Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o upravnoj inspekciji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Povjerenik za informiranje III. OVLASTI I OBVEZE UPRAVNOG INSPEKTORA TE OBVEZE TIJELA, Članak 15. Stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka ("Narodne novine", broj 79/07.) prestale su važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka ("Narodne novine", br. 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Službena tajna je bila regulirana glavom V. te je kao takva prestala važiti. Stoga predlažemo da se pojam "službena tajna" izbriše te da se navedena dokumentacija smatra "povjerljivom", s obzirom da se takav izraz koristi u drugim propisima (npr. čl. 18. St. 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka, propisi koji reguliraju profesionalnu tajnu). Predlažemo stoga da odredba glasi: (1) Upravni inspektor dužan je kao povjerljivu čuvati svu dokumentaciju (zabilješku, zapisnik, nacrt rješenja, rješenje, zaključak, optužni prijedlog, uputu za rad, izjavu stranke, predstavku, pritužbu i sl.) te sve druge podatke i dokaze utvrđene, odnosno nastale u vezi s postupkom inspekcijskog nadzora. Prihvaćen Prihvaća se komentar. U tekstu Nacrta prijedloga zakona doradit će se izričaj odredbe s važećim propisima.
2 Ured pučke pravobraniteljice V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 27. Čl. 27. Nacrta Zakona određuje se da čelnik nadziranog tijela može tužbom pred nadležnim upravnim sudom zatražiti ocjenu zakonitosti postupanja upravne inspekcije. Odredba je manjkava i nejasna, jer ostavlja mogućnost za različita tumačenja glede prava na sudsku zaštitu, tj. pokretanje upravnog spora, što može dovesti do velikog broja pokrenutih upravnih sporova ukoliko se preciznije ne definira protiv kojih akata i postupanja upravnih inspektora je moguće zatražiti ocjenu zakonitosti postupanja upravne inspekcije. Prihvaćen Prihvaća se komentar. U tekstu Nacrta prijedloga zakona dopunit će se odredba na način da se pojasni protiv kojih akata i postupanja upravnih inspektora je moguće zatražiti ocjenu zakonitosti pred nadležnim upravnim sudom.
3 Ured pučke pravobraniteljice I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. U obrazloženju dostavljenom uz Nacrt prijedloga zakona o upravnoj inspekciji (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), navodi se da se promjenama u ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada upravne inspekcije, a posebno kroz ustrojavanje upravne inspekcije u uredima državne uprave u županijama, omogućuje da inspektori budu bliže subjektima nadzora, što će, kako se ističe, smanjiti troškove neposrednih inspekcijskih nadzora i omogućiti češće i sveobuhvatnije inspekcijske nadzore, koji će se obavljati u optimalnom vremenu za obavljanje nadzora. Također, navodi se da će takav način rada pridonijeti i jačanju edukacijske uloge upravne inspekcije te u konačnici kvaliteti rada nadziranih subjekata. Glede nadležnosti za obavljanje poslova inspekcijskih nazora, st. 3. čl. 2. Nacrta Zakona, predlaže se da inspekcijski nadzor, osim upravnih inspektora, mogu provoditi “i drugi državni službenici koje za to ovlasti čelnik tijela“. Ovakva stipulacija otvara mogućnost da nadzor obavljaju nedovoljno educirani i stručno osposobljeni državni službenici, osobito oni koji ne ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova upravnih inspektora propisanih Nacrtom Zakona (magistar prava, potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima od najmanje tri godine radnog iskustva, položen državni stručni ispit). Sasvim sigurno je da nedovoljno educirani i nedovoljno stručno osposobljeni državni službenici ne mogu kvalitetno i stručno obavljati inspekcijske nadzore, što bi za posljedicu imalo i brojne primjedbe na njihov rad. Stoga predlažemo da se st.3. čl. 2. Nacrta Zakona propiše da državni službenici koje čelnik tijela ovlasti za obavljanje inspekcijskog nadzora, moraju ispunjavati uvjete za obavljanje poslova upravnih inspektora (određenih u čl.8. Nacrta Zakona). Prihvaćen Prihvaća se prijedlog i dopunjava odredba članka 2. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona tako da glasi: „(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor mogu provoditi i drugi državni službenici koje za to ovlasti čelnik tijela i koji ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova upravnih inspektora.“
4 Grga K II. USTROJSTVO UPRAVNE INSPEKCIJE , Članak 10. Izvješća trebaju biti javna i dostupna putem internet stranica kao i sva rješenja odonosno zapisnici i mjere koji bi imali preventivnu svrhu odnosno bili uputa za postupanja u upravnim postupcima čime bi se potigao dodatni efekt učinkovitosti državne uprave. Prihvaćen Djelomično se prihvaća komentar. U odredbi članka 34. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona predviđeno je da će pravilnikom čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose biti propisan, između ostaloga, način objave podataka iz elektroničkog očevidnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima i mjerama.
5 Ured pučke pravobraniteljice V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 33. U čl.33. Nacrta Zakona kojim se regulira postupanje upravnih inspektora po predstavkama, predlažemo u st.2. i 3. toga članka, navesti rok u kojemu je upravni inspektor dužan obavijestiti podnositelja predstavke o postupanju povodom predstavke kao i u slučajevima kada podnositelj predstavke ponovno podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu predstavku ne sadrži nove činjenice, okolnosti ili dokaze. U protivnom se, sasvim sigurno, zbog „šutnje upravne inspekcije“ može očekivati učestalo upućivanje pritužbi na rad upravne inspekcije kako čelniku središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije, čelniku državne upravne inspekcije, predstojniku ureda državne uprave u županiji, ali i Uredu pučke pravobraniteljice kao i drugim institucijama (Uredu Vlade RH; Uredu predsjednice RH) kojima se u sličnim situacijama građani nezadovoljni radom upravne inspekcije uobičajeno obraćaju. Nije prihvaćen Komentar nije prihvaćen prvenstveno iz razloga što se rad upravne inspekcije temelji na godišnjem planu rada, te svaki upravni inspektor treba prvenstveno obavljati nadzor sukladno godišnjem planu rada. Predstavke nisu zahtjevi o kojima upravna inspekcija odlučuje, nego su inicijative za provedbu nadzora koje upravna inspekcija treba uvažavati i ispitati navode koji se odnose na rad nadziranih tijela, a potom obavijestiti podnositelja predstavke, ali ne u roku koji bi mogao utjecati na ostvarenje godišnjeg plana rada upravne inspekcije. S tim u vezi posebno se ukazuje da u slučaju kad se predstavkom ukazuje na određene nezakonitosti u pojedinačnim upravnim aktima, svakom podnositelju predstavke osigurana je pravna zaštita u posebnom postupku (žalba i/ili tužba), te svoje pravo ima mogućnost štititi korištenjem raspoloživih pravnih lijekova. Dakle, Nacrtom prijedloga zakona propisana je obveza upravne inspekcije da podnositelja predstavke obavijesti o postupanju povodom predstavke, ali propisivanje određenog, posebno kratkog roka za postupanje po predstavci i dostavu obavijesti podnositelju predstavke nije opravdano iz naprijed navedenih razloga.
6 Ured pučke pravobraniteljice I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Čl.3. st.1. al.5. predlaže se da državni upravni inspektor provodi inspekcijski nadzor nad (svim) pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a kojima je osnivač Republika Hrvatska ili Grad Zagreb, dok se u st.2. al.2. istog članka, predlaže da upravni inspektor ureda provodi inspekcijski nadzor (samo) nad pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Također, čl.3. st.3. predlaže se da inspekcijski nadzor iz st.2. toga članka, po potrebi može provoditi i državni upravni inspektor. Ovakvom podjelom nadležnosti ne postiže se povećanje učinkovitosti i dostupnosti upravne inspekcije kao niti smanjenje troškova obavljanja neposrednih inspekcijskih nadzora, već se, bez navođenja valjanog obrazloženja, „favoriziraju“ državni upravni inspektori u odnosu na upravne inspektore ureda. Nije prihvaćen Ne prihvaća se komentar. Ukazuje se da se ovakvom podjelom nadležnosti državni upravni inspektori ne favoriziraju u odnosu na upravne inspektore ureda nego se istom podjelom postiže jasno propisivanje nadležnosti upravne inspekcije temeljeno na uvažavanju postojećeg sustava državne uprave i sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i djelokruga pravnih osoba s javnim ovlastima koje osniva Republika Hrvatska ili Grad Zagreb (koji ima poseban status i obavlja poslove državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave) te djelokruga pravnih osoba koje osnivaju druge jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Činjenica da državni upravni inspektor po potrebi može provesti nadzor i nad tijelima koja nadzire upravni inspektor ureda, može pridonijeti učinkovitosti inspekcijskog nadzora (npr. kad ured državne uprave iz bilo kojeg razloga ostane privremeno bez inspektora ili kad ured nije u mogućnosti s postojećim brojem inspektora provesti određeni složeni inspekcijski nadzor u vrlo kratkom roku ili dr.). Navedeno postupanje je u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 12/13. i 104/16).
7 Grga K VI. PREKRŠAJNE ODREDBE , Članak 37. Potrebno je dodati stavke gdje se određuje dvostruka kazna ukoliko se u istom nadziranom tijelu ponovi isti prekršaj inače će inspektori često raditi isti posao kod tijela koja namjerno krše zakone, a nažalost ima i takvih. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća. Odredba je usklađena s Prekršajnim zakonom. O ponavljanju prekršaja vodi računa nadležan sud pri odlučivanju o kazni.
8 Grga K V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 33. U čl. 33. st. 2. na kraju rečenice dodati: "u roku 15 dana od podnošenje predstavke." Nije prihvaćen Komentar nije prihvaćen prvenstveno iz razloga što se rad upravne inspekcije temelji na godišnjem planu rada, te svaki upravni inspektor treba prvenstveno obavljati nadzor sukladno godišnjem planu rada. Predstavke nisu zahtjevi o kojima upravna inspekcija odlučuje, nego su inicijative za provedbu nadzora koje upravna inspekcija treba uvažavati i ispitati navode koji se odnose na rad nadziranih tijela, a potom obavijestiti podnositelja predstavke, ali ne u roku koji bi mogao utjecati na ostvarenje godišnjeg plana rada upravne inspekcije. S tim u vezi posebno se ukazuje da u slučaju kad se predstavkom ukazuje na određene nezakonitosti u pojedinačnim upravnim aktima, svakom podnositelju predstavke osigurana je pravna zaštita u posebnom postupku (žalba i/ili tužba), te svoje pravo ima mogućnost štititi korištenjem raspoloživih pravnih lijekova. Dakle, Nacrtom prijedloga zakona propisana je obveza upravne inspekcije da podnositelja predstavke obavijesti o postupanju povodom predstavke, ali propisivanje određenog, posebno kratkog roka za postupanje po predstavci i dostavu obavijesti podnositelju predstavke nije opravdano iz naprijed navedenih razloga.
9 Grga K V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 30. U čl. 30. st. 1. na kraju rečenice potrebno je dodati: "ne dužem od 30 dana." Obrazloženje: u skladu s načelima upravnog postupka. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća iz razloga što postoje situacije kad mjeru nije moguće izvršiti u roku 30 dana. Postoje situacije kad je izvršenje mjera izrečenih u zapisniku povezano tako da izvršenje jedne mjere ovisi o prethodnom izvršenju druge mjere.
10 Božo Zeba V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 30. Predlažem u članku 30. stavku (1) dodati na kraju stavka tekst: koji ne smije biti duži od 90 dana. "Primjereni rok" bez jasno određenog maksimuma je previše općenit. Predloženom izmjenom bi se preciznije utvrdio krajnji rok. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća iz razloga što postoje situacije kad mjeru nije moguće izvršiti u roku 90 dana. Postoje situacije kad je izvršenje mjera izrečenih u zapisniku povezano tako da izvršenje jedne mjere ovisi o prethodnom izvršenju druge mjere.
11 danijela gilja II. USTROJSTVO UPRAVNE INSPEKCIJE , Članak 5. članak 5.stavak 4.glasi da poslove upravne inspekcije ureda obavljaju samostalni izvršitelji koji su neposredno odgovorni predstojniku ureda. Smatram da je velika vjerojatnost da će u praksi doći do velike zloupotrebe te odredbe pogotovo ako je čelnik tijela upravo taj koji namjerno i sustavno sam krši zakonske, podzakonske i druge propise i vješto manipulira slabostima sustava. Na taj način se može izvršiti strašan pritisak i manipulacija nad izvršiteljem koji je neposredno odgovoran predstojniku. Ovo pišem konkretno iz viđenog iskustva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se primjedba. Predloženi ustroj u kojem će upravni inspektori ureda, kao samostalni izvršitelji u uredu, za svoj rad neposredno odgovarati predstojniku ureda, proizlazi iz statusa upravnog inspektora kao službenika koji za svoj rad odgovara čelniku tijela odnosno predstojniku ureda i isti ustroj ne znači otvaranje mogućnosti za zlouporabu ovlasti. Predstojnik ureda nadzire rad ureda i odgovoran je za rad ureda, isto kao što čelnik središnjeg tijela državne uprave nadzire rad državne upravne inspekcije kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice odnosno rad čelnika državne upravne inspekcije i svih državnih upravnih inspektora. S obzirom da je upravni inspektor službenik, rad upravnog inspektora, kao i svakog drugog službenika, podliježe ocjenjivanju, a upravni inspektor odgovara za počinjene povrede službene dužnosti također kao svaki drugi službenik. Ali, pri tome je važno ukazati na odredbu članka 12. Nacrta prijedloga zakona koja propisuje da je upravni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora samostalan u radu i da nitko ne smije korištenjem službenog položaja ili na drugi način onemogućavati ili ometati upravnog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora i poduzimanja mjera i radnji za koje je ovlašten. Osim toga, postupanje upravnog inspektora podložno je ocjeni zakonitosti od strane nadležnog upravnog suda, ako to zatraži čelnik nadziranog tijela, a predstojnik ureda državne uprave, kao rukovodeći državni službenik također može odgovarati za povrede službene dužnosti, kao i svaki drugi službenik.
12 Dubravka Vrselja II. USTROJSTVO UPRAVNE INSPEKCIJE , Članak 8. Smatram da bi stručni specijalisti javne uprave puno bolje i sa više razumijevanja radili ovaj posao ali sa najmanje 10 godina radnog iskustva rada u javnoj upravi - bit bi trebala biti u iskustvu, a ne u struci koja nema veza sa iskustvom i koja nije mogla kontinuirano pratiti stalne promjene zakona Nije prihvaćen Komentari nisu prihvaćeni. Vezano uz komentar da bi stručni specijalisti javne uprave puno bolje i sa više razumijevanja radili ovaj posao, ukazuje se da je uvjet pravne struke za raspored na radna mjesta upravnih inspektora utvrđen s obzirom na specifičnosti propisa koje nadzire upravna inspekcija (propisi o sustavu državne uprave, službeničkim odnosima, upravnom postupku, uredskom poslovanju i sl) i potrebne vještine stečene tijekom visokoškolskog obrazovanja na pravnom studiju. Ne prihvaća se komentar da bi radno iskustvo trebalo biti ostvareno isključivo u javnoj upravi. Radno iskustvo opći je uvjet za prijam u državnu službu propisan odredbom članka 48. stavka 1. Zakona o državnim službenicima i definiran odredbom članka 48. stavka 4. navedenog Zakona. Radno iskustvo je radno iskustvo na odgovarajućim poslovima koje je ostvareno u državnoj službi ili radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci.
13 Ured pučke pravobraniteljice V. POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA, Članak 26. Čl. 26. st.2. Nacrta zakona određuje se da ako upravni inspektor utvrdi da su primjedbe na zapisnik (o inspekcijskom nadzoru) osnovane, sastavit će zapisnik o ispravku, izmjeni ili dopuni zapisnika i zapisnik dostaviti čelniku tijela. Mišljenja smo da je sastavljanje zapisnika o ispravku ili izmjeni zapisnika protivno čl. 76. st.3. Zakona o općem upravnom postupku (dalje u tekstu: ZUP), jer se ZUP-om ne predviđa mogućnost ispravke ili izmjene zapisnika već samo dopuna zapisnika. U tom smislu upućujemo i na normativno rješenje u čl. 116.a Zakona o proračunu te čl. 12. Pravilnika o proračunskom nadzoru, kojima se regulira sastavljanje zapisnika od strane inspektora proračunskog nadzora Ministarstva financija, mogućnost ulaganja primjedbi na zapisnik tih inspektora te sastavljanje dopunskog zapisnika kada se primjedbe na zapisnik ocijene osnovanim. Vezano uz st.3. čl.26. Nacrta Zakona u kojemu se ne navodi rok u kojemu je upravni inspektor podnositelju primjedbi na zapisnik obvezan dostaviti pisanu obavijest o tome da su primjedbe na zapisnik u cijelosti ili djelomično neosnovane, predlažemo rok od 30 dana. Ukoliko rok ne bi bio određen, to bi otvorilo mogućnosti za podnošenje predstavki/pritužbi subjekata nadzora zbog „šutnje upravne inspekcije“ odnosno zbog dugotrajnosti njihovog postupanja . Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar na odredbu članka 26. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. U tekstu Nacrta prijedloga zakona doradit će se izričaj odredbe i umjesto pojma "zapisnik o ispravku, izmjeni ili dopuni zapisnika" koristiti pojam "dopunski zapisnik". Ne prihvaća se komentar u odnosu na odredbu članka 26. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona iz razloga što je odredbom stavka 4. istog članka propisan rok u kojem se zapisnik odnosno obavijest dostavlja čelniku nadziranog tijela (rok od 30 dana od dana primitka primjedbi).
14 Ured pučke pravobraniteljice II. USTROJSTVO UPRAVNE INSPEKCIJE , Članak 5. Čl. 5. st.4. predlaže se da poslove upravne inspekcije ureda obavljaju samostalni izvršitelji koji su neposredno odgovorni predstojniku ureda u županiji. Predloženi ustroj u kojemu će upravni inspektori ureda, za svoj rad neposredno biti odgovorni predstojniku ureda, onemogućuje kontrolu rada tih inspektora od strane čelnika državne upravne inspekcije ali i čelnika tijela središnjeg tijela nadležnog za poslove upravne inspekcije, što otvara mogućnosti za zlouporabu ovlasti zbog ovisnosti upravnih inspektora ureda o predstojniku ureda državne uprave u županiji. Mišljenja smo da predstojnici ureda nisu dovoljno kvalificirani ne samo da nadziru rad nego i da ocjenjuju rad upravnih inspektora ureda. Nastavno navedenom, iz čl.9. Nacrta Zakona kojim se reguliraju poslovi čelnika državne upravne inspekcije, jasno proizlazi da spomenuti čelnik ima ovlasti samo postupati prema državnim upravnim inspektorima dok upravni inspektori ureda ostaju izvan domašaja njegovih ovlasti. Radi osiguranja ujednačenog postupanja i učinkovitog djelovanja svih upravnih inspektora, predlažemo iza čl.8. dodati podnaslov „Ovlasti čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije“ te dodati novi članak (st.1. i 2.) koji glasi: (1) „Radi ujednačenog i pravilnog postupanja u obavljanju inspekcijskih nadzora i učinkovitog djelovanja, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije, na prijedlog čelnika državne upravne inspekcije donosi upute i objašnjenja o načinu obavljanja inspekcijskih nadzora te drugim postupanjima od značaja za ujednačeno, pravilno i učinkovito djelovanje. (2) Upute iz st.1. ovoga članka obvezujuće su za sve upravne inspektore.“ Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se primjedba vezano za članak 5. stavak 4. Nacrta prijedloga zakona. Predloženi ustroj u kojem će upravni inspektori ureda, kao samostalni izvršitelji u uredu, za svoj rad neposredno odgovarati predstojniku ureda, proizlazi iz statusa upravnog inspektora kao službenika koji za svoj rad odgovara čelniku tijela odnosno predstojniku ureda i isti ustroj ne znači otvaranje mogućnosti za zlouporabu ovlasti. Predstojnik ureda nadzire rad ureda i odgovoran je za rad ureda, isto kao što čelnik središnjeg tijela državne uprave nadzire rad državne upravne inspekcije kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice odnosno rad čelnika državne upravne inspekcije i svih državnih upravnih inspektora. S obzirom da je upravni inspektor službenik, rad upravnog inspektora, kao i svakog drugog službenika, podliježe ocjenjivanju, a upravni inspektor odgovara za počinjene povrede službene dužnosti također kao svaki drugi službenik. Ali, pri tome je važno ukazati na odredbu članka 12. Nacrta prijedloga zakona koja propisuje da je upravni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora samostalan u radu i da nitko ne smije korištenjem službenog položaja ili na drugi način onemogućavati ili ometati upravnog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora i poduzimanja mjera i radnji za koje je ovlašten. Osim toga, postupanje upravnog inspektora podložno je ocjeni zakonitosti od strane nadležnog upravnog suda, ako to zatraži čelnik nadziranog tijela, a predstojnik ureda državne uprave, kao rukovodeći državni službenik također može odgovarati za povrede službene dužnosti, kao i svaki drugi službenik. Također se ukazuje da je Ministarstvo uprave, kao središnje tijelo državne uprave, ovlašteno za provedbu upravnog nadzora nad radom ureda državne uprave u županijama i s tim u vezi poduzimanje određenih radnji propisanih odredbama Zakona o sustavu državne uprave. Komentar koji se odnosi na ujednačavanje postupanja upravnih inspektora prihvaća se. U tekstu Nacrta prijedloga zakona dodat će se odredba o ovlastima čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije“.
15 Povjerenik za informiranje I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Odredbom je u stavku 1., alineja 8., i stavku 2., alineja 5 predviđeno da inspektor u sklopu inspekcijskog nadzora "nadzire uvjete i način ostvarivanja javnosti rada". S obzirom da su odredbe o javnosti rada iz Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11, 12/13, 93/16, 104/16), članak 77-89. (glava VI), prenošene još od Zakona iz 1993., prije nego što je pravo na pristup informacijama kao i druge obveze osiguravanja javnosti rada (savjetovanja s javnošću, dostupnost informacija za medije, javnost rada kolegijalnih tijela), one su trenutno neusklađene s postojećim pravnim okvirom uspostavljenim posebnim zakonima (Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o medijima, Zakon o procjeni učinaka propisa), pa je u skorije vrijeme potrebno razmotriti noveliranje tih odredbi, u skladu s važećim propisima. Isto može utjecati i na preklapanje nadležnosti u okviru inspekcijskog nadzora (Ministarstvo uprave – Povjerenik za informiranje). Te se odredbe temeljem čl. 90 primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, s time da nije u potpunosti jasno odnosi li se to samo na povjerene poslove ili na cjelokupan rad lokalnih jedinica. Tim više je potrebno i u ZLPRS predvidjeti posebne odredbe o javnosti rada koje bi uključivale pozivanje na posebne propise (ZPPI, ZM, mogućnost provedbe procjene učinka itd.) te regulirale neka od ključnih trenutno gorućih pitanja (dostupnost informacija za vijećnike, rokove za objavu dnevnih redova i sl.). Isto vrijedi i za Zakon o ustanovama (čl. 60-63; npr. stavkom 1 je propisano da ustanova obavještava javnost sukladno svojem statutu, dok je trenutno obveza obavještavanja i informiranja javnosti propisana ZPPI i ZM). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Činjenica je da propisi nisu usklađeni, kao što se navodi u ovom komentaru. Međutim, ovom se odredbom ne zadire u ovlasti Povjerenika za informiranje propisane posebnim zakonima.
16 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O UPRAVNOJ INSPEKCIJI Zbog čestih kršenja zakona i načela upravnog postupka od strane javnih tijela ovaj zakon treba što prije stupiti na snagu. Osobe koje vode takve postupke često su nedostatno obrazovane, nedovoljnog znanja i iskustva, bez želje za usavršavanjem te se nadam da će ovaj zakon prisiliti takve osobe na primjeren pristup radu, odnosno natjerati ih da se upoznaju sa zakonima koji se odnose na njihove upravne postupke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.