Izvješće o provedenom savjetovanju - Javna rasprava o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HOK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predloženim izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona nije obuhvaćeno pitanje koje je od velike važnosti za poslovanje u obrtu, osobito za obrtnike koji su se našli u teškoćama izazvanim gospodarskom krizom, ali i financijskom nedisciplinom i nenaplaćenim potraživanjima za odrađene poslove. Naime, člankom 120. Zakona propisana je mogućnost otpisa poreznog duga, ali tek nakon što proteknu još četiri godine nakon nastupa apsolutne zastare. Predlažemo u stavku 4. članka 120. Općeg poreznog zakona iza riječi „tijela“ riječ „može“ brisati te dodati riječ“će“, iza riječi „roka od“ riječ „četiri“ zamijeniti rječju „jedne“, iza riječi „duga“ dodati zarez i riječi „osim dugova poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga ili je pravomoćnim rješenjem o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi utvrđeno da se dug reprogramira i dugova koje porezno tijelo može naplatiti i kad protekne vrijeme zastare temeljem stavka 10. članka 94. ovog Zakona.“. Obrazloženje: Važeća odredba omogućava čelniku poreznog tijela otpis poreznog duga, ali tek nakon što proteknu dodatne četiri godine nakon nastupanja apsolutne zastare. Otpis se tako može odobriti tek nakon što je proteklo ukupno 10 godina od dospjelosti duga. Kod obveza po godišnjim prijavama to je razdoblje još i dulje jer zastara započinje teći protekom godine u kojoj je utvrđen dug. To je predugo razdoblje koje negativno utječe na pravnu sigurnost jer kroz te četiri godine porezni obveznik ne može znati da li će mu i kada dug biti otpisan ili ne. Kako se radi o zastarjelom dugu, niti Porezna uprava ne može realno očekivati naplatu u korist državnog proračuna jer ne može donijeti rješenje o ovrsi zastarjele obveze, niti dospjelo ali zastarjelo potraživanje naplatiti prijebojem. Obvezniku je taj dug cijelo vrijeme evidentiran te mu onemogućava kreditno zaduživanje za eventualne nove investicije, što znači da mu se ne pruža „druga šansa“ tj. mogućnost ponovnog pokretanja poslovanja. Uz predložene izmjene, otpis bi postao obveza Porezne uprave kada od nastupa apsolutne zastare protekne godinu dana, no ujedno bi ostala zaštićena potraživanja koja su osigurana u dijelu u kojem se i nakon nastupa zastare zakonski smiju namiriti, kao i u slučajevima u kojima je odobrena obročna otplata ili reprogram. Smatramo stoga da bi rok u kojem se zastarjeli dug otpisuje trebalo skratiti na godinu dana nakon nastupanja apsolutne zastare, upravo radi utvrđivanja pravno čiste situacije i omogućavanja daljnjeg razvoja gospodarstva. | Primljeno na znanje | U ovom razdoblju, izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona pristupa se radi ispunjavanja obveza koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem u punopravno članstvo Europske unije. Stoga se izmjene i dopune Općeg poreznog zakona odnose na usklađivanje s izmjenama Direktive o administrativnoj suradnji u cilju proširenja obvezne automatske razmjene informacija u području poreza radi jačanja borbe protiv poreznih utaja i prijevara. Ostale odredbe Općeg poreznog zakona, što uključuje i odredbe koje se odnose na prodaju ili otpis poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa i zastaru, biti će preispitane u okviru porezne reforme. |
2 | INA Industrija nafte d.d. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA | Predlažemo izmjenu važećeg Općeg poreznog zakona brisanjem riječi „cijena dobara ili“ u tekstu članka 56., stavka 14. Odredba članka 56., stavka 14., važećeg Općeg poreznog zakona glasi: ''Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.'' Prijedlog izmjene članka 56. stavka 14.: ''Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti.'' Obrazloženje: Sukladno izmjenama Zakona o računovodstvu iz srpnja 2015. koji je ukinuo odredbu do tada važećeg članaka 11., stavka 4., kojom se propisivalo kako poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe. Izmjenama ZOR-a poduzetnik isto je dužan učiniti na kraju poslovne godine te u slučaju statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. U praksi je čest slučaj da poduzetnici zbog specifičnosti svog poslovanja imaju dnevne pa čak i satne promjene cijena proizvoda te smatramo da je zahtjev obavljanja popisa proizvoda i roba u slučaju svake promjene cijene (koja može biti dnevna i satna) nerealan i neefikasan odnosno u praksi neprovediv, uvelike utječe na nesmetani rad maloprodajnih i veleprodajnih poslovnih mjesta poduzetnika te može utjecati na značajno povećanje troškova poslovanja što kao posljedicu ima nekonkurentnost domaćeg gospodarstva. Stoga, predlažemo da se predmetni propis prilagodi suvremenom poslovanju koje kao odgovor na tržišna kretanja pristupa promjeni cijena često tijekom mjeseca, a nekad i više puta tijekom jednog radnog dana. Primjerice, ukoliko bi se provodile inventure pri svakoj dnevnoj odnosno satnoj promjeni cijena, broj inventura u društvu koje ima maloprodajna i veleprodajna mjesta u svim regijama u Republici Hrvatskoj, mogao bi doseći broj od nekoliko stotina tisuća inventura godišnje što bi rezultiralo znatnim povećanjem troškova poslovanja, značajnim gubicima u prodaji društva kao i negativnim učinkom na kvalitetu usluge iz sljedećih razloga: - Zbog provođenja inventure dolazi do zastoja u svakodnevnom radu što smanjuje prodaju, a time i dobit društva; - Zbog zastoja u radu javlja se nezadovoljstvo i gubitak kupaca što dovodi do gubitaka u prodaji; - U tijeku inventure nije moguće preuzimati robu od dobavljača što, između ostalog, rezultira gužvama na prodajnim mjestima, itd. S obzirom da se porezni propisi nadovezuju na računovodstvene propise, ukoliko bi odredba članka 56., stavka 14., Općeg poreznog zakona kojom se propisuje obveza popisa imovine i obveza u slučaju promjene cijene dobara, ostala na snazi, isto dovodi do kolizije između propisa koji uređuju isto područje a koji bi u tom dijelu trebali biti usklađeni. Sukladno predloženoj izmjeni, s računovodstvenog i poreznog aspekta bi i dalje ostala obveza popisa minimalno jednom godišnje te kod posebnih slučajeva (promjene poreznih stopa, statusnih promjena, likvidacije itd.) što bi obuhvatilo sve porezno relevantne poslovne događaje. | Primljeno na znanje | U ovom razdoblju, izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona pristupa se radi ispunjavanja obveza koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem u punopravno članstvo Europske unije. Stoga se izmjene i dopune Općeg poreznog zakona odnose na usklađivanje s izmjenama Direktive o administrativnoj suradnji u cilju proširenja obvezne automatske razmjene informacija u području poreza radi jačanja borbe protiv poreznih utaja i prijevara. Ostale odredbe Općeg poreznog zakona, što uključuje i odredbe o knjigovodstvenim evidencijama i ispravama biti će preispitane u okviru porezne reforme. |
3 | Igor Čatić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Upozoravam na nelogičnost u poreznom zakonu. Slučaj sam opisao u Zg-magazin. Radi se o tome da se nasljeđe na ušteđevinu koja je plasirana u III. stup naplaćuje ponovno porez. U slučaju sume koju sam dobio kao nasljedstvo od preminule supruge morao sam platiti 34 % poreza jer mi je uplo u osnovicu prihoda za tekuću godinu. Rado stojim na raspolaganju za opis cijelog slučaja. | Primljeno na znanje | Navedeni komentar odnosi se na Zakon o porezu na dohodak. |