Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o akvakulturi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grad Šibenik Uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture, Članak 9. Poštovani, u članku 9. stavku 3. je potrebno otkloniti eventualnu prepreku pri uzgoju van obuhvata pomorskog dobra na kopnu uz korištenje morske vode pri čemu nije potrebno biti nositelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Prihvaćen Komentar se prihvaća na način da će se napraviti potrebne izmjene teksta.
2 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKVAKULTURI, PREKRŠAJNE ODREDBE Predlažemo smanjiti visine predloženih kazni do 50% obzirom da je akvakultura gospodarska djelatnost tek u razvoju jer je godinama bila zanemarena i nije ni približno dostigla nivo proizvodnje koju je imala prije Domovinskog rata. Također, akvakultura je prema zakonodavstvu iz područja zaštite prirode i okoliša u zaštićenim područjima pa su prekršajne i kaznene odredbe koje se odnose na ovo područje i tamo propisane. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da je svrha ovih odredbi podržavanje odgovornog i održivog razvoja akvakulture. Ovaj Zakon ne propisuje kazne koje se odnose na zaštitu okoliša i prirode.
3 HGK Potpore u akvakulturi, Članak 31. U članku 31. stavak 4. i stavak 5. predlažemo brisati. Obrazloženje: S obzirom da će se uvjeti, kriteriji i način dodjele potpora u akvakulturi jedinstveno definirati pravilnikom kojeg donosi ministar, a kako je definirano i u dosadašnjem stavku 6., smatramo kako u zakonu to nije potrebno parcijalno regulirati samo za materijalnu imovinu jer se time onemogućuje npr. nadoknada štete prouzročena prirodnim katastrofama ili ukidanje ili smanjenje poreza. Stavak 6. postaje stavak 4. U čl. 31. predlaže se dodati novi st. 5. koji glasi: „(5) Štete na slatkovodnim ribnjacima koja nastanu utjecajem prirode i elementarnim nepogodama isplaćuju se fizičkim i pravnim osobama koje posjeduju dozvolu za uzgoj. Sredstva se isplaćuju iz državnog proračuna RH.“ U čl. 31. predlaže se dodati novi st. 6. koji glasi: „(6) Kriterije za utvrđivanje visine naknade štete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poljoprivredu, akvakulturu, vodno gospodarstvo, zaštitu okoliša i ministra nadležnog za zaštitu prirode.“ Obrazloženje: Predlažemo propisati isplate šteta na slatkovodnim ribnjacima koja nastanu utjecajem prirode i elementarnim nepogodama. Navedeno je potrebno propisati iz razloga što drugi propisi ne omogućavaju nadoknade štete koje nastaju utjecajem prirode i elementarnim nepogodama, a potencijalno su itekako moguće i EU legislativa ih omogućuje isplaćivati. Iza poglavlja „Potpore u akvakulturi“ predlažemo dodati novo poglavlje pod nazivom „Obavljanje drugih djelatnosti" koji glasi: "Članak 32. (1) Obavljanjem drugih djelatnosti na uzgajalištu u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se planiranje ugostiteljsko – turističkih sadržaja u uzgajalištu na dijelu pomorskog dobra ili kopna na kojem se obavlja uzgoj, a sve u skladu s namjenom prostora definiranim prostornim planom uređenja. (2) Nositelj dozvole smije obavljati i druge djelatnosti na uzgajalištu kao što su organiziranje turističkih ili edukativnih posjeta na dijelu pomorskog dobra ili kopna na kojem se obavlja uzgoj ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na temelju njega. (3) U cilju povećanja potencijala akvakulturnih lokaliteta i smanjenja negativnog utjecaja akvakulture na okoliš i upravljanje vodama, slatkovodni ribnjaci mogu sudjelovati u prihvaćanju poplavnog vala odnosno mogu se koristiti u sustavu obrane od poplava, a sve u skladu s posebnim propisima koji reguliraju sustav obrane od poplava. Sve tehničke i druge uvjete koje trebaju ispunjavati slatkovodni ribnjaci za prihvaćanje poplavnog vala propisat će ministar Pravilnikom." Obrazloženje: Mišljenja smo da se na uzgajalištu mogu obavljati i one djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu djelatnost akvakulture, a koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima. Također, predlažemo da se slatkovodni ribnjaci mogu koristiti u sustavu obrane od poplava, a sve u skladu s posebnim propisima. Na taj način omogućiti će se povećanje potencijala slatkovodnih ribnjaka, smanjiti negativan utjecaj na okoliš te osigurati učinkovitija obrana od poplava. Postojeći članak 32. postaje članak 33. te se naredni članci mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. Nije prihvaćen Komentar koji se odnosi na brisanje stavaka 4. i 5. se ne prihvaća s obzirom da ova odredba, sukladno Uredbama EU iz područja EU fondova, regulira navedene obveze vezane uz održivosti projekta koje su financirane kroz fondove ili državne potpore i to je isključiva intencija ove odredbe. Točnije, odredba nije vezana uz nadoknadu štete ili ukidanje ili smanjenje poreza. Komentar koji se odnosi na dodavanje novoga stavka 5. se ne prihvaća s obzirom da je provedba državnih potpora regulirana stavkom 1. alinejom 2. ovoga članka, odnosno obuhvaćena je i eventualna dodjela državnih potpora šaranskim ribnjacima , ali sukladno Uredbama EU. Naime, za ovakav vid potpore potrebna je notifikacija EK i ne može se prejudicirati njihova odluka. U slučaju odobrenja ove potpore od strane EK, ista će se provoditi sukladno ranije navedenom stavku.
4 HGK Ekološka proizvodnja u akvakulturi, Članak 22. Čl. 22. predlaže se dopuniti na način: „Ekološka proizvodnja u akvakulturi sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 i Uredba 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označavanje i kontrolu uređuje se posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju.“ Obrazloženje: Predlažemo da se ekološka proizvodnja u akvakulturi osim što je definirana Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. definira i Uredbom 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbi Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007., a koja govori o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da se ovim člankom utvrđuje da se ekološka proizvodnja u akvakulturi ne uređuje ovim Zakonom.
5 HGK Popis zatvorenih objekata za uzgoj i registar dozvola za unos i prijenos stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi  , Članak 18. Čl. 18. st. 1. predlaže se izmijeniti na način: „(1) Uzgoj stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi obavlja se u otvorenim i zatvorenim objektima u tzv. Recirculacijskim sistemima uzgajališta (RAS - Recirculation Aquaculture Systems). To su uzgajališta u građevinama na kopnu u kojima se nalaze sve potrebne uzgojne instalacije u svrhu uzgoja akvatičnih organizama. Recirkulacijski sistem uzgajališta su tehnike uzgoja akvatičnih organizama u kontroliranim uvjetima na otvorenim, ili zatvorenim građevinama gdje je minimiziran zahvat vode i gdje je omogućena kontrola okoliša u uzgoju akvatičnih organizama, te je reducirano njihovo izlaganje parazitima, bolestima i predatorima.“ Obrazloženje: Smatramo da je u stavku 1. potrebno definirati objekte u kojima se obavlja uzgoj stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi jer to tako i propisuje i Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007. Postojeći stavak 1. postaje stavak 2. te se ostali mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. Čl. 18. st. 2. predlaže se izmijeniti na način: „(2) Ministarstvo vodi popis otvorenih i zatvorenih objekata za uzgoj stranih i lokalno neprisutnih vrsta koji se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.“ Obrazloženje: Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007 u članku 3. Definicije utvrđuje i otvoreni objekt akvakulture i zatvoreni objekt akvakulture, pa smatramo da Zakon treba propisati mogućnost uzgoja u obje vrste objekata stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi, a koja omogućava Uredba. Nije prihvaćen Komentari se ne prihvaćaju s obzirom da su svi stavci ovoga članka u potpunosti usklađeni sa Uredbom Vijeća (EZ) br. 708/2007.
6 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKVAKULTURI, Popis zatvorenih objekata za uzgoj i registar dozvola za unos i prijenos stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi   Predlaže se izmijeniti naziv poglavlja na način: „Popis otvorenih i zatvorenih objekata za uzgoj i registar dozvola za unos i prijenos stranih i lokalno neprisutnih vrsta koje se koriste u akvakulturi.“ Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da je naziv Popisa, pa tako i poglavlja usklađen sa Uredbom Vijeća (EZ) br. 708/2007.
7 HGK Javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije i javni poziv za dodjelu zakupa za ribnjake, Članak 16. Čl. 16. predlaže se izmijeniti na način: „Javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru za namjenu obavljanje djelatnosti akvakulture, kao i javni natječaj za dodjelu zakupa za ribnjake u vlasništvu Republike Hrvatske, može se objaviti sukladno posebnim propisima RH.“ Obrazloženje: Članak 16. potrebno je terminološki i proceduralno uskladiti s Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, čije javno savjetovanje je završeno prije desetak dana. Ovo se prije svega odnosi na uvođenje postupka javnog natječaja, a ne kako je navedeno, javnog poziva u navedenom članku te davanje prethodne suglasnosti na javni natječaj od strane Agencije za poljoprivredno zemljište, a ne kako se navodi Ministarstva. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da je korištena terminologija sukladna važećim propisima.
8 HGK Uvjeti za utvrđivanje lokacija za obavljanje djelatnosti akvakulture, Članak 15. U čl. 15. predlaže se dodati st. 3. koji glasi: „(3) Vode iz slatkovodnih ribnjaka koje se ispuštaju u vodotoke tijekom i nakon uzgoja ribe, poboljšane su kvalitete i kao takve ne smatraju se otpadnim vodama.“ Obrazloženje: U slatkovodnoj akvakulturi voda koja se koristi za njenu proizvodnju je bolje kakvoće u odnosu na vodu koja je ušla u sustav akvakulture pa smatramo da je potrebno definirati da se ne radi o otpadnoj vodi. Dokaz navedenog stoji u brojnim znanstvenim i stručnim radovima. Tako su npr. Vesetickova i sur. (2012) ustanovili da se kod slabe kvalitete ulazne vode ona pri izlasku iz ribnjaka znatno popravlja (manje količine dušičnih i fosfornih spojeva, kao i bolji režim kisika), dok kvalitetna ulazna voda pri izlasku iz ribnjaka ima povećanu ukupnu količinu ugljika i otopljenih tvari. Autori zaključuju da ribnjačke vode mogu imati važnu ulogu u održavanju balansa hranjivih tvari. Kanclerz (2005) je utvrdila da ispusna voda iz ribnjaka ima manje količine dušičnih spojeva i povoljniji režim kisika, dok je povećana količina fosfata. Veću količinu fosfora, kao i organskih tvari ustanovili su i Vallod i Sarrazin (2010). Uz razlike u kemijskoj kvaliteti ulazne i izlazne vode, proučava se i razlika u makrobentosnim zajednicama. Vsetickova i Adamek (2013) su uspoređivali utjecaj kvalitete ulazne vode i intenziteta uzgoja u ribnjaku na saprobnost izlazne vode. Pokazali su se slični rezultati kao i kod kemijskih promjena. Lošija saprobnost ulazne vode se na izlasku iz ribnjaka popravljala te je i bioraznolikost bila veća, dok se suprotno događalo ukoliko je kvaliteta ulazne vode bila bolja. Postojeći stavak 3. postaje stavak 4. te se ostali mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da je kategorizacija voda u odnosu na njihovu kakvoću uređena posebnim propisima o vodama.
9 HGK Oduzimanje dozvole , Članak 12. Čl. 12. st. 1. toč. b. predlaže se izmijeniti na način: „b) nositelj dozvole u roku od dvije godine od dobivanja dozvole nije pokrenuo proizvodnju, odnosno nije u roku od dvije godine od izdavanja pravomoćnih akata definiranih propisima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva i pravomoćnih akata definiranih propisima iz područja zaštite okoliša i prirode pokrenuo proizvodnju ili“ Obrazloženje: Predložena izmjena stavka odnosi se na definiranje pojma: pokretanje proizvodnje koji se izjednačava s pribavljenom konačnom i pravomoćnom dokumentacijom iz područja prostornog uređenja i graditeljstva i iz područja zaštite okoliša i prirode a sve s ciljem bržeg pokretanja proizvodnje. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća s obzirom da pravomoćna dokumentacija iz područja prostornog uređenja i graditeljstva i iz područja zaštite okoliša i prirode predstavlja uvjet za dobivanje dozvole iz članka 10. ovoga Zakona.
10 HGK Dozvola , Članak 10. Predlažemo ugraditi u navedeni članak sadržaj dozvole za akvakulturu. S obzirom da je procedura izdavanja dozvole detaljno propisana, potrebno je barem obvezni sadržaj dozvole propisati Zakonom, a sporedni sadržaj pravilnikom. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća. Sadržaj dozvole će se propisati pravilnikom s ciljem efikasnije, jednostavnije i brže provedbe Zakona.
11 HGK Ciljevi, Članak 6. U čl 6. predlaže se dodati st. 2. koji glasi: "(2) Država će osigurati potrebna financijska sredstva za provođenje ciljeva iz stavka 1. ovog stavka, za kontrolu potencijalnih rizika u akvakulturi (bolest koju uzrokuje virus koi herpes (KHV), i dr.), te naknadu posljedica uslijed više sile odnosno bolesti akvatičnih organizama kroz proces upravljanja resursima iz općeg Proračuna EU sukladno Uredbi (EU) br. 652/2914 Europskog parlamenta i vijeća. " Obrazloženje: Uredba (EU) br. 652/2914 Europskog parlamenta i vijeća definira kroz proces upravljanja resursima iz općeg Proračuna EU mogućnost povlačenja financijskih sredstava od strane država članica između ostalog za pravovremeno otkrivanje štetnih organizama i njihovo iskorjenjivanje kada su ti štetni organizmi uneseni u Uniju (npr. KHV, VHS, IHN i dr.). U čl. 6. predlaže se dodati st. 3. koji glasi: "(3) Ministar će Pravilnikom propisati način kontrole potencijalnih rizika u akvakulturi (bolest koju uzrokuje virus koi herpes (KHV i dr.) te način utvrđivanja visine naknade uslijed više sile odnosno bolesti akvatičnih organizama." Obrazloženje: Smatramo da je Pravilnikom potrebno detaljnije utvrditi gore navedene procedure. Nije prihvaćen Komentar koji se odnosi na dodavanje novog stavka 2. se ne prihvaća s obzirom da se osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za provođenje ciljeva iz članka 6. stavka 1. osigurava člankom 30. ovoga Zakona koji uređuje potpore u akvakulturi. Također se ne prihvaća dodavanje predloženog stavka 3. s obzirom da problematiku bolesti u akvakulturi uređuju posebni propisi iz područja veterinarstva koji se odnose na zdravlje akvatičnih životinja.
12 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKVAKULTURI Naša članica predlaže Nacrt prijedloga zakona dopuniti postupcima, kao i pravilima koja propisuju Uredbe navedene u članku 2. Nacrta. Time će Zakon u konačnici dobiti na kvaliteti i boljoj proizvodnji u akvakulturi u Republici Hrvatskoj. Mišljenja smo da će na dobitku biti svi, kako država tako i gospodarstvenici koji se bave akvakulturom, ukoliko se prihvate prijedlozi naše članice. Nije prihvaćen Uredbe navedene u članku 2. su izravno primjenjive. Zakon utvrđuje okvir za njihovu provedbu, nadležna tijela, kontrolu i prekršajne mjere, dok će se specifičnosti provedbe utvrditi pravilnicima.
13 HGK Bijeg ribe iz uzgojnih instalacija, Članak 21. Čl. 21. stavak 1. predlaže se dopuniti na način: „(1) Pravne i fizičke osobe iz članka 9. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona dužne su u slučaju bijega vodenih organizama iz uzgojnih instalacija obavijestiti Ministarstvo. Bijegom vodenih organizama iz uzgojnih instalacija neće se smatrati izlazak divljih vrsta iz ribnjaka, koje su prethodno vodotokom i ušle u ribnjak.“ Obrazloženje: Smatramo da bi bilo nepotrebno obavještavati Ministarstvo o svakom izlasku vodenih organizama iz ribnjaka posebice ako se on odnosi na divlje vrste koje redovito vodom ulaze, a zatim i izlaze iz ribnjaka. Djelomično prihvaćen Komentar je djelomično prihvaćen na način da je u članak dodan novi stavak koji sadrži definiciju bijega.
14 HGK Korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, Članak 17. Čl. 17. st. 1. predlaže se dopuniti na način: „(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 je Ministarstvo. Ministarstvo je ovlašteno zatražiti novu dopunu popisa vrsta u akvakulturi Priloga IV. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007. ovisno o potrebama proizvodnje novih vrsta u akvakulturi.“ Obrazloženje: Predlažemo da Ministarstvo poljoprivrede zatraži novu dopunu Priloga IV. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 tako da bude nadopunjena sljedećim popisom vrsta u akvakulturi: Crni amur (Mylopharyngodon piceus), Blue tilapija (Oreochromis aureus), Nil tilapija (Oreochromis niloticus), Mozambik tilapija (Oreochromis mossambicus), Jegulja (Anguilla anguilla), Velika slatkovodna kozica (Macrobrachium rosenbergii), Štuka (Esox lucius) i onih vrsta za koje se ukaže potreba proizvodnje u akvakulturi u RH. Čl. 17. st. 6. predlaže se izmijeniti na način: „(6) Ministarstvo može u bilo kojem trenutku ukinuti dozvolu bilo privremeno ili trajno, ako dođe do nepredviđenih događaja s negativnim učincima na okoliš ili autohtone populacije iz stavka 3. ovoga članka, sukladno članku 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007. Svako ukidanje dozvole mora se temeljiti na znanstvenim podacima, a ako još uvijek ne postoje dostatni znanstveni podaci, na načelu opreza i mora biti u skladu s pozitivnim propisima. Ukidanje dozvole utvrđuje se rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“ Obrazloženje: Predlažemo dopuniti stavak 6. ovog članka u skladu s člankom 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007. Naime, u navedenom članku navedeno je da se svako ukidanje dozvole mora temeljiti na znanstvenim podacima, a ako još uvijek ne postoje dostatni znanstveni podaci, na načelu opreza i mora biti u skladu s propisima. Navedeno je bitno propisati kako bi, ukoliko i dođe do ukidanja dozvole, ista bila znanstveno i stručno utemeljena, a sve u skladu s člankom 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007. Čl. 17. st. 8. predlaže se izmijeniti na načini: „(8) Odredbe ovoga Zakona u smislu provedbe članka 8. i 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 odnose se i na vrste iz Priloga IV. navedene Uredbe kao i Uredbe Komisije (EZ) br. 506/2008 koje se nisu koristile u akvakulturi na području Republike Hrvatske prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a u svrhu ograničavanja njihova korištenja. Ograničavanje njihova korištenja mora se temeljiti odluci Savjetodavnog odbora koje će odlučivati na temelju znanstvenih i stručnih podataka.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da se odredbe ovog Zakona u smislu provedbe trebaju odnositi i na članak 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 kad se govori o vrstama iz Priloga IV. zato što nema potrebe pooštravati postojeće postupke za premještanja strane vrste ili lokalno neprisutne vrste jer upravo tako propisuje Poglavlje III. Predmetne Uredbe. Uredba Komisije (EZ) br. 506/2008 utvrđuje izmijenjeni Prilog IV. Uredbe (EZ) br. 708/2007 pa je bilo potrebno ažurirati tekst. Djelomično prihvaćen Stavak 1. se u potpunosti briše s obzirom da je u članku 7. stavku 1. Zakona već utvrđena nadležnost za provedbu ove Uredbe. Komentar na stavak 6. se ne prihvaća s obzirom da je navedeni tekst sadržan u članku 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007. Prihvaća se komentar na stavak 8. slijedom čega je dorađen tekst ovoga stavka.
15 HGK Institucionalna podrška, Članak 8. U čl. 8. predlaže se dodati st. 1. koji glasi: „(1) Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području akvakulture kao i udruge i udruženja u akvakulturi osnovanih i priznatih u skladu s posebnim propisima.“ Obrazloženje: Predlažemo dodati stavak 1. kako bi se naglasila i jasno definirala institucionalna podrška i djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, komora te ostalih institucija iz područja akvakulture a sve s ciljem unaprjeđenja ove djelatnosti. Postojeći st. 1. postaje st. 2. te se ostali mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. Čl. 8. st. 5. predlaže se izmijeniti na način: „(5) Ministar, u skladu sa člankom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007, rješenjem imenuje Savjetodavni odbor na rok od četiri (4) godine. Savjetodavni odbor čine tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komora te znanstvene i stručne institucije, ustanova za pružanje usluga u akvakulturi, definirane stavkom 1. ovog članka. Poslovnikom o radu detaljno će se definirati poslovi i zadaće te način rada Savjetodavnog odbora.“ Obrazloženje: Navedeno predlažemo dopuniti kako bi se jasno definirali poslovi i način rada Savjetodavnog odbora, vremensko razdoblje na koje se imenuje te sastav njegovih članova koji bi s obzirom na složenost poslova trebali biti iz redova znanstvenika i stručnjaka iz područja akvakulture, predstavnika komora te stručnih predstavnika tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U čl. 8. predlažemo dodati st. 7. koji glasi: „(7) Ministar rješenjem imenuje Savjetodavno vijeće za akvakulturu na vrijeme od najviše četiri godine. Vijeće čine predsjednik, predstavnici tijela iz stavka 1. ovog članka i tajnik.“ Obrazloženje: Predlažemo da ministar imenuje Savjetodavno vijeće za akvakulturu čija uloga bi bila analiza stanja u akvakulturi te predlaganje mjera za njihovo rješavanje. Djelomično prihvaćen Komentar kojim se predlaže dodavanje novog stavka 1. se prihvaća i biti će uvršten u tekst ovoga članka. Komentar kojim se predlaže dodavanje novog stavka 7.se prihvaća i biti će uvršten u tekst ovoga članka. Komentar koji se odnosi na izmjene u stavku 5. se ne prihvaća s obzirom da je rad Savjetodavnog odbora uređen Uredbom Vijeća (EZ) br. 708/2007.
16 HGK Pojmovi , Članak 3. U čl. 3. st. 1. predlaže se dodati točka 4. koja glasi: 4) mrjestilište je svaki prostor, ograničeno područje ili instalacija, kojim upravlja fizička ili pravna osoba koja posjeduje dozvolu za akvakulturu i u kojem se u kontroliranim uvjetima odvija mrijest/uzgoj ranih životnih faza uzgajanih organizama i čiji su proizvodi oplođena ikra, ličinke i/ili mlađ uzgajanih organizama. Obrazloženje: Predlažemo dodati pojam „Mrjestilište“ jer je to prostor u kojem se u kontroliranim uvjetima odvija mrijest/uzgoj ranih životnih faza uzgajanih organizama te isti s ribnjakom čini uzgajalište, zajedničku funkcionalnu i tehnološku cjelinu pa bi iz navedenih razloga trebao biti sastavni dio dozvole radi budućih ulaganja i utvrđivanja pokretanja proizvodnje u akvakulturi. Postojeća točka 4. postaje točka 5. te se ostale mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. U čl. 3. st. 1. predlaže se izmijeniti točka 6. na način: 6) uzgajalište je tehnološka cjelina koja se može sastojati od: mrjestilišta, ribnjaka, uzgojnih instalacija i drugih objekata koji se koriste za uzgoj vodenih organizama Obrazloženje: Predlažemo da mrjestilište bude dio uzgajališta jer s ribnjakom čini funkcionalnu i tehnološku cjelinu. U čl. 3. st. 1. predlaže se dodati točka 13. koja glasi: 13) Recirkulacijski sistem uzgajališta (RAS - Recirculation Aquaculture Systems) je uzgajalište u građevini na kopnu u kojoj se nalaze sve potrebne uzgojne instalacije u svrhu uzgoja akvatičnih organizama. Recirkulacijski sistem uzgajališta je tehnika uzgoja akvatičnih organizama u kontroliranim uvjetima na otvorenoj, polu-otvorenoj ili zatvorenoj građevini gdje je minimiziran zahvat vode, omogućena je kontrola okoliša u uzgoju akvatičnih organizama, te je reducirano njihovo izlaganje parazitima, bolestima i predatorima. Obrazloženje: Predlažemo dodati pojam: Recirkulacijski sistem uzgajališta (RAS - Recirculation Aquaculture Systems) jer je to tip uzgajališta s kontroliranim uvjetima uzgoja, što je vrlo bitno naglasiti jer se u njemu, između ostalih, uzgajaju i strane i lokalno neprisutne vrste koje zahtijevaju strožu kontrolu i nadzor nad proizvodnjom. Postojeća točka 13. postaje točka 14. te se ostale mijenjaju odgovarajućim redoslijedom. U čl. 3. predlaže se dodati st 2. koji glasi: „(2) Ostali pojmovi u smislu ovog Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi upotrijebljeni u uredbama iz članka 2. ovog Zakona“ Dosadašnji st. 2. postaje st. 3. Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar koji se odnosi na Članak. 3. stavak 1. točku 6. Ostali komentari se ne prihvaćaju s obzirom da se pojmovnikom definiraju isključivo pojmovi koji se koriste u daljnjem tekstu Zakona.
17 KALI TUNA d.o.o. Korištenje ulovljenih vodenih organizama u akvakulturi, Članak 20. Molimo da se detaljnije objasni što se u članku 20., točka c) podrazumijeva pod neiskorištenim dijelom dopuštenog uzgojnog kapaciteta. Primljeno na znanje Članak se u potpunosti briše.
18 KALI TUNA d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKVAKULTURI Predlažemo da zakon predvidi/omogući da se na dijelovima pomorskoga dobra za obavljanje djelatnosti akvakulture omogući obavljanje drugih komplementarnih djelatnosti ( turizam ) koje nemaju negativnog utjecaja na obavljanje osnovne djelatnosti. Primljeno na znanje Ovaj Zakon ne zabranjuje obavljanje drugih djelatnosti na području uzgajališta. Zakon zabranjuje samo obavljanje djelatnosti koje ometaju obavljanje djelatnosti akvakulture na području i oko uzgajališta sukladno članku 23. stavcima 1. i 2. Obavljanje drugih djelatnosti na području koje je prostorno planskom dokumentacijom određeno za obavljanje djaletnosti akvakulture ne uređuje se ovim Zakonom, već se uređuje posebnim propisima.
19 HGK Statistički podaci o akvakulturi, Članak 25. Komentar na članke 25., 28. i 29. Nacrta: S ciljem pojednostavljenja procedure izvješćivanja smatramo da je potrebno uspostaviti jedinstveni obrazac izvješćivanja (statističko izvješćivanje, društveno – gospodarsko izvješćivanje, ostali podaci). Primljeno na znanje Komentar nije moguće prihvatiti s obzirom da se prikupljanje statističkih podataka i prikupljanje društveno-gospodarskih podataka provode putem različitih Uredbi, pa je stoga potrebno i propisati odvojene pravilnike koji će definirati posebne obrasce.
20 Hama doo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O AKVAKULTURI Poštovani, molim Vas da se dopuni članak 23., stavak 3,: da se može obavljati gospodarski ribolov unutar granica uzgajališta, pored potreba zaštite proizvodnje školjkaša od predatora, i za potrebe smanjenja broja jedinki riba oko kaveza koje prenose parazite (npr.; Bukva) i riba koje prenose viruse (poglavito Noda virus) (npr.: porodice sparida), te, molim da se, ukoliko je Ustavom RH, ikako moguće, vrednuju i zaštite dugogodišnja ulaganje postojećeg korisnika koncesije u opremu, resore, i dr., te kod isteka i ponovnog davanja koncesije, omogući pravo prednosti/prvenstva postojećem korisniku koncesije u odnosu na druge koji se jave na novi natječaj za već postojeću koncesiju. zahvaljujem, srdačan pozdrav. Renato Jakšić. Primljeno na znanje Članak 23. stavak 3. se u potpunosti briše s obzirom da je ribolov na području uzgajališta već uređen člankom 14. stavcima 3. i 4. novog Zakona o morskom ribarstvu koji je prihvaćen na razini Vlade RH te je 8. lipnja 2017. završena rasprava o istom u Hrvatskom saboru.