Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacionalnom planu razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Primorsko-goranska županija NACIONALNI PLAN RAZVOJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET OD ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Lektoriranje teksta. Prihvaćen Lektoriranje teksta izvršeno je kroz cijeli dokument
2 Primorsko-goranska županija 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.4Analiza obujma prometa putnika i tereta s projekcijama kretanja do 2030. „Prognoza tereta“ – budući iz svih grafikona od stranice 71. do stranice 89. slijedi da se prati broj putnika, a napisano je tereta, u tome pravcu bi se isti trebali korigirati. Prihvaćen Prihvaćeno i korigirano
3 Primorsko-goranska županija 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.2 Analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja Luka Lopar – ne odgovora stanju na terenu, jer se luka dovršava u prosincu 2016. godine. Prihvaćen Prihvaćeno i dorađeno
4 Županijska lučka uprava Crikvenica 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.4Analiza obujma prometa putnika i tereta s projekcijama kretanja do 2030. Od stranice 70. nacrta na grafičkim prikazima se prikazuju prognoze tereta na trajektnim linijama. Pretpostavljamo da se pod teretom misli na putnike. Prihvaćen Prihvaćeno i korigirano
5 Županijska lučka uprava Crikvenica 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.2 Analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja Potrebno je izvršiti korekciju pojedinih podataka navedenih u tablici na stranici 50. nacrta. Luke Črni mul (Crikvenica) i Selce uz komunalnu i turističko-nautičku funkciju posjeduju i prometnu funkciju. Luka Jadranovo ne posjeduje komunalnu funkciju, već prometnu i turističko-nautičku. Luka Pazdehova (Dramalj) udovoljava svim četirima funkcijama, a ne samo komunalnoj. Luka Slana (Selce) uz komunalnu posjeduje i turističko-nautičku funkciju. Prihvaćen Prihvaćeno i dorađeno
6 Županijska lučka uprava Crikvenica 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.2 Analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja Operativna obala tzv. „Velika palada“ omogućava privez nekoliko manjih brodova, međutim obzirom na postojanje cjelogodišnje putničke linije prema otoku Krk (Šilo) te većem broju turističko-izletničkih brodova koji se tijekom ljetnih mjeseci privezuju u luci Crikvenica postojeća duljina operativne obale nije dovoljna. Prihvaćen Prihvaćeno i dorađeno
7 Primorsko-goranska županija 4.Upravljanje lukama županijskog i lokalnog značaja  - administrativni model, 4.1Analiza upravljanja županijskim lučkim upravama u Republici Hrvatskoj U tablici 16. naveden je broj vezova po županijama, te je za Primorsko-goransku županiju naveden broj od 4654 vezova. Broj ukupnih vezova je duplo veći te za sve luke PGŽ iznosi 10127 vezova. Ispravan broj vezova glasi: R.B. ŽLU Komunalni Nautički Ukupno 1. Bakar-Kraljevica-Kostrena 1010 36 1046 2. Cres 467 77 544 3. Crikvenica 1102 90 1192 4. Krk 2502 677 3179 5. Mali Lošinj 698 285 983 6. Novi Vinodolski 424 25 449 7. Opatija-Lovran- M. Draga 922 71 993 8. Rab 1280 461 1741 UKUPNO 8405 1722 10127 Izvor: Godišnji programi rada i razvoja luka ŽLU Primorsko-goranske županije za 2016. godinu na koje je MMPI dalo suglasnost. Postavlja se pitanje da li su prijedlozi rješenja koji se temelje na netočnim pokazateljima i dalje važeći kod činjenice da se radi o odstupanju od preko 100%. Nije prihvaćen Podatak o broju vezova koji su prikazani u studiji odražavaju podatke koji su prikupljeni temeljem dostavljenih upitnika lučkim uprava te su kao takvi smatrani točnim i uzimani u razmatranje. Obzirom da relativni odnos pojedinih vrsta vezova i u prikazanoj tablici ukazuje na izrazito malen broj nautičkih vezova te da su potrebe za komunalnim vezovima procjenjuju višestrukim autori smatraju da su prijedlozi rješenja navedeni u studiji i dalje relevantni.
8 Primorsko-goranska županija 2.5Prijedlog kriterija za kategorizaciju luka od županijskog i lokalnog značaja, 2.5.1Analiza i prikaz postojećih mjerila za razvrstaj luka Zaključak da se luke razvrstavaju samo temeljem prostornih planova županija je paušalan. Cilj je prostornih planova da budu razvojni, i na taj način planiraju i vide određene lokacije u budućnosti. Nije prihvaćen Sukladno postojećim propisima, luke otvorene za javni promet razvrstavaju se propisom ministra nadležnog za poslove mora (prije pomorstva), a sukladno propisu Vlade Republike Hrvatske o mjerilima za njihov razvrstaj. Trenutno važeći propis na temelju kojeg je izvršen razvrstaj luka jest Uredba Vlade Republike Hrvatske o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene („Narodne novine“ br. 110/04, 82/07). Navedena mjerila su statična te ne predviđaju planiranu razvojnu komponentu za promjenu razvrstaja. Promjena razvrstaja moguća je tek ako se ti planovi ostvare te mjerila ispune. U navedenom smislu, mišljenja autora i podnositelja primjedbe su komplementarna.
9 Primorsko-goranska županija 2.2 Analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja, 2.2.3Komparativna analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja U tablici 4., naveden je broj vezova po županijama, te je za Primorsko-goransku županiju naveden broj od 4654 vezova. Broj ukupnih vezova je duplo veći te za sve luke PGŽ iznosi 10127 vezova. Ispravan broj vezova glasi: R.B. ŽLU Komunalni Nautički Ukupno 1. Bakar-Kraljevica-Kostrena 1010 36 1046 2. Cres 467 77 544 3. Crikvenica 1102 90 1192 4. Krk 2502 677 3179 5. Mali Lošinj 698 285 983 6. Novi Vinodolski 424 25 449 7. Opatija-Lovran- M. Draga 922 71 993 8. Rab 1280 461 1741 UKUPNO 8405 1722 10127 Izvor: Godišnji programi rada i razvoja luka ŽLU Primorsko-goranske županije za 2016. godinu na koje je MMPI dalo suglasnost. Postavlja se pitanje da li su prijedlozi rješenja koji se temelje na netočnim pokazateljima i dalje važeći kod činjenice da se radi o odstupanju od preko 100%. Nije prihvaćen Podatak o broju vezova koji su prikazani u studiji odražavaju podatke koji su prikupljeni temeljem dostavljenih upitnika lučkim uprava te su kao takvi smatrani točnim i uzimani u razmatranje. Obzirom da relativni odnos pojedinih vrsta vezova i u prikazanoj tablici ukazuje na izrazito malen broj nautičkih vezova te da su potrebe za komunalnim vezovima procjenjuju višestrukim autori smatraju da su prijedlozi rješenja navedeni u studiji i dalje relevantni.
10 Primorsko-goranska županija 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.2 Analiza i ocjena postojećeg stanja luka od županijskog i lokalnog značenja Luka Bakar - navodi se kao da je cijela sjeverna uvala Bakarskog zaljeva luka, dok je ista svedena na vrlo mali segment operativne obale sukladno trenutno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Nije prihvaćen Opis luke Bakar je uziman kao cjelovito lučko područje Bakarskog zaljeva u kojem se obavlja pomorsko-prometna usluga koja uključuje komunalne i nautičke vezove kao i dijelove operativne obale. Naime, službeno područje lučke uprave, kako je i navedeno, obuhvaća mali segment operativne obale, koji kao takav ne predstavlja cjelovitu podlogu za razmatranje budućih razvojnih mogućnosti te je stoga luka sagledavan u širem kontekstu. Prilog tome je i navod sa str. 22 studije. Na stranici 22 studije navodi se slijedeće: „Potrebno je istaknuti da se u nastavku ovog poglavlja promatraju i područja u neposrednoj blizini koja imaju ili mogu imati utjecaja na lučku djelatnost luke od županijskog značaja, bez obzira jesu li obuhvaćena postojećim granicama lučkog područja ili ne. Razlog tome je činjenica da razmatranje postojećeg stanja te budućeg razvoja mora uzeti u obzir i neposrednu okolinu koja omogućuje takav razvoj.“
11 Primorsko-goranska županija 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.1 Zakonodavni okvir luka otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značaja Od vremena donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2003. godine, a posebno od 2009. godine nadalje izrađeno je više Nacrta novog zakona, koji su bili predmetom (ne)javne rasprave. Ukoliko se u ovome dijelu teksta analiziraju pozitivni, važeći propisi tada nije uputno navoditi neka rješenja predlagana u samo nekim od nacrta, koja nisu dobila zakonodavnu snagu. Budući je zakonodavni okvir preduvjet (ne)razvoja luka tada nakon analize ograničavajućih faktora u posebnom dijelu Nacionalnog plana valja iznijeti moguće prijedloge u pravcu novih zakonodavnih rješenja. Nije prihvaćen Pozivanje na rješenja sadržana u Nacrtima Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama korišteno je u kontekstu ukazivanja na terminološku i sadržajnu neujednačenost pojmova te potrebu preispitivanja i izmjena pravnih rješenja koja neposredno utječu na upravljanje lukama. Sukladno navedenom, nacrti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne čine sastavni dio pravne regulative na kojoj se temelji izrada Nacionalnog plana, već to čine nacionalni propisi koji neposredno ili posredno određuju pravni status luka, kriterije za razvrstaj luka te djelatnosti koje se mogu obavljati u lukama, a koji su analizirani u Poglavlju 2.1.1.
12 Županijska lučka uprava Crikvenica 2. Analiza i planiranje infrastrukture, 2.1 Zakonodavni okvir luka otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značaja Sukladno navodima autora, u poglavlju 2.1 daje se prikaz nacionalnih propisa koji izravno ili neizravno određuju status, obilježja i obvezne elemente luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja uz ocjenu primjerenosti pozitivnih propisa željenom zakonodavnom okviru. Slijedom navedenog, ne vidimo razlog da autor Nacrta ističe pojedine odredbe navedene u Nacrtima Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2013. i 2014. godine sa odredbama koje su trenutno na snazi. Naime, smatramo da se u Nacionalnom planu razvoja luka od županijskog i lokalnog značaja ne mogu isticati odredbe sadržane u Nacrtu Zakona, budući da je isti samo – nacrt. Također, bitno je istaći da je od donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine nadležno Ministarstvo donijelo izuzetno veliki broj što radnih verzija, što službenih nacrta, uključujući i konačne prijedloge Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nije prihvaćen Nacionalni propisi koji neposredno ili posredno određuju pravni status luka, kriterije za razvrstaj luka te djelatnosti koje se mogu obavljati u lukama analizirani su u Poglavlju 2.1.1. i kao takvi predstavljaju pravnu podlogu za izradu Nacionalnog plana razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. Pozivanje na rješenja sadržana u Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2013. godine i Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2014. godine korišteno je u kontekstu ukazivanja na terminološku i sadržajnu neujednačenost pojmova te potrebu preispitivanja i izmjena pravnih rješenja koja neposredno utječu na upravljanje lukama. Primjerice, da bi se mogli definirati kriterije za razvrstaj luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja potrebno je, između ostalog, odrediti što se smatra lukom odnosno lučkim područje (pitanje sidrišta, privezišta, pristana, priveza, itd.). Sukladno navedenom, nacrti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne čine sastavni dio pravne regulative na kojoj se temelji izrada Nacionalnog plana.
13 Primorsko-goranska županija NACIONALNI PLAN RAZVOJA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET OD ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA Koje tijelo će usvojiti ovaj dokument. Primljeno na znanje U ovom trenutku nije definirana obveza usvajanja dokumenta od strane Vlade Republike Hrvatske.