Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Ivan Budinski	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	Točka 3. podtočka 1. ; treba potpuno izbaciti mogućnost uvođenja ribice Gambusia hoolbrooki u prirodu. Kao prvo, ne postoji lokva u kojoj nema autohtone zaštićene faune, pogledajte samo Pravilnik i strogo zaštićenm vrstama. Kao drugo, za potvrditi da u nekom vodenom tijelu nema zaštićene faune treba stručna studija koja bi to i potvrdila za sve zaštićene skupine, od riba i vodozemaca do rijetkih beskralješnjaka. Kao treće, unošenje te vrste u pojedinu lokvu je samo ideja pojedincima da je i sami unesu u neku drugu lokvu što je kod ove vrste ribe krajnje jednostavno izvesti. Gambusia se može eventualno upotrijebiti u zatvorenim betonskim cisternama, zapuštenim plovilima na suhom punima vode ili bačvama za sakupljanje kišnice, one su inače pune ličinki komaraca i bez zaštićene faune.	Prihvaćen	Prihvaćen.
2	Udruga Biom	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	Vezano uz točku 3. podtočka 1. gdje se spominje uvođenje ribe Gambusia holbrooki u prirodu, podržavamo u cijelosti komentar Luke Katušića koji glasi: „...skrećem pažnju da je Zakonom o zaštiti prirode (ZZP) zabranjeno puštanje stranih vrsta u područja gdje prirodno ne obitavaju bez pribavljanja dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Njihovo uvođenje je iznimno dopušteno ako se utvrdi da ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti. S obzirom na navedeno, odredba o puštanju ove vrste ribe je u suprotnosti sa ZZP-om, budući da ZZP ne razlikuje utjecaj stranih vrsta na zaštićene i nezaštićene vrste već govori općenito o utjecaju na bioraznolikost. Čak i da se sagledava samo utjecaj na zaštićene vrste, iz ovakve formulacije nije jasno tko će i kada utvrditi da li u "vodenim nakupinama" postoji zavičajna zaštićena fauna. Nadalje, gambuzija je živorodna vrsta koja tijekom godine može imati i do nekoliko legla čime stvara velik broj potomaka. Mlađ gambuzije vrlo se lagano može prenijeti iz jedne lokve u drugu, npr. na opremi, obući, dlaci i perju životinja, ptice ih mogu prenijeti u vegetaciji i sl. Stoga smatram da se puštanje gambuzije u prirodu ne smije koristiti kao opcija suzbijanja ličinki komaraca zbog negativnog utjecaja na zavičajnu bioraznolikost.“ Nadalje želimo naglasiti da: - je Republika Hrvatska potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti te da se pod Aichi ciljem broj 9. jasno traži da se sprječava uvođenje stranih invazivnih vrsta; - je na snazi Uredba (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta kojom svaka država članica treba poduzeti sve razumne mjere kako bi se spriječilo uvođenje i širenje invazivnih vrsta; Dakle, točka 3. podtočka 1 nije usklađena ni s nacionalnim zakonodavstvom, niti europskom legislativom i međunarodnom Konvencijom o biološkoj raznolikosti.	Prihvaćen	Prihvaćen.
3	NZJZ "Dr. Andrija Štampar"	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	Predlažemo: točka 1.4.8.1.: razmotriti odvajanje mjera na osnovi epidemioloških indikacija u izvanrednim situacijama od preventivnih mjera. U svim podtočkama ove točke nije jasno izražena razlika. Smatramo da nije stručno utemeljeno provoditi navedene sveobuhvatne preventivne mjere dezinfekcije bez prethodne epidemiološke indikacije. Preporučamo slijedeću dopunu: - spremnici, vodospreme, cisterne ili zdenci s pitkom vodom te brodski tankovi ili gumeni spremnici za transport vode 1 puta nakon postupka sanacije ili kod prve uporabe, tj. ovisno o mikrobiološkom i nalazu fizikalno-kemijskih analiza ponoviti postupak.	Prihvaćen	Prihvaćen.
4	JOSIP MAJIĆ	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	U odnosu na Prijedlog izmjene i dopune programa IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU (dalje u tekstu: Prijedlog izmjena i dopuna) šaljem sljedeće primjedbe: 1. Prigovor u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna u glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2. u točki 2.1 podtočka 2.1.4. stavak 6. u odnosu na formulaciju „te Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku“. Naime, ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 79/2007) u članku 13. stavak 2. stoji „Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze poslove iz stavka 1. točke 1.-5. ovoga članka obavljaju nadležni zavodi za javno zdravstvo, koji moraju osigurati trajnu pripravnost doktora medicine, specijalista epidemiologije, kao i sredstva za materijalne rashode i naknadu za obavljanje pripravnosti. Poslove iz stavka 1. točke 6. ovoga članka obavljaju nadležne zdravstvene ustanove.“ Ovdje se stavlja naglasak na zdravstvene ustanove, što Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku nikako nije jer Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16, 131/17) je propisano u članku 35. stavak 1. da „Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama, Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o koncesijama.“, člankom 44. stavak 4. da „Dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, člankom 101. stavak 2. točka 7, 8. i stoji da „Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove:… – nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, – obavlja mikrobiološku djelatnost od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave…“ Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), također, u članku 135. stavak 2. i stavak 3. kažu „Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.“ Dakle, u svim spomenutim Zakonima i u samom Ustavu Republike Hrvatske svugdje se izrijekom spominje ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, a nigdje Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku jer isti Odjel nije zdravstvena ustanova i nigdje se izrijekom ne spominje u obavljanju tako važnih poslova na Ustavu utemeljenih kao što je zaštita zdravlja ljudi. Smatram da je taj dio prijedloga potpuno promašen, u kontradiktornosti s pozitivnim zakonskim propisima i na kraju protuustavan što može biti podloga za pokretanje Zahtjeva za zaštitu ustavnosti navedenog programa a o svemu će biti obaviješten i ministar Ministarstva zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr.med.	Prihvaćen	Prihvaćen.
5	Sanitacija Osijek	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	Poštovani, ispod tablice koja se nalazi pod točkom 1.4.8.11 nalazi se fusnota koja kaže, citiram: “Sukladno direktivama EU zabranjena uporaba rasutih mamaca na bazi aktivnih tvari brodifakum (2010/10/EU), bromadiolon (2009/92/EC)...“ itd. Ovdje se radi o KRIVOM PRIJEVODU navedenih direktiva! ne govore o zabrani uporabe RASUTIH mamaca, nego o zabrani uporabe PRAŠKASTIH mamaca (tracking powder) za bromadiolon, tj. prah za posipanje rupa i ustaljenih putova kojima se kreću glodavci (za brodifakum). Dobar i točan prijevod se može naći u NN (br 5) od 15.sječnja 2014. godine.	Prihvaćen	Prihvaćen.
6	Luka Katušić	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	Vezano uz točku 3. podtočka 1. gdje se spominje uvođenje ribe Gambusia holbrooki u prirodu, skrećem pažnju da je Zakonom o zaštiti prirode (ZZP) zabranjeno puštanje stranih vrsta u područja gdje prirodno ne obitavaju bez pribavljanja dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Njihovo uvođenje je iznimno dopušteno ako se utvrdi da ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti. S obzirom na navedeno, odredba o puštanju ove vrste ribe je u suprotnosti sa ZZP-om, budući da ZZP ne razlikuje utjecaj stranih vrsta na zaštićene i nezaštićene vrste već govori općenito o utjecaju na bioraznolikost. Čak i da se sagledava samo utjecaj na zaštićene vrste, iz ovakve formulacije nije jasno tko će i kada utvrditi da li u "vodenim nakupinama" postoji zavičajna zaštićena fauna. Nadalje, gambuzija je živorodna vrsta koja tijekom godine može imati i do nekoliko legla čime stvara velik broj potomaka. Mlađ gambuzije vrlo se lagano može prenijeti iz jedne lokve u drugu, npr. na opremi, obući, dlaci i perju životinja, ptice ih mogu prenijeti u vegetaciji i sl. Stoga smatram da se puštanje gambuzije u prirodu ne smije koristiti kao opcija suzbijanja ličinki komaraca zbog negativnog utjecaja na zavičajnu bioraznolikost.	Prihvaćen	Prihvaćen.
7	JOSIP MAJIĆ	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	U odnosu na Prijedlog izmjene i dopune programa IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU (dalje u tekstu: Prijedlog izmjena i dopuna) šaljem sljedeće primjedbe: 1. Prigovor u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna koji se nalazi u Glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2. u točki 2.1 podtočka 2.1.4. stavak 6. u odnosu na formulaciju „te Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku“. Naime, ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 79/2007) u članku 13. stavak 2. stoji „Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze poslove iz stavka 1. točke 1.-5. ovoga članka obavljaju nadležni zavodi za javno zdravstvo, koji moraju osigurati trajnu pripravnost doktora medicine, specijalista epidemiologije, kao i sredstva za materijalne rashode i naknadu za obavljanje pripravnosti. Poslove iz stavka 1. točke 6. ovoga članka obavljaju nadležne zdravstvene ustanove.“ Ovdje se stavlja naglasak na zdravstvene ustanove, što Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku nikako nije jer Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16, 131/17) je propisano u članku 35. stavak 1. da „Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama, Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o koncesijama.“ Dok je člankom 44. stavak 4. istoga Zakona propisano da „Dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave dok je člankom 101. stavak 2. točka 7, 8. propisano da „Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove:… – nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, – obavlja mikrobiološku djelatnost od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave…“. Također, Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), u članku 135. stavak 2. i stavak 3. kažu „Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima.“ Dakle, u svim spomenutim Zakonima i u samom Ustavu Republike Hrvatske svugdje se izrjekom spominje ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, a nigdje Odjel za biokemiju Sveučilišta u Osijeku jer isti Odjel nije zdravstvena ustanova i nigdje se izrjekom ne spominje u obavljanju tako važnih poslova na Ustavu utemeljenih kao što je zaštita zdravlja ljudi. Smatram da je taj dio prijedloga potpuno promašen, u kontradiktornosti s pozitivnim zakonskim propisima i na kraju protuustavan što može biti podloga za pokretanje Zahtjeva za zaštitu ustavnosti navedenih izmjena programa te predlažem da se ista konstatacija „te Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku“ u potpunosti izbaci iz novog Nacrta. 2. Prigovor u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna koje se nalaze u Glavi VII. poglavlju 1., odjeljku 1.4., 1.4.8.2. suzbijanje komaraca: u tablici, kolona 5. se navodi: 1:9 (otapalo isključivo mineralno ulje ili neko drugo ekološki prihvatljivo otapalo), tj. sukladno preporuci proizvođača insekticida, Zabranjuje se uporaba nafte ili lož ulja kao otapala! Sukladno gore navedenom, vidljivo je da je jedan i drugi dio prijedloga u potpunoj kontradiktornosti. Naime, razni proizvođači propisuju razne načine otapala, a veći broj proizvođača propisuje da se kao otapalo odnosno razrjeđivač koristi mineralno ulje, nafta i ostalo. Dakle, a u jednom dijelu propisa se izjekom kazuje kako ”otapalo isključivo mineralno ulje ili neko drugo ekološki prihvatljivo otapalo), tj. sukladno preporuci proizvođača insekticida”, a sami proizvođači u svojoj preporuci kazuju izrjekom da kao otapalo odnosno odnosno razrjeđivač koristi mineralno ulje, nafta i ostalo dok zakonodavac u fuss notama zabranjuje uporabu nafte ili lož ulja. Smatram kako takva formulacija je kontradiktorna i predlažemo da se iz prijedloga izbaci fuss nota odnosno formulacija „ Zabranjuje se uporaba nafte ili lož ulja kao otapala!“ jer proizvođač je taj koji sukladno pravilima i važećim pozitivnim propisima određuje način na koji se nešto koristi i razrjeđuje, a zakonodavac na taj način isto ograničava. 3. Prigovor u odnosu na Prijedlog izmjena i dopuna koje se nalaze u glavi VII. poglavlju 1., odjeljak 1.6. (4) „Naručitelj mjere može od nadležnog zavoda zahtijevati dopunu izvješća o učinkovitosti provedenih mjera ukoliko izvješće nije argumentirano i stručno izrađeno.“ Naime, iz ovog prijedloga proizlazi da Naručitelj (?!) može zahtjevati dopunu izvješća ako isto nije argumentirano i stručno izrađeno. Iz navedenog proizlazi da je Naručitelj dovoljno stručan i da ima potrebna znanja da procjeni je li izvješće dovoljno argumentirano i stručno izrađeno, a Naručitelj niti ima potrebna i dovoljna znanja da to uopće procjeni niti za isto ima po bilo kakvom pozitivnom propisu ovlasti. Sama ta odredba je u kontradiktornosti sa pozitivnim zakonskim propisima jer je i sama smisao zakonodavca bila da Naručitelj (jer nema potrebna znanja i stručnosti) u zaštiti zdravlja ljudi angažira ovlaštene stručna nadležna tijela. Ako Naručitelj nema dovoljna znanja i stručnosti i mora angažirati ovlaštena stručna nadležna tijela za provedbu programa, nije jasna namjera zakonodavca u samom prijedlogu na koji način će isti procijeniti jesu li izvješća dovoljno stručno i argumentirano izrađena?! Prijedlog je da se taj dio prijedlog u potpunosti izbaci. O svemu će biti obaviješten i ministar Ministarstva zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr.med.	Djelomično prihvaćen	Prihvaćen je prijedlog brisanja navođenja Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Nije prihvaćen prijedlog uz uporabu nafte kao preporučenog otapala za primjenu u javnom zdravstvu, uz sljedeće obrazloženje: Dosadašnji način registracije proizvoda te upute za uporabu navedene na deklaraciji najčešće nisu vodile računa o zaštiti okoliša i prirode, a ova odredba zakonodavca usmjerena je upravo na to. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti zraka propisane su načelne odredbe da je zabranjeno ugroziti stanište, onečistiti, otpuštati toksične tvari i sl. Osim toga, sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012 o biocidnim proizvodima uskoro će sva sredstva morati proći potpunu evaluaciju, tj. prilikom dostave podataka za registraciju proizvoda bit će potrebno dostaviti potpuni sastav proizvoda, propisane studije o učincima u okolišu i na zdravlje ljudi tako da se proizvod, za koje bi ocjenjivanje pokazalo da ne postoji sigurna uporaba za određeni način primjene, neće moći više registrirati. Kao dodatno objašnjenje, nafta inače prolazi kroz proces rafiniranja u kojemu se odvajaju pojedini sastojci sirove nafte i nastaju različiti proizvodi. Neki od njih su lož ulje (ima ih raznih vrsta) i mineralna ulja (također ih ima raznih vrsta). Mineralno ulje je puno rafiniranije od primjerice lož ulja što znači da sadrži puno manje nečistoća (primjerice PAH-ova odnosno policikličkih aromatskih ugljikovodika koji su karcinogeni i sumpora). Dakle, mineralno ulje je puno čišće od nafte i lož ulja pa će njegovim gorenjem nastati manje štetnih produkata uključujući i SO2 i SO3 koji opet s vlagom iz zraka reagiraju i stvaraju H2SO4 (kiselinu). Neke vrste mineralnih ulja se primjerice koriste i u proizvodnji kozmetike. Laka mineralna ulja su najviše rafinirana i kako su iz njih otklonjene nečistoće, nisu fitotoksična pa se mogu primjenjivati i u području s dosta vegetacije. Dakle, iako je mineralno ulje derivat nafte, kao i ložulje, njegovom uporabom uključujući i kod gorenja ne stvaraju se štetni spojevi, kao što je slučaj pri gorenju čiste nafte i lož ulja. Prema pisanom očitovanju Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping od 7. ožujka.2018. godine: “Nafta (dizel, eurodizel, lož ulje, plavi dizel) je prema sigurnosno-tehničkim listovima proizvođača razvrstana kao zapaljiva tekućina 3. kategorije kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije, koja je nadražujuća za kožu 2. kategorije, akutno je toksična inhalacijom 4. kategorije, karcinogena kemikalija 2. kategorije, a ispoljava specifičnu toksičnost za ciljane organe kod ponavljanog izlaganja 2. kategorije i opasna je za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima 2. kategorije. Mineralno ulje prema sigurnosno-tehničkim listovima uvoznika ili nije razvrstano ili je razvrstano kao kemikalija kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije i može izazvati nadraživanje kože i očiju.”. Nije prihvaćen prijedlog u vezi stručnosti naručitelja da procjenjuje učinkovitost mjera, obzirom da naručitelj koji mjeru i plaća iz proračunskih sredstava, ima apsolutno pravo od nadležnog Zavoda za javno zdravstvo zahtjevati dopunu Izvješća ukoliko Izvješće nije argumentirano i stručno izrađeno te ukoliko nisu navedene konkretne korektivne mjere s kojima se u konačnici očekuje učinkovita realizacija Programa mjera i Provedbenog plana. Naručitelj mjere ne procjenjuje učinkovitost mjera, ali ako Izvješće nije argumentirano i stručno razumljivo napisano te ukoliko nisu navedene konkretne korektivne mjere (a najčešće nisu) ima svako pravo zahtijevati dopunu Izvješća.
8	Vetam	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	U Programu mjera točka 1.4.8.1. kod formulacije larvicida/insekticida koji se upotrebljavaju u larvicidnim tretmanima obavezno treba izbaciti pojam ledene granule te uvrstiti samo riječ granule. Kod provedbe larvicidnog tretmana agregatno stanje granula koje će se upotrebljavati potrebno je prepustiti na izbor izvođaču radova već prema utvrđenom stanju na terenu. Izmjene i dopune Programa mjera zabranjuju upotrebu nafte kao otapala te propisuju primjenu mineralnog ili nekog drugog ekološki prihvatljivog otapala. Naglašavamo da se nije vodilo računa kako će se to odraziti na Općine i Gradove koji su dužni osigurati financijska sredstva za provođenje mjera suzbijanja komaraca jer korištenje tih otapala znatno će poskupjeti uslugu te samim time dovesti do toga da Općine i Gradovi neće provoditi mjere suzbijanja komaraca iz financijskih razloga. Napominjemo da je trenutna cijena litre mineralnog ulja 59,00 kuna bez PDV-a. Također u Izmjenama i dopunama Programa mjera navodi se da se otapalo koristi sukladno preporuci proizvođača insekticida a upravo oni u svojim uputama navode i naftu kao preporučeno otapalo za primjenu u javnom zdravstvu. Ukoliko ćemo sagledavati aspekt štetnosti utjecaja na okoliš navedena ulja su derivati nafte te utjecaj na okoliš im je podjednak.	Djelomično prihvaćen	Prihvaćen je prijedlog uz pojam „ledene granule“ te je isti zamijenjen pojmom „granule“. Nije prihvaćen prijedlog uz uporabu nafte kao preporučenog otapala za primjenu u javnom zdravstvu, uz sljedeće obrazloženje: Dosadašnji način registracije proizvoda te upute za uporabu navedene na deklaraciji najčešće nisu vodile računa o zaštiti okoliša i prirode, a ova odredba zakonodovaca je usmjerena upravo na to. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti zraka propisuju se načelne odredbe da je zabranjeno ugroziti stanište, onečistiti, otpuštati toksične tvari i sl. Osim toga sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012 o biocidnim proizvodima uskoro će sva sredstva morati proći potpunu evaluaciju, tj. prilikom dostave podataka za registraciju proizvoda bit će potrebno dostaviti potpuni sastav proizvoda, propisane studije o učincima u okolišu i na zdravlje ljudi tako da se proizvod, za koje bi ocjenjivanje pokazalo da ne postoji sigurna uporaba za određeni način primjene, neće moći više registrirati. Kao dodatno objašnjenje, nafta inače prolazi kroz proces rafiniranja u kojemu se odvajaju pojedini sastojci sirove nafte i nastaju različiti proizvodi. Neki od njih su lož ulje (ima ih raznih vrsta) i mineralna ulja (također ih ima raznih vrsta). Mineralno ulje je puno rafiniranije od primjerice lož ulja što znači da sadrži puno manje nečistoća (primjerice PAH-ova odnosno policikličkih aromatskih ugljikovodika koji su karcinogeni i sumpora). Dakle, mineralno ulje je puno čišće od nafte i lož ulja pa će njegovim gorenjem nastati manje štetnih produkata uključujući i SO2 i SO3 koji opet s vlagom iz zraka reagiraju i stvaraju H2SO4 (kiselinu). Neke vrste mineralnih ulja se primjerice koriste i u proizvodnji kozmetike. Laka mineralna ulja su najviše rafinirana i kako su iz njih otklonjene nečistoće nisu fitotoksična pa se mogu primjenjivati i u području s dosta vegetacije. Dakle, iako je mineralno ulje derivat nafte, kao i ložulje, njegovom uporabom uključujući i kod gorenja se ne stvaraju štetni spojevi kao što je slučaj pri gorenju čiste nafte i lož ulja. Prema pisanom očitovanju Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping od 7. ožujka.2018. godine: “Nafta (dizel, eurodizel, lož ulje, plavi dizel) je, prema sigurnosno-tehničkim listovima proizvođača razvrstana kao zapaljiva tekućina 3. kategorije kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije, koja je nadražujuća za kožu 2. kategorije, akutno je toksična inhalacijom 4. kategorije, karcinogena kemikalija 2. kategorije, a ispoljava specifičnu toksičnost za ciljane organe kod ponavljanog izlaganja 2. kategorije i opasna je za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima 2. kategorije. Mineralno ulje prema sigurnosno-tehničkim listovima uvoznika ili nije razvrstano ili je razvrstano kao kemikalija kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije i može izazvati nadraživanje kože i očiju.”.
9	Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije	IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU	U glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2. u točki 2.1 podtočka 2.1.4. stavak 6. citiram: „…a radi praćenja vektora zaraznih bolesti županijski zavodi za javno zdravstvo i Grada Zagreba te Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku dužni su na području svoje nadležnosti provoditi program kontinuiranog monitoringa, tj. istraživanja o prisutnosti, vrsti, brojnosti, širenju, zaraženosti vektora zaraznih bolesti te njihovom potencijalu prijenosa patogena u svrhu procjene rizika kako bi se na vrijeme procijenio rizik mogućih epidemija te poduzele aktivnosti za učinkovitu prevenciju, pravovremeno suzbijanje vektora zaraznih bolesti te evaluaciju provedenih mjera.“ U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u članku 13. jasno stoji : „Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze poslove iz stavka 1. točke 1.-5. ovoga članka obavljaju nadležni zavodi za javno zdravstvo, koji moraju osigurati trajnu pripravnost doktora medicine, specijalista epidemiologije, kao i sredstva za materijalne rashode i naknadu za obavljanje pripravnosti.“ Prema tome, Zakon jasno definira u čijoj nadležnosti je otkrivanje zaraznih bolesti, iz čega proizlazi da se Odjel za biologiju prvi put pojavljuje kao nadležnost tek u Programu mjera, što nije sukladno Zakonu. Odjel za biologiju ne može procijeniti rizik mogućih epidemija bez epidemiologa, te zbog toga nema nikakvog razloga niti zakonskog temelja za uvođenje Odjela za biologiju u poslove koji nisu u njihovoj nadležnosti. Sukladno čl. 50 Zakona - Protuepidemijske mjere naređuje sanitarni inspektor na prijedlog epidemiologa, stoga smatramo da Odjel za biologiju niti ima ovlasti niti potrebnih kapaciteta i znanja za provedbu svih mjera koja slijede nakon utvrđivanja prisutnosti bolesti koje prenose komarci. Primjer: 2017. godine Odjel za biologiju je provodio kontinuirani monitoring komarca i invazivnih komaraca na području Općine Čepin. Nakon pojave West Nile virusa na području Čepina u 2017. Odjel za biologiju nije snosio nikakve odgovornosti, niti je ustupio podatke monitoringa nadležnom Zavodu. Nakon pojave WNV monitoring i protuepidemijske mjere su proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Obzirom da je Osječko-baranjska županija u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije program kontinuiranog monitoringa je tako isključivo u nadležnosti lokalnog Zavoda. U glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2. u točki 2.1 podtočka 2.1.4. Stavak 9. i 10.– navodi da će godišnji Protokol za provedbu nacionalnog programa Hrvatski Zavod za javno zdravstvo izrađivati svake godine, nije vidljiva svrha zbog koje Protokol nije dio Godišnjeg programa mjera i zbog čega je potrebno svake godine donositi novi Protokol koji će biti, kako navodite sukladan ECDC smjernica koje su već određene i ne mijenjaju se svake godine. U Programu nije definarno odobrava li Protokol Ministar nadležan za zdravstvo, znači li to da će popis entomoloških centara specijaliziranih za određivanje vrste komaraca i popis specijaliziranih laboratorijskih centara koji mogu izraditi analizu prisustva virusa u komarcima imenovati HZJZ bez da ga usvaja Ministar, obzirom da navodite da će popisi biti dio Protokola. Smatramo da Protokol treba biti astavni dio Godišnjeg programa mjera. U glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2, točka 4 podtočka 4.3.2. e) citiram: „Sukladno rezultatima provedenog monitoringa nadležni zavod određuje područje tretmana, vrijeme provođenja tretmana ovisno o aktivnosti dominantnih vrsta komaraca i to isključivo nakon provedenog larvicidnog tretmana kako se adulticidni tretman ne bi provodio dok još ima aktivnih legla.“ Na području Osječko-baranjske županije postoje minirana i nepristupačna područja na kojima postoje velika legla komaraca tijekom cijele sezone, nije moguće larvicidno tretirati takve površine, te su zbog tih razloga jedino mogući adulticidni tretmani kako bi se smanjila brojnost komaraca naseljenih područja. U odjeljku 4. točka 4.2. podtočka 4.2.2. citiram: „Cilj suzbijanja: kod masovnih infestacija sprječavanje alergijskih reakcija kod pučanstva“ Potrebno je kvantificirati i definirati pojam „masovno“. U glavi VI. poglavlju 2. stavku (2) podtočka 11. mijenja se i glasi: „ Pneumatske gume koje se ne upotrebljavaju ili koje su neupotrebljive treba eliminirati. Nakon bilo koje oborine u razdoblju od maksimalno 7 dana treba provesti dezinsekciju pneumatskih guma koje nisu pokrivene i to uporabom sintetskih piretroida.“. Smatramo da je potreban zakonski akt koji će izvođačima i lokalnim Zavodima omogućiti pristup pneumatskim gumama na privatnim posjedima. U glavi VII. poglavlju 1., odjeljku 1.4., 1.4.8.2. suzbijanje komaraca: u tablici, kolona 5. se navodi: 1:9 (otapalo isključivo mineralno ulje ili neko drugo ekološki prihvatljivo otapalo), tj. sukladno preporuci proizvođača insekticida, Zabranjuje se uporaba nafte ili lož ulja kao otapala! Sam proizvođač navodi da se kao otapalo koristi nafta, a Godišnji program mjera ju zabranjuje: Citiram upute proizvođača: „Neopitroid Premium je insekticid, posebno formuliran za razrjeđivanje s organskim otapalima (mineralno ulje, nafta i ostalo) ili vodom za primjenu u javnom zdravstvu.“ U glavi VII. poglavlju 1., odjeljku 1.4., 1.4.8.11. suzbijanje štetnih glodavaca: Sukladno PROVEDBENOJ UREDBI KOMISIJE (EU) 2017/1377 оd 25. srpnja 2017. o produljenju odobrenja klorofacinona kao aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 14. i PROVEDBENOJ UREDBI KOMISIJE (EU) 2017/1378 оd 25. srpnja 2017. o produljenju odobrenja kumatetralila kao postojeće aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 14. jasno je vidljivo da obje aktivne tvari nisu zabranjene za uporabu u trajnom izlaganju mamaca, a ne samo klorofacinon kao što je navedeno. U glavi VII. poglavlju 1., odjeljak 1.6. (4) „Naručitelj mjere može od nadležnog zavoda zahtijevati dopunu izvješća o učinkovitosti provedenih mjera ukoliko izvješće nije argumentirano i stručno izrađeno.“ Smatramo da Naručitelj mjera nije dovoljno stručan da bi procjenjivao učinkovitost mjera, jer upravo iz toga razloga Naručitelj angažira nadležna tijela. Nema kriterija na osnovu čega bi Naručitelj odredio stručnost izvješća. Potrebno je ažurirati - Glava III., poglavlje 3., odjeljak 2, točka 2.1., podtočka 2.1.4. Trenutno stanje i prioriteti stavak 2, Godišnjeg programa mjera (128/11) sa novijim podacima o prisutnosti Aedes albopictus i u drugim županijama.	Djelomično prihvaćen	Prihvaćen je prijedlog brisanja navođenja Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Nije prihvaćen prijedlog u vezi s uvrštavanjem Protokola u program mjera, iz razloga što je riječ o naputku za rad. Nije prihvaćen prijedlog u vezi navođenja posebnosti u Osječko-baranjskoj županiji iz razloga što Program mjera sadrži opće odredbe kao opći program na temelju kojega nadležni zavod za javno zdravstvo izrađuje detaljno razrađeni Program mjera i Provedbeni plan za područje općine ili grada u županiji sa svim karakteristikama područja te biologije i etologije štetnika specifičnih za određeno geografsko područje u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen prijedlog u vezi definiranja pojma „masovno“, obzirom da epidemiolog iz nadležnog zavoda određuje na svom terenu što je masovna pojava sukladno pravilima struke Prijedlog u vezi zakonskog normiranja pristupa pneumatskim gumama na privatnim posjedima primljen je na znanje Nije prihvaćen prijedlog uz uporabu nafte kao preporučenog otapala za primjenu u javnom zdravstvu, uz sljedeće obrazloženje: Dosadašnji način registracije proizvoda te upute za uporabu navedene na deklaraciji najčešće nisu vodile računa o zaštiti okoliša i prirode, a ova odredba zakonodovaca je usmjerenaupravo na to . Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti zraka propisuju se načelne odredbe da je zabranjeno ugroziti stanište, onečistiti, otpuštati toksične tvari i sl. Osim toga sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012 o biocidnim proizvodima uskoro će sva sredstva morati proći potpunu evaluaciju, tj. prilikom dostave podataka za registraciju proizvoda bit će potrebno dostaviti potpuni sastav proizvoda, propisane studije o učincima u okolišu i na zdravlje ljudi tako da se proizvod, za koje bi ocjenjivanje pokazalo da ne postoji sigurna uporaba za određeni način primjene, neće moći više registrirati. Kao dodatno objašnjenje, nafta inače prolazi kroz proces rafiniranja u kojemu se odvajaju pojedini sastojci sirove nafte i nastaju različiti proizvodi. Neki od njih su lož ulje (ima ih raznih vrsta) i mineralna ulja (također ih ima raznih vrsta). Mineralno ulje je puno rafiniranije od primjerice lož ulja što znači da sadrži puno manje nečistoća (primjerice PAH-ova odnosno policikličkih aromatskih ugljikovodika koji su karcinogeni i sumpora). Dakle, mineralno ulje je puno čišće od nafte i lož ulja pa će njegovim gorenjem nastati manje štetnih produkata uključujući i SO2 i SO3 koji opet s vlagom iz zraka reagiraju i stvaraju H2SO4 (kiselinu). Neke vrste mineralnih ulja se primjerice koriste i u proizvodnji kozmetike. Laka mineralna ulja su najviše rafinirana i kako su iz njih otklonjene nečistoće nisu fitotoksična pa se mogu primjenjivati i u području s dosta vegetacije. Dakle, iako je mineralno ulje derivat nafte, kao i ložulje, njegovom uporabom uključujući i kod gorenja se ne stvaraju štetni spojevi kao što je slučaj pri gorenju čiste nafte i lož ulja. Prema pisanom očitovanju Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping od 7. ožujka.2018. godine: “Nafta (dizel, eurodizel, lož ulje, plavi dizel) je, prema sigurnosno-tehničkim listovima proizvođača razvrstana kao zapaljiva tekućina 3. kategorije kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije, koja je nadražujuća za kožu 2. kategorije, akutno je toksična inhalacijom 4. kategorije, karcinogena kemikalija 2. kategorije, a ispoljava specifičnu toksičnost za ciljane organe kod ponavljanog izlaganja 2. kategorije i opasna je za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima 2. kategorije. Mineralno ulje prema sigurnosno-tehničkim listovima uvoznika ili nije razvrstano ili je razvrstano kao kemikalija kod koje postoji opasnost od aspiracije 1. kategorije i može izazvati nadraživanje kože i očiju.”. Prihvaćen je prijedlog u vezi uporabe formulacija zatrovanih mamaca. Nije prihvaćen prijedlog u vezi stručnosti naručitelja da procjenjuje učinkovitost mjera, obzirom da naručitelj koji mjeru i plaća iz proračunskih sredstava, ima apsolutno pravo od nadležnog Zavoda za javno zdravstvo zahtjevati dopunu Izvješća ukoliko Izvješće nije argumentirano i stručno izrađeno te ukoliko nisu navedene konkretne korektivne mjere s kojima se u konačnici očekuje učinkovita realizacija Programa mjera i Provedbenog plana. Naručitelj mjere ne procjenjuje učinkovitost mjera, ali ako Izvješće nije argumentirano i stručno razumljivo napisano te ukoliko nisu navedene konkretne korektivne mjere (a najčešće nisu) ima svako pravo zahtijevati dopunu Izvješća. Prihvaćen je prijedlog usklađivanja s tekstom Nacionalnog monitoringa u 2016. i 2017. godini.