Zakona). Izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza će biti izjednačen s pravilom o uključivanju dobiti. Slijedom navedenoga administrativne obveze vezane uz sastavne subjekte MNP-a koji čine većinu obveznika primjene ovog poreza će biti minimalne, pravila za utvrđivanje porezne obveze su već poznata, ali će se sve izmjene utvrđene na nivou OECD-a prihvatiti i u Republici Hrvatskoj bez potrebe izmjene Zakona.
2 MIRO OPAČAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINIMALNOM GLOBALNOM POREZU NA DOBIT Komentar: Predlažem da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit dopuni mjerama koje osiguravaju da gluhe osobe (osobe sa slušnim invaliditetom) nisu zanemarene u provođenju zakona, te da se osigura da se zakonske promjene i dodatni porezni prihodi koriste dijelom i za jačanje socijalnih prava i pristupačnosti ovih osoba. Obrazloženje: • Iako gluhe osobe nisu direktno obuhvaćene Zakonom (jer on cilja velike multinacionalne i domaće skupine), posljedično jačanje proračunskih prihoda može i treba biti iskorišteno za poboljšanje pristupa javnim uslugama osobama s invaliditetom. • Pristup informacijama, prilagodba komunikacije, te aktivno uključivanje udruženja gluhih pomoći će da se zakon provede na način koji je inkluzivan i jednak za sve građane. Prijedlog odredbe: “Zakonske izmjene koje povećavaju državne prihode na temelju globalnog minimalnog poreza na dobit trebaju osigurati da dio tih prihoda bude namijenjen i alociran za podršku osobama s invaliditetom, uključujući gluhe osobe, u cilju jačanja pristupačnosti (prevoditelji znakovnog jezika, asistencija, javne institucije) i podrške socijalnim programima. Nadležna tijela osiguravaju da svi provedbeni propisi, upute i obavijesti budu dostupni u znakovnom jeziku i pristupačnim formatima.” Primljeno na znanje Zakonom o minimalnom globalnom porezu na dobit je propisano kako je dopunski porez prihod državnog proračuna Republike Hrvatske. Raspodjela prihoda državnog proračuna se utvrđuje za svaku godinu u skladu s Zakonom o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske.