Izvješće o provedenom savjetovanju - Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | martina rubeša | Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine | Sredstva namijenjena za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa prilično su izdašna. Obzirom na činjenicu da je Hrvatska na putu gospodarskog oporavka, bilo bi dobro mjeru koristiti više ciljano, odnosno preusmjeriti dio sredstava namijenjenih mladim osobama koje bi obzirom na završeno obrazovanje s lakoćom mogli pronaći zaposlenje (primjerice IT sektor). Na način na koji se danas koristi, spomenuta mjera ruši cijenu rada ove skupine mladih. Ekstenzivno korištenje mjere SOR uz istodobno ograničavanje mogućnosti korištenja mjere obzirom na dob, dovelo je u iznimno nepovoljnu situaciju akademske građane starije od 30 godina, koji su u kasnijoj dobi dovršili visoko obrazovanje ili poslijediplomski doktorski ili specijalistički studij. Te osobe ne mogu pristupiti polaganju stručnih ispita koji su uvjet za daljnje zapošljavanje u struci, jer se klasična pripravnička mjesta, odnosno za asistente na fakultetima danas gotovo više ne oglašavaju. Stoga bi se (preusmjeravanjem) dio proračunskih sredstava mogao iskoristiti za omogućavanje pristupa tržištu rada u zanimanju za koje su se školovali i ovim osobama. Kada su posrijedi skupine koje su ponajviše u riziku od dugotrajne nezaposlenosti, poput mladih osoba s invaliditetom ili mladih Roma, predlažem da se i njih same više uključi u proces izrade mjera odnosno uvjeta za korištenje mjera, kako bi se uključili na tržište rada. Na taj bi se način, obzirom na veći broj kvalitativnih podataka, određene specifičnosti problema njihovog zapošljavanja, u većoj mjeri i ciljano riješavale. | Nije prihvaćen | Plan obuhvata osoba i iznos sredstava uvršteni u prijedlog Plana implementacije Garancije za mlade izračunati su na temelju pokazatelja i kriterija za provedbu mjere stručnog osposobljavanja iz 2015. i 2016. godine. Stoga su u prvotnu projekciju troškova uključene i obveze financiranja prenesene iz prethodnih godina, kao i troškovi za osobe koje se, sukladno novim kriterijima za provedbu mjera, nalaze izvan ciljne skupine GZM. Također, zbog stupanja na snagu revidiranih kriterija za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja u ožujku 2017. godine, HZZ je pristupio i reviziji svih do tada potpisanih ugovora za financiranje mjera aktivne politike zapošljavanja iz ESF-a te je izvršena preraspodjela sredstava na one ugovore o provedbi mjera koje imaju bolju apsorpciju. Slijedom navedenog, povećavan je i iznos ESF sredstava namijenjen za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, dok su troškovi državnog proračuna usklađeni s novodonesenim kriterijima za provedbu mjera. Vezano uz primjedbu o dobnom ograničenju za korištenje mjere SOR, ističemo kako je ona namijenjena mladim osobama do 30 godina sukladno preporuci EU o provedbi Garancije za mlade. Navedena preporuka mladim osobama smatra osobe do navršenih 25 godina života. Međutim, zbog produženog razdoblja obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Europska komisija dozvolila je Hrvatskoj uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života. Dobno ograničenje za korištenje mjere stručnog osposobljavanja ne smatramo diskriminacijom, jer će isto upravo dovesti do jednakosti na tržištu rada. Naime, prema podacima HZZ-a, udio mladih osoba do navršenih 30 godina života u ukupnoj nezaposlenosti je 27,86%. Navedeno pokazuje da je bilo nužno upravo ovoj skupini nezaposlenih osoba osigurati bolji pristup tržištu rada, na način da im se omogući stjecanje radnog iskustva putem mjere stručnog osposobljavanja. Međutim, poslodavac može osobu, neovisno o dobi, primiti na stručno osposobljavanje za rad i temeljem Zakona o radu. Sukladno članku 59. Zakona o radu (NN 93/14) ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U ovom slučaju poslodavac osobu prima na stručno osposobljavanje samostalno, bez korištenja mjere aktivne politike zapošljavanja. Ističemo da su nezaposlenim osobama putem ostalih mjera aktivne politike zapošljavanja pružene mogućnosti ostvarivanja veće konkurentnosti na tržištu rada kao i lakše zapošljivosti. Naime, ukupno je 9 različitih mjera koje čine različite financijske subvencije, programe obrazovanja ili usavršavanja. Navedenim mjerama se također može steći potrebno radno iskustvo koje će olakšati integraciju na tržište rada nezaposlenim osobama. U vezi skupina koje su ponajviše u riziku od dugotrajne nezaposlenosti, poput mladih osoba s invaliditetom ili mladih Roma, napominjemo kako osobe s invaliditetom te pripadnici Romske nacionalne manjine mogu koristiti svih 9 mjera aktivne politike zapošljavanja, a kao posebna ciljana skupina naznačeni su u potporama za zapošljavanje i javnom radu. Odnosno pristup tim mjerama im je olakšan jer nije uvjetovan dodatnim kriterijima kao što su dob, staž osiguranja ili duljina prijave u evidenciju. Primjerice, u slučaju korištenja potpore za zapošljavanje osobe s invaliditetom, poslodavcu se sufinancira do 75 % godišnjeg troška plaće. Ostale mjere aktivne politike zapošljavanja mogu koristiti po propisanim uvjetima koji su jednaki za sve korisnike mjera. |
| 2 | Božica Horvat | 2. IMPLEMENTACIJA GARANCIJE ZA MLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. IZRAVNA PROVEDBA MJERA GARANCIJE ZA MLADE | Predlažem da se iznos sredstava predviđen za A.1.3. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (MAPZ) smanji na način da se sredstva predviđena iz državnog proračuna u iznosu 1.034.052.385,42 kn umanje za najmanje jednu trećinu. Republika Hrvatska dužna je ciljano koristiti sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih te Europskog socijalnog fonda za osobe u dobi od 15 do 29 godina, međutim dodatni iznos predviđen iz državnog proračuna previsok je i njima se ulazi u rizik neracionalnog korištenja sredstava poreznih obveznika. Mjera stručno osposobljavanje za poslodavce je toliko povoljnija u odnosu na ostale mjere aktivne politike zapošljavanja ili zapošljavanje bez mjera da je postala praktički jedina mogućnost zapošljavanja osoba bez odgovarajućeg radnog iskustva. (Dnevno se u biltenu HZZ-a objavljuje tek desetak oglasa za pripravnike, a čak 600-800 javnih poziva za stručno osposobljavanje). Posljedica pretjeranog korištenja ove mjere je da osobe bez odgovarajućeg radnog iskustva u struci koje zbog lošeg financijskog stanja rade poslove ispod svoje stručne spreme kao i sve osobe starije od 29 godina, danas više uopće nemaju pristup prvom zaposlenju u struci. Tako one postupno gube stečene kompetencije, izlažu se većem riziku od dugotrajne nezaposlenosti i siromaštva, a novac poreznih obveznika uložen u njihovo obrazovanje ostaje neiskorišten. Prema podacima HZZ-a više od 25.000 osoba starijih od 30 godina ima manje od 12 mjeseci radnog iskustva. Ako bi se ovome pribrojile nezaposlene osobe koje imaju radnog iskustva izvan struke ili nisu evidentirane na HZZ-u jer rade ispod svoje stručne spreme, broj bi mogao biti i dvostruko veći. Posljednjim promjenama mjera stručnog osposobljavanja postala je diskriminirajuća i za osobe koje stanuju u manje razvijenim područjima s visokim putnim troškovima koje poslodavci nisu spremni snositi. Sve su ove skupine izravno pogođene preširokom primjenom mjere stručnog osposobljavanja. Izdvajanjem visokog iznosa iz državnog proračuna za ovu mjeru zapravo se investira u smanjivanje njihove mogućnosti za zaposlenje i poticanje njihove emigracije. Vanjska evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada u svojem završnom izvješću iz veljače 2016. također je uputila na "fenomen istiskivanja drugih oblika ulaska na tržište rada nakon dovršenog obrazovanja, odnosno drugih oblika pripravništva", neprikladnost ove mjere za osobe bez financijskog zaleđa te druge probleme i sukladno tome predložila "ograničavanje i smanjenje obujma ove mjere kako bi se smanjili negativni makroučinci". Sukladno preporukama vanjske evaluacije predlažem da se iznos iz državnog proračuna namijenjen za stručno osposobljavanje u okviru Garancije za mlade namijenjene nezaposlenim osobama do 29 godina starosti smanji, a ušteda namijeni za druge mjere odnosno za osobe koje su zbog pretjeranog korištenja ove mjere danas oštećene. | Djelomično prihvaćen | Plan obuhvata osoba i iznos sredstava uvršteni u prijedlog Plana implementacije Garancije za mlade izračunati su na temelju pokazatelja i kriterija za provedbu mjere stručnog osposobljavanja iz 2015. i 2016. godine. Stoga su u prvotnu projekciju troškova uključene i obveze financiranja prenesene iz prethodnih godina, kao i troškovi za osobe koje se, sukladno novim kriterijima za provedbu mjera, nalaze izvan ciljne skupine GZM. Također, zbog stupanja na snagu revidiranih kriterija za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja u ožujku 2017. godine, HZZ je pristupio i reviziji svih do tada potpisanih ugovora za financiranje mjera aktivne politike zapošljavanja iz ESF-a te je izvršena preraspodjela sredstava na one ugovore o provedbi mjera koje imaju bolju apsorpciju. Slijedom navedenog, povećavan je i iznos ESF sredstava namijenjen za mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, dok su troškovi državnog proračuna usklađeni s novodonesenim kriterijima za provedbu mjera. Sada sredstva za navedenu mjeru iznose ukupno 998.962.300,53 kn, od čega: DP: 447.845.796,94 kn YEI: 184.547.687,18 kn ESF: 366.568.816,41 kn Ova sredstva iskazana su za dvogodišnje razdoblje (2017. i 2018. godinu), što uključuje iskorištavanje svih sredstava ugovorenih do 31. prosinca 2018. godine. Uvođenjem niza promjena u mjeru stručnog osposobljavanja za rad ograničava se široka dostupnost mjere te se mjera usmjerava u realni sektor, gdje su veće mogućnosti da osobe ostanu u zaposlenosti. S obzirom da je mjera u razdoblju od 2012.-2016. bila bez posebnih kriterija dostupna svim poslodavcima pod istim uvjetima, novim kriterijima se ograničava bezuvjetna mogućnosti korištenja mjere, a posebno poslodavcima koji su korisnici državnog proračuna. Ovim promjenama cilj je da se mjera koristi kvalitetno te da poslodavci koriste redovito zapošljavanje pripravnika sukladno Zakonu o radu. Naknada za putne troškove osobe uključene u stručno osposobljavanje sastavni je dio mjere te je izmijenjenim kriterijima postala obveza poslodavca. Ujedno je i preporuka Vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja bila da se poslodavci uključe s dijelom troška u mjeru kako bi osim uvjeta za provođenje mjere imali i dio odgovornosti u financijskom smislu, osobito što su nositelji programa osposobljavanja. Trošak koji poslodavac isplati na ime prijevoza spada u neoporeziva davanja te poslodavac osim isplate troška prijevoza u neto iznosu za osobu na stručnom osposobljavanju za rad nema drugih davanja. Na ovaj se način poslodavci aktivno uključuju kao partneri u provedbi programa stručnog osposobljavanja i osiguranju kvalitetnog mentorstva, što će doprinijeti učinkovitijoj provedbi mjere. Vezano uz primjedbu na vrstu i broj objavljenih oglasa za zapošljavanje na HZZ-u, ističemo kako se na HZZ-u objavljuju samo natječaji onih poslodavaca iz privatnog sektora koji traže posredovanje Zavoda. Ostali poslodavci iz privatnog sektora nemaju obvezu objave natječaja, što dovodi do pogrešne slike o stvarnim potrebama poslodavaca. Izuzetak su poslodavci iz područja državnog i javnog sektora koji prema zakonskim odredbama i kolektivnim ugovorima imaju obvezu javne objave slobodnih radnih mjesta. Nezaposlenim osobama su i putem ostalih mjera aktivne politike zapošljavanja zaista pružene mogućnosti veće konkurentnosti na tržištu rada kao i lakše zapošljivosti. Naime, ukupno je 9 različitih mjera koje čine različite financijske subvencije, programe obrazovanja ili usavršavanja. Izdvajamo i mogućnost korištenja fiskalne olakšice za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme. Olakšica je regulirana Zakonom o doprinosima. Tom olakšicom su poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću na razdoblje od 5 godina ukoliko s mladom osobom do 30 godina starosti sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Navedenim mjerama nezaposlena osoba može također steći potrebno radno iskustvo u struci te povećati svoju zapošljivost. Vezano uz primjedbu o dobnom ograničenju za korištenje mjere SOR, ističemo kako je ona namijenjena mladim osobama do 30 godina sukladno preporuci EU o provedbi Garancije za mlade. Navedena preporuka mladim osobama smatra osobe do navršenih 25 godina života. Međutim, zbog produženog razdoblja obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Europska komisija dozvolila je Hrvatskoj uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života. Dobno ograničenje za korištenje mjere stručnog osposobljavanja ne smatramo diskriminacijom, jer će isto upravo dovesti do jednakosti na tržištu rada. Naime, prema podacima HZZ-a, udio mladih osoba do navršenih 30 godina života u ukupnoj nezaposlenosti je 27,86%. Navedeno pokazuje da je bilo nužno upravo ovoj skupini nezaposlenih osoba osigurati bolji pristup tržištu rada, na način da im se omogući stjecanje radnog iskustva putem mjere stručnog osposobljavanja. Međutim, poslodavac osobu može primiti na stručno osposobljavanje za rad i temeljem Zakona o radu. Sukladno članku 59. Zakona o radu (NN 93/14) ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U ovom slučaju poslodavac osobu prima na stručno osposobljavanje samostalno, bez korištenja mjere aktivne politike zapošljavanja. |
| 3 | Mate Damić | Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine | a | Primljeno na znanje | ! |