Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za prijedlog Zakona o otocima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vladimir Šarunić   POVLASTICE U POTROŠNJI VODE Predlaže se uvođenje povlastice u potrošnji vode, kako za kategorije fizičkih osoba, tako i za obrtnike i pravne osobe. Primjera radi, na području Općine Sali isporuka vode se vrši iz vodonosca, cijena m3 za domaćinstva sa prebivalištem na otoku iznosi 19,54 HRK, a pravne osobe 107,58 HRK. Što se tiče vode iz autocisterne, cijena za jednu autocisternu (8,5m3) za domaćinstvo sa prebivaluištem na otoku iznosi 166,09 HKR, dok je za pravne osobe 861,31 HRK. Usporedbe radi, prosječna cijena isporuke pitke vode za kućanstva čiji nositelji imaju prebivalište na otocima u sustavu Grada Zadra iznosi 16,67 HRK/m3. Predlažem da fizičke osobe – obrti i pravne osobe koje imaju sjedište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju potrošnju vode po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode za gospodarstvo u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Također predlažem da fizička osoba – građanin koja pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu (iznajmljivači soba, apartmana, kuće za odmor i kampovi) koji ima prebivalište na otoku, a domaćinstvo se opskrbljuje vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaća vodu do 450 m3 ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Prijedlog je usmjeren na postizanje konkurentnih cijena iznajmljivanja smještaja na otocima u usporedbi sa istovrsnim uslugama na kopnenom dijelu. (2) Fizičke osobe – obrti i pravne osobe koje imaju sjedište na otoku, a opskrbljuju se vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaćaju potrošnju vode po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode za gospodarstvo u matičnoj obalno-otočnoj županiji. (3) Fizička osoba – građanin koja pruža ugostiteljske usluge u domaćinstvu (iznajmljivač) koji ima prebivalište na otoku, a domaćinstvo se opskrbljuje vodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, plaća vodu do 450 m3 ukupne godišnje potrošnje po domaćinstvu po cijeni koja je jednaka prosječnoj cijeni isporuke vode u matičnoj obalno-otočnoj županiji. Smatram kako bi u nacrt prijedloga novog Zakona o otocima trebalo unijeti pravni okvir europske politike razvoja otoka, koji je utemeljen na Lisabonskom sporazumu. Naime, predmetnim sporazumom je dogovoreno kako će EU osobito nastojati smanjiti razlike među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju, a među tim regijama posebna pozornost poklanja se područjima koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su otoci. Također, Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta je temeljem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka potvrdio posebnost otočnog područja, čije specifičnosti i potencijali zahtijevaju zajednički pristup strateškom i institucionalnom okviru EU za otoke. Prednje navedenom rezolucijom je donekle osporen dugogodišnji stav da su otoci toliko različiti da brigu o njima treba prepustiti državama članicama, već se predlaže zajednički strateški razvojni pristup. Primljeno na znanje Primjedbe vezane za subvenciju cijene vode na otocima su primljene na znanje. Pošto se iste ne odnose na Nacrt prijedloga iskaza, već na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati Nacrt prijedloga Zakona o otocima odnosno pripadajući podzakonski akt, iste će biti razmotrene pri izradi navedenih propisa. Isto se odnosi i na drugu primjedbu koja je također primljena na znanje. Pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o otocima svakako će se voditi računa da odredbe Zakona budu u skladu s pravnim aktima Europske unije.
2 Vladimir Šarunić   JAVNI POMORSKI PRIJEVOZ Iz Zakona o otocima je izdvojen javni pomorski promet, i to u Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Smatram kako je javni pomorski prijevoz trebao, zbog svoje vitalne važnosti za život na otoku, trebao ostati sastavni dio Zakona o otocima, kao što je to bio slučaj u prijašnjem Zakonu o otocima iz 1993. godine. Čak i u ovom slučaju izdavajanja u poseban zakon, smatram kako su osnovne smjernice za uređenje javnog pomorskog prijevoza trebale biti zadržane u Zakonu o otocima, kao glavnom zakonu koji regulira otočnu problematiku. Predlaže se uvođenje povlaštene cijene prijevoza za pojedine kategorije korisnika, te uvođenje godišnje vinjete. (1) Cijene javnoga cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, te cijene javnoga otočnoga cestovnog prijevoza za stanovnike otoka i fizičke osobe-obrtnike i pravne osobe koje imaju sjedište na otoku ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u županijskom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne županije. (2) Fizičke osobe koje nemaju prebivalište na otoku ostvariti će pravo na povlaštenu cijenu javnoga pomorskog i cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, te cijene javnoga otočnoga cestovnog prijevoza uvođenjem vinjete na godišnjoj razini. (3) Cijene pomorskog prijevoza putničkih i teretnih vozila u javnom trajektnom prijevozu određuju se na način da iste cijene pomorskog prijevoza putničkih i teretnih vozila ne smiju biti veće od prosječne cijene prijevoza cestovnim linijama u obalnim otočnim županijama, a utvrđuje se Otočnim godišnjim programom Republike Hrvatske. Naime, kako je znatno povećana cijena javnog pomorskog prijevoza, isto za posljedicu ima smanjenje broja putnika, odnosno ljudi koji posjećuju naše otoke (osobe koji su domicilno s otoka, imaju rodbine na otocima, vikendicu ili neki drugi interes za češćim posjetima otocima). Veći broj takvih posjetitelja doprinijeo bi bogatijem društvenom životu, te bi imao i pozitivan učinak na gospodarstvo otoka, posebice u ugostiteljskoj i trgovačkoj djelatnosti. Iz prednje navedenih razloga predlažem uvođenje vinjeta na godišnjoj razini za fizičke osobe koje nemaju prebivalište na otocima. Fizičke osobe koje nemaju prebivalište na otoku na taj način ostvarile bi pravo na povlaštenu cijenu javnoga pomorskog i cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, te cijene javnoga otočnoga cestovnog prijevoza uvođenjem vinjete na godišnjoj razini. Primjera radi, sadašnja cijena trajektne karte na liniji prema našem najudaljenijem otoku Lastovu za prijevoz automobila u jednom smjeru u sezonskom razdoblju plovidbe je 530,00 HRK, a za prijevoz putnika je 68,00 HRK. Napominjemo kako su prednje navedene cijene višestruko skuplje od cijena niskotarifnih avionskih linija prema bilo kojoj europskoj metropoli, s čime se naši otoci ne mogu uspoređivati. Primljeno na znanje Poštovani, sva detaljna pitanja vezana za javni pomorski prijevoz regulirana su Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu („Narodne novine“, broj 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. i 56/16.) i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu („Narodne novine“, broj 41/17.) s obzirom da su ista u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
3 Branko Švorinić   Porijeklom sam s jednog od najmanjih otoka zadarskog arhipelaga - otoka Sestrunja, pa bih o ovoj temi progovorio s dvije tri riječi u kontekstu problema najmanjih zadarskih otoka. Istina, Zakon o otocima svakako treba doraditi ili napraviti sasvim novi. Makar, mišljenja sam da nije samo problem u nefukcioniranju toga Zakona, već je stvar puno dublja.... Počevši od reguliranja područja lokalne uprave i samouprave, npr, makar sam svjestan da to nije tema ovog savjetovanja. Bojim se da bez ove izmjene nije moguće očekivati poboljšanje stanja. Naime, prema sadašnjem ''stanju stvari'', da se tako izrazim, zadarski otoci su podijeljeni u nekoliko Općina: Vrgada - pripada općini Pakoštane na otoku Pašmanu postoje 2 općine - Pašman i Tkon na otoku Ugljanu postoje 3 općine - Kali, Kukljica i Preko, koja obuhvaća i otoke Ošljak, Rivanj i Sestrunj Općina Sali - naselja Dugog otoka i otok Zverinac ostali otoci administrativno pripadaju Gradu Zadru Otoke Vir i Pag sam namjerno preskočio jer iako geografski pripadaju otocima, ipak su kako tako povezani s kopnom, pa im to donekle olakšava situaciju. Mišljenja sam da ovakva svakako ne pridonosi najprije demografskom opstanku, pa ni razvitku zadarskih otoka. Istina, ne može se, barem što se tiče razvijenosti, u isti koš staviti na primjer otok Ugljan i otok Sestrunj, ali ovakva administrativna podjela govori prije svega o rascjepkatnosti u mogućnosti razvitka zadarskih otoka. Previše administracije, a premalo konkretnih rezultata. U svezi toga, možda je rješenje u osnutku jedne jedinstvene općine koja bi obuhvatila sve Zadarske otoke, ako je takvo rješenje provedivo. Jer većinu malih zadarskih otoka brinu iste brige. Otočnu problematiku nije dovoljno rješavati podjelom otoka iz članka 2. Zakona o otocima na razvijene i nerazvijene. Da li je rješenje da se u eventualnom novom Zakonu posebna pažnja posveti npr. malim naseljenim otocima i naseljima na otocima do 100 stanovnika, pogotovo na temu demografskog opstanka?! Detaljnije i konkretnije u Zakonu, jer nisu isto npr. jedan Hvar ili Sestrunj. Vjerojatno se može naći sposobnih i pametnih ljudi koji bi ovo o čemu pričam jasnije i konkretnije definirali i odredili.. Nadalje, pitanje zastupljenosti stanovnika najmanjih zadarskih otoka u Općinskim vijećima, poseban je problem. Naime, govoreći o onome što mi je poznato, niti jedan mještanin Sestrunja i/ili Rivnja npr. nije uspio, niti je imao mogućnosti postati općinskim vijećnikom Općine Preko, u svih ovih 26-27 godina demokracije u Republici Hrvatskoj. Niti je to bojim se moguće, zbog premalog broja glasača na otocima Rivnju i Sestrunju. Sastavljanje lista, bilo stranačkih ili nezavisnih poseban je problem, jer Sestrunjac ili Rivanjac može ući u Općinsko vijeće jedino ako je među prvima na listi, a to je nemoguće očekivati. Rješenje bi možda moglo biti u tome da se malim zadarskim otocima koji npr. imaju do 100 stanovnika osigura zastupljenost u općinskim vijećima na način kao što je to osigurano nacionalnim manjinama u Saboru RH. Jer, predstvavnici svih zadarskih otoka imaju pravo zastupljenosti u odlučivanju i o njihovoj budućnosti. Mišljenja sam da bi i sami otočni Mjesni odbori trebali međusobno više komunicirati, kako u rješavanju svakodnevne otočke problematike, tako i u nastupima prema višim instancama. Možda i ovo savjetovanje dovoljno govori o tome koliko sami Mjesni odbori konkretno rade na otočnoj problematici u djelokrugu svojih vlastitih mogućnosti. Ono što je potrebno otočanima, pogotovo stanovnicima zadarskih otoka je jedinstvo i međusobna suradnja, a toga je nažalost jako malo ili nimalo. Sudjelovanje u ovom savjetovanju rječito govori. U mjesec dana njegovoga trajanja, niti jedan mjesni odbor se u njega nije uključio. Više nego žalosno! Ideja o ''pametnim otocima'' povezana s Deklaracijom Europskog parlamenta iz ožujka 2017. svakako je hvale vrijedna. Ali, da li je provediva u današnjoj demografskoj situaciji najmanjih zadarskih otoka. Svjedoci smo problema sa sušom ovoga ljeta i dovoženjem vode na otoke.. Zbog toga, prije svega treba poraditi na vodovodizaciji zadarskih otoka i to bi trebao biti prioritet prioriteta u budućem planiranju investicija na zadarske otoke. Jer bez vode, nema ničega... to je tako jasno. Priznajem, možda sam preopćenit u svemu što sam napisao. Moj je cilj bio ne toliko predlagati nešto konkretno, koliko ubosti u srce odgovorne, da se tako izrazim. Jer otok Sestrunj, otok s kojeg su potekli i neki priznatih građani Republike Hrvatske, zaslužuje puno više. Nabrojit ću samo neke: prof. dr. Stella Fatović Ferenčić - članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Melita Božičević Grbić - sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske Elvis Fatović - bivši hrvatski vaterpolski reprezentativac i sadašnji, koliko mi je poznato izbornik vaterpolske reprezentacije Australije; njegov sin Loren Fatović - hrvatski vaterpolski reprezentativac član naše reprezentacije - osvajača zlatne medalje na ovogodišnjem svjetskom prvenstvu. Primjera radi - dovoljno dame i gospodo za BUĐENJE! Eto toliko.... Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je svjesno problema otoka čije se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku te je ovaj problem naveden i u priloženom Nacrtu prijedloga Iskaza, u točki IV.h. Stoga je predviđeno da se novim zakonskim rješenjem uvede novi način razvrstavanja otoka prema stupnju razvijenosti kojim bi se realnije prikazao položaj svih takvih otoka. Napominjemo da su pitanja vezana uz područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova i dr. takva pitanja kao i provođenje izbora za njihova predstavnička tijela regulirana posebnim zakonima te ne mogu biti regulirana Zakonom o otocima. Što se tiče problema vodoopskrbe na otocima namjera je da se i novim Zakonom o otocima regulira mjera subvencioniranja opskrbe otočnog stanovništva vodom na otocima koji nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu što ne isključuje i mogućnost primjene suvremenijih metoda pametnim upravljanjem vodnim resursima.