Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 6. Predlažemo da odredba čl. 9. st. 7. glasi: Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelu javne uprave može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku/zahtjev upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora. Obrazloženje: Prijedlog koji dajemo smatramo povoljnijim za osobe s invaliditetom zbog produljenja roka kao i radi usklađivanja s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koje se odnose na istovjetno pitanje (čl. 101. st. 5.). Prihvaćen Prihvaća se.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 6. Predlažemo dopunu sadašnjeg važećeg članka 9. novim stavkom koji glasi: Odredbe ovoga članka o provedbi inspekcijskog nadzora nad postupkom prijma u službu na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa u državnoj službi. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 6. Predlažemo da odredba važećeg Zakona članka 9. st. 13. glasi: Osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi iz stavka 1. članka 9. može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 12. ovoga članka ili u roku od 30 dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom. Obrazloženje: u praksi se učestalo događa da poslodavci na službenim internetskim stranicama daju samo obavijest o izboru kandidata, a bez da obavijeste osobu koja se pozivala na pravo prednosti o sklapanju ugovora s izabranim kandidatom što je dužnost poslodavca sukladno čl. 9. st. 12. važećeg Zakona. Taj propust dovodi osobu s invaliditetom u pravnu nesigurnost budući da u opisanoj situaciji nije jasno od kada teče rok za prijavu inspekciji zbog moguće uskrate prava prednosti. Imamo saznanja da se prijave u takvim slučajevima ponekad tumače kao preuranjene i po njima se ne postupa. S druge strane postoji opravdana bojazan da će stranka s prijavom zakasniti, jer čeka obavijest o sklopljenom ugovoru koja u većini slučajeva izostaje. Smatramo da je odredba članka 102. st. 6. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji jasnije definirana i u znatnoj mjeri preduhitrila moguće nedoumice oko tumačenja rokova pa predlažemo da se identično određenje unese i u ovaj Zakon. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 6. Predlažemo da, radi preciznijeg definiranja roka, sadašnja važeća odredba čl. 9. st. 14. glasi: U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 13. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Savez udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Savez SUMSI – prijedlog aktivnosti i mjera za implementaciju u zakonske i provedbene okvire Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju: Potrebno je posebno definirati samozaposlene osobe s invaliditetom. Oni danas kao poslodavci nemaju pravo ostvarivanja nagrade za zapošljavanje. Samozaposlena osoba je obavezna biti prijavljena na veću plaću s obzirom na status direktora, dok se poticaj za smanjeni radni učinak veže uz minimalnu osnovicu koja je znatno manja od osnovice bruto plaće samozaposlene osobe. Samozaposlene osobe nikako ne mogu biti u istoj kategoriji kao osobe s invaliditetom koje rade kod drugog poslodavca, a trenutni zakon to čini. Poticanje samozapošljavanja osoba s invaliditetom još uvijek nije dovoljno prepoznatljivo. Trenutno nema primjera mjera koje bi poticale osobe s invaliditetom na samozapošljavanje, a koje je radi afirmacije osoba s invaliditetom na tržištu rada potrebno što više podržavati. Zahtijevamo da se samozaposlenim osobama s invaliditetom koje imaju 100% udio u vlasništvu i koje imaju 100% oštećenja (trenutna kategorija tjelesnog oštećenja 100%) osigura sufinanciranje 50% bruto plaće sukladno ugovoru o radu, odnosno osigura im se pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, dok bi se nadoknada osiguravala kroz poticaj. Prema informacijama iz očevidnika radi se o jako malom broju takvih pojedinaca. 2. Potrebno je definirati osobe s teškom tjelesnim stanjem koje osobu ograničava na način da ne može fizički izdržati tempo rada od 40 sati tjedno i zbog čega treba puno više vremena za dolazak i povratak s posla. Za tu kategoriju zahtijevamo da ima jednak status kao i roditelji djece s teškoćama u razvoju (Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama) odnosno da se kroz poticanje zapošljavanja takvih osoba osigura sufinanciranje 50% bruto plaće sukladno ugovoru o radu, odnosno da im se osigura pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Ovakav primjer postoji u europskim državam, a konkretno smo ga susreli u Danskom modelu. 3. Potrebno je prava razgraničiti prema vrstama oštećenja te sukladno funkcionalnim mogućnostima svakog pojedinca, jer pojedine kategorije oštećenja zahtijevaju različite pristupe i aktivnosti izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. Asistencija: Neovisno o provedbenim aktima i zakonskoj regulaciji prava koja trenutno ne postoji, s obzirom na činjenicu da postoji pilot projekt i sustav financiranja kroz natječaje, zahtijevamo da se utvrđivanje prava na osobnu asistenciju te prava na pomoćnika u nastavi provodi na isti način odnosno na osnovu utvrđene potrebe za istim, a od strane tijela koje je imenovalo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vezano uz osobnu asistenciju. Zahtijev bi trebao podnijeti korisnik (ili roditelj djeteta s teškoćama), a ne udruga ili ustanova u njegovo ime. U obje situacije, osobne asistencije i pomoćnika u nastavi, trenutno dok se pravo ostvaruje kroz projekte udruga, odluka u koji projekt se želi uključiti mora biti na korisniku i zbog toga rješenje zadovoljava li pravo na tu uslugu mora biti vezano uz same korisnike. Nije prihvaćen Važeći Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, u članku 11., već definira što se smatra samozapošljavanjem, a osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju mogu ostvariti iste poticaje, kao i drugi poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju ne mogu ostvariti pravo na nagradu za zapošljavanje na svoje ime, ali istu mogu ostvariti za svoje zaposlenike. Mogućnost uvođenja dodatnih poticaja namijenjenih isključivo osobama s invaliditetom koje se samozapošljavaju bit će predmet razmatranja prilikom donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Subvencija plaće osobe s invaliditetom dodjeljuje se u skladu s pravilima Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17.lipnja 2014. Sukladno navedenoj Uredbi pod troškom plaće podrazumijeva se ukupni iznos koji korisnik potpore stvarno mora platiti za određeno radno mjesto. Dakle, subvencija plaće odnosi se na vrijeme provedeno na radu, pa stoga nije moguće putem ove vrste poticaja nadoknaditi preostalo vrijeme koje osoba zbog svog invaliditeta nije u mogućnosti odraditi. Osim toga, važno je istaknuti da se smanjena radna učinkovitost u mnogim slučajevima može riješiti adekvatnom prilagodbom radnog mjesta. Upravo iz tog razloga Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđa i mogućnost financiranja prilagodbe radnog mjesta, i to u iznosu od oko 137.000,00 kn po osobi. Zakonska regulativa u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom temelji se upravo na individualnom pristupu i individualnoj procjeni svake osobe s invaliditetom. Činjenica je da sama dijagnoza bolesti ili oštećenja ne govori o tome kako osoba funkcionira, pa je upravo zbog toga uvedena stručna procjena u centrima za profesionalnu rehabilitaciju kao temelj za zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostvarivanje njihovih prava. Osobna asistencija je usluga iz sustava socijalne skrbi i potrebno ju je rješavati u okviru tog sustava. Ako se pak radi o usluzi radnog asistenta, ista je prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, predviđena u vidu stručne podrške na radnom mjestu. Daljnji razvoj ove usluge bit će predmet razmatranja prilikom izmjena i dopuna navedenog Pravilnika.
6 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 6. Predlažemo da se sadašnja odredba čl. 9. st. 2. važećeg Zakona izmijeni na način da glasi: da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom je dužna uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja ili oglasa te dokaz o invaliditetu. Obrazloženje: Prema važećem tekstu Zakona da bi osoba s invaliditetom ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dužna je pozvati se na ovo pravo i priložiti dokaz o invaliditetu, kao i sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta. Dakle, uvjet pozivanja na pravo prednosti i uvjet prilaganja dokaza o invaliditetu moraju biti ispunjeni kumulativno. Naime, u praksi se često događa da osoba priloži dokaz o invaliditetu bez posebnog naglašavanja u prijavi/zamolbi na natječaj ili oglas da se poziva na pravo prednosti, opravdano smatrajući da se navedeno podrazumijeva već iz samog prilaganja dokaza o invaliditetu natječajnoj dokumentaciji. Međutim, ako osoba kumulativno ne ispuni oba uvjeta (pozivanje na pravo prednosti i prilaganje dokaza o invaliditetu) postoji opasnost da neće moći ostvariti pravo prednosti zbog ovog propusta i strogog gramatičkog tumačenja teksta Zakona. Nije prihvaćen Sadašnje zakonsko rješenje prema kojem je osoba s invaliditetom dužna pozvati se na pravo prednosti i priložiti dokaz o invaliditetu smatramo ispravnim jer se istim na nedvojben i jasan način izražava namjera glede ostvarivanja prava prednosti.
7 Marko Križanac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Cilj mog prijedloga je izjednačiti status osoba s invaliditetom s ostalim osobama koje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju poput hrvatskih branitelja ili djece poginulih hrvatskih branitelja. Naime u pravima osoba o prednosti pri zapošljavanju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji da bih ostvarile svoje pravo, osobe iz tog zakona moraju biti NEZAPOSLENE u trenutku objave natječaja. Članak 35. stavak 5. navedenog Zakona glasi: (5) Da bih ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o priznatom statusu, odnosno potvrdu iz članka 2. ovoga Zakona o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata, dokaz da je nezaposlena, odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni natječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi. Zašto je ovdje bitan „dokaz da je nezaposlena“ osoba koja traži pravo prednosti pred zapošljavanjem. Upravo da se spriječi da te osobe koje su negdje zaposlene zlupotrijebe svoje pravo i da ne bih doslovno se zapošljavale i prelazile sa jednog radnog mjesta na drugo. Zamislite da osoba sa pravom prednosti radi dvije godine na neodređeno radno vrijeme u javnoj upravi i sada se otvori radno mjesto tajnika škole i da ta osoba se zaželi promjene i natječe se i mora biti primljena jer ima pravo prednosti, a ne treba biti uvjet da je nezaposlena. Ako je to već uglavljeno za hrvatske branitelje a pri tome mislim prvenstveno za djecu poginulih hrvatskih branitelja to smatram da trebate uglaviti u u ovom Zakonskom prijedlogu. Nemojte od invalidnih osoba raditi nešto što one nisu, a to je da budu privilegirane na ovaj način prema svim građanima, a posebno prema ostalim osobama koje imaju pravo prednosti. Ovime će se stvoriti revolt ostale populacije u našoj državi prema invalidnim osobama, a to im uistinu netreba. One ionako su u teškoj životnoj situaciji i ako budu zaposlene po ovom prijedlogu Zakona će vjerojatno biti iznimno zadovoljne, međutim uvijek će te biti onih koji će tražiti „kruha svrh pogače“ jer je brojnost osoba koje imaju kao invalidne osobe prednost pri zapošljavanju svakim danom sve veća. Zbog svega navedenog tražim da u ovom prijedlogu Zakona u bivšem članku 9. a sada po novome članku 8. stavak 1. Zakona riječi „prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.“ zamjeni riječima „prilikom zapošljavanja nezaposlenoj osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.“ U istom članku 8. stavak ali stavak 2. Zakona riječi „ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.“ zamjeni riječima „ispunjavanju traženih uvjeta, dokaz da je nezaposlena, kao i dokaz o invaliditetu.“ Ovim izmjenama bih se postiglo mnogo, a invalidnim osobama se ne bih oduzelo pravo prednosti pri zapošljavanju samo pravičnije prema svima reguliralo. Dalje ću navesti da sam 17.10.2017.g. od Ministarstva rada i mirovinskog sustava tražio mišljenje što se događa ako poslodavac koji je u obvezi primati invalidne osobe ispuni kvotu zapošljavanja invalidnih osoba. Dolje Vam točno citiram dati odgovor Ministarstva u cijelosti. U njemu se navodi da poslodavac koji je u obvezi zaposliti invalidne osobe i ako ispuni kvotu da je i dalje dužan prilikom zapošljavanja dati prednost invalidnoj osobi. Smatram kako je to nelogično iz više razloga, prvenstveno ako to nije regulirano na način da zadovoljenjem kvote poslodavac nije u obvezi uzimati dalje invalidne osobe, gdje je onda kraj zapošljavanja po ovom Zakonu u jednog poslodavca. Na takav način postoji mogućnost da sve osobe naprimjer u školi gdje ima cca 80 zaposlenih budu sve invalidne osobe u nekom budućem razdoblju što je nonses. Apsolutno nisam protiv invalidnih osoba već pokazujem svoje viđenje ova dva problema koja bi trebala biti riješena ovim Izmjenama, a koja nisu na uštrb prava invalidnih osoba. Poznata mi je procedura da se pojedino radno mjesto izuzme za invalidnu osobu ali je to prekomplicirani postupak općenito kao i za samog poslodavca, a sve u pogledu i vezi ova dva primjera iz mog komentara. Izuzeće radnog mjesta a kontra invalidne osobe mora biti u pogledu složenosti poslova koja svaka invalidna osoba ne bih mogla izvršavati na tom radnom mjestu a ne da se izigrava Zakon pustim izuzećima kada se ispuni kvota, a ne želi se primati više invalidnih osoba. Ja sam u pogledu gore navedenih činjenica i moga radnog iskustva u ovim poslovima uvidio ova dva navedena problema koji u praksi više odmažu nego pomažu invalidnim osobama. Ovo sve sam i proučavao da bih pokrenuo Ustavnu tužbu za ova dva primjera u dosadašnjem Zakonu koja su po meni protuustavna. Nadam se da će te kvalitetno razmotriti ova moja dva prijedloga s tim da sam 1. prijedlog prezentirao kako bi to trebalo postaviti u Izmjenama, a drugi primjer da razradite i postavite u tekstu Izmjena vjerojatno u dosadašnjem članku 8. da pojedinačni poslodavac koji ispuni kvotu zapošljavanja invalidnih osoba nije više u zakonskoj obvezi na natječaju primati inavlidnu osobu temeljem zahtjeva za pravo prednosti pri zapošljavanju. S poštovanjem! Marko Križanac MIŠLJENJE MINISTARSTVA: MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Ulica gara Vukovara 78 10 000 Zagreb SLUŽBA ZA PRAVNE POSLOVE info@mrms.hr Poštovani, Vezano uz Vaš upit o ostvarivanju prava prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, odgovaramo slijedeće: Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13 i 152/14 – u daljnjem tekstu: Zakon) poslodavci iz javnog sektora dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima. Prednost pod jednakim uvjetima podrazumijeva da osoba s invaliditetom prvenstveno mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju. Zakon ne propisuje iznimku prema kojoj bi poslodavac bio oslobođen obveze davanja prednosti pri zapošljavanju osobi s invaliditetom, u slučaju da već zapošljava dovoljan broj osoba s invaliditetom. Dakle, neovisno o tome što je poslodavac ispunio propisanu kvotu, isti je dužan prilikom zapošljavanja dati prednost osobi s invaliditetom, na način kako je to prethodno obrazloženo. S poštovanjem, Nije prihvaćen Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom pravo prednosti pri zapošljavanju jednako ostvaruju i zaposlene i nezaposlene osobe s invaliditetom. Navedeno rješenje smatramo pravednim imajući u vidu specifičnosti osoba s invaliditetom, odnosno promjene u njihovom zdravstvenom stanju i u radnoj učinkovitosti, a koje se u pravilu pogoršavaju. Upravo iz tog razloga potrebno je omogućiti i zaposlenim osobama s invaliditetom da lakše promjene posao i da u tom slučaju imaju mogućnost ostvariti prednost pri zapošljavanju. Međutim, važno je naglasiti da se prednost pri zapošljavanju ostvaruje isključivo pod jednakim uvjetima (a ne automatizmom). To znači da osoba s invaliditetom prvenstveno mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju. Točno je da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ne predviđa iznimku prema kojoj bi poslodavac bio oslobođen obveze davanja prednosti pri zapošljavanju osobi s invaliditetom, ako je već ispunio kvotu, odnosno ako zapošljava dovoljan broj osoba s invaliditetom. Ovakvo zakonsko rješenje izravno doprinosi ostvarenju prava na rad osoba s invaliditetom i njihovom ravnopravnom sudjelovanju na tržištu rada. S tim u vezi, važno je napomenuti da je i Ustavni sud (u postupku ocjene ustavnosti Zakona pokrenutom na zahtjev poslodavaca) ocijenio da je sustav propisivanja obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom odnosno obveze plaćanja novčane naknade primjeren jer na uravnotežen način uvažava i javni interes za realizacijom legitimnog cilja Zakona i tereta nametnutog poslodavcima u okviru politike poticaja i razvijanja strategije zapošljavanja osoba s invaliditetom (rješenje Ustavnog suda U-I-2976/2014, U-I-292/2015, U-I-1683/2016 od 21.veljače 2017. godine).
8 ankica mrkšić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 8. Poštovani ,,molila bi ,,uvođenje općenito članka koji nedostaje kod sklapanja ugovora između poslodavca i zaposlenika ,,,članak koji nedostaje konkretno odnosi se na prava radnika kod izvarednog otkaza / to jest kršenja prava iz ugovora ,neisplate plaća te plaćaanje doprinosa radniku /,,naime u praksi se često dešava da zaposlenik odlazi dajući izvanredni otkaz zbog teškog kršenja zaposlenikovih prava pri ugovoru ,,isti poslodavac zapošljava nove radnike jer mu to zakonom ičlancima još uvjek je moguće ,,,i zaostale plaće od predhodnog radnika u velikom djelu slučaja daje novim zaposlenicima do momenta kad počne i njima neisplaćivati plaće i doprinose i tako i odlaze ,,i sve se vrti u krug ,,,zbog članka koji nedostaje u zakonu o izvanrednom otkazu a koji treba glasiti 1. POSLODAVAC NE MOŽE ZAPOSLITI NOVE ZAPOSLENIKE DOK NE PODMIRI POTRAŽIVANJA PREDHODNIH ,,,ovim člankom rješili bi mnoge nepravde koje se nanose zaposleniku ,,a poslodavcu koji na određeni način ,,ostaje na poslovnom tržištu ,, zahvaljujući iskorištavajući druge te teško kršeći prava zaposlenika kod izvanredna otkaza onemogućili bi mu daljnje poslovanje na ovakav nehuman način pri kojemu krši prava i un,konvencije ,,,pravo na rad bez kojega praktički ugrožavamo i život ,,a to je jedno od osnovnih prava po un,konvenciji koje je i R, Hrvatska supotpisnica ,,/ molila bi Vas uvođenje ovoga članka ,,kojega doslovce nema ,,a tako je logičan sam po sebi i spriječio bi mnoge zloupotrebe .Hvala i poštovanje . Nije prihvaćen Predložene izmjene o zabrani zapošljavanja zbog nepodmirenih potraživanja iz radnog odnosa nisu predmet uređenja ovoga Zakona.
9 Ivana Turudić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM Nažalost, nisam stigla temeljito proučiti promjene i usklađenost s drugim zakonima i dokumentima poput UNCRPD pa ću se ograničiti na nekoliko uopćenih napomena. Prvo, osobe s invaliditetom nisu teret nego potencijal ako ostvarimo dobre prakse, između ostaloga, i pri zapošljavanju. Na tragu prvoga, osobno sam se educirala i bavila osobama s psihosocijalnim smetnjama i znam koje prilagodbe mogu značiti njihov puni potencijal na radnome mjestu. Ne zaboravimo, tu imamo mnogo visokobrazovanih, bez obzira na sustav koji nije inkluzivan i ne poštuje propise i zajamčena prava. Dakle, radom od kuće i fleksibilnim radnim vremenom kada je to moguće spomenute osobe mogu ostvariti veliki radni učinak. Kod svih zakona i propisa treba voditi računa o situaciji na terenu i već postojećim iskustvima te preporukama za javne politike koje proizlaze iz rigoroznih znanstvenih istraživanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.