Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI članak 10. ZOR U članku 10 Zakona o radu stavak 3. predlaže se izmijeniti na način da se iza riječi „društvima“, dodaju riječi „odnosno u povezani obrt“. Obrazloženje: Stavkom 3. članka 10. Zakona o radu omogućeno je privremeno ustupanje radnika u povezano društvo, što se prosuđuje prema Zakonu o trgovačkim društvima. Zakonska odredba nije dovoljno jasna tj. teško je iz nje razaznati na koji način poslodavci koji su fizičke osobe tj. obrtnici mogu provesti privremeno ustupanje radnika i kome. Stoga se predlaže odredbu dopuniti na način da se jasno propiše da se privremeno ustupanje radnika odnosi jednako na sve poslodavce. U suprotnome, restriktivnim tumačenjem važeće zakonske odredbe, obrtnici bi mogli biti dovedeni u nejednak položaj s društvima koja su pravne osobe. Nije prihvaćen Polazeći od prethodno iznesenih načelnih razloga, podneseni komentar je odbijen. U smislu navedenih zaključaka i odluke o opsegu normativnog djelovanja, a u odnosu na komentar i prijedlog izmjene odredbe članka 10. Zakona o radu, kojom bi se opseg normativnog djelovanja proširio, stručni nositelj izrade propisa odbio je prijedlog podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja).
2 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI članak 34. ZOR U članku 34. stavak 4. Zakona o radu predlaže se dopuniti te iza riječi „razloga“ dodati zarez i riječi „a u slučaju prestanka obrta odjavom može se izvanredno otkazati“. Obrazloženje: Člankom 112. Zakona o radu propisani su načini prestanka ugovora o radu, te se točkom 2. stavka 1. propisuje prestanak zbog smrti poslodavca fizičke osobe ili prestanka obrta po sili zakona, a to isto propisano je i stavkom 3. članka 34. koji uređuje zabranu otkazivanja ugovora o radu za vrijeme trudnoće i korištenja rodiljnih i roditeljskih prava. Nastavno, stavkom 4. predviđena je mogućnost otkaza i u slučaju likvidacije poslodavca, ali samo redovitim otkazom. Pri tome nije uzeta u obzir specifičnost obrtnika kao fizičkih osoba, odnosno činjenica da sukladno Zakonu o obrtu, obrt može prestati i odjavom, a ne samo po sili zakona. Kod takvog prestanka obrta prestaje poslovanje poslodavca pa je upitno kako provesti redoviti otkaz ugovora o radu iz poslovnih razloga, odnosno kako ispuniti obvezu otkaznog roka nakon što poslodavac više ne postoji jer je brisan iz obrtnog registra. U praksi nije uvijek moguće za takve situacije postići sporazum radnika i poslodavca. Stoga predlažemo i ovu situaciju riješiti na način da Zakon prestanak obrta odjavom prepozna kao razlog zbog kojeg nastavak radnog odnosa nije moguć tj. kao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu. Nije prihvaćen Polazeći od prethodno iznesenih načelnih razloga, podneseni komentar je odbijen. U smislu navedenih zaključaka i odluke o opsegu normativnog djelovanja, a u odnosu na komentar i prijedlog dopune odredbe članka 34. Zakona o radu, kojom bi se opseg normativnog djelovanja proširio, stručni nositelj izrade propisa odbio je prijedlog podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja).
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI članak 66. ZOR U članku 66. Zakona o radu predlaže se izmijeniti stavak 6. na način da se riječ „pedeset“ zamijeni riječima „pedeset šest“. Obrazloženje Ovim člankom uređuje se raspored radnog vremena u nejednakom trajanju te se stavkom 6. određuje pravilo da nejednako raspoređeno radno vrijeme može trajati do najviše pedeset sati tjedno, uključujući prekovremeni rad, a stavkom 7. za slučaj kad je to ugovoreno kolektivnim ugovorom i do šezdeset sati tjedno. Kako obrtnici kao najmanji poslodavci nemaju sklopljene kolektivne ugovore, te ih primjenjuju samo ako je donesena odluka o proširenoj primjeni granskog kolektivnog ugovora, to su ovakvom odredbom u nepovoljnijem položaju u odnosu na velike poslodavce. Kako bi se položaj malih poslodavaca u odnosu na velike barem približno izjednačio, predlaže se povećati broj sati koje radnik smije tjedno raditi u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena. Nije prihvaćen Polazeći od prethodno iznesenih načelnih razloga, podneseni komentar je odbijen. U smislu navedenih zaključaka i odluke o opsegu normativnog djelovanja, a u odnosu na komentar i prijedlog izmjene odredbe članka 66. Zakona o radu, kojom bi se opseg normativnog djelovanja proširio, stručni nositelj izrade propisa odbio je prijedlog podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja).
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI članak 115. ZOR Članak 115. Zakona o radu predlaže se dopuniti novim stavkom 5. koji glasi: „(5) Poslodavac koji zapošljava pet ili manje radnika može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.“ Stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7. Obrazloženje: Prijedlog se temelji na činjenici da između malih i velikih poslodavaca postoji bitna razlika u gospodarskoj snazi i bitno različiti organizacijski i administrativni kapaciteti u svezi s udovoljavanjem postupovnim i drugim zahtjevima pri otkazivanju ugovora o radu. Predloženom izmjenom postiglo bi se znatno administrativno opterećenje obrtnika kao malih poslodavaca, koji bi mogli jednostavnije i samostalno, bez korištenja skupih usluga vanjskih stručnjaka provesti odluku o otkazu. Takvo rasterećenje bilo bi u skladu s Vladinim Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a ujedno i sa aktima i programima Europske unije. Predložena promjena ne bi utjecala na obvezu da se otkaz može dati isključivo u pisanom obliku te na obvezu omogućiti radniku otkazni rok i isplatiti otpremninu (ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na otpremninu), kao niti na pravo radnika za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava. U slučaju eventualnog spora trebat će dokazati razloge otkaza. Nije prihvaćen Polazeći od prethodno iznesenih načelnih razloga, podneseni komentar je odbijen. U smislu navedenih zaključaka i odluke o opsegu normativnog djelovanja, a u odnosu na komentar i prijedlog dopune odredbe članka 115. Zakona o radu, kojom bi se opseg normativnog djelovanja proširio, stručni nositelj izrade propisa odbio je prijedlog podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja).
5 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI općenito Postupak mirenja odnosno medijacije, uređen Zakonom o mirenju („Narodne novine“ br. 18/11). može biti učinkovita alternativa sudskim postupcima, jer se rješenje spora među strankama može ostvariti znatno brže i jednostavnije. Postignuta nagodba s klauzulom ovršnosti ima istu snagu kao i sudska odluka. Stoga se predlaže Zakonom o radu općenito za sporove između poslodavca i radnika propisati obvezu pokušaja mirenja, kako bi se dio postupaka riješio mirnim putem, uz manje troškove i brže, što je korisno za obje strane. Nije prihvaćen Podneseni komentar kojim se predlaže propisivanje novih obveza subjekata radnog odnosa, odbijen je zbog slijedećih, načelnih razloga: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je na temelju Godišnjeg plana normativnih aktivnosti za 2017., kao stručni nositelji izrade propisa inicirao normativni postupak izrade Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, u cilju pravovremene implementacije Direktive (EU) 2015/1794, a vezano za prava radnika – pomoraca. Stručni nositelj izrade propisa je, sukladno rezultatima postupka procjene učinaka propisa, u suradnji i uz suglasnost socijalnih partnera, odredio opseg normativne intervencije u opći propis o radu, na način, da se u Zakon prvenstveno prenesu zahtjevi predmetne Direktive (EU) te da se od iznesenog stava o planiranom opsegu i cilju normativne intervencije iznimno odstupi, u cilju omogućavanja provedbe Zakona o radu i pravilne primjene radnopravnog instituta suodlučivanja radničkog vijeća, odnosno nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća/sindikata, i to dodatnom izmjenom i dopunom članka 151. Zakona o radu. Dakle, stav stručnog nositelja izrade propisa i predstavnika radne skupine za izradu Nacrta prijedloga propisa je da se u ovoj fazi, ne utvrđuju novi normativni ciljevi niti započinju rasprave o mogućim izmjenama i dopunama ostalih odredbi važećeg Zakona o radu. U smislu navedenih zaključaka i odluke o opsegu normativnog djelovanja, stručni nositelj izrade propisa odbio je prijedlog podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja).
6 Sanja Potlimbrzović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, Članak 3. NE vidim kako ovo ide na korist radniku? Nije prihvaćen Podneseni komentar podnositelja je nejasan. Uz pretpostavku da se komentar odnosi na članak 151. Zakona o radu, kojim je propisana zaštita od otkaza posebnih kategorija radnika, a u cilju da se tim komentarom iznesu dvojbe o korisnosti važeće zakonske odredbe u odnosu na radnika, napominjemo da to nije predmetom rasprave ovoga normativnog postupka, pa se komentaru odbija.
7 VEDRAN ŠULENTIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, Članak 4. Predlažem uvrstiti i Povjerenike za zaštitu na radu, slično kao i gore. Nije prihvaćen Podneseni komentar podnositelja(pretpostavljamo na članak 151. stavka 1. točke 4. Zakona o radu, a ne članka 4. Zakona) vezano za proširenje kruga osoba za koje je potrebna suglasnost radničkog vijeća o otkazu, je odbijen, i to prvenstveno zbog načelnog razloga o opsegu normativnog djelovanja, a također i zbog činjenice da je zaštita djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu uređena Zakonom o zaštiti na radu.
8 VEDRAN ŠULENTIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, Članak 3. Predlažem u zaštićene skupine radnika uvrstiti i Povjerenike radnika za zaštitu na radu(ukoliko to nisu iste osobe kao i članovi Radničko vijeća i sindikalni povjerenici. Nije prihvaćen Podneseni komentar podnositelja(pretpostavljamo na članak 151. stavka 1. točke 3. Zakona o radu, a ne članka 3. Zakona) vezano za proširenje kruga osoba za koje je potrebna suglasnost radničkog vijeća o otkazu, je odbijen, i to prvenstveno zbog načelnog razloga o opsegu normativnog djelovanja, a također i zbog činjenice da je zaštita djelovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu uređena Zakonom o zaštiti na radu.
9 Tomislav Pavošević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU, Članak 3. Članak 151. ZOR, Stavak 1., Točka 4.: Postojeći prijedlog: - „4) otkazu radniku s navršenih šezdeset godina i starijem od šezdeset godina“ Predlažem da se doda odredba koja će spriječiti da se na izračunavanje datuma na koji je osoba navršila šezdeset godina života, preko Članka 8., Stavka 4. ZOR primjeni postupak za rokove iz Članka 300., Zakona o obveznim odnosima. Postupak za rokove ne uzima u obzir prvi dan događaja pa stoga preskače dan rođenja i ne može se primijeniti na računanje trajanja vremena! Prijedlog izmjene: - „4) otkazu radniku s navršenih šezdeset godina i starijem od šezdeset godina. Na određivanje datuma na koji je radnik navršio šezdeset godina života primjenjuje se matematički postupak za izračunavanje trajanja vremena i ne uzima se u obzir vrijeme rođenja radnika.“ Obrazloženje: Odredba Članka 151., Stavka 1., Točke 4. o otkazu starijem radniku neodoljivo podsjeća na moju prepisku zbog otkaza koji sam dobio na svoj šezdeseti rođendan. Možda nova formulacija „otkazu radniku s navršenih šezdeset godina i starijem od šezdeset godina“ sada uključuje otkaz na dan rođendana, međutim ipak ostavlja dvojbu jer sugerira da se moraju zadovoljiti oba uvjeta, da radnik ima navršenih šezdeset godina života i da je stariji od šezdeset godina. Po pravilu računanja rokova, opet će se dobiti da je radnik na svoj šezdeseti rođendan navršio šezdeset godina života, što je naravno krivo jer je šezdeset godina života navršio dan ranije, ali ne bi bio istovremeno i stariji od šezdeset godina. Ako ne postoji mogućnost da se u Zakon uvrsti odredba o načinu računanja trajanja vremena, možda bi rješenje bilo u formulaciji „otkazu radniku s navršenih šezdeset godina života“. Djelomično prihvaćen Komentar podnositelja (korisnika opcije e-savjetovanja) je razmotren te je prihvaćen u dijelu koji se odnosi na potrebu za jasnijim izričajem odredbe članka 151. stavka 1. točke 4. Zakona o radu, odnosno određenjem zaštićene kategorije osoba u odnosu na životnu dob.