Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Zaštita prava putnika, Članak 36. U odredbama članka 36. stavku 3. točkama 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21. i 22., nužno je korišteni termin „osobe s posebnim potrebama“ u odgovarajućem padežu s obzirom na sadržaj zamijeniti terminom „osobe s invaliditetom“. Predloženo terminološko usklađivanje temelji se na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnom protokolu uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koje je Republika Hrvatska potvrdila Zakonom o potvrđivanju navedene Konvencije („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 06/07 i 05/08), a koja je po svojoj pravnoj snazi iznad nacionalnog zakona. Također Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka 65. stavku 3. propisuje kako mladež, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zaštitu na radu. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Ustav Republike Hrvatske koriste termin „osobe s invaliditetom“. Navedeni termin se koristi i u drugim važećim zakonskim i podzakonskim propisima, a rezultat je svekolike rasprave koja je vođena u Republici Hrvatskoj tijekom 2003. koja je zaključena tzv. „Sheratonskom deklaracijom“. Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
2 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Prigovor putnika Regulatornom tijelu, Članak 31. Nije točna numeracija stavaka. Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
3 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Regulacija tržišta željezničkih usluga, Članak 35. Prekršaj propisan člankom 35. stavkom 1. točkom 5. ne može biti propisan u ovom dijelu, jer se u predmetnom članku radi o prekršajima iz područja regulacije tržišta, a ovdje je riječ o prekršaju iz područja zaštite prava putnika, koji su prekršaji regulirani člankom 36. Pored navedenog, članku 35. se navodi članak 31. stavak 6. koji zapravo ne postoji, jer je u članku 35. netočna numeracija stavaka. Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
4 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Sredstva za obavljanje poslova Regulatornog tijela, Članak 11. U stavku 3. je za pravilnik propisana prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za promet. HAKOM se navedenom protivi iz razloga što se Pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova HAKOM-a donosi sukladno članku 16. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14; dalje: ZEK), a sredstva za obavljanje poslova HAKOM-a se osiguravaju iz izvora propisanih Zakonom o elektroničkim komunikacijama, izvora propisanih Zakona o poštanskim uslugama i izvora propisanih Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga. Ni Zakon o elektroničkim komunikacijama, niti Zakon o poštanskim uslugama (NN br. 144/12, 153/13 i 78/15, čl. 13.), ne sadrže odredbu kojom se traži prethodna suglasnost ministarstva nadležnog za promet na predmetni pravilnik, već se traži suglasnost Vlade Republike Hrvatske na godišnji programa rada i financijski plan (čl. 19. st. 2. ZEK-a). Predmetni zakoni trebaju ostati usklađeni, kako sada i jesu, u odnosu na ovo pitanje. Navedeno također dovodi u pitanje i neovisnost regulatornog tijela, koja osim neovisnosti u pogledu donošenja odluka, svakako uključuje i financijsku neovisnost, a što je i propisano člankom 55. stvakom 1. Direktive 2012/34/EU. Stoga je u stavku 3. potrebno brisati sljedeći dio teksta: "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za promet" Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
5 HŽ Cargo d.o.o Obveze nadziranih i drugih osoba koje sudjeluju u inspekcijskom nadzoru, Članak 34. Stavak (4) potrebno je izmijeniti jer ulazak i pregled prijevoznih sredstava dok se nalaze u prometu nije moguć niti dopušten. Nije prihvaćen Navedeni izričaj je općenit i nije potrebno detaljnije određivanje.
6 HŽ Cargo d.o.o Obveze nadziranih i drugih osoba koje sudjeluju u inspekcijskom nadzoru, Članak 34. Stavak (2) nije moguće primijeniti na određenim radnim mjestima izvršne službe kao što su "nadzornik lokomotiva" ili "planer" čiji prekid rada može utjecati na sigurnost prometa i njegovo uredno izvršenje, te ga je potrebno izmijeniti. Nije prihvaćen Navedeni izričaj je općenit i nije potrebno detaljnije određivanje.
7 HŽ Cargo d.o.o Ovlasti inspektora, Članak 33. Mišljenja smo da je u stavku (1) točka 2. potrebno dodati da se to odnosi na poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta zemljišta i prijevozna sredstva s kojima odnosno u kojima se pružaju željezničke usluge. Korištenje tehničkih sredstava i opreme potrebno je ograničiti s aspekta sigurnosti, te odrediti obvezu poštivanja svih propisa o sigurnosti u željezničkom prometu. Nije prihvaćen Navedeni izričaj je općenit i nije potrebno detaljnije određivanje. Izričito pozivanje u Prijedlogu zakona na poštivanje svih propisa o sigurnosti nije potrebno.
8 HŽ Cargo d.o.o Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora, Članak 32. Smatramo da je u stavku (1) potrebno dodati da Regulatorno tijelo obavlja inspekcijski nadzor, između ostaloga, i nad provedbom Direktive 2012/34/EU. Nije prihvaćen Ovim člankom se određuje da Regulatorno tijelo u području regulacije tržišta željezničkih usluga obavlja inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona u koji su prenesene odredbe Direktive 2012/34/EU koje se odnose na regulaciju tržišta željezničkih usluga. Inspekcijski nadzor nad provedbom ostalih odredbi Direktive 2012/34/EU određen je Zakonom o željeznici u koji su prenesene sve ostale odredbe Direktive 2012/34/EU. Također nije dozvoljeno u propisima RH izravno upućivati na direktive Europske unije već na nacionalne propise u koje su iste prenesene.
9 HŽ Cargo d.o.o Sredstva za obavljanje poslova Regulatornog tijela, Članak 11. Mišljenja smo da bi se Regulatorno tijelo trebalo financirati iz državnog proračuna kao što je i preporučeno u uvodnoj izjavi (77) Direktive 2012/34/EU, a ako se financira iz obveznih doprinosa sektora onda u tomu treba participirati i upravitelj infrastrukture. Nije prihvaćen U uvodnoj izjavi (77) Direktive 2012/34/EU daje se mogućnost da se regulatorno tijelo financira iz državnog proračuna ili iz obveznih doprinosa iz sektora. Osiguravanje financiranja od strane podnositelja zahtjeva za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta sukladno je principu financiranja od strane operatera u ostalim područjima regulacije za koje je nadležan HAKOM.
10 HŽ Cargo d.o.o Nadležnost, Članak 5. U ovome članku se određuje nadležnost Regulatornog tijela na vrlo štur način s tim da se u stavku (3) izričito navodi nadležnost u zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu. Obzirom da su zadaće Regulatornog tijela mnogo šire i da one određuju i nadležnost, a da se zadaće nigdje ne spominju u prijedlogu samog Zakona, smatramo da ih je potrebno uvrstiti i to na način kako su one opisane u članku 56., Direktive 2012/34/EU od 21. studenog 2012. Kako je nadležnost Regulatornog tijela opisana u članku 14., smatramo da u članku 5. nije potrebno, također, određivati nadležnost nego je u istome trebalo opisati svrhu uspostave Regulatornog tijela, a ona je nadzor primjene pravila Direktive 2012/34/EU kojima se osigurava učinkovito upravljanje i pošteno i nediskriminirajuće korištenje željezničke infrastrukture. Nije prihvaćen Člankom 5. ispunjena je obveza da kao država članica sukladno odredbama Direktive 2012/34/EU uspostavimo jedno nacionalno regulatorno tijelo za željeznički sektor. Budući da je Zakonom o elektroničkim komunikacijama osnovana Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), to se ovim člankom samo određuje da je ista direktivom propisano regulatorno tijelo za željeznički sektor nadležno za regulaciju tržišta željezničkih usluga u RH. Člankom 14. Zakona određeni su regulatorni i ostali poslovi (zadaće) Regulatornog tijela.
11 HŽ Cargo d.o.o Pojmovi, Članak 4. U stavku (2) potrebno je dodati da ostali pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju jednako značenje kao pojmovi koji se koriste i u direktivama navedenim u članku 2. (Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. i Direktiva (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU ) Nije prihvaćen Sukladno hrvatskom zakonodavstvu izravno upućivanje na Direktive nije dozvoljeno već se upućuje na propise RH kojima su Direktive prenesene u pravni sustav RH. Člankom 4. stavkom 2. određuje se da ostali pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju jednako značenje kao pojmovi koji se koriste u zakonu kojim je uređeno područje željeznice (Zakon o željeznici).
12 IVAN ŠPRAJC Prethodna suglasnost, Članak 21. Da li se ovim člankom regulira donošenje upravnog akta? Ako to nije slučaj - tada se Zakon o općem upravnom postupku ne može primjeniti supsidijarno a sam članak ne predviđa pravilo u slučaju uskrate suglasnosti i/ili proteka roka bez reakcije regulatornog tijela. Nije prihvaćen Obveza davanja prethodne suglasnosti Regulatornog tijela na imenovanje i razrješenje članova upravljačkog tijela upravitelja infrastrukture i vladajućeg društva, u slučaju da su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik povezana društva, određena je Zakonom o željeznici. Odredba članka 21. propisana je s obzirom na potrebu jedinstvenosti pravnog poretka i pravnu sigurnost.
13 IVAN ŠPRAJC Primjena, Članak 3. Evidentno se ovim propisom namjeravaju kreirati i specijalne norme u pogledu upravnosudske zaštite a to se na ovom mjestu ne spominje. Osim toga, u st. 2. bi trebalo promijeniti formulaciju odredbe tako da se uputi na Zakon o općem upravnom postupku (ZUP) kao supsidijarni u odnosu na posebne upravnopostupovne norme ovog propisa. Nije prihvaćen Prijedlog zakona je usklađen sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14). Posebno upućivanje na ZUP nije potrebno.
14 Borna Abramović Naknade za željezničke usluge, Članak 24. Regulatorno tijelo bi moralo po službenoj dužnosti nadzirati cijelo Izvješće o mreži, pa se onda eventualno može nadodati "kriteriji" koji se osobito nadziru. U Zakonu o željeznici i u Izvješću o mreži (za) nigdje se ne spominje "naknadu za rezervaciju kapaciteta", Što je to? Nije prihvaćen Regulatorno tijelo postupak odlučivanja pokreće po službenoj dužnosti u vezi s nacrtom i konačnim izvješćem o mreži, uključujući sve izmjene i dopune te također i u vezi s kriterijima sadržanim u izvješću o mreži. Članak 37. Zakona o željeznici sadrži iz Direktive 2012/34/EU prenesene odredbe o naknadama za rezervaciju kapaciteta.
15 Borna Abramović Savjetovanje s predstavnicima korisnika željezničkih usluga, Članak 27. Tržište je dinamičan proces, tako da savjetovanje jednom u dvije godine sa stanovišta struke uopće nije prihvatljivo. Nije prihvaćen Odredba je u skladu s Direktivom 2012/34/EU („Regulatorno tijelo se redovno i, u svakom slučaju, barem svake dvije godine, savjetuje s korisnicima usluga željezničkog prijevoza robe i putnika kako bi uzelo u obzir njihova mišljenja o tržištu željezničkih usluga.“).
16 Borna Abramović Savjetovanje s predstavnicima korisnika željezničkih usluga, Članak 27. Regulatorno tijelo se redovito, najmanje jednom tri mjeseca, savjetuje s predstavnicima korisnika željezničkih usluga, kako bi uzelo u obzir njihova stajališta o tržištu željezničkih usluga. Nije prihvaćen Odredba je u skladu s Direktivom 2012/34/EU („Regulatorno tijelo se redovno i, u svakom slučaju, barem svake dvije godine, savjetuje s korisnicima usluga željezničkog prijevoza robe i putnika kako bi uzelo u obzir njihova mišljenja o tržištu željezničkih usluga.“).
17 Borna Abramović Pojmovi, Članak 4. U potpunosti se krivo koristi riječ naknada, naime ovdje se radi o pristojbi.Predlažem pogledati (a ranije spominjete): http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016L2370&from=EN i http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32012L0034&from=FR. Pod 1.) uvodite nepotrebno novi pojam. Ispravno je koristi: pristojba za minimalni pristupni paket. Nije prihvaćen Člankom 4. stavkom 2. određuje se da ostali pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju jednako značenje kao pojmovi koji se koriste u zakonu kojim je uređeno područje željeznice, a to je važeći Zakon o željeznici (NN 94/13 i 148/13). Pojam „naknada“ a ne „pristojba“ (eng. charges) određen je Zakonom o željeznici u koji su prenesene odredbe spomenutih direktiva. Pojam „naknada za željezničke usluge“ neophodno je odrediti s obzirom da on obuhvaća daleko više od naknade za minimalni pristupni paket.
18 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP Prigovor putnika željezničkom prijevozniku, Članak 30. Prema članku 10 Zakona o zaštiti potrošača davatelj usluge je dužan odgovoriti u roku 15 dana, a Povjerenstvo kao drugostupanjsko rijelo u roku 30 dana. Znači čl.30.stavak 4 je u koliziji sa Zakonom o zaštiti potrošača- Nije prihvaćen Navedena odredba je izravna primjena članka 27. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 koja određuje da „u roku od jednog mjeseca primatelj pritužbe daje obrazloženi odgovor ili, u opravdanim slučajevima, obavješćuje putnika do kojeg datuma, unutar razdoblja manjeg od tri mjeseca od datuma podnošenja pritužbe, može očekivati odgovor.“. Navedeno je propisano s obzirom da je pravna stečevina Europske unija iznad nacionalnog zakonodavstva.
19 IVAN ŠPRAJC Izvješće o radu Regulatornog tijela, Članak 12. Programirani sadržaj izvješća iz st. 1. je generalan, nedovoljno specificiran i u svemu nedovoljan. Potrebno je puno preciznije i konkretnije odrediti sadržaj izvješća. Djelomično prihvaćen Člankom 12. Prijedloga zakona u glavnim smjernicama propisan je sadržaj izvješća Regulatornog tijela koji se izrađuje temeljem utvrđene nadležnosti u člancima 5., 14., 28. i 32.
20 IVAN ŠPRAJC Donošenje i izvršenje odluka, Članak 9. Nepoznat je razlog za zatvaranje sjednica HAKOM-a (Regulatornog tijela) odnosno nejavno vijećanje (st. 2.). HAKOM je javnopravna osoba, osnivač joj je RH te obavlja javne poslove a financira se (barem u području važenja ovog zakona) putem javnopravnih davanja. Sve to govori u prilog primjene načela javnosti i na HAKOM a ne u prilog potpune tajnosti sjednica ovog tijela. Zaštita tajnosti podataka zasigurno ne može biti razlog za potpuno isključenje javnosti sa sjednica jer je to i nerazmjerno: nisu svi podaci tajni ali su sve sjednice nejavne. Na kraju, ovim se prijedlogom derogira Zakon o pravu na pristup informacijama kao organski zakon. U st. 7. se derogira Zakon o općem upravnom postupku (ZUP) na način koji je neselektivan i bez prihvatljivog obrazloženja. Osim toga, mogućnost korištenja izvanrednih pravnih lijekova ovim normativnim potezom ne bi bila ukinuta već bi njihovo eventualno korištenje dovelo do nepotrebnih komplikacija. ZUP je, osim toga, organski zakon koji je po pravnoj snazi iznad ovog zakonskog akta pa i ovdje postoji pravni problem. Osim toga, upitno je pridržavanje načela ekvivalentnosti postupka kao zahtjeva EU-prava čijoj implementaciji služi i ovaj zakonski akt. Djelomično prihvaćen Stavak 7. je sukladan odredbi članka 56. stavka 9. Direktive 2012/34/EU („Odluka regulatornog tijela obvezujuća je za sve stranke obuhvaćene tom odlukom i ne podliježe kontroli drugog upravnog tijela“) i u sukladnosti je sa ZUP-om temeljem njegovog članka 105. stavka 1. U članku 10. Prijedloga zakona osigurana je sudska kontrola i time zaštita stranke u smislu ovoga Prijedloga zakona.
21 IVAN ŠPRAJC Sudska zaštita, Članak 10. Nije jasan razlog zbog kojeg se protiv istog tijela u jednom slučaju (st. 1.) sudska zaštita svodi na jedan stupanj, a u drugom slučaju (st. 2.) osigurava se dva stupnja sudske zaštite. Razlika koja se u tom pogledu stvara utječe i na implementaciju normi EU-a. Primljeno na znanje Prijedlogom Zakona je utvrđeno kako se na osnivanje i ustrojstvo Regulatornog tijela primjenjuju odredbe zakona kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija. S obzirom na potrebu jedinstvenosti pravnog poretka i pravnu sigurnost odredbe članka 10. sukladne su članku 18. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14) kojim je određeno da protiv odluka i drugih upravnih akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Iznimno, protiv odluka Agencije u sporovima između krajnjih korisnika usluga i operatora može se pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom.