Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Gong | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 7. | Predlažemo da se u stavak dva, uz osobe s invaliditetom, djecu, trudnice i osobe s posebnim potrebama, uvrste i starije osobe, na način da stavak 2. glasi: U obavljanju poslova zaposlenik je dužan s posebnom pažnjom postupati prema osobama s invaliditetom, djeci, trudnicama, starijima i osobama s drugim posebnim potrebama. | Prihvaćen | Izvršena je dopuna članka 7., stavka 2. (2) U obavljanju poslova zaposlenik je dužan s posebnom pažnjom postupati prema osobama s invaliditetom, djeci, trudnicama, starijima i osobama s drugim posebnim potrebama. |
| 2 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 28. | U etičkom povjerenstvu bi trebalo biti značajno više predstavnika civilnog društva a značajno manje zaposlenika tijela javne vlasti. Ovakav sastav etičkog povjerenstva ne osigurava kontrolu nepristranosti i učinkovitost provedbe Zakona kada se radi o pružanju usluga korisnicima. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu d se povećaju članovi Etičkog povjerenstva iz reda predstavnika civilnog društva. Člankom 27. i 28. Nacrta prijedloga zakona sada se propisuje da je Etičko povjerenstvo neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove određene ovim Zakonom, a sastoji se od 10 članova iz reda zaposlenika tijela javne vlasti iz članka 3. stavka 1. toga Zakona, dva predstavnika sindikata i tri predstavnika civilnog društva. |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 43. | Čl. 43. st.1. Nacrta Zakona utvrđuju se načini podnošenja pritužbi propisujući da se pritužba „može podnijeti pisanim ili usmenim putem“. Ovakva formulacija nije dovoljno jasna pa stoga predlažemo iza spomenutog teksta dodati zarez i novi tekst koji glasi: „putem elektroničke pošte i putem telefona“. Nastavno navedenom, predlažemo razmotriti i mogućnost otvaranja besplatnog telefona za zaprimanje pritužbi pri Etičkom povjerenstvu, koji je kao jedan od načina zaprimanja pritužbi predviđen važećim Etičkim kodeksom. Iz navedenog slijedi da predloženi pravni okvir za zaposlene u cjelokupnom javnom sektoru nije dostatan normativni preduvjet za uspostavu poželjnog ponašanja u javnom djelovanju i pružanju javnih usluga građanima,već je taj okvir, uz suradnju svih zainteresiranih dionika potrebno doraditi te ponuditi zajedničko rješenje koje bi sadržavalo najbolje od do sada postojećih rješenja u djelovanju dosadašnjih povjerenika i etičkih povjerenstava. | Nije prihvaćen | Podnošenje pritužbi povjereniku za etiku podrazumijeva da se i elektronskim putem može podnijeti pritužba sukladno Uredbi o uredskom poslovanju. Pritužbu na ponašanje zaposlenika i čelnika tijela građani i zaposlenici podnose povjereniku za etiku ili čelniku tijela te ne postoji opravdan razlog da se kao i za državne službenike temeljem Etičkog kodeksa za državne službenike putem otvorenog besplatnog telefona podnose pritužbe koje se samo prosljeđuju povjerenicima na nadležni postupak. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 31. | Predlažemo u istom članku dodati još jednu alineju kojom bi se propisalo da Etičko povjerenstvo podnosi izvješće Vladi RH o slučajevima kada utvrdi da je pritužba na ponašanje čelnika TJV i/ili povjerenika, osnovana. Na taj način osnažila bi se uloga Etičkog povjerenstva te se osiguralo da se Vladu RH ne izvještava o radu samo jednom godišnje kako se predlaže čl. 31. st.2. Nacrta Zakona, nego i onda kada to zahtijevaju okolnosti pojedinog slučaja. Obzirom da predsjednika Etičkog povjerenstva, sukladno stavku 4. članak 31. imenuje Vlada, mišljenja smo da bi po istom postupku Vlada trebala imenovati i njegovog zamjenika, budući da on u potpunosti preuzima poslove predsjednika u slučaju njegove odsutnosti. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 32. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona Etičko povjerenstvo izvješćuje Vladu o svom radu jednom godišnje, do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu. U navedenom izvješću prikazati će se cjelokupni rad povjerenstva, pa tako i osnovane pritužbe na ponašanje čelnika tijela javne vlasti ili povjerenika. Sukladno članku 35. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika samo za vrijeme njegove spriječenosti i odsutnosti, pa je oportunije da ga imenuju članovi Etičkog povjerenstva većinom glasova svih članova. Na tako propisan način spriječili bi se mogući životni slučajevi da Etičko povjerenstvo zastane sa radom do imenovanja novog predsjednika ili zamjenika predsjednika od strane Vlade RH nakon raspisanog javnog poziva. |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 29. | Kao jedan od uvjeta koje je prema čl. 29. Nacrta Zakona potrebno ispunjavati da bi osoba bila imenovana članovom Etičkog povjerenstva, u al.3. navodi se da „ima istaknute rezultate u radu“. U cilju izbjegavanja mogućih različitih tumačenja oko ispunjenja spomenutog uvjeta, ali i osiguranja stručnosti u radu članova Etičkog povjerenstva, odredbu predlažemo pojasniti odnosno izmijeniti tako da glasi “ima istaknute rezultate u području radnih i službeničkih odnosa“. Radi dostupnosti informacija o tijeku javnog poziva za imenovanje članova Etičkog povjerenstva, predlažemo propisati da se javni poziv objavljuje na mrežnim stranicama tijela javne vlasti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što se zakon primjenjuje na cjeli javni sektor (vidi članak 3. Nacrta prijedloga zakona) te se članovi Etičkog povjerenstva u većini sastoje od predstavnika zaposlenika tijela javne vlasti iz tog članka Zakona, pa bi propisivanjem uvjeta "ima istaknute rezultate u području radnih i službeničkih odnosa" ograničili mogućnost izbora kandidata samo zaposlenih u pojedinim tijelima javne vlasti odnosno ostvarenih rezultata samo iz područja radnih i službeničkih odnosa, što nije cilj koji se želi postići. Člankom 30. i 31. Nacrta prijedloga zakona propisan je postupak imenovanja članova Etičkog povjerenstva. Upravo radi transparentnosti i dostupnosti svima zainteresiranima, koji ispunjavaju uvjete, propisano je da se članovi Etičkog povjerenstva imenuju na temelju javnog poziva središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, koji se objavljuje u „Narodnim novinama“, na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i na drugi prikladni način. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 23. | Čl. 23. Nacrta Zakona propisuje da smjernice za rad povjerenika donosi središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose uz prethodno mišljenje Etičkog povjerenstva. Predlažemo da u izradi smjernica, pored središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, sudjeluje i središnje tijelo državne uprave nadležnog za rad, jer bi se Zakon o etičkom sustavu u javnom sektoru trebao primjenjivati ne samo na zaposlene u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, već se predviđa njegova šira primjena i to na sve zaposlene u tijelima javne vlasti. | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Ministarstvo uprave u okviru svog djelokruga, između ostalog obavlja poslove koji se odnose na sustav i ustrojstvo državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave, usmjerava proces modernizacije u čitavoj upravi i primjenu etičkih načela. Također je u Ministarstvu uprave ustrojena organizaciona jedinica za etiku i sustav vrijednosti, koja je između ostalog nadležna i za praćenje rada, izradu programa stručnog usavršavanja i izobrazbu povjerenika za etiku (članak 40. Nacrta prijedloga zakona), te ne postoje opravdani razlozi da se zakonom propisuje obveza da u izradi smjernica sudjeluje nadležno ministarstvo za rad. Međutim, radi kvalitetnije izrade smjernica ne postoje zapreke da u postupku donošenja smjernica sudjeluju i druge stručne osobe, pa tako i službenici ministarstva nadležnog za rad. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 22. | Kao poslovi povjerenika u čl. 22. st.1. al.4. Nacrta Zakona navode se „zaprima pritužbe građana i zaposlenika na ponašanje zaposlenika“, što smatramo nedovoljno jasnom odredbom pa predlažemo ispred riječi „ponašanje“ dodati riječ „neetično“ kako bi se naglasilo da se pritužba podnosi zbog neetičnog ponašanja zaposlenika. | Nije prihvaćen | Pritužba građana na ponašanje zaposlenika ne mora značiti da je ponašanje zaposlenika neetično. Da li je ponašanje zaposlenika neetično odnosno protivno odredbi Zakona i etičkog kodeksa utvrditi će se u postupku provedbe ispitivanja osnovanosti pritužbe (vidi članke 42. do 47. Nacrta prijedloga zakona). |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 20. | U čl. 20. u kojemu se navode razlozi zbog kojih će čelnik TJV razriješiti povjerenika, predlažemo brisati tekst alineje 3. koji glasi „nesavjesnog obavljanja poslova povjerenika“. Mišljenja smo da je „nesavjesno obavljanje poslova povjerenika“ obuhvaćeno tekstom al. 2. istoga članka. | Nije prihvaćen | Člankom 20. Nacrta prijedloga zakona propisani su razlozi za razrješenje povjerenika. Između ostalih razloga je i razrješenje - zbog kršenja odredbi ovoga Zakona i Etičkog kodeksa, što podrazumijeva nezakoniti rad zaposlenika i rad protivan pravilima ponašanja i načelima koji su utvrđeni etičkim kodeksom. Razlog za razrješenje - nesavjesno obavljanje poslova povjerenika - podrazumijeva da povjerenik poslove povjerenika ne obavlja savjesno, na vrijeme, po propisanim pravilima, nemarno i slično. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 19. | U čl. 19. st.1. al.1. Nacrta Zakona navodi se da povjerenikom može biti imenovan zaposlenik koji ispunjava uvjet da „ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti“. Da bi se naglasilo da povjerenik mora prije svega uživati povjerenje i ugled zaposlenih u svojoj radnoj sredini, predlažemo izmijeniti al.1. u čl. 19. st.1., tako da glasi “uživa povjerenje i ugled zaposlenika u tijelu javne vlasti“. | Nije prihvaćen | Pod uvjetom " ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti"za imenovanje povjerenika za etiku podrazumijeva se da je taj ugled i povjerenje ima kod zaposlenih u javnom tijelu, ali i šire, npr. povjerenje i ugled koji je ostvario svojim radom i primjerenim ponašanjem kod korisnika usluga odnosno građana. |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 17. | Nacrtom Zakona predlaže se otkloniti opisane nejasnoće i manjkavosti koje postoje u važećem Etičkom kodeksu. Tako se st.1. i st. 5. čl. 17. propisuje da se povjerenika imenuje uz njegovu suglasnost kao i to da je radi zamjene duže odsutnog povjerenika, čelnik TJV dužan imenovati zamjenika povjereniku. Da bi se izbjegle moguće dvojbe oko (ne)postojanja suglasnosti, predlažemo da suglasnost povjerenika bude dana u pisanom obliku. | Nije prihvaćen | Ne nalazimo nastanak mogućih dvojbi oko davanja suglasnosti, usmene ili pismene suglasnosti. Sukladno članku 17. i 18. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona čelnik tijela donosi odluku o imenovanju povjerenika za etiku u kojoj se moraju navesti zakonom propisani uvjeti za imenovanje, pa tako i suglasnost imenovanog. |
| 11 | Ured pučke pravobraniteljice | 3. ETIČKI KODEKS , Članak 14. | Iako se čl. 14. st.2. Nacrta Zakona predlaže da Etički kodeks zaposlenika u javnom sektoru (novi Etički kodeks) donosi Etičko povjerenstvo, a ne Vlada RH (koja je donijela važeći Etički kodeks), mišljenja smo da je potrebno zadržati postojeće rješenje te na taj način osigurati kvalitetniju regulativu. U st. 3. istoga članka, kojim se utvrđuje način objave novog Etičkog kodeksa, radi dostupnosti novog Etičkog kodeksa široj javnosti, predlažemo iza riječi „na mrežnoj stranici“ dodati tekst „tijela javne vlasti“. | Nije prihvaćen | Republika Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj je etički kodeks za državne službenike donijela Vlada RH i koji u sebi sadrži odredbe o institucionalnom okviru (provedbenom mehanizmu), što nije karakteristično za etičke kodekse, pa se stoga ovim Zakonom nastoji izgraditi etički sustav vrijednosti kroz predložene institucije i propisati temelj za donošenje etičkog kodeksa zaposlenika javnog sektora. Obzirom da etički kodeksi trebaju nastati unutar one skupine koja će ih usvojiti i primjenjivati, kroz međusobnu suradnju i obostrano uvažavanje, primjerenije je da etički kodeks donosi posebno za to zakonom ovlašteno tijelo odnosno Etičko povjerenstvo zaposlenika javnog sektora, koje se u većem dijelu sastoji od članova predstavnika tijela javne vlasti, a ne Vlada RH. |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 6. | Uvažavajući Ustavom RH zajamčenu jednakost sviju pred zakonom, te uspostavljeni sustav zabrane diskriminacije, predlažemo da naslov iznad članka 6. glasi: Zabrana diskriminacije. Popis diskriminacijskih osnova, uz zadržavanje otvorene liste, treba ujednačiti s listom diskriminacijskih osnova nabrojanih u članku 1. stavku 1. Zakona o suzbijanje diskriminacije (NN 85/08 i 112/12). | Nije prihvaćen | Članak 6. Nacrta prijedloga zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru sadrži otvorenu listu osnova diskriminacije te je sukladan sa ustavnom definicijom diskriminacije i Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Obzirom da je lista diskriminacijskih osnova detaljno propisana posebnim zakonom odnosno Zakonom o suzbijanju diskriminacije, načelo nepristranosti odnosno postupanja na jednak način prema svim građanima bez diskriminacije ili povlaščivanja po osnovama navedenih u članku 6. Nacrta prijedloga zakona u dovoljnoj mjeri ukazuje na oblik primjerenog, prihvatljivog i etičnog ponašanja zaposlenika, koji se od njih očekuje prilikom obavljanja poslova javnog sektora i postupanja sa građanima. Osim navedenog diskriminatorna osnova obuhvaćena je i šire, obzirom da se svi drugi oblici diskriminacije mogu nabrojati u rečenici na kraju teksta članka 6. "ili po bilo kojoj drugoj osnovi". |
| 13 | Lionel Sebastien Parisot | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 44. | Valjalo bi propisati koja sredstva stoje na raspolaganju građaninu ukoliko se rokovi ne poštuju. Čisto instruktivni rokovi državni tijelima koji nisu nadzirani od viših instanci počesto budu izignorirani. Možda izričito napomenuti mogućnost pokretanja upravnog spora zbog šutnje uprave u slučaju neriješavanja u roku, iako je isto dopušteno zakonom o upravnim sprovima, ali čisto da ne bi bilo nedoumice glde dostupnih pravnih sredstava, s obzirom da se takve mogućnosti opetovano napominju u nekim drugim propisima. | Nije prihvaćen | Člankom 32. stavkom 1. alinejom 6. Nacrta prijedloga zakona propisuje se da Etičko povjerenstvo odlučuje o pritužbi podnositelja zbog nepostupanja povjerenika u Zakonom predviđenom roku. Osim navedenog, svaki građanin može podnijeti tužbu zbog šutnje administracije. |
| 14 | Lionel Sebastien Parisot | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 43. | Trebalo bi propisati i sankciju ili neku vrstu nadzora da se stavak 3. zaista i provodi u praksi, jer iz vlastitog iskustva temeljem već postojećih propisa koji su mi trebali omogućiti podnošenje pritužbi pa sam u istome bio znatno ometan, nepostojanjem kutije za pritužbe, neznanjem službenika gdje se ista nalazi te upućivanjem da podnesem pritužbu istom službeniku na kojeg sam se žalio. Stoga uvesti u obvezu povjereniku da se brine o poštivanju ove odredbe pod prijetnjom disciplinske kazne. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 26. Nacrta prijedloga zakona čelnik tijela javne vlasti odgovoran je za upravljanje etikom, a što uključuje planiranje, provođenje, koordinaciju i kontrolu aktivnosti u tijelu javne vlasti, u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture u skladu s odredbama ovog Zakona. Također je čelnik tijela javne vlasti dužan osigurati pretpostavke za učinkovito obavljanje poslova povjerenika. Prema navedenom, čelnik tijela je odgovoran, a ne povjerenik da na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči te u službenim prostorijama na vidnom mjestu, bude istaknuto ime i prezime povjerenika i oznaku službene prostorije u kojoj se nalazi, osigurati tehnička i druga sredstva potrebna za podnošenje pritužbi (kutija za pritužbe i sl.) kao i omogućiti usmeno izjavljivanje pritužbe povjereniku. Prema članku 49. Nacrta prijedloga zakona ako povjereniku ne osigura pretpostavke za obavljanje poslova, čelnik tijela prekršajno odgovara. i |
| 15 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 49. | Predlaže se uvrštavanje još jedne situacije koja predstavlja prekršaj čelnika tijela javne vlasti: ukoliko ne usvoji obvezujuće preporuke Etičkog povjerenstva. | Nije prihvaćen | Nije usvojen prijedlog da Etičko povjerenstvo izdaje obvezujuće upute povjerenicima niti preporuke mogu biti obvezujuće. |
| 16 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 45. | Predlaže se izmjena članka, na način da isti glasi: Na temelju zaprimljenog izvješća povjerenika, čelnik tijela javne vlasti će odlučit će o poduzimanju daljnjih mjera iz svoje nadležnosti, te o poduzetim koracima izvijestiti Etičko povjerenstvo. | Nije prihvaćen | Povjerenici za etiku dužni su izvještavati središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose o podnesenim pritužbama, a kako isto središnje tijelo upravlja obavlja administrativne i stručne poslove za Etičko povjerenstvo i vodi evidenciju pritužbi na neetično postupanje zaposlenika u javnom sektoru, nepotrebno je nesvrsishodno dodatno izvještavati Etičko povjerenstvo o poduzetim mjerama od strane čelnika tijela jer će isto biti vidljivo iz podnesenih izvješća. Ujedno se na tako propisan način ne zadire u nadležnost i odgovornost čelnika tijela javne vlasti utvrđene posebnim zakonima i propisima da odlučuju o pravima i obvezama zaposlenika. |
| 17 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 43. | Predlaže se izmjena stavka 2., na način da glasi: (2) Ukoliko pritužbu zaprimi čelnik tijela javne vlasti ili zaposlenik/službenik tijela javne vlasti, pritužbu će bez odlaganja proslijediti povjereniku. | Nije prihvaćen | Pritužbe na neetično ponašanje zaposlenika građani i druge pravne osobe podnose povjereniku ili čelniku tijela, koji je nadležan za pravilan rad tijela javne vlasti, pa je intencija stavka 2. članka 43. Nacrta prijedloga zakona da čelnik tijela javne vlasti pritužbu bez odlaganja proslijediti povjereniku na nadležni postupak, a ne zaposlenik. |
| 18 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 40. | Predlaže se brisanje točke "daje upute i pojašnjenja povjerenicima te ujednačava njihovo postupanje" u stavku 1. Ova ovlast je dodana Etičkom povjerenstvu, u predloženim izmjenama za članak 32. | Nije prihvaćen | Nisu prihvaćene izmjene članka 32. Nacrta prijedloga zakona. Naime, obzirom da središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose prati primjenu Zakona i Etičkog kodeksa te je u okviru toga nadležno za izradu smjernica za rad povjerenika, vođenja evidencije imenovanih povjerenika i provedenih edukacija povjerenika, izobrazbu povjerenika i dr., oportunije je da isto ujedno daje i upute i pojašnjenja povjerenicima te ujednačava njihovo postupanje utemeljeno na mišljenjima Etičkog povjerenstva. Ovo tim više što to tijelo obavlja administrativne i stručne poslove za Etičko povjerenstvo. |
| 19 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 35. | Predlaže se izmjena stavka 1, na način da isti glasi: (1) Predsjednika i zamjenika predsjednika imenuje Etičko povjerenstvo većinom glasova svih članova. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 22. Nacrta prijedloga Zakona predsjednika Etičkog povjerenstva imenuje Vlada na vrijeme od pet godina. |
| 20 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Imenovanje zamjenika | Predlaže se izmjena glave zakona tako da glasi: "Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika" | Nije prihvaćen | Sukladno članku 22. Nacrta prijedloga Zakona predsjednika Etičkog povjerenstva imenuje Vlada na vrijeme od pet godina, dok zamjenika predsjednika imenuje Etičko povjerenstvo većinom glasova svih članova sukladno članku 35. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona. Stoga se ne prihvaća prijedlog izmjene naslova zakona. |
| 21 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 34. | Predloženim izmjenama zakonskih odredbi se smanjuje se mogućnost da vijeća donose odluke koje neće biti podržane od svih članova Etičkog povjerenstva, što ozbiljno može narušiti povjerenje građana u sam etički sustav koji se nastoji ostvariti. Naime, zamislivo je da se donese odluka o nekom pojedinačnom slučaju, a da članovi Etičkog povjerenstva nisu upoznati sa samim slučajem, a možda ni sa samom odlukom dok se ona ne donese od strane tročlanog vijeća. S druge strane, rad kroz tročlana vijeća uistinu može rezultirati učinkovitijim načinom rada, ali je nedopustivo da odluke tročlanog vijeća imaju snagu kolektivne odluke čitavog Etičkog povjerenstva. Stoga se predlaže mogućnost formiranja tročlanog vijeća koje bi izradilo prijedlog odluke, no odluku mora usvojiti Etičko povjerenstvo. Ovime se osigurava učinkovitost rada Etičkog povjerenstva, a istovremeno se odstranjuje mogućnost da odluke umjesto Etičkog povjerenstva donesu tri osobe, direktno birane od strane predsjednika Etičkog povjerenstva. Predlaže se brisanje postojećeg stavka 4. i uvrštavanje novog stavka 4., te uvrštavanje dodatnog stavka 5.: (4) Predsjednik Etičkog povjerenstva može odrediti vijeće od tri člana čija je zadaća pripremiti prijedlog odluke o pojedinačnim pritužbama iz članka 32. stavka 1. ovog Zakona. (5) Odluke o pojedinačnim pritužbama iz članka 32. stavka 1. ovog Zakona donosi Etičko povjerenstvo. | Nije prihvaćen | Etičko povjerenstvo u predviđenom sastavu iz članka 22. ima veliki broj članova (15) pa bi odlučivanje o pojedinačnim slučajevima u tročlanom vijeću bilo efikasnije i stručnije, jer bi ovisno o djelokrugu tijela javne vlasti u kojem je zaposlenik odnosno dužnosnik zaposlen, a na koga se odnosi pritužba, predsjednik Etičkog povjerenstva odredio stručne i neovisne članove za donošenje odluke. Zakonom je predviđeno da će se način rada Etičkog povjerenstva utvrditi poslovnikom o radu, u što spada i rad vijeća Etičkog povjerenstva. |
| 22 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 32. | Predlažemo izmjenu stavka 2. tako da isti glasi: (2) Etičko povjerenstvo izvješćuje Vladu o svom radu jednom godišnje, do 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu. Vlada upućuje na znanje izvješće Etičkog povjerenstva Hrvatskom saboru. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 31. stavku 4. Nacrta prijedloga zakona predsjednika i članove Etičkog povjerenstva imenuje Vlada, koja će temeljem podnesenog izvješća, u okviru zakonom utvrđenih ovlasti, imati saznanja o primjeni pravnog okvira za jačanje etike i integriteta te će, u okviru svog djelokruga sukladno tome poduzimati mjere za jačanje mehanizma kontrole i postizanja viših standarda ponašanja zaposlenika i dužnosnika obzirom na rezultate uspostavljenog pravnog okvira. Također sukladno članku 123. Poslovnika Hrvatskog sabora Vlada je obvezna, na zahtjev Sabora, izvijestiti Sabor o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o provedbi zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga te može i na vlastiti poticaj podnijeti Saboru izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima. |
| 23 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 32. | Predloženim zakonskim odredbama nastoji se osnažiti centralna uloga Etičkog povjerenstva, koja je već ionako predviđena drugim odredbama Zakona. Iznimno je bitno osigurati koherentnost čitavog etičkog sustava, te osigurati da sadržaji svih etičkih akata i rad svih etičkih tijela stremi ka ostvarenju istih ciljeva. U tom smislu Etičko tijelo mora imati zakonske ovlasti koje mu omogućuju usmjeravanje ravnomjernog i koherentnog razvoja čitavog etičkog sustava. Predlažemo uvrštavanje ovlasti davanja uputa i pojašnjenja povjerenicima te ujednačavanja njihovog postupanja u članak 32., te brisanje ove ovlasti iz članka 40. Naime, ukoliko ovlast bude dodijeljena središnjem tijelu državne uprave nadležno za službeničke odnose a ne samom Etičkom tijelu, postoji opasnost od kreiranja paralelnih struktura upravljanja istim sustavom. Primjereno je da središnje tijelo, koje ionako vrši nadzor nad odlukama povjerenika, izdaje upute i pojašnjenja za te iste povjerenike. Predlaže se uvrštavanja sljedećih točaka u stavak prvi u kojem se taksativno nabrajaju ovlasti povjerenstva: - procjenjuje usklađenost posebnih i strukovnih etičkih kodeksa iz članka 15. stavka 1. i 2. sa Zakonom i Etičkim kodeksom - izdaje obvezujuće preporuke o potrebi kreiranja novih ili izmjeni postojećih etičkih kodeksa iz članka 15. stavka 1. i 2. - daje upute i pojašnjenja povjerenicima te ujednačava njihovo postupanje | Nije prihvaćen | Etički kodeksi osiguravaju smjernice ponašanja javnih zaposlenika u nejasnim i dvojbenim okolnostima te građanima ujedno pokazuju što mogu očekivati od strane zaposlenika. Stoga se, ovisno o posebnosti pojedinog tijela javne vlasti, daje mogućnost donošenja posebnih etičkih kodeksa ali uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva. Navedena odredba dovoljno osigurava da će posebni etički kodeksi biti u suglasnosti sa Zakonom te nema potrebe da se u članku 22. posebno navodi djelatnost –„procjenjuje usklađenost posebnih i strukovnih etičkih kodeksa“i „izdaje obvezujuće preporuke o potrebi kreiranja novih ili izmjeni postojećih etičkih kodeksa“ Obzirom da središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose prati primjenu Zakona i Etičkog kodeksa te je u okviru toga nadležno za izradu smjernica za rad povjerenika, vođenja evidencije imenovanih povjerenika i provedenih edukacija povjerenika, izobrazbu povjerenika i dr., oportunije je da isto ujedno daje i upute i pojašnjenja povjerenicima te ujednaćava njihovo postupanje utemeljeno na mišljenjima Etičkog povjerenstva.. Ovo tim više što to tijelo obavlja administrativne i stručne poslove za Etičko povjerenstvo. |
| 24 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Postupak za imenovanje predsjednika i članova Etičkog povjerenstva | Imajući na umu da je jedna od ključnih funkcija Savjeta za razvoj civilnog društva upravo odabir predstavnika civilnog sektora u savjetodavnim i multisektorskim tijelima, predlaže se uvrštavanje novog članka. Etičko povjerenstvo bi trebalo nastaviti dobru praksu imenovanja predstavnika civilnog sektora u Savjet za Partnerstvo za otvorenu vlast te Savjeta za suzbijanje korupcije, odnosno izbor predstavnika civilnog sektora prepustiti Svjetu za razvoj civilnog društva. Isto tako predlaže se da postupak izbora predstavnika sindikata i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Novopredloženi članak bi glasio: (1) Kandidate za dva predstavnika civilnog društva u Etičkom povjerenstvu samostalno odabire Savjet za razvoj civilnog društva. (2) Kandidate za dva predstavnika sindikata u Etičkom povjerenstvu samostalno odabiru sindikati u području znanosti i visokog obrazovanja. (3) Kandidate za dva predstavnika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa samostalno odabire Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. | Nije prihvaćen | Člankom 29. i 30. Nacrta prijedloga zakona propisanu su uvjeti i postupak imenovanja članova Etičkog povjerenstva. Upravo radi transparentnosti i dostupnosti svima zainteresiranima, koji ispunjavaju uvjete, propisano je da se članovi Etičkog povjerenstva imenuju na temelju javnog poziva središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, koji se objavljuje u „Narodnim novinama“, na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i na drugi prikladni način. |
| 25 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 24. | Predlaže se zamjena riječi "može" s riječju "mora" u drugom stavku. | Nije prihvaćen | Člankom 24. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da ako povjerenik u obavljanju poslova povjerenika bude ometan od strane čelnika ili drugog zaposlenika tijela javne vlasti, može podnijeti Etičkom povjerenstvu pritužbu na njihovo postupanje. Navedenom odredbom propisuje se pravo, a ne obveza te se ostavlja mogućnost slobodne procjene povjerenika za etiku pokretanja postupka pred Etičkim povjerenstvom. Nadalje, ukoliko se propisuje obveza povjerenika, mora se propisati i sankcija ako pritužbu ne podnese, a što nije cilj ovog Zakona. |
| 26 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 23. | Predlažemo dopunu članka 23. tako da on glasi: Smjernice za rad povjerenika donosi središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose uz prethodno mišljenje Etičkog povjerenstva. Na postupak izrade i usvajanja Smjernica za rad povjerenika primjenjuju se odredbe Zakon o pravu na pristup informacijama kojima se uređuje pitanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. | Nije prihvaćen | Smatra se nepotrebnim propisivati obvezu u Zakonu da se na postupak izrade smjernica za rad povjerenika primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću obzirom da je u RH dostignuta razina partnerstva koja to podrazumijeva. |
| 27 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 17. | S obzirom da je predložena obveza prijave nedozvoljenih utjecaja povjereniku za etiku za sve zaposlenike tijela javne vlasti, smatramo da je potrebno izbjeći proceduru imenovanja povjerenika u kojem potpunu diskreciju ima čelnik tijela javne vlasti. Naime, postoje brojni, medijski eksponirani slučajevi, u kojima su upravo čelnici tijela nastojali osigurati neprimjereni utjecaj na službenički kadar, osiguravajući time ispunjenje nekog privatnog interesa umjesto javnog. Povjerenik za etiku se ionako već nalazi u odnosu podređenosti prema čelniku tijela javne vlasti, no direktan izbor od strane svih zaposlenika, mogao bi smanjiti ovisnost povjerenika za etiku u njegovom radu od čelnika tijela javne vlasti. Stoga se predlaže mehanizam izbora povjerenika za etiku, u kojem sami zaposlenici povjerenika odabiru tajnim glasanjem. Predlažemo izmjenu stavka 1., tako da on glasi: Zaposlenici tijela javne vlasti imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati povjerenika za etiku. Čelnik tijela javne vlasti odlukom o imenovanju povjerenika za etiku potvrđuje rezultate provedenog glasovanja. Ovisno o ustrojstvu i potrebama tijela javne vlasti može se imenovati veći broj povjerenika. | Nije prihvaćen | Prema čl. 26. Nacrta prijedloga zakona čelnici tijela javne vlasti odgovorni su za upravljanje etikom u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture te prekršajno odgovaraju za povredu tog članka. Stoga je razvidno da će u okviru zakonom utvrđenih ovlasti, kao čelnici tijela nastojati imenovati povjerenika za etiku koji ispunjava uvjete za imenovanje (članak 19. Nacrta prijedloga zakona, između ostalog, propisuje uvjet za imenovanje - da ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti) i koji će efikasno i na zakonit način obavljati povjerene poslove povjerenika. |
| 28 | Gong | 3. ETIČKI KODEKS , Članak 15. | U članku 15 predlaže se uvođenje novih stavaka: "Etičko povjerenstvo može izdati uputu o izradi novih ili izmjeni sadržaja postojećih etičkih kodeksa uz stavka 1. i 2. ovog članka." - Obrazloženje: novopredloženim stavkom se nastoji osnažiti savjetodavna uloga koju Etičko tijelo ima unutar jedinstvenog etičkog sustava u javnom sektoru. "Etički kodeksi iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi samostalno i neovisno etičko tijelo kojeg osniva tijelo javne vlasti." - Obrazloženje: Novopredloženim stavkom se predlaže obveza osnivanja zasebnog tijela za provedbu akta. Radi se o institucionalnom modelu koji u većoj mjeri osigurava punu primjenu etičkog akta. "Etički kodeksi iz stavka 1. i 2. ovoga članka definiraju nedozvoljene te nepoželjne oblike ponašanja, te daju upute za postupanje u etički dvojbenim situacijama." - Obrazloženje: Novopredloženim stavkom se predlaže uvođenje obveza da novi etički akti uistinu postanu koristan orijentir za ponašanje. Sam zakon, kao i Etički kodeks (iz čl.14.) sadržavat će općenita etička načela i principe, dok „niži“ etički akti moraju biti u većoj mjeri specijalizirani i sadržavati korisne upute za svoje obveznike (poput npr. jasnih uputa za česte neetičke situacije u obavljanju službeničke dužnosti). | Nije prihvaćen | Etički kodeksi osiguravaju smjernice ponašanja javnih zaposlenika u nejasnim i dvojbenim okolnostima te građanima ujedno pokazuju što mogu očekivati od strane zaposlenika. Stoga se, ovisno o posebnosti pojedinog tijela javne vlasti, daje mogućnost donošenja posebnih etičkih kodeksa ali uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva. Navedena odredba dovoljno osigurava da će posebni etički kodeksi biti u suglasnosti sa Zakonom te ne isključuje mogućnost da pojedino javno tijelo donese etički akt pod nazivom kodeks ponašanja i utvrdi zasebna etička pravila u ponašanju za vrijeme obavljanja poslova javnog sektora. Stoga nije potrebno Zakonom posebno utvrđivati da Etičko povjerenstvo daje upute o izradi novih ili izmjeni sadržaja postojećih etičkih kodeksa odnosno o eventualno zasebnoj etičkoj infrastrukturi unutar tijela javne vlasti. |
| 29 | Gong | 3. ETIČKI KODEKS , Članak 14. | Predlažemo da se stavak 2. članka 14. promijeni na sljedeći način: (2) Etički kodeks donosi Etičko povjerenstvo. Na postupak izrade i usvajanja Etičkog kodeksa primjenjuju se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama koje uređuju pitanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću | Nije prihvaćen | Smatra se nepotrebnim propisivati obvezu da se na postupak donošenja Etičkog kodeksa primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću obzirom da je u RH dostignuta razina partnerstva koja to podrazumijeva. |
| 30 | Gong | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 10. | Predlažemo da se riječ "pravodobno" zamijeni s riječi "proaktivno", te da članak glasi: Zaposlenik je dužan u skladu sa svojim ovlastima javnosti proaktivno pružiti potrebne informacije vezane uz djelatnost rada tijela javne vlasti u kojem je zaposlen, ako to nije u suprotnosti s posebnim propisima. | Nije prihvaćen | Pravo na pristup informacijama ostvaruje se proaktivnom objavom informacija na internetu, što je obveza tijela javne vlasti prema članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti. Člankom 10. Nacrta prijedloga zakona utvrđuje se jedno od temeljnih načela i to načelo javnosti i transparentnosti, kojeg se zaposlenik mora pridržavati u skladu sa svojim ovlastima i u skladu sa posebnim propisima, pa je primjerenija i odgovarajuća riječ pravodobno u smislu pružanja traženih informacija javnosti. Obzirom da proaktivnost predstavlja oblik ponašanja zaposlenika koji ima za cilj stjecanje poslovne dobrobiti na poslu i kao takav oblik ponašanja traži odgovornost, dodatnu motivaciju, inicijativu, poznavanje situacije, jasno komuniciranje s nadređenima, podređenima i suradnicima i dr. , takav oblik ponašanja će se propisati Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru. |
| 31 | Gong | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 6. | Iznimno je bitno da novi etički sustav osim stvaranja novih obveza, dodatno zakonskim putem zaštiti integritet službenika, koji je u Republici Hrvatskoj često ugrožen kroz ostvarivanje neprimjerenog utjecaja. Predlaže se uvođenje zakonske obveze za svakog službenika da povjereniku za etiku prijavi neprimjerene pokušaje utjecaja, bilo da oni dolaze od stranke, nadređenog ili kolege. Predlaže se uvođenje sljedeće odredbe u članak 6: Zaposlenik je dužan povjereniku za etiku prijaviti sve pokušaje utjecaja na njegovu nepristranost i objektivnost, a pogotovo ukoliko neprimjereni, ne-etični i/ili nezakoniti utjecaj nastoji ostvariti čelnik tijela javne vlasti, državni dužnosnik, službenik ili stranka. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona propisana su temeljna etička načela kojih se moraju pridržavati svi zaposlenici u javnom sektoru te se predlaže da se etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja zaposlenika utvrđuju Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru, kojeg donosi Etičko povjerenstvo zaposlenih u javnom sektoru. Stoga će se neprimjeran utjecaj, kao specifičan i neprimjeren oblik ponašanja zaposlenika urediti Etičkim kodeksom. Također će se u smjernicama za rad povjerenika za etiku sukladno članku 23. Nacrta prijedloga zakona, koje donosi središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose uz prethodno mišljenje Etičkog povjerenstva, utvrditi i pitanje rješavanja pritužbi u vezi prijava neprimjerenog pokušaja utjecaja. |
| 32 | Gong | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 6. | U popis diskriminacije po raznim osnovama, predlažemo uvrštavanje diskriminacije po osnovi regionalnog podrijetla, te roda, na način da članak 6 glasi: U obavljanju poslova zaposlenik je dužan postupati na jednak način prema svim građanima, korisnicima i suradnicima bez diskriminacije ili povlašćivanja po osnovi dobi, nacionalnosti, jezika, nacionalnog, regionalnog ili socijalnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invaliditeta, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, roda, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili po bilo kojoj drugoj osnovi. | Nije prihvaćen | Članak 6. Nacrta prijedloga zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru sadrži otvorenu listu osnova diskriminacije te je sukladan sa ustavnom definicijom diskriminacije i Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Obzirom da je lista diskriminacijskih osnova detaljno propisana posebnim zakonom odnosno Zakonom o suzbijanju diskriminacije, načelo nepristranosti odnosno postupanja na jednak način prema svim građanima bez diskriminacije ili povlaščivanja po osnovama navedenih u članku 6. Nacrta prijedloga zakona u dovoljnoj mjeri ukazuje na oblik primjerenog, prihvatljivog i etičnog ponašanja zaposlenika, koji se od njih očekuje prilikom obavljanja poslova javnog sektora i postupanja sa građanima. Osim navedenog diskriminatorna osnova obuhvaćena je i šire, obzirom da se svi drugi oblici diskriminacije mogu nabrojati u rečenici na kraju teksta članka 6. "ili po bilo kojoj drugoj osnovi". |
| 33 | Koprivničko-križevačka županija | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 22. | U ovom članku, stavku 1., alineji 7. je opet vidljivo kako dolazi do nepoznavanja obveza JLP(R)S jer nije jasno temeljem kojih bi to zakonskih odredbama JLP(R)S trebale dostavljati svoja izvješća o pritužbama nadležnom ministarstvu, osim da se osigura novo radno mjesto u državnoj službi za osobu koja će prikupljati i gomilati izvješća, bez jasne svrhe i učinka ove odredbe. | Nije prihvaćen | Člankom 22. stavkom 1. alinejom 7. Nacrta prijedloga Zakona ne zadire se u samoupravni djelokrug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i podnošenja izvješća o tome nadležnom ministarstvu, već se propisuju poslovi povjerenika temeljem tog zakona odnosno da povjerenik za etiku do 15. siječnja tekuće godine podnosi izvješće o pritužbama za proteklu godinu središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, koji, sukladno članku 40. priprema izvješće o podnesenim pritužbama na neetično postupanje zaposlenika u javnom sektoru te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici. |
| 34 | Koprivničko-križevačka županija | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, 2. Etičko povjerenstvo | U svezi s člankom 3. ovog Zakona određeno je da se cijeli Zakon primjenjuje i na JLP(R)S, skrećemo pozornost da već imamo osnovana etička povjerenstva na lokalnoj i/ili područnoj (regionalnoj) razini. Ovaj Zakon određuje sada osnivanje etičkog povjerenstva samo na nacionalnoj razini (iako ni to ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer nigdje nije navedeno na kojoj se razini osnivaju, no zakljkučak izvodimo iz činjenice da ga imenuje Vlada RH), no jasnog smo stava da odredbe ovog poglavlja o etičkom povjerenstvu treba uskladiti s odredbama članka 3. ovog Zakona te da se jasno primjenjuju SVE odredbe ovog Zakona na JLP(R)S, što uključuje i da osnivanju vlastita etička povjerenstva, kako su to i do sada činile - ovako se stječe dojam ponovne centralizacije funkcija. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da se etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja zaposlenika utvrđuju Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru, kojeg donosi Etičko povjerenstvo zaposlenih u javnom sektoru. Etičko povjerenstvo je neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove određene ovim Zakonom, a sastoji se od 10 članova iz reda zaposlenika tijela javne vlasti iz članka 3. stavka 1. toga Zakona, dva predstavnika sindikata i tri predstavnika civilnog društva. Navedeno ne isključuje mogućnost donošenja posebnih etičkih kodeksa kojim bi se uredio njihov unutarnji etički institucionalni okvir, konkretno etičkih povjerenstava i u tijelima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave, ali isti ne smiju biti u suprotnosti sa predloženim zakonom. Stoga je člankom 15. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona predloženo da kada posebnosti pojedinog tijela javne vlasti to zahtijevaju, čelnik tijela javne vlasti može, uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva, donijeti poseban etički kodeks za zaposlenike tog tijela javne vlasti. |
| 35 | Koprivničko-križevačka županija | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 55. | Pobovo ukazujemo da pojedine JLS imaju razvijen vlastiti etički sustav te nije jasno naznačeno što je s etičkim povjerensvtima koja su imenovana temeljem općim akata JLS koje je donijela Županijska skupština, a odnose se na etičke kodekse službenika i namještenika te etičke kodekse nositelja političkih dužnosti. | Nije prihvaćen | Obveza donošenja etičkog kodeksa u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bila propisana do sada niti jednim zakonom. U slučaju da su predstavnička tijela i izvršna tijela jedinica, sukladno posebnom zakonu, donijeli opći akt internog karaktera što znači i etički kodeks, te utvrdili vlastiti institucionalni okvir i pravila ponašanja svojih službenika, izvršnih tijela i članova predstavničkih tijela, isti moraju biti sukladni ovom Zakonu prema odredbi članka 15. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 36 | Koprivničko-križevačka županija | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 44. | Stavak 5. nije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnim podataka te je potrebno jasno naglasiti obvezu povjerenika da postupa u skladu s odredbama tog Zakona, no stava smo i da bi se trebalo izbjeći objavljivanje na mrežnim stranicma te da se radi o nepotrebnoj transparentnosti. | Nije prihvaćen | Člankom 44. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona propisuje se da će povjerenik objaviti izvješće na mrežnoj stranici tijela javne vlasti nakon isteka roka za podnošenje primjedbe Etičkom povjerenstvu, a u slučaju podnesene primjedbe na izvješće, nakon zaprimanja mišljenja Etičkog povjerenstva. Razlog navedene odredbe upravo se sastoji u transparentnosti rada zaposlenika javnog sektora i dužnosnika kao javnih osoba i korištenja javnih sredstava te služi kao vrsta sankcije za nepoštivanje pravila etičkog ponašanja kroz osudu javnosti te nije u suprotnosti sa Zakonom o tajnosti podataka. |
| 37 | Koprivničko-križevačka županija | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 23. | Pogledati komentare uz opće odredbe, ponovo se negira mogućnosti supsidijarnosti. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da se etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja zaposlenika utvrđuju Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru, kojeg donosi Etičko povjerenstvo zaposlenih u javnom sektoru. Navedeno ne isključuje mogućnost donošenja posebnih etičkih kodeksa, konkretno i u tijelima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave, ali isti ne smiju biti u suprotnosti sa predloženim zakonom. Stoga je čl. 15. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona predloženo da kada posebnosti pojedinog tijela javne vlasti to zahtijevaju, čelnik tijela javne vlasti može, uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva, donijeti poseban etički kodeks za zaposlenike tog tijela javne vlasti. |
| 38 | Koprivničko-križevačka županija | 3. ETIČKI KODEKS , Članak 15. | Potrebno je preciznije definirati termin "posebnosti" iz stavka 2. ovog članka jer JLS, sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i poručnoj (regionalnoj) samoupravi već imaju normiranu obvezu za donošenjem i provođenjem etičkog sustava. Vezano uz to, pogledati primjedbe uz opće odredbe kao i članak 55. koji samo spominje Etički kodeks za državne službenike, ne uvažavajući već postojeće sustave unutar JLS. | Nije prihvaćen | Prava obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređena su Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i na temelju tog zakona donesenim propisima. Na pitanja koja nisu uređena tim zakonom ili propisima primjenjuju se opći propisi o radu. Navedenim propisima nije utvrđena obveza donošenja etičkog kodeksa u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, predstavnička tijela i izvršna tijela jedinica mogu, sukladno posebnom zakonu, donijeti opći akt internog karaktera što znači i etički kodeks, pa su pojedine jedinice i donijele svoje etičke kodekse i utvrdili pravila ponašanja svojih službenika, izvršnih tijela i članova predstavničkih tijela. |
| 39 | Koprivničko-križevačka županija | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU, OPĆE ODREDBE | Potrebno je osnažiti supsidijarnosti te poticati pojedine institucije, sektore ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLP(R)S)) da same razvijaju svoje etičke sustave, pored i povrh onog koji se ovim Zakonom uspostavlja na nacionalnoj razini. Pojedine JLP(R)S već imaju razvijen vlastiti etički sustav i donijete etičke kodekse koji se decidirano odnose na službenike i namještenike te konkretne JLP(R)S, ali i etički sustav koji se odnosi na nositelje političkih dužnosti u toj JLP(R)S (predsjednika, potpredsjednike i članove Županijske skupštine/Gradsko vijeće/Općinsko vijeće), predsjednike i članove radnih tijela Županijske skupštine/Gradsko vijeće/Općinsko vijeće, župana i zamjenike župana ili općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika, kao i gradonačelnika i njegove zamjenike (svi u daljnjem tekstu: nositelji političkih dužnosti), za vrijeme obnašanja dužnosti na koju su izabrani. Posebnu pažnju treba usmjeriti na činjenicu da se ovaj Zakon treba odnositi i na predsjednike i članove RADNIH TIJELA predstavničkih tijela JLP(R)S jer upravo je općim aktima (statutom i/ili poslovnikom o radu predstavničkog tijela JLP(R)S omogućeno da u radu tih tijela sudjeluju i VANJSKI ČLANOVI koji tada ne bi bili obuhvaćeni odredbama ovog Zakona, a sve je češća praksa da je takvih članova sve više u radnim tijelima. Vezano uz to, potrebno je uskladiti i vidjeti komentare uz članke 15. i 55. ovog prijedloga. Zaključka smo da se ovaj Zakon samo u članku 3. odnosi na JLP(R)S, dok se u svim ostalim odredbama ne primjenjuje na njih te se zaboravlja na njihovo postojanje i uređene etičke sustave koji su vrlo često uređeniji od etičkog sustava koji je bio predviđen kroz sustav etičkog kodeksa, a sada Zakona koji predlaže nacionalna razina. | Nije prihvaćen | Člankom 3. Nacrta prijedloga zakona predlaže se da se ovaj Zakon primjenjuje na zaposlenike u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama i drugim tijelima koja imaju javne ovlasti, pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo. Također, predlaže se da se Zakon odgovarajuće primjenjuje i na čelnike navedenih tijela javne vlasti te članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome se podrazumijeva da se Zakon odnosi i na radna tijela predstavničkih tijela JLP(R)S, neovisno o sastavu istih. Međutim, ne postoje zakonske zapreke da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim aktima ili posebnim etičkim kodeksima naglase i odgovornost vanjskih članova radnih tijela predstavničkih tijela za etičko postupanje. Naime, Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da se etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja zaposlenika utvrđuju Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru, kojeg donosi Etičko povjerenstvo zaposlenih u javnom sektoru. Navedeno ne isključuje mogućnost donošenja posebnih etičkih kodeksa, konkretno i u tijelima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave, ali isti ne smiju biti u suprotnosti sa predloženim zakonom. Stoga je čl. 15. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona predloženo da kada posebnosti pojedinog tijela javne vlasti to zahtijevaju, čelnik tijela javne vlasti može, uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva, donijeti poseban etički kodeks za zaposlenike tog tijela javne vlasti. |
| 40 | Davor Poljak | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 46. | Smatram da je ovaj članak nedorečen jer niti ovaj niti neki slijedeći članak ne određuje daljnje postupanje ukoliko se utvrdi neetičko ponašanje čelnika tijela javne vlasti. Potrebno je propisati daljnji postupak te eventualne sankcije. Nedorečenošču ovog članka i sam zakon postaje nedorečen i gubi smisao. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 46. Nacrta prijedloga zakona, kada rješava pritužbu na neetično ponašanje čelnika tijela javne vlasti Etičko povjerenstvo će izvješće objaviti na svojoj mrežnoj stranici i dostaviti ga povjereniku radi objave na mrežnoj stranici tijela javne vlasti. Bit sankcije za kršenje odredaba Zakona i etičkog kodeksa je upravo u određenoj vrsti „izlaganja“ čelnika javnog tijela odnosno dužnosnika koji ne postupi sukladno odredbama ovoga Zakona, prijekoru javnosti. Za pretpostaviti je da će, zbog navedenog, čelnici tijela odnosno dužnosnici uglavnom poštivati odredbe Zakona i etičkog kodeksa i da će postupci pred Etičkim povjerenstvom biti rijetki. Osim navedenog čelnici tijela javne vlasti prema članku 49. Nacrta prijedloga zakona prekršajno odgovaraju za povrede odredaba Zakona. |
| 41 | Davor Poljak | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 19. | Smatram da je imenovanje povjernika za etiku iz reda zaposlenika promašeno jer obično za povjernika bude imenovana osoba bliska čelniku koji onda ima vezane ruke te nije neovisan i nepristran u postupanju. | Nije prihvaćen | Prema čl. 26. Nacrta prijedloga zakona čelnici tijela javne vlasti odgovorni su za upravljanje etikom u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture te prekršajno odgovaraju za povredu tog članka. Stoga je razvidno da će u okviru zakonom utvrđenih ovlasti, kao čelnici tijela nastojati imenovati povjerenika za etiku iz redova zaposlenika koji ispunjava uvjete za imenovanje (članak 19. Nacrta prijedloga zakona, između ostalog, propisuje uvjet za imenovanje - da ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti) i koji će efikasno i na zakonit način obavljati povjerene poslove povjerenika. Iz odredaba članka 44. Nacrta prijedloga zakona razvidno je da povjerenik samostalno provodi postupak i rješava pritužbe građana na neetično ponašanje zaposlenika. |
| 42 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 25. | Predlažem da se ne određuje posebna naknada jer se postavlja pitanje da li će povjerenik svoje poslove raditi u svoje redovno radno vrijeme čime će biti dvostruko plaćen ili će poslove povjerenika raditi izvan svog radnog vremena što bi onda značio prekovremeni rad. Smatram da je pravičnije i jednostavnije rješenje ono koje koristimo za članove radničkog vijeća na način da se povjereniku za etiku odobrava određen broj sati mjesečno (ili tjedno) za te poslove. | Nije prihvaćen | Obzirom da se radi o financijskim troškovima tijela javnih vlasti i radi jednako isplaćene naknade za rad člankom 25. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da oduku o visini naknade utvrđuje Vlada odlukom. |
| 43 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 22. | 15. siječanj je prekratak rok uzimajući u obzir da su mnogi djelatnici na godišnjem odmoru tijekom novogodišnjih blagdana. Ne vidim razlog zašto se mora davati ovako kratak rok i time uzrokovati rizik da zbog brzine povjerenici izrade izvješća smanjenje kvalitete. Rok do 15. veljače smatram primjerenijim. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 40. Nacrta prijedloga zakona središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, u okviru svoje nadležnosti, do 15. veljače tekuće godine, priprema izvješće o podnesenim pritužbama na neetično postupanje zaposlenika u javnom sektoru te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici, te je za izradu istog nužno propisati rok do kada povjerenici moraju dostaviti svoje izvješće. Izrada izvješća od strane povjerenika neće zahtijevati veći rok obzirom da sukladno čl. 22. povjerenik vodi evidenciju o primljenim i riješenim pritužbama. |
| 44 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 21. | Program stručnog usavršavanja treba biti dostupan i u on-line obliku radi smanjenja troškova tijelima javne vlasti. U slučaju da zadržite ovakvu formulaciju molim da svakako u procjenu fiskalnog učinka ovog propisa uvrstite i trošak stručnog usavršavanja povjerenika (cijena programa, putni troškovi, smještaj izvan mjesta stanovanja, dnevnica, naknada plaće s obzirom na izostanak s radnog mjesta) | Nije prihvaćen | Člankom 21. Nacrta prijedloga zakona propisuje se da je povjerenik dužan završiti program stručnog usavršavanja za povjerenika, koji provodi ovlaštena ustanova za edukaciju zaposlenih u javnoj upravi u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za službeničke odnose. Navedenom odredbom propisuje se obveza stručnog usavršavanja povjerenika i tijela koja su dužna provoditi edukaciju, koja će odlučiti o najefikasnijem i financijski isplativom programu izobrazbe za sva tijela javne vlasti. |
| 45 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 18. | Etički kodeks se u velikoj mjeri donosi zbog korisnika a ne zaposlenika u javnim službama pa je obavijest o imenovanju povjerenika potrebno objaviti na mrežnoj stranici tijela javne vlasti da bi trajno bila dostupna široj javnosti. | Nije prihvaćen | Člankom 43. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisano je da su tijela javne vlasti dužna istaknuti podatke o povjereniku za etiku na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči te u službenim prostorijama na vidnom mjestu. |
| 46 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | 3. ETIČKI KODEKS , Članak 14. | Nema potrebe da se Etički kodeks objavljuje u Narodnim novinama, smatram da je sasvim dovoljno da bude dostupan na web stranici tijela javne vlasti. | Nije prihvaćen | Etički kodeks zaposlenika u javnom sektoru bit će jedinstveni akt kojim će se propisati etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja obvezujuća za sve zaposlenike u javnom sektoru te mora biti službeno dostupan svim zaposlenicima i građanima, neovisno o objavi na mrežnim stranicama. Nacrtom prijedloga zakona ostavljena je mogućnost donošenja posebnih i strukovnih etičkih kodeksa kako bi se obuhvatile sve posebnosti pojedinog tijela javne vlasti. Takvi partikularni etički kodeksi objavljivat će se samo na mrežnim stranicama i oglasnim pločama tijela javne vlasti. |
| 47 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 54. | Stavak (1) mijenja se i glasi: "Etičko povjerenstvo će u roku od 60 dana od dana imenovanja predsjednika i članova Etičkog povjerenstva donijeti odluke o imenovanju povjerenika." | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog da Etičko povjerenstvo imenuje povjerenike za etiku. |
| 48 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 41. | U ovom se članku pitanje administrativne, tehničke i stručne podrške rada Etičkog povjerenstva rješava gotovo na identičan način kao i za Odbor za državnu službu. To nije dobar način, jer iskustvo Odbora za državnu službu ukazuje na nedovoljnu brigu prema tom tijelu, onemogućavanje u normalnom funkcioniranju, a radi se o samostalnom i neovisnom tijelu. Stoga predlažem izmjenu članka 41. na način: Članak 41. (1) Stručne, administrativne i tehničke poslove za potrebe Etičkog povjerenstva obavlja tajništvo Etičkog povjerenstva. Poslove tajništva Etičkog povjerenstva pobliže se utvrđuju poslovnikom o radu Etičkog povjerenstva. (2) Na čelu tajništva Etičkog povjerenstva je tajnik. (3) Za tajnika Etičkog povjerenstva može biti imenovan službenik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose koji ispunjava sljedeće uvjete: - ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, - ima najmanje dvije godine radnog iskustva - ima istaknute rezultate u radu - kojem nije izrečena kazna za povredu službene dužnosti i - koji nije osuđivan za kaznena djela i protiv koga se ne vodi kazneni postupak. (4) Tajnika Etičkog povjerenstva imenuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. | Nije prihvaćen | Etičko povjerenstvo je neovisno i samostalno tijelo, čije članove imenuje Vlada. Članovi etičkog povjerenstva ne obavljaju svoju funkciju profesionalno. Obzirom na već postojeći ustroj i nadležnost središnjeg tijela nadležnog za službeničke odnose, u kojem sastavu se nalazi i organizaciona jedinica koja obavlja poslove za izgradnju i razvoj etičkog sustava vrijednosti, sa profesionalnim stručnim kadrom, ne postoji opravdani ekonomski ili drugi razlog za ustrojavanjem nove organizacione jedinice kao „tajništva Etičkog povjerenstva“ |
| 49 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 38. | Predsjednik i član Etičkog povjerenstva trebali bi, po mom mišljenju, također svoju dužnost obavljati profesionalno. Obzirom da bi u Etičkom povjerenstvu trebao biti zastupljen cjelokupan javni sektor, postavlja se pitanje organizacije rada povjerenstva ako su predsjednik i članovi vezani uz svoje radno mjesto, moguće izvan Zagreba. Isto tako, na taj bi se način onemogućio eventualni utjecaj čelnika tijela javne vlasti na odlučivanje Etičkog povjerenstva, jer u suprotnome imamo situaciju moguće podređenosti tih službenika dužnosniku kojega bi trebali teretiti za neetično ponašanje i sl. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se da članovi Etičkog povjerenstva svoju dužnost obavljaju profesionalno. Etičko povjerenstvo je neovisno i samostalno tijelo, čije članove imenuje Vlada temeljem javnog poziva. Sukladno članku 38. Nacrta prijedloga zakona sredstva za rad Etičkog povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu te članovi imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih roškova nastalih u vezi sa radom Etičkog povjerenstva. |
| 50 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 37. | U stavku (1) umjesto smrti kao razloga za prestanak dužnosti prije isteka mandata treba stajati „po sili zakona“. Termin "po sili zakona" obuhvaća npr. i službenike koji moraju biti umirovljeni. U slučaju da se prihvati prijedlog profesionalnog obavljanja poslova predsjednika i članova Etičkog povjerenstva, treba dodati i stavak (3) koji glasi: " Predsjednik i član Etičkog povjerenstva koji je razriješen na osobni zahtjev ili mu je istekao mandat, ima pravo povratka na odgovarajuće poslove na kojima je radio prije imenovanja." | Nije prihvaćen | Pojam prestanka službe „po sili zakona“ podrazumijeva prestanak službe službenika prema posebnim zakonima (taksativno navedenim slučajevima), npr. u državnim i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kako se odredbe zakona primjenjuju na cjelokupni javni sektor, u kojem se u pojedinim tijelima javne vlasti u slučaju prestanka rada primjenjuje Zakon o radu i na temelju njega donijeti podzakonski propisi, prijedlog se ne prihvaća. Također nije prihvaćen prijedlog profesionalnog obavljanja poslova predsjednika i člana Etičkog povjerenstva, pa se ne prihvaća da predsjednik i član Etičkog povjerenstva ima pravo povratka na odgovarajuće poslove na kojima je radio prije imenovanja. |
| 51 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 32. | U stavku (1), iza alineje treće dodaje se nova alineja koja glasi: „- imenuje povjerenike za etiku“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog da Etičko povjerenstvo imenuje povjerenike za etiku. |
| 52 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 25. | Pod uvjetom da se prihvati prijedlog profesionalnog obavljanja poslova povjerenika, predlažem izmjenu članka 25. na sljedeći način: Članak 25. (1) Za obavljanje poslova povjerenika utvrđuje se poseban koeficijent složenosti poslova prema kojem se povjereniku utvrđuje plaća. Odluku o koeficijentu složenosti poslova donosi Vlada. (2) Iznimno, povjerenik koji poslove povjerenika obavlja uz poslove svog radnog mjesta ima pravo na naknadu. Odluku o visini naknade donosi Vlada. Također, čelnik tijela ne smije odlučivati o pravima povjerenika za etiku, niti imati pravo imenovati ga, naprosto iz razloga što i čelnik tijela postaje osoba koju se može prijaviti Etičkom povjerenstvu. | Nije prihvaćen | Obzirom da se ne prihvaća prijedlog profesionalnog obavljanja poslova povjerenika, ne može se prihvatiti prijedlog da se za obavljanje poslova povjerenika utvrđuje poseban koeficijent složenosti poslova prema kojem se povjereniku utvrđuje plaća. |
| 53 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 24. | Pod uvjetom da se prihvati prijedlog da povjerenici poslove iz ovoga Zakona obavljaju profesionalno, u članku 24. trebalo bi dodati novi stavak (3) koji glasi: „Povjerenik koji je razriješen na osobni zahtjev, ima pravo povratka na odgovarajuće poslove na kojima je radio prije imenovanja.“ | Nije prihvaćen | Člankom 22. stavkom 1. alinejom 7. Nacrta prijedloga Zakona propisuju se poslovi povjerenika te je ocjena predlagatelja, uzimajući u obzir analizu pritužbi u tijelima državne uprave na proteklim godišnjim razinama, da povjerenik za etiku uz redovne poslove može obavljati i poslove povjerenika, s time da, sukladno članku 26. stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona, na zahtjev povjerenika, čelnik tijela javne vlasti dužan ga je osloboditi dijela redovnih poslova, razmjerno vremenu koje je potrebno za obavljanje poslova iz članka 22. stavka 1. Zakona. |
| 54 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 22. | Kako bi mogao učinkovito raditi svoj posao, povjerenik bi poslove povjerenika treba obavljati profesionalno. Obzirom da predlagatelj nije iznio informaciju o problemima s kojima se povjerenici suočavaju u svom radu, drugi izvori (Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti funkcioniranja etičke infrastrukture u tijelima državne uprave 2013.) ukazuju da je obavljanje poslova povjerenika uz poslove svoga radnog mjesta preveliko opterećenje. Smatram boljim rješenjem ako povjerenici profesionalno obavljaju poslove iz ovoga Zakona, stoga predlažem izmjenu članka 22. na sljedeći način: U članku 22. iza alineje prve dodaje se nova alineja koja glasi: - predlaže čelniku tijela javne vlasti mjere i rješenja uočenih nepravilnosti. U alineji 7. riječ: „pritužbama“ zamjenjuje se riječju: „radu“, a riječi: "središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose" zamjenjuju se riječima: "Etičkom povjerenstvu". Stavak (2) mijenja se i glasi: „Povjerenik poslove povjerenika obavlja profesionalno. Iznimno, povjerenik poslove povjerenika može obavljati uz poslove svog radnog mjesta: - ako ima zamjenika, - ako je imenovano više povjerenika, - uz pismeni pristanak povjerenika.“ | Nije prihvaćen | ODGOVOR: Člankom 22. stavkom 1. alinejom 7. Nacrta prijedloga Zakona propisuju se poslovi povjerenika te je ocjena predlagatelja, uzimajući u obzir analizu pritužbi u tijelima državne uprave na proteklim godišnjim razinama, da povjerenik za etiku uz redovne poslove može obavljati i poslove povjerenika, s time da, sukladno članku 26. stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona, na zahtjev povjerenika, čelnik tijela javne vlasti dužan ga je osloboditi dijela redovnih poslova, razmjerno vremenu koje je potrebno za obavljanje poslova iz članka 22. stavka 1. Zakona. Nadalje, prema čl. 40. izrada i objava na mrežnim stranicama izvješća o podnesenim pritužbama na neetično postupanje zaposlenika u javnom sektoru spada u nadležnost Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a ne Etičkog povjerenstva. |
| 55 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 20. | U članku 20. riječi „Čelnik tijela javne vlasti“ zamjenjuju se riječima „Etičko povjerenstvo“. | Nije prihvaćen | O pravima i obvezama zaposlenika, temeljem posebnog zakona, odlučuje čelnik tijela. Stoga imenovanje povjerenika za etiku ne može biti ovlast Etičkog povjerenstva. |
| 56 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 19. | Povjerenik koji ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti nije osoba s 3 godine radnog iskustva. Smatram potrebnim propisati duže vrijeme radnog iskustva u tijelu javne vlasti, kao i nužnost visoke stručne spreme. Članak 19. (1) Povjerenikom može biti imenovan zaposlenik koji ispunjava sljedeće uvjete: - ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij - ima najmanje 10 godina radnog iskustva u tijelu javne vlasti u kojem je zaposlen - ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti - ima primjeren odnos prema radu - kojemu nije izrečena kazna za disciplinsku odgovornost sukladno posebnom zakonu i drugim propisima donesenim na temelju zakona - nije osuđivan za kaznena djela i protiv kojega se ne vodi kazneni postupak. (2) Ako tijelo javne vlasti nema zaposlenih koji udovoljavaju uvjetima za imenovanje povjerenika, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 17. stavka 3. | Nije prihvaćen | Uvjeti za imenovanje povjerenika za etiku propisani su člankom 19. Nacrta prijedloga zakona i to da povjerenikom može biti imenovan zaposlenik koji ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti, ima primjeren odnos prema radu, ima najmanje tri godine radnog iskustva, kojemu nije izrečena kazna za disciplinsku odgovornost sukladno posebnom zakonu i drugim propisima donesenim na temelju zakona, nije osuđivan za kaznena djela i protiv kojega se ne vodi kazneni postupak. Navedeni uvjeti propisani su kumulativno te osiguravaju da će imenovani povjerenik za etiku obavljati poslove utvrđene Nacrtom prijedloga zakona. |
| 57 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 18. | Tražeći informaciju tko je povjerenik za etiku u državnom tijelu u kojem ja radim utvrdila sam da je to puno lakše googlajući, nego pronaći na službenoj stranici tijela. Vodeći se svojim iskustvom, pretpostavljam da je slično i u drugim tijelima javne vlasti pa predlažem da se odredbe članka 18. izmijene na sljedeći način: Članak 18. (1) Odluku o imenovanju povjerenika iz članka 17. ovoga Zakona Etičko povjerenstvo dostavlja čelniku tijela javne vlasti, u roku od 15 dana od dana imenovanja. (2) O imenovanju povjerenika čelnik tijela javne vlasti dužan je obavijestiti sve zaposlenike tijela javne vlasti na način koji će zaposlenicima nedvojbeno osigurati punu informaciju o povjereniku i pravima koja pred povjerenikom mogu ostvariti. | Nije prihvaćen | O pravima i obvezama zaposlenika, temeljem posebnog zakona, odlučuje čelnik tijela. Stoga imenovanje povjerenika za etiku ne može biti ovlast Etičkog povjerenstva. Člankom 43., stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisano je da su tijela javne vlasti dužna istaknuti podatke o povjereniku za etiku na mrežnoj stranici i oglasnoj ploči te u službenim prostorijama na vidnom mjestu. |
| 58 | Jasna Martinec | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 17. | Obzirom da se ovaj zakon odnosi i na čelnike tijela javne vlasti, dakle i na čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nedopustivo je da odabir povjerenika za etiku ostane u njihovim rukama. Tako se značajno otežava poštivanje niza načela utvrđenih ovim zakonom - načela nepristranosti, učinkovitosti i odgovornosti za rezultate, transparentnosti, zabrane zlouporabe položaja i ovlasti, kolegijalnosti.. Također, treba uzeti u obzir iskustva povjerenika, što predlagatelj nije učinio, i na temelju prikupljenih informacija utvrditi kako čelnik odlučuje o tome koji zaposlenik može biti povjerenik za etiku, može li zaposlenik to odbiti, ima li takvih slučajeva, kakve su posljedice i slično. Isto tako, ovaj Zakon predviđa kaznu za čelnika tijela javne vlasti koji bez opravdanog razloga ne imenuje povjerenika za etiku. Stoga ne bi trebalo postojati rješenje neopravdanog izostanka imenovanja povjerenika, kako to predviđa stavak 3. Predlažem da se članak 17. izmijeni na sljedeći način: Članak 17. (1) Povjerenika imenuje Etičko povjerenstvo, na prijedlog čelnika tijela javne vlasti. Ovisno o ustrojstvu i potrebama tijela javne vlasti može se imenovati veći broj povjerenika. (2) Čelnik tijela javne vlasti će za povjerenika predložiti zaposlenika temeljem provedenog postupka izbora među zainteresiranim kandidatima. Na postupak izbora kandidata za povjerenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe o načinu objave i sadržaju internog oglasa. Stavak (2) postaje stavak (3). Stavak (3) briše se. Stavak (4) mijenja se i glasi: Dva ili više tijela javne vlasti s manje od po deset zaposlenika mogu sporazumno predložiti zajedničkog povjerenika ili temeljem sporazuma s tijelom javne vlasti koje ima imenovanog povjerenika predložiti zajedničkog povjerenika. | Nije prihvaćen | O pravima i obvezama zaposlenika, temeljem posebnog zakona, odlučuje čelnik tijela. Stoga imenovanje povjerenika za etiku ne može biti ovlast Etičkog povjerenstva. Nadalje, prema čl. 26. Nacrta prijedloga zakona čelnici tijela javne vlasti odgovorni su za upravljanje etikom u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture te prekršajno odgovaraju za povredu tog članka. Stoga je razvidno da će u okviru zakonom utvrđenih ovlasti, kao čelnici tijela nastojati imenovati povjerenika za etiku koji ispunjava uvjete za imenovanje (članak 19. Nacrta prijedloga zakona, između ostalog, propisuje uvjet za imenovanje - da ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti) i koji će efikasno i na zakonit način obavljati povjerene poslove povjerenika. Osim navedenog, člankom 17. Nacrta prijedloga zakona predviđeno je imenovanje povjerenika za etiku uz njegovu suglasnost. |
| 59 | Jasna Martinec | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU | Tekst Prijedloga zakona je u cijelosti manjkav. Sam po sebi ne donosi poboljšanja, što govori da predlagatelj nije uzeo u obzir dosadašnja iskustva povjerenika za etiku niti Etičkog povjerenstva. Naprosto se postojeće stanje pretače u zakonsku formu i ne koristi se prilika da se etički sustav u javnom sektoru poboljša, unaprijedi i omogući njegov daljnji razvoj. Prijedlog ne definira odnos povjerenika za etiku i Etičkog povjerenstva, a trebao bi. U ovom prijedlogu istaknuta je prevelika ovisnost povjerenika o čelniku tijela javne vlasti i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, što nikako ne bi smjelo biti. Prema logici stvari, povjerenici za etiku i Etičko povjerenstvo trebali bi biti samostalni i neovisni u svom radu, međusobno surađivati, izmjenjivati iskustva i spoznaje i na njima temeljiti nastojanja da se etički sustav unapređuje. Treba imati na umu da 12 od 15 članova Etičkog povjerenstva dolazi iz redova zaposlenika tijela javne vlasti pa je nužno da svoju dužnost obavljaju profesionalno, obzirom da odluke Etičko povjerenstvo donosi većinom svih članova. Takva odredba može značajno otežavati samostalnost i neovisnost Etičkog povjerenstva u radu. Problem samostalnosti i neovisnosti javlja se i u slučaju povjerenika za etiku ako uz poslove povjerenika obavlja i poslove svoga radnog mjesta, kao i predloženi način imenovanja povjerenika (imenuje ga čelnik TJV bez ikakve procedure). Predlagatelj mora u ocjeni stanja iznijeti informaciju o dosadašnjem radu povjerenika i Etičkog povjerenstva, s posebnim osvrtom na probleme oko imenovanja, suradnju s čelnikom tijela, utjecaj istovremenog obavljanja poslova povjerenika i poslova radnog mjesta, i slične informacije, kako bi se etički sustav u javnom sektoru, već kad se pokušava oformiti, uspostavio na najbolji mogući način. | Nije prihvaćen | Među članovima radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru nalaze se i članovi Etičkog povjerenstva i povjerenici za etiku, koji su prilikom izrade zakona, sukladno svojim iskustvima davali prijedloge i mišljenja. Povjerenik za etiku i Etičko povjerenstvo su tijela koja sudjeluju u promidžbi etike u tijelu javne vlasti i rješavaju etička pitanja zaposlenika i dužnosnika, pri čemu povjerenik za etiku, između ostalih poslova (čl. 22.) samostalno provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe na neetično ponašanje zaposlenika, dok Etičko povjerenstvo rješava etično ponašanje kao drugostupanjsko tijelo, a što je sve razrađeno kroz odredbe Nacrta prijedloga zakona. Temeljem njihovih ovlasti utvrđenim Nacrtom prijedloga zakona razvidno je da su ta tijela samostalna i neovisna u svom radu te da ne postoji problem neovisnosti i samostalnosti unatoč činjenici da se ti poslovi obavljaju uz poslove radnog mjesta na koje su povjerenici raspoređeni i što ih imenuju čelnici tijela. Prema čl. 26. Nacrta prijedloga zakona čelnici tijela javne vlasti odgovorni su za upravljanje etikom u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture te prekršajno odgovaraju za povredu tog članka, između ostalog i ako povjereniku ne osiguraju pretpostavke za učinkovito obavljanje poslova. |
| 60 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 41. | Vezano uz definiranje uvjeta za tajnika Etičkog povjerenstva koji obavlja stručne poslove za potrebe Etičkog povjerenstva, u čl. 41. st. 3. al.1. Nacrta Zakona, predlažemo da to bude osoba koja ima završen studij pravne ili upravne struke, jer smatramo da bi efikasnije i stručnije od drugih, obavljala poslove tajnika. Kao alternativu predlažemo izmjenu al.3. stavka 3. članka 41. tako da glasi „ima istaknute rezultate u području radnih i službeničkih odnosa“, kako bi se radi što uspješnijeg i stručnijeg obavljanja poslova osiguralo da kada tajnik/ca Etičkog povjerenstva nije pravne struke, ima istaknute rezultate u području radnih i službeničkih odnosa. Obzirom da je i etičkom povjereniku kao i članovima Etičkog povjerenstva Nacrtom Zakona zajamčena naknada za njihov rad, postavlja se pitanje što je sa naknadom tajniku kojem je isto administriranje rada Povjerenstva dodatni posao. | Djelomično prihvaćen | U članku 41. Nacrta prijedloga zakona iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: (4) Tajnik ima pravo na naknadu za obavljanje stručnih poslova za potrebe Etičkog povjerenstva koju određuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za službeničke odnose. U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća iz razloga što propisani uvjeti u stavku 3. članka 41. Nacrta prijedloga zakona u dovoljnoj mjeri osiguravaju stručan rad tajnika za potrebe Etičkog povjerenstva. |
| 61 | Gong | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 28. | Imajući na umu da je jedna od ključnih zadaća Etičkog povjerenstva utjecati na nestanak oblika ponašanja koje urušava povjerenje građana, smatramo da je iznimno korisno da se članovi vijeća suoče sa izvanjskom percepcijom etički dvojbenih situacija koje se događaju unutar sustava. Predstavnici organizacija civilnog društva, sindikata i akademske zajednice bi unutar Etičkog povjerenstva činili manjinu, no osigurali bi da u raspravi o etičkim dilemama bude prisutna argumentacija sazdana na izvanjskoj percepciji, odnosno na dojmu javnosti i građana. Etički sustavi se ne izgrađuju za njihove obveznike, već zbog građana i očuvanja njihova povjerenja u tijela javne vlasti. Osobe izvan sustava u daleko većoj mjeri mogu ponuditi ovu perspektivu, negoli službenici iz reda zaposlenika. Stoga je predloženo povećanje broja članova Etičkog povjerenstva iz redova organizacija civilnog društva s jednog na dva člana, te uvođenje nove kategorije članova – 2 predstavnika akademske zajednice. Predlaže se da dva člana Etičkog povjerenstva dolaze iz redova članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, samostalne i neovisne institucije koja ima razvijene u području integriteta osoba na javnim funkcijama i upravljanja sukobom interesa. Sudjelovanje predstavnika Povjerenstva u radu Etičkog povjerenstva osiguralo bi se da se etička infrastruktura za službenike razvija u koherentno u odnosu na etičku infrastrukturu za državne dužnosnike. Predlažu se izmjene, na način da članak 28. glasi: Etičko povjerenstvo ima 17 članova, i to: - 9 članova iz reda zaposlenika tijela javne vlasti iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona - dva predstavnika sindikata i - dva predstavnika civilnog društva - dva predstavnika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa - dva predstavnika akademske zajednice. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu da se poveća broj članova Etičkog povjerenstva iz reda predstavnika civilnog društva (iz kojih redova se mogu izabrati i predstavnici akademske zajednice). Člankom 27. i 28. Nacrta prijedloga zakona sada se propisuje da je Etičko povjerenstvo neovisno i samostalno tijelo koje obavlja poslove određene ovim Zakonom, a sastoji se od 10 članova iz reda zaposlenika tijela javne vlasti iz članka 3. stavka 1. toga Zakona, dva predstavnika sindikata i tri predstavnika civilnog društva. U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća, obzirom da se ovaj Zakon primjenjuje na zaposlenike u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama i drugim tijelima koja imaju javne ovlasti, pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje se temeljem posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, dakle za cijeli javni sektor, opravdano je rješenje da članovi Etičkog povjerenstva u najvećem dijelu budu zastupljeni zaposlenici tih tijela. |
| 62 | Gong | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU, 2. TEMELJNA NAČELA | Predlažemo da se u popis temeljnih etičkih načela u obliku zasebnih članaka uvedu sljedeća načela: načelo očuvanja povjerenja građana, načelo izbjegavanja i upravljanja sukobom interesa, načelo supsidijarnosti. Načelo očuvanja povjerenja građana U izvršavanju svojih radnih obveza, zaposlenici su dužni voditi pažnju o očuvanju vlastite vjerodostojnosti i povjerenja građana, te moraju izbjegavati situacije koje narušavaju dojam objektivnosti i nepristranosti u radu. Načelo izbjegavanja i upravljanja sukobom interesa Tijela javne vlasti dužna su razvijati interne procedure na način koji reflektira postojanje obveze svih nositelja javnih funkcija da izbjegavaju sukob interesa, odnosno da sukobom interesa ispravno upravljanju. Načelo supsidijarnosti Tijela javne vlasti se potiču da kreiraju vlastite etičke sustave prilagođene specifičnim potrebama grane vlasti, sektora ili tijela javne vlasti, kroz kreiranje posebnih etičkih kodeksa i osnivanje samostalnih i neovisnih tijela zaduženih za njihovu provedbu. | Djelomično prihvaćen | Izvršena nadopuna čl. 5. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. Načelo zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana Članak 5. (1) Zaposlenik je odgovoran za savjesno obavljanje poslova na svom radnom mjestu radi zaštite javnog interesa i očuvanja povjerenja građana. (2) U obavljanju poslova zaposlenik je dužan paziti na očuvanje vlastite vjerodostojnosti i povjerenja građana te izbjegavati situacije koje narušavaju dojam objektivnosti i nepristranosti u radu. (3) U obavljanju poslova zaposlenik je dužan omogućiti građanima i drugim korisnicima ostvarivanje njihovih prava, vodeći računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude protivno javnom interesu. Načelo izbjegavanja i upravljanja sukobom interesa planira se urediti Etičkim kodeksom zaposlenika javnog sektora, kao jednog od temeljnih načela ponašanja koje se utvrđuje tim kodeksom, obzirom da izbjegavanje i upravljanje sukob interesa predstavlja smjernice ponašanja zaposlenika, a koje pokazuju što se očekuje od njih kroz internalizaciju etičkih pravila. Propisivanje načela supsidijarnosti kao temeljno načelo nije prihvaćeno iz razloga što je kreiranje vlastitih etičkih sustava koji su prilagođeni specifičnim potrebama grane vlasti, sektora ili tijela javne vlasti previđeno u članku 15. stavku 2. Nacrta prijedloga Zakona, kojim se propisuje da kada posebnosti pojedinog tijela javne vlasti to zahtijevaju, čelnik tijela javne vlasti može, uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva, donijeti poseban etički kodeks za zaposlenike tog tijela javne vlasti. |
| 63 | Gong | 2. TEMELJNA NAČELA , Poštivanje temeljnih etičkih načela | Budući da je jedan od ciljeva svakog etičkog sustava očuvanje povjerenja, predlažemo uvrštavanje „načela očuvanja povjerenja građana“ u popis temeljnih etičkih načela. Također, imajući na umu obveznici ovog zakona moraju detektirati i upravljati vlastitim sukobom interesa, kako bi očuvali vlastitu nepristranost i zaštitili javni interes, predlažemo da se u popis temeljnih etičkih načela uvrsti i „načelo izbjegavanja i upravljanja sukobom interesa“. Naposljetku, imajući na umu da je cilj zakona izgradnja koherentne etičke infrastrukture na razini sektora ili tijela, predlažemo uvrštavanje "načela supsidijarnosti". Na ovaj način se dodatno šalje jasna poruka da se od tijela javne vlasti ne očekuje samo primjena zakona već i razvoj etičke infrastrukture na razini institucija, sektora ili posebnih kategorija tijela javne vlasti. | Djelomično prihvaćen | Članak 5. je nadopunjen odredbom o očuvanju povjerenja građana. Načelo izbjegavanja i upravljanja sukobom interesa planira se urediti Etičkim kodeksom zaposlenika javnog sektora, kao jednog od temeljnih načela ponašanja koje se utvrđuje tim kodeksom, obzirom da izbjegavanje i upravljanje sukobom interesa predstavlja smjernice ponašanja zaposlenika, a koje pokazuju što se očekuje od njih kroz internalizaciju etičkih pravila. Propisivanje načela supsidijarnosti kao temeljno načelo nije prihvaćeno iz razloga što je kreiranje vlastitih etičkih sustava koji su prilagođeni specifičnim potrebama grane vlasti, sektora ili tijela javne vlasti previđeno u članku 15. stavku 2. Nacrta prijedloga Zakona, kojim se propisuje da kada posebnosti pojedinog tijela javne vlasti to zahtijevaju, čelnik tijela javne vlasti može, uz prethodnu suglasnost Etičkog povjerenstva, donijeti poseban etički kodeks za zaposlenike tog tijela javne vlasti. |
| 64 | Ured pučke pravobraniteljice | 4. INSTITUCIONALNI OKVIR, Članak 25. | U odnosu na čl. 25. Nacrta Zakona kojim se propisuje da povjerenik ima pravo na novčanu naknadu za obavljanje poslova povjerenika, podržavamo takav prijedlog kao i da se visina naknade utvrđuje odlukom Vlade. | Primljeno na znanje | Sukladno članku 25. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona odluku o visini naknade utvrđuje Vlada. |
| 65 | Ured pučke pravobraniteljice | 2. TEMELJNA NAČELA , Članak 12. | U članku 12. Nacrta Zakona nije sasvim jasno što se podrazumijeva pod „svim oblicima komunikacije na društvenim mrežama“, odnosno, koliko se predloženom odredbom zadire u sferu zaštite privatnosti zaposlenika kao jednog od univerzalnog i temeljnog ljudskog prava, pa predlažemo odredbu pojasniti. | Primljeno na znanje | Temeljno načelo odgovornosti i uzornog ponašanja navedeno u članku 12. Nacrta prijedloga zakona odnosi se na oblik primjerenog ponašanja vezanog za obavljanje poslova zaposlenika te je pritom zaposlenik dužan čuvati osobni ugled i ugled tijela javne vlasti kada iznosi stavove tijela u kojem je zaposlen ili kada iznosi osobne stavove koji su povezani sa poslovima tijela prilikom obraćanja javnosti svim sredstvima i oblicima komunikacije. Navedena odredba ne odnosi se na privatnu komunikaciju zaposlenika na društvenim mrežama. |
| 66 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU | U obrazloženju dostavljenom uz Nacrt prijedloga zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru (dalje u tekstu: Nacrt Zakona), navodi se da u Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstveni pravni okvir etičkog sustava vrijednosti i jedinstveni standardi ponašanja zaposlenika u obavljanju poslova i službenih dužnosti u cjelokupnom javnom sektoru, zbog čega se predlaže izgradnja jedinstvenog pravnog okvira s ciljem jačanja etičkog sustava vrijednosti na svim razinama tijela javne vlasti odnosno u cjelokupnom javnom sektoru. Nacrtom Zakona posebno se ističe potreba utvrđivanja temeljenih etičkih načela kao jedinstvenih standarda ponašanja zaposlenika svih tijela javne vlasti (TJV) koji obavljaju poslove javnog sektora kao i to da bi ovim zakonom po prvi puta bili obuhvaćeni i dužnosnici TJV ali i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U postupku savjetovanja s javnošću, osim primjedbi na predložena rješenja, posebno se moli mišljenje o tome da li je predloženi pravni okvir za zaposlene u cjelokupnom javnom sektoru dostatan normativni preduvjet za uspostavu poželjnog ponašanja u javnom djelovanju i pružanju javnih usluga građanima. Kao osnovnu primjedbu ističemo nedovoljno obrazloženje uz Nacrt Zakona, osobito jer isto ne sadrži pregled i kritički osvrt na višegodišnji rad Etičkog povjerenstva za državne službenike, etičkih povjerenstava u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, etičkih povjerenstava u javnim službama osnovanih temeljem posebnih zakona u javnim službama ili etičkih povjerenstava čiji rad se temelji na kodeksima strukovnih udruženja. Vremenski rok od mjesec dana ostavljen za e-Savjetovanje, nije dovoljan za prikupljanje primjedbi i mišljenja svih zainteresiranih dionika kako bi se predložilo kvalitetno i sveobuhvatno zakonsko rješenje za uspostavu poželjnog ponašanja u javnom djelovanju i pružanju javnih usluga građanima Tijekom rada na pritužbama u kojima su nam se državni službenici obraćali ukazujući na nedovoljnu stručnost, neprofesionalnost i pristranost povjerenika za etiku (dalje u tekstu: povjerenik), te na neispitivanje osnovanosti pritužbi od strane povjerenika u propisanom roku, primijetili smo manjkavosti u odredbama važećeg Etičkog kodeksa državnih službenika (dalje u tekstu: važeći Etički kodeks) koje se predlaže otkloniti Nacrtom Zakona. Važećim Etičkim kodeksom nije propisano da državni službenik kojega čelnik tijela svojom odlukom imenuje povjerenikom, uživa povjerenje drugih državnih službenika, iz čega proizlazi da je dovoljno da isti uživa samo povjerenje čelnika tijela, što se u praksi, nerijetko događalo i predstavljalo opravdani razlog za sumnju u nepristranost povjerenika. Kako važeći Etički kodeks ne propisuje da je za donošenje odluke o imenovanju povjerenika potrebna njegova suglasnost, tj. suglasnost državnog službenika kojega čelnik tijela namjerava imenovati, događalo se da državni službenik bez svoje suglasnosti, odnosno protiv svoje volje bude imenovan povjerenikom, pa zbog toga nema volje niti želje obavljati poslove koje sukladno važećem Etičkom kodeksu treba obavljati. Nadalje, nesporno je da kao i svi ostali državni službenici, tako i povjerenici, mogu biti duže opravdano odsutni sa svojeg radnog mjesta, no budući da važeći Etički kodeks ne propisuje obvezu čelniku tijela da imenuje zamjenika povjereniku za etiku, to je u praksi značilo da u slučaju duže odsutnosti povjerenika za etiku, pritužbu zbog povreda važećeg Etičkog kodeksa nije imao tko razmatrati. | Primljeno na znanje | Pravni okvir koji uređuje etično ponašanje u javnom sektoru čine Zakon o državnim službenicima i Etički kodeks državnih službenika, te drugi propisi i pravila koja se dijelom odnose na primjenu pravila etičnog ponašanja u javnom sektoru. To su Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, Zakon o sprječavanju sukoba interesa , Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine te Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine Državni ured za reviziju Republike Hrvatske obavio je u 2013 reviziju učinkovitosti funkcioniranja etičke infrastrukture u tijelima državne uprave te je u svom izvješću, kao jednu od mjera predložio poduzimanje aktivnosti vezanih uz izradu pravnog okvira kojim bi se utvrdili i jasno definirali visoki etički standardi te definiralo značenje pojedinih pojmova vezanih uz etiku u javnom sektoru te postavio okvir za donošenje etičkih kodeksa vezanih uz pojedine dijelove javnog sektora s obzirom na njihove posebnosti. Pored navedenog, Ministarstvo uprave u okviru svog djelokruga, u proteklim godinama pratilo je primjenu odredaba Etičkog kodeksa državnih službenika i svake godine na svojim mrežnim stranicama objavljivalo izvješće o podnesenim pritužbama i radu etičkih povjerenika i Etičkog povjerenstva, izradilo analizu te je i provelo anketu u javnom sektoru o postojanju etičke infrastrukture u tijelima javne vlasti. Slijedom navedenog, predložilo je mjeru izrade normativnog okvira za uspostavu etičkog sustava u javnoj upravi, odnosno donošenje zakona kojim će se propisati obveza uspostave etičkog sustava i način njegove provedbe u javnoj upravi u Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2017. do 2020. godine i u Akcijskom planu za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje 2015. do 2020. godine, mjeru donošenje Zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru, kojim bi se uspostavio etički sustav i način njegove provedbe u javnom sektoru. Također napominjemo da je Nacrtom prijedloga zakona predložen novi institucionalni okvir za izgradnju etičke infrastrukture u javnom sektoru koji se razlikuje od odredaba Etičkog kodeksa za državne službenike i to upravo po onim pitanjima koji su se u praksi pokazali dvojbenim i nedostatnim u području primjene etike za državne službenike. U odnosu na imenovanje povjerenika za etiku i davanja suglasnosti od strane zaposlenika za njegovo imenovanje navodimo da sukladno članku 17. i 18. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona čelnik tijela donosi odluku o imenovanju povjerenika za etiku u kojoj se moraju navesti zakonom propisani uvjeti za imenovanje, pa tako i suglasnost imenovanog povjerenika.Također navodimo da je člankom 19. propisan uvjet za imenovanje povjerenika za etiku da zaposlenik " ima povjerenje i ugled u tijelu javne vlasti", pod kojim uvjetom se podrazumijeva da taj ugled i povjerenje ima kod zaposlenih u javnom tijelu, ali i šire, npr. povjerenje i ugled koji je ostvario svojim radom i primjerenim ponašanjem kod korisnika usluga odnosno građana. Dužnost imenovanja zamjenika povjerenika propisana je člankom 17. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona, s time da sukladno stavku 1. čelnik tijela , ovisno o ustrojstvu i potrebama tijela javne vlasti, može imenovati veći broj povjerenika za etiku. |
| 67 | Sara Jakupis | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU | Pokušati urediti etički sustav u javnom sektoru je hvalevrijedan posao. Međutim, ostat će mrtvo slovo na papiru sve dok se ne uredi platni sustav u javnom sektoru. Naime, već postoje etički kodeksi koji nisu zaživjeli ili su samo djelomično primjenjivi. Zaposlenici u javnom sektoru su već ionako nisko plaćeni i često zakinuti i u svojim pravima. Zbog toga je i javni sektor neučinkovit. Ne poštuje se niti će se poštovati načelno nepristranosti kao i načelo odgovornosti. U javnom sektoru vrlo često (uz vrlo rijetke iznimke) osobe se zapošljavaju preko veze, dakle prisutan je nepotizam. Nedostaje stručnosti i profesionalnosti. Teško da će ovaj zakon zaživjeti u svojoj punini. Radi se o kozmetičkom zahvatu koji neće utjecati na smanjenje korupcije i mita u javnom sektoru. | Primljeno na znanje | U Republici Hrvatskoj još nije uspostavljena jedinstvena etička infrastruktura i doneseni propisi koji određuju temeljne etičke vrijednosti i etička načela za zaposlenike u cjelokupnom javnom sektoru. Donošenjem Zakona o etičkom sustavu u javnom sektoru upravo se želi jasno utvrditi koji su oblici etičnog ponašanja prihvatljivi odnosno koji oblici ponašanja nisu prihvatljivi, kao što su situacije nepotizma, pogodovanja drugom ili vlastitom probitku zaposlenika, sukob interesa te osiguralo poštivanje etičkih vrijednosti i primjenu etičkih načela prilikom obavljanja poslova zaposlenika u javnom sektoru. Etičke vrijednosti i primjenu etičkih načela nužno je razvijati, provoditi i nadzirati, a sve sa ciljem jačanja učinkovitosti, stručnosti i profesionalnosti javnog sektora. Stoga je nužno uspostaviti odgovarajući zakonodavni okvir za primjenu etičkih načela u javnom sektoru kao pozitivan korak u podizanju integriteta zaposlenika. |
| 68 | Karmen Licitar | OPĆE ODREDBE, Primjena Zakona | Načela navedena u Prijedlogu ovog Zakona već su prisutna u Etičkom kodeksu državnih službenika, s preporukom da se primjenjuje u lokalnim samoupravama! No, nije zaživjelo. Ministarstvo uprave je osobi koja je obavljala službeničke poslove 18 god., bez položenog stručnog ispita, 2015. polaganje istog odobrilo. (osoba nije bila oslobođena polaganja temeljem drugih pozitivnih propisa). Ista još dovede kći na općinsku blagajnu, temeljem Ugovora o djelu, zamislite!!! Dođeš u općinske prostorije, u jednoj sobi mama, u drugoj kći, ostaješ zbunjen, misliš da si im došao u kućni posjet! Naravno, kad to prijavim nadležnim tijelima, potpisano naravno, i opet dođem u općinske prostorije, nitko ne otpozdravlja. Zaključak ovog primjera je, opet u Jambovom stilu: -"ko je jamija, jamija je!"A sankcije!? Ništa!!! Tu je problem! Moj konkretan komentar ovog Prijedloga bi bio "PROVODIMO GA!" | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se institucionalni okvir za jačanje etičkog sustava na svim razinama javnih tijela te se predlaže da se u svim tijelima javne vlasti imenuje povjerenik za etiku i osnivanje Etičkog povjerenstva zaposlenih u javnom sektoru, njihova nadležnost i način rada te sastav, uvjeti i postupak imenovanja i razrješenja njihovih članova. Zakonom se predlaže da se etičke vrijednosti, načela i pravila ponašanja zaposlenika utvrđuju Etičkim kodeksom zaposlenika u javnom sektoru, kojeg donosi Etičko povjerenstvo zaposlenih u javnom sektoru. Nadalje, ovim Zakonom uređuje se i provedba postupka utvrđivanja osnovanosti podnesenih pritužbi na ponašanje zaposlenika i čelnika javnog tijela, način podnošenja pritužbi te prekršajna odgovornost čelnika tijela javne vlasti za povrede odredaba Zakona i Etičkog kodeksa. Sankcije za povredu zakona nisu propisane Nacrtom prijedloga zakona jer o njima odlučuju čelnici tijela odnosno druga nadležna tijela sukladno posebnim zakonima, propisima donesenim na temelju tih zakona ili internim aktima. |
| 69 | Grga K | PRIJEDLOG ZAKONAO ETIČKOM SUSTAVU | Taj sustav ne postoji niti će postojati. Ogroman broj neodgovornih uhljeba opstaje iz razloga što su najneodgovorniji i najljeniji postavljeni na "kontrolnim točkama" kao što je npr. povjerenik za etiku. Osobno sam se uvjerio u to kad sam prijavio voditeljicu kat. ispostave u Crikvenici koja ne samo da ne obavlja većinu svojih radnih zadataka već niti ne dolazi na posao 3-4 dana u tjednu. Etičkom povjereniku u DGU sam prijavio brojne nepravilnosti, nemar i dolazak na posao, a sve potkrepljeno dokazima. Nakon što je izostalo bilo kakvo njegovo postupanje; o istom sam obavijestio voditeljicu pravnog odjela u DGU kao i ravnatelja DGU. Obavijesti - nula, reakcija - nula, efekt - nula. Navedena voditeljica (ne)radi ni danas na svom radno mjestu na kojem je po uredbi i radnim zadacima dužna biti, etički povjerenik je isti, voditeljica pravnih poslova u DGU je ista kao i ravnatelj u DGU. Sramota! Čemu ovi zakoni?! | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga zakona predviđena je mogućnost pritužbe na neetičko ponašanje povjerenika (čl. 47.) te mogućnost da Etičko povjerenstvo provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe na ponašanje dužnosnika, čelnika tijela javne vlasti i povjerenika i da odlučuje o pritužbi podnositelja zbog nepostupanja povjerenika za etiku u Zakonom predviđenom roku (čl. 32.). Pored navedenog ističemo da su sukladno čl. 26. Nacrta prijedloga zakona čelnici tijela javne vlasti odgovorni za upravljanje etikom u svrhu stvaranja trajne etične organizacijske kulture te prekršajno odgovaraju za povredu tog članka, a sve u cilju poštivanja i primjene odredaba predloženog zakona i uspostavljanja etičkih vrijednosti u svim tijelima javnog sektora. |