Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko- rehabilitacijskoj djelatnosti sa Obrascem iskaza o procjeni učinaka zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Iris Čukelj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Stavak 6. članka 11. se BRIŠE. Prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
2 Nada Vulinović-Zlatan  , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA U prilogu 4. Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa, pod točkom 6. Savjetovanje s javnošću i konzultacije, navedeno je kako će se savjetovanje provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinka propisa. Nacrt je objavljen 5. lipnja, prvi termin zatvaranja savjetovanja bio je 15. lipnja, a novi je termin 19. lipnja?! 19 - 5 = 30? Prihvaćen Prihvaća se
3 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Stavak 3. članka 22. ostaje ne promijenjen: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
4 MARIJANA GLADOVIĆ   19-5=30? Prihvaćen Prihvaća se
5 IVANA VRLJAC  , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA U prilogu 4. Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa, pod točkom 6. Savjetovanje s javnošću i konzultacije, navedeno je kako će se savjetovanje provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinka propisa. Nacrt je objavljen 5. lipnja, prvi termin zatvaranja savjetovanja bio je 15. lipnja, a novi je termin 19. lipnja?! 19 - 5 = 30? Prihvaćen prihvaća se
6 LUCIJA ŠKUGOR   U prilogu 4. obrazac iskaza o procjeni učinka propisa, pod točkom 6. Savjetovanje s javnošću i konzultacije navedeno je kako će se savjetovanje provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinka propisa. Nacrt je objavljen 5.lipnja, a savjetovanje s javnošću se zatvara 15.lipnja??? Još sramotnija je činjenica da se javno predstavljanje Nacrta prijedloga održava zadnji dan savjetovanja s javnošću (15.lipnja u prostorijama MDOMS) Prihvaćen Prihvaća se
7 SONJA ALIMOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. psihoterapeutske? Prihvaćen Prihvaća se
8 LUCIJA ŠKUGOR  , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA U ovom prilogu pod točkom 6. Savjetovanje i konzultacije navedeno je "savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o  procjeni učinaka propisa". Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinaka propisa objavljen je 5.lipnja 2018., a zatvara se 15.lipnja 2018. Ako me matematika ne vara, savjetovanje traje 10 dana?!?!?! Jasno je kako je ovo savjetovanje s javnošću CILJANO stavljeno u period kada edukacijski-rehabilitatori završavaju pedagošku godinu, a zatim trostruko SKRAĆENO kako se ne bi imalo vremena reagirati! Prihvaćen Prihvaća se
9 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. S kojom svrhom se u Zakonu o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti spominje da osobe sa sjedištem u drugoj državi nemaju obvezu registracije sjedišta i upisa PSIHOTERAPEUTSKE djelatnosti u odg. registar u RH? Prihvaćen Prihvaća se
10 Iris Čukelj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom, HKER, u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
11 Ivana Škarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Stavak 6. članka 11. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
12 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , OBRAZLOŽENJE OBRAZLOŽENJE IZMJENA HKER Uz članak 1. Članak 3. nijenja se i glasi Obrazloženje HKER Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistri edukacijske rehabilitacije koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostalan rad (licencu) radi obavljanja edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti u sustavima predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, a imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE Izražava se potreba izmjene predloženog stavka 2. članak 3. Zakona koja je ovim Zakonom postavljena kao iznimka zaposleniku samo jednog javnog sektora, iako on i u tom sektoru obavlja djelatnost propisanu Člankom 2. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Naime odredbama Zakona jasno je i nedvojbeno definirano da pravo obavljati edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost imaju svi magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Izdvajanje ovlaštenika za obavljanje iste djelatnosti na način predlagatelja je zbunjujuće te dovodi u neravnopravan položaj pripadnike iste profesije u posjedovanju relevantnih odobrenja za obavljanje djelatnosti, što je jasno protivno ustavnoj odredbi o jednakosti svih pred zakonom, kao i omogućavanju svima prava na rad pod jednakim okolnostima i uvjetima. Prijedlog HKER je u skladu s drugim odredbama predmetnog Zakona i registrirane Hrvatske komore edukacijskih rehabiltatora kao neovisne i strukovne organizacija s javnim ovlastima koja zastupa interese svih edukacijskih rehabilitora, a uvrštavanjem podstavka 2 uvrštene su ovlasti poslodavaca javnog sektora sukladno njihovim općim i posebnim propisima. Uz članak 2. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: „Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu: – završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija – položen ili priznat stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci – državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru – znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i prema propisima koji uređuju regulirane profesije i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske. O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem. Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor. Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Obrazloženje: -uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti uređeni su predmetnim zakonom kao Lex specialisom kao i općim zakonom i propisima iz predškolskog, osnonvoškolskog i srednješkolskog odgoja i obrazovanja Uz članak 3. Odredbom se naglašava obveza trajnog stručnog usavršavanja. Uz članak 5. Odredbom se određuje obavljanje pripravničkog staža magistra edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim ustanovama u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacij ska djelatnost. Napomena HKER uz Članak 6 Članak 6. U članku 11. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. i glasi: Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik HKER-a u Republici Hrvatskoj. Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihoterapeutske djelatnosti u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama. Obrazloženje HKER. U stavku 5. iza riječi ako se upišu …ispravlja se u tekst Imenik HKER-a. jer HKER vodi Imenike – ne registre. A predlaže se brisati stavak 6. jer je to uređeno Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br 82/15). Nije jasno zašto je uopće ministarstvo ovdje predložilo ovo izdvajanje psihoterapeutske djelatnosti??? Uz članak 7. Odredbom se određuje da je Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora tijelo nadležno za provođenje kontrole i nadzora nad obavljanjem privatne prakse. Uz članak 8. Odredbom se propisuje da Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rješenjem odlučuje o privremenoj obustavi rada magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja privatnu praksu. Uz članak 9. Odredbom se propisuje da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje rješenjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Uz članak 10. Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse odjavom, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Uz članak 11. Odredbom se propisuje da o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona, rješenjem odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Uz članak 12. Odredbom se propisuje da o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse odlučuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Uz članak 13. Odredbom se propisuje brisanje odredbe o određivanju najniže cijene u svrhu provođenja liberalizacije tržišta temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018. Uz članak 14. Odredbom o brisanju dosadašnjeg stavka 3. članka 20. štiti se obveza čuvanja profesionalne tajne koje područje je već uređeno posebnim propisima. Uz članak 15. Odredbom se, u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo. PRIMJEDBA HKER U Članku 22. ne bristi stavak 3. Obrazloženje: U slučaju brisanja stavka 3. ovaj Zakon nema smisla kao ni fukcioniranje Komore. Nadalje sve prethodne odredbe Zakona ne bi imale smisla jer se njima utvrđuju uvjeti obavljanja edu.reh. djelatnosti samo ukoliko se takve osobe upišu u Imenik HKER. Sada ovim odredbama bi taj uvjet otpao, dakle egzistiraju odredbe u koliziji. Nadalje HKER bi bila (pokusni kunić) jedina Komora u sustavu gdje bi članstvo najednom bilo neobvezujuće što je diskriminatorno. Jedanako tako u svim Komorama koje postoje u sustavu nigdje nije propisana neobvezatnost članstva. Ujedno postoje i presude Ustavnog suda u kojim je jasno utvrđena potreba obvezantnosti članstva u Komorama kao strukovnim organizacijama (RH br. U-I-990/99, U-I /3120/2003, U-I/110/1998). Nadalje sve ovo se nikako ne može podvesti pod rasterećenje gospodarstva jer se ne radi ni o kakvom poreznom ili parafiskalnom nametu. Članarina to nije i ne može biti. Uz članak 16. Članak 16. Prijedlog HKER Članak 23. mijenja se i glasi : Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: - vodi Imenik vježbenika prvostupnika i magistara edukacijske rehabilitacije u svrhu evidencije, praćenja i osiguravanja prava na kvalitetno osposobljavanje za samostalan rad - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja obveze stručnog usavršavanja i pružanja podrške nositeljima predmetne djelatnosti, a u svrhu omogućavanja kvalitete njihova rada - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj - rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije osim za magistre edukacijske rehabilitacije koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja. - rješenjem odlučuje o Upisu magistara i/ili prvostupnika edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike - rješenjem odlučuje o Upisu magistara edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostaln rad (licencu) – samostalno obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije na svim radnim mjestima gdje se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana ovim Zakonom, - iznimno od odredbe iz podstavka 6. stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije . Način provođenja stručnog nadzora iz podstavka 6. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora Obrazloženje: - prijedlogom HKER sačuvana je odredba Ustava o jednakosti svih pred Zakonom, sačuvana je svrhovitost Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti u smislu cjelovotisti pristupu evidencije pripadnika profesije, a istovremeno uvažene nadležnosti javnog sektora Uz članak 17. – prijedlog HKER U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi se u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.“ Prijedlog HKER U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije. Obrazloženje: predložena promjena HKER "pomiruje" nadležnost strukovne komore registrirane u ovu svrhu, a uvažava ovlasti javnog tijela proizašlih iz općih propisa odgoja i obrazovanja. Uz članak 18. Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona. Uz članak 19. Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona. Uz članak 20. Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07). Za ostala obrazloženja vidjeti prethodne odgovore.
13 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Članak 17. U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi se u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje.“ Prijedlog HKER U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
14 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Članak 16. Prijedlog HKER Članak 23. mijenja se i glasi Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: - vodi Imenik vježbenika prvostupnika i magistara edukacijske rehabilitacije u svrhu evidencije, praćenja i osiguravanja prava na kvalitetno osposobljavanje za samostalan rad - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja obveze stručnog usavršavanja i pružanja podrške nositeljima predmetne djelatnosti, a u svrhu omogućavanja kvalitete njihova rada - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj - rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije osim za magistre edukacijske rehabilitacije koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja. - rješenjem odlučuje o Upisu magistara i/ili prvostupnika edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike - rješenjem odlučuje o Upisu magistara edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostaln rad (licencu) – samostalno obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije na svim radnim mjestima gdje se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana ovim Zakonom, - iznimno od odredbe iz podstavka 6. stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije . Način provođenja stručnog nadzora iz podstavka 6. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
15 Renata Vragović  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "Jasnije se propisuju uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, a koji su također i osnovni uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti." "U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, brišu se odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora....." - ovo je potrebno brisati jer je u koliziji sa prethodnim citatom i zato jer nije moguće brisati odredbe o obvezatnosti udruživanja u HKER. Naime i sam Zakon se podnosi da bi utvrdio obvezu upisa u Imenik svih osoba koje obavljaju djelatnost. U protivnom zakon nema smisla u dijelu u kojem se uređuje Komora kao nadležna strukovna organizacija i svi poslovi koje Komora obavlja, posebno poslovi javnih ovlasti. Nije prihvaćen Brisanje odredbe o obvezatnosti članstva ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
16 Ivana Škarica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom, HKER, u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja
17 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Članak 15. U članku 22. stavak 3. briše se. Primjedba HKER: Ne bristi stavak 3. Obrazloženje: U slučaju brisanja stavka 3. ovaj Zakon nema smisla kao ni fukcioniranje Komore. Nadalje sve prethodne odredbe Zakona ne bi imale smisla jer se njima utvrđuju uvjeti obavljanja edu.reh. djelatnosti samo ukoliko se takve osobe upišu u Imenik HKER. Sada ovim odredbama bi taj uvjet otpao, dakle egzistiraju odredbe u koliziji. Nadalje HKER bi bila (pokusni kunić) jedina Komora u sustavu gdje bi članstvo najednom bilo neobvezujuće što je diskriminatorno. Jedanako tako u svim Komorama koje postoje u sustavu nigdje nije propisana neobvezatnost članstva. Ujedno postoje i presude Ustavnog suda u kojim je jasno utvrđena potreba obvezantnosti članstva u Komorama kao strukovnim organizacijama (RH br. U-I-990/99, U-I /3120/2003, U-I/110/1998). Nadalje sve ovo se nikako ne može podvesti pod rasterećenje gospodarstva jer se ne radi ni o kakvom poreznom ili parafiskalnom nametu. Članarina to nije i ne može biti. Nije prihvaćen Brisanje odredbe o obvezatnosti članstva ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
18 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Prijedlog HKER - izmjena vezana uz Članak 6. U stavku 5. iza riječi ako se upišu …ispravlja se u tekst Imenik HKER-a te Članak 6. sada glasi_ Članak 6. U članku 11. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. : Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik HKER-a u Republici Hrvatskoj. daljnja primjedba HKER: Predlaže se brisati stavak 6. jer je to uređeno Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br 82/15). Nije jasno zašto je uopće ministarstvo ovdje predložilo ovo izdvajanje psihoterapeutske djelatnosti??? Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
19 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Članak 16. Članak 23. mijenja se i glasi : Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: - vodi Imenik vježbenika prvostupnika i magistara edukacijske rehabilitacije u svrhu evidencije, praćenja i osiguravanja prava na kvalitetno osposobljavanje za samostalan rad - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja obveze stručnog usavršavanja i pružanja podrške nositeljima predmetne djelatnosti, a u svrhu omogućavanja kvalitete njihova rada - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj - rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije osim za magistre edukacijske rehabilitacije koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja. - rješenjem odlučuje o Upisu magistara i/ili prvostupnika edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike - rješenjem odlučuje o Upisu magistara edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostaln rad (licencu) – samostalno obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije na svim radnim mjestima gdje se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana ovim Zakonom, - iznimno od odredbe iz podstavka 6. stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije . Način provođenja stručnog nadzora iz podstavka 6. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
20 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Članak 15. Stavak 3. članka 22. ostaje ne promijenjen: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
21 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Članak 2. Prijedlog HKER Članak 4. mijenja se i glasi: „Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu: – završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija – položen ili priznat stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci – državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru – znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i prema propisima koji uređuju regulirane profesije i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske. O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem. Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor. Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Obrazloženje: -uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti uređeni su predmetnim zakonom kao Lex specialisom te općim zakonom i propisima iz predškolskog, osnvnoškolskog i srednješkolskog odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
22 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: „Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu: – završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija – položen ili priznat stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci – državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru – znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i prema propisima koji uređuju regulirane profesije i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske. O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem. Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor. Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
23 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Prijeldog izmjene: U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
24 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Članak 16. Članak 23. mijenja se i glasi : Komora obavlja sljedeće javne ovlasti: - vodi Imenik vježbenika prvostupnika i magistara edukacijske rehabilitacije u svrhu evidencije, praćenja i osiguravanja prava na kvalitetno osposobljavanje za samostalan rad - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije te Imenik sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u Republici Hrvatskoj u svrhu praćenja obveze stručnog usavršavanja i pružanja podrške nositeljima predmetne djelatnosti, a u svrhu omogućavanja kvalitete njihova rada - vodi Imenik magistara edukacijske rehabilitacije koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj - rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije osim za magistre edukacijske rehabilitacije koji rade u sustavu odgoja i obrazovanja. - rješenjem odlučuje o Upisu magistara i/ili prvostupnika edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike - rješenjem odlučuje o Upisu magistara edukacijske rehabilitacije u odgovarajuće Imenike koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostaln rad (licencu) – samostalno obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije na svim radnim mjestima gdje se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana ovim Zakonom, - iznimno od odredbe iz podstavka 6. stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zašitite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom – HKER u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije . Način provođenja stručnog nadzora iz podstavka 6. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra općim aktom propisuje Komora. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
25 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Ne bristi stavak 3. Obrazloženje: U slučaju brisanja stavka 3. ovaj Zakon nema smisla kao ni fukcioniranje Komore. Nadalje sve prethodne odredbe Zakona ne bi imale smisla jer se njima utvrđuju uvjeti obavljanja edu.reh. djelatnosti samo ukoliko se takve osobe upišu u Imenik HKER. Sada ovim odredbama bi taj uvjet otpao, dakle egzistiraju odredbe u koliziji. Nadalje HKER bi bila jedina Komora u sustavu gdje bi članstvo najednom bilo neobvezujuće što je diskriminatorno. Jedanako tako u svim Komorama koje postoje u sustavu nigdje nije propisana neobvezatnost članstva. Ujedno postoje i presude Ustavnog suda u kojim je jasno utvrđena potreba obvezantnosti članstva u Komorama kao strukovnim organizacijama (RH br. U-I-990/99, U-I /3120/2003, U-I/110/1998). Nadalje sve ovo se nikako ne može podvesti pod rasterećenje gospodarstva jer se ne radi ni o kakvom poreznom ili parafiskalnom nametu. Članarina to nije i ne može biti. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
26 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Članak 6. U članku 11. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6.: Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upišu u Imenik HKER-a u Republici Hrvatskoj. Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihoterapeutske djelatnosti u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama. Primjedba ERF: U stavku 5. iza riječi ako se upišu …ispravlja se u tekst Imenik HKER-a.. A predlaže se brisati stavak 6. jer je to uređeno Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br 82/15). Nije jasno zašto je uopće ministarstvo ovdje predložilo ovo izdvajanje psihoterapeutske djelatnosti??? Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi
27 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Predlaže se vraćanje stavka 2. i 3: (2) Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE: Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo
28 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: „Uvjeti za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora jesu: – završen diplomski/preddiplomski sveučilišni studij Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Republici Hrvatskoj ili priznata inozemna stručna kvalifikacija – položen ili priznat stručni ispit ili državni stručni ispit ili više od 20 godina radnog staža u struci – državljanstvo Republike Hrvatske odnosno državljanstvo države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru – znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 3. stranci mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i prema propisima koji uređuju regulirane profesije i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske. O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz stavka 1. podstavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem. Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor. Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Obrazloženje: -uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti uređeni su predmetnim zakonom kao Lex specialisom kao i općim zakonom i propisima iz predškolskog, osnvnoškolskog i srednješkolskog odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
29 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistri edukacijske rehabilitacije koji su sukladno posebnim propisima ishodovali odobrenje za samostalan rad (licencu) radi obavljanja edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti u sustavima predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, a imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE Izražava se potreba izmjene predloženog stavka 2. članak 3. Zakona koja je ovim Zakonom postavljena kao iznimka zaposleniku samo jednog javnog sektora, iako on i u tom sektoru obavlja djelatnost propisanu Člankom 2. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Nositelji predmetne profesije obrazuju se u okviru studijskih programa Rehabilitacije/ Edukacijske rehabilitacije. Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. Značaj i posebnost ovog studijskog programa ERF-a je u tome što on nadilazi tradicionalni medicinski model i model deficita u rehabilitaciji (čime se bave slične institucije u HR). Program svoje uporište nalazi u suvremenom socijalnom modelu i modelu ljudskih prava u odnosu prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom te promatra pojedinca kao bio-psiho-socijalnu strukturu. Značajnost ovog programa ogleda se i u promicanju pristupačnosti, izjednačavanja mogućnosti i aktivne participacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao i u osobno usmjerenoj podršci s ciljem razvoja kvalitete podrške i ostvarivanja kvalitete življenja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji. Ishodi učenja i kompetencije stečene studijem nadilaze opseg propisa iz odgoja i obrazovanja te je posve jasna uloga strukovne komore i neminovnost evidencije / praćenja usavršavanja pripadnika predmetne profesije. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
30 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija detaljno je utvrđen i propisan Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kao i odredbama Direktive 2005/36, te je kao takav propisan u nadležnosti komora kao regulatornih tijela. Obzirom da je postupak priznavanja uvriježen u hrvatskom pravnom zakonodavstvu kod svih reguliranih profesija uopćeno kao segment javnih ovlasti komore to se ovdje na istovjetan način predlaže kada je riječ o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Standardi europskog zakonodavstva, kao i načela hrvatskog pravnog sustava (vidljivo osobito u sustavu zdravstva) nalažu priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija kao posebnu javnu ovlasti strukovnih organizacija.. Stoga se i ovim putem predlaže usvajanje navedenih standarda i kroz ovaj Zakon, te propisivanje instituta priznavanja kvalifikacija Komori. Radi uspostave zakonitosti i nadzora obavljanja javne ovlasti predlaže se da se uvjeti postupka priznavanja propišu posebnim aktom na koji će suglasnost davati nadležni ministri. Ovim se postiže da struka u suradnji s nadležnim institucijama propisuje sve potrebne uvjete za obavljanje edukacijsko rehbalitacijske djelatnosti uz nadzor i kontrolu zakonitosti takvog postupanja od strane nadležnih državnih tijela, ministarstva, čime bi se u potpunosti preuzeli standardi postupanja i poslovanja europskog pravnog i gospodarskog prostora, i omogućili profesiji edukacijskih rehabilitatora ujednačeno, standardizirano i zakonito obavljanje predmetne djelatnosti . čl. 16. podst. 4. opet stavlja edukacijske rehabilitatore u odgoju i obrazovanju u neravnopravan položaj s drugim edukacijskim rehabilitatorima. čl. 16. podst. 5. može se tumačiti na sljedeći način: osoba koja traži priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija mora ga tražiti od 2 regulatorna tijela, osim ako unaprijed ne zna da će biti zaposlena u odgoju i obrazovanju. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. S obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost provodi u više resora i područja djelovanja (npr. socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i obrazovanje), nije moguće utvrditi nadležnost samo jednog ministarstva u rješavanju žalbi. Radi navedenog se predlaže pokretanje upravnog spora sukladno članku 12. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09).
31 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predmetni prijedlog Zakona o izmjenama zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je u dijelu koji bi jamčio inicijalnu svrhu da “cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom“ u formalno pravnom i sadržajnom nesrazmjeru i koliziji s istom navedenom svrhom . Ovako utvrđena svrha Zakona ne podrazumijeva izdvajanje pripadnika predmetne profesije prema radnom mjestu unutar samo jednog od mogućih javnih sektora u kojima se pripadnici jedne i jedinstvene profesije zapošljavaju, a što se u aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti predlaže. Izražavamo suglasnost s tumačenjem posljedica kako ih to navodi Pravobranitelj za djecu RH “S aspekta najboljeg interesa djeteta te kvalitete rada i usluga koje pružaju edukacijski-rehabilitatori djeci s teškoćama u razvoju, smatramo da je potrebno detaljno pojasniti i urediti standard obrazovanja i kvalitetu usluga koju pružaju edukacijski-rehabilitatori, bez obzira na sustav koji ih zapošljava… ..U suprotnome, može se dogoditi da djeca, ovisno o sustavu u kojem im se pružaju usluge, neće primiti jednaku kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijske usluge, što bi posljedično, moglo dovesti do njihove diskriminacije.” Prijedlog nadopune : - Nakon riječi ustanovama za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Pripadnici profesije se ne izdvajaju prema radnom mjestu već se odredbe zakona ne primjenjuju na regulirane profesije u nadležnosti Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje određuje standarde za obavljanje tih profesija. Članstvo i struktura članstva u povjerenstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja nije predmet uređivanja ovim Zakonom.
32 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu  , I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Hrvatski Sabor je na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donio Odluku O PROGLAŠENJU ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Izvor http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html „U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se predloženim zakonom cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom. Članovi Odbora dodali su i kako je s konačnim prijedlogom zakona potrebno jasnije definirati razliku između magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Naime, njihove interese predstavljat će i zastupati će Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora koja se ovim prijedlogom zakona definira kao samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Osnivanjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora regulirati će se obavljanje edukacijsko – rehabilitacijske djelatnosti u privatnoj praksi, smanjiti broj nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, pratiti potrebe za kadrovima određenih specijalnosti i poticati razvoj novih usluga i mreže uslužnih centara." Napomena : Nepoštivanjem Ustava (do eventualnog proglašenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti – neustavnim) , te diskriminatornim odredbama smatraju se negiranje potrebe upisa u imenik vlastite profesije, nadzor nad usavršavanjem u profesiji u suradnji s aktualnim poslodavcima i prema općim propisima njihove nadležnosti. Istim se takvim podrazumijeva “izdvajanje” od mogućnosti primanja opće dopusnice/ Odobrenja za samostalan rad nadležne Komore i vrednovanja edukacija tijekom profesionalne karijere gdjegod je obavljali." Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
33 Renata Vragović  , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Osnova donošenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti bila je jasno utvrđena kao potreba cit: uređenja sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzora nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, bez posebnih iznimaka gdje se ista djelatnost obavlja. Istim Zakonom iskazana je bila daljnja potreba cit: da se cjelovito i jedinstveno uredi djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je posebno važno s obzirom da ova struka djeluje u više resora i područja djelovanja. Postavlja se pitanje je li cijelovito i jedinstveno uređenje postignuto ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti?. Od posebnog interesa također je bilo iskazano uređenje ove djelatnosti kao važnog preduvjeta brže i kvalitetnije implementacije proklamirane nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, ali i unapređenja prava ovih građana. Osim toga ovim zakonom predviđa se reguliranje sivog tržišta usluga upitne kvalitete poticanjem regulirane privatne prakse, smanjenje broja nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, praćenje potrebe za kadrovima određenih specijalnosti i poticanje razvoja novih usluga i mreže pružatelja usluga. Strukovno unapređenje i stručni razvoj izrijekom su navedeni kao temeljni ciljevi zbog kojih je donošen ovaj Zakon. Temeljem argumenata trebalo bi biti razumljivo da nije moguće izdvajati posebne kategorije edukacijskih rehabilitatora kako je ovdje predloženo. Činjenica je da je na temelju Zakona donesenog u Hrvatskom Saboru i uz volju osnivača: Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske i Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske ustrojena Komora edukacijskih rehabilitora kao regulatorno tijelo za profesiju edukacijskih rehabilitatora i nitko drugi, po našem skromnom pravnom razumijevanju, nema pravo dopunjavati njenu ulogu kao regulatora istoimene profesije sve dok Komora postoji i dok je na snazi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je tada jasno odbilo biti suosnivač Komore, a sada opet dovodi u pitanje ulogu i javne ovlasti Komore edukacijskih rehabilitatora i nastoji dovesti u pitanje pravne temelje ove Komore izdvajanjem većine stručnjaka iz nadležnosti Komore. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora nastoji biti dobar partner MZOS i voljna je prihvatiti da MZOS ne želi predati javne ovlasti Komori, ali bez izdvajanja edukacijskih rehabilitatora u odgoju i obrazovanju iz nadležnosti Komore. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
34 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Predloženu odredbu potrebno je pravno ispitati iz razloga moguće kolizije sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te Direktivom EK 2005/36 koja utvrđuje standarde i normative reguliranih profesija, postupke priznavanja stručnih kvalifikacija te postojanje regulatornih tijela, koje je za profesiju edukacijskih rehabilitatora utvrđena Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Posebno i izdvojeno normiranje edukacijskih rehabilitatora koji rade na poslovima stručnog suradnika, odgojitelja ili učitelja kao ovlaštenika obavljanja iste djelatnosti je nepotrebno i zbunjujuće te dovodi takve osobe u neravnopravan položaj u posjedovanju relevantnih odobrenja za obavljanje djelatnosti, što je jasno protivno ustavnoj odredbi o jednakosti svih pred zakonom, kao i omogućavanju svima prava na rad pod jednakim okolnostima i uvjetima. Tim više što Komora podržava uvjet prvog polaganja stručnog ispita u sukladno općim propisima iz odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva za stjecanje odobrenja za samostalni rad. Ovako postavljena sporna odredba utvrđuje poseban položaj edukacijskih rehabilitatora koji rade u predškolskim i školskim ustanovama naspram drugih edukacijskih rehabilitora koji su također sukladno zakonskim utvrđenjima jednako tako ovlaštenici obavljanja predmetne djelatnosti, ali pod drugim dodatno propisanim okolnostima. Osim navedenog predmetna odredba nije u skladu s drugim utvrđenjima iz Zakona jer propisuje poseban status za edukacijske rehabilitatore koji rade u odgoju i obrazovanju izvan odobrenja nadležne strukovne organizacije, Komore koja je pak odredbama istog Zakona (članak 22) utvrđena isključivo i jedino kao nadležno tijelo- neovisna i strukovna organizacija s javnim ovlastima koja zastupa interese svih edukacijskih rehabilitora, te izdaje odobrenja za samostalan rad svim edukacijskim rehabilitatorima bez obzira na njihova radna mjesta. Stoga nije jasno kakva bi trebala biti uloga Komore kod edukacijskih rehabilitatora koji rade u školskim i predškolskim ustanovama. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
35 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Člankom 17. mijenja se članak 33. kojim se propisuje nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Prema predloženim izmjenama, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora obavlja stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije u svim pravnim osobama koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u dijelu koji se odnosi na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, dok se nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja koje donosi ministar nadležan za obrazovanje. Nadzor koji obavlja Komora definiran je kao stručan nadzor koji obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. S druge strane, nedostaje definicija nadzora koji će se provoditi u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. Potrebno je uskladiti te jednoznačno definirati nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije, bez obzira tko ga provodi. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
36 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. U članku 4. navodi se kako se brišu stavci 2. i 3. članka 7. koji propisuje pravo i obvezu stručnog usavršavanja magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Smatramo potrebnim propisati tko će i na koji način pratiti i vrednovati stručno usavršavanje magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Prema važećem Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti članak 8. stavak 3. propisano je da sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije općim aktom propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.
37 Pravobranitelj za djecu RH  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U tekstu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama kojim se žele urediti uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti vidljivo je svojevrsno razgraničavanje između uvjeta i načina obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standarda obrazovanja i stručnog nadzora između edukacijskih-rehabilitatora zaposlenih u predškolskim i školskim ustanovama i edukacijskih-rehabilitatora zaposlenih u drugim ustanovama. S aspekta najboljeg interesa djeteta te kvalitete rada i usluga koje pružaju edukacijski-rehabilitatori djeci s teškoćama u razvoju, smatramo da je potrebno detaljno pojasniti i urediti standard obrazovanja i kvalitetu usluga koju pružaju edukacijski-rehabilitatori, bez obzira na sustav koji ih zapošljava. S obzirom da novi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama uvodi „dvojne“ uvjete i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao i stručni nadzor nad radom edukacijskih-rehabilitatora (od strane Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Ministarstva znanosti i obrazovanja), nužno je zajedničkom suradnjom usuglasiti jedinstveni standard koji će vrijediti za sve edukacijske-rehabilitatore, makar će ih, prema prijedlogu ovoga Zakona o izmjenama i dopunama, provoditi dvije različite institucije. U suprotnome, može se dogoditi da djeca, ovisno o sustavu u kojem im se pružaju usluge, neće primiti jednaku kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijske usluge, što bi posljedično, moglo dovesti do njihove diskriminacije. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje.
38 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Primjedba HKER Ovako utvrđena svrha Zakona ne podrazumijeva izdvajanje pripadnika predmetne profesije prema radnom mjestu unutar samo jednog od mogućih javnih sektora u kojima se pripadnici jedne i jedinstvene profesije zapošljavaju, a što se u aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti predlaže. Prijedlog nadopune : - Nakon riječi ustanovama za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom
39 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodaje se članak 33a Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi nadležno ministarstvo. Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko rehabitacijske djelatnosti. – Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje nadležno ministarstvo Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom. Posebnim propisima u području odgoja i obrazovanja propisan je nadzor nad obavljanjem djelatnosti u navedenom sustavu.
40 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. U alineji 10., Stavaka 3., članka 2. ZAKONA O USLUGAMA navodi se sljedeće: Odredbe ovoga Zakona ne utječu na: (10) socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, VAŽNO JE ISTAKNUTI da je edukacijska-rehabilitacija jedna od djelatnost koja se pruža u sklopu socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, i prema tome ZAKOM O USLUGAMA ne smije utjecati na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Stavak 6. članka 3. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
41 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Predlaže se vraćanje stavka 2. i 3: (2) Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE: Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
42 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistri edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07)
43 Nada Vulinović-Zlatan  , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Ovakva intervencija u odredbe Zakona o educ.reh djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom I da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07)
44 Nada Vulinović-Zlatan  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem da se nakon riječi "ustanovama" u stavku 2., 4. (a. ocjena stanja) i 8. (b. osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom),doda: za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom
45 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 13. U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi: „Najniža cijena rada privatnih magistara edukacijske rehabilitacije određuje se općim aktom Komore“. Nije prihvaćen Temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
46 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Čl.11, stavak 5. odgovarajući registar zamjenjuje se s Imenik Hrvatske komore edukacijskih-rehabilitatora Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
47 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistri edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
48 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. U članku 33. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi: „Nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i drugih javnih ustanova, provodi se u skladu s propisima koje donose nadležni ministri i u suradnji s nadležnom strukovnom komorom, HKER, u dijelu koji obuhvaća edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, a općim propisima nije obuhvaćen. Nadzor nad stručnim radom ovlaštenika predmetne profesije regulirane Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti provodi licencirani magistar edukacijske rehabilitacije. Nije prihvaćen Pitanje nadzora nad djelatnosti koju obavlja regulirana profesija pod brojem 63. regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi stručni suradnik u školskoj ustanovi i 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju uređeno je posebnim propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
49 Renata Vragović TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 3. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ne može imati edukacijski rehabilitator niti drugi stručnjak na radnom mjestu edukacijskog rehabilitatora ukoliko nije regulirao svoj status u Komori i upisan je u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Edukacijski rehabilitatori mogu raditi u resoru odgoja i obrazovanja bez opće dopusnice, mogu biti zaposleni na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, ali je sporno da li mogu obavljati edukacijsko- rehabilitacijsku djelatnost u smislu u kojem je ona trenutno regulirana profesija. Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07)
50 Renata Vragović  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti donesen je 21. listopada 2011. godine i stupio je na snagu 8 dana po objavljivanju. Donošen je po hitnom postupku i bez mogućnosti reagiranja suosnivača i obavijesti od strane predlagatelja Zakona, da je Zakon u čl. 3 st. 2 izmijenjen na način da su od Zakona izuzeti STRUČNI SURADNICI U PREDŠKOLSKIM I ŠKOLSKIM USTANOVAMA. „Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje.“ Budući da HKER ne raspolaže s podatcima koliko je edukacijskih rehabilitatora na radnim mjestima stručnih suradnika i koliko je radnih mjesta stručnih suradnika odobreno od strane MZOS da na njima rade edukacijski rehabilitatori a rade neke druge struke, teško je reći koliki je postotak edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj izuzet iz Zakona. Taj postotak 2011. nije bio isti kao 2018., danas je veći jer su odobravana nova radna mjesta i zapošljavani novi edukacijski rehabilitatori ili nestručne zamjene za koje je vrlo upitno da li se vode kao nestručne zamjene ili su usprkos pozitivnim propisima R. Hrvatske zapošljavani na neodređeno. Naime, sve je veći broj djece s teškoćama u razvoju koja se upisuju u vrtiće i škole a pada broj djece koja koriste isključivo psiho-socijalnu rehabilitaciju u sustavu socijalne skrbi. Osim toga, prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi (NN čl. 163. (NN 152/ 14) „U domovima socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje“. Sada po ovom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti u čl. 1. izuzimaju se od ovog Zakona većina edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj: „Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“ Gdje su nestali prvostupnici i njihovo pravo da pristupe tržištu rada i uđu u sistematizacije radnih mjesta u odgojno-obrazovnim ustanovama, po istom ključu kao i druge struke koje imaju prvostupnike? Zašto je odobren ovaj studijski program ako Republika Hrvatska nema potrebe za ovom razinom stručnosti edukacijskih rehabilitatora? Moguće posljedice donošenja ovog Zakona: Ovdje se ukazuje na neophodnost ispitivanja pravnih posljedica ovog Zakona, kvalitetnije analize ishoda ovog Zakona i analize učinaka ovog Zakona (analiza učinka na gospodarstvo – dodatno financijsko opterećenje za Republiku Hrvatsku zbog troškova provođenja javnih ovlasti koje nisu predane i dr. nepotrebnih troškova koji proizlaze iz ovog Zakona; analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja npr. prvostupnika; analiza socijalnih učinaka na korisnike usluga edukacijskih rehabilitatora i učinaka na zaštitu prava edukacijskih rehabilitatora i ljudskih prava njihovih korisnika). 1. Sve uvodno navedeno čini se da znači da se iz nadležnosti Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti izuzima minimalno polovica, moguće 2/3 pa i više edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da je ovih stručnjaka koji su diplomirali na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu svega oko 2.000, uključujući i one koji su već odavno u mirovini, one koji ne rade u struci ili ne obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i one koji su iselili u inozemstvo. Postavlja se temeljno pitanje za koga i u koju svrhu se onda donosi ovaj Zakon? Za reguliranje rada 50-tak stručnjaka koji rade bez odgovarajućih šifri i nisu priznati kao zdravstveni djelatnici u resoru zdravstva? Za reguliranje rada ne znamo koliko, no nećemo puno pogriješiti ako kažemo 300-tinjak edukacijskih rehabilitatora koji ne rade u odgojno-obrazovnim programima u resoru socijalne skrbi? Ili za nekoliko privatnika koji su registrirani kao obrtnici? Da, i kojih vjerojatno desetak - dvadesetak stručnjaka koji rade u nevladinom sektoru. Broj radnih mjesta edukacijskih rehabilitatora odobrenih od strane ova 3 resora (odgoj i obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo) zasigurno daleko prelazi broj radno aktivnih stručnjaka edukacijske rehabilitacije koji rade u struci. Ova struka je desetljećima deficitarna što se može provjeriti analizama koje sve struke rade na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora i brojem edukacijskih rehabilitatora koje se traže javnim natječajima u usporedbi s brojem prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Tako je jedan od motiva osnivanja Komore bio osim zaštite stručnog digniteta zbog drugih stručnjaka koji nestručno obavljaju ovu djelatnost, zaštita radnih mjesta i poticanje povećanja upisnih kvota.. A sve s krajnjim utjecajem na dostupnost edukacijsko-rehabilitacijskih usluga koje ne osigurava na isti način, s istim sadržajima, ciljevima i metodama niti jedna druga struka. O dostupnosti kvalitetnih edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u prilično značajnoj mjeri ovise životni ishodi djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Posljedično to utječe i na smanjivanje ili povećanje troškova za cjeloživotnu skrb o ovim građanima Republike Hrvatske, na radnu učinkovitost i drugih članova njihove obitelji. Tako i na status Republike Hrvatske kao jedne od prvih potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja je 2007. godine donijela Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju i koja osigurava dostupnost stručnjaka koji se u suradnji s drugim strukama vrlo široko bave djelatnosti edukacije i rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao regulirane djelatnosti. 2. Ako se donese ovaj Zakon i iz Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti bude izuzeta većina edukacijskih rehabilitatora, da li je primjereno da se ovaj zakon naziva Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti? Da li je ovakvo izuzimanje većine stručnjaka iz Zakonske obveze posebni status za edukacijske rehabilitatore ili će to postati pravilo za sve „regulirane profesije“ koje će se regulirati na više načina? Recimo za socijalne radnike, psihologe, medicinske sestre, radne terapeute i dr. koji trenutno rade u resoru odgoja i obrazovanja? Da li je logično da jedna država članica EU ima tako komplicirani regulatorni sustav za tako malo stručnjaka? Da li uopće ima smisla postojanja komore ako je iz nje Zakonom izuzeta većina stručnjaka? 3. Nameće se pitanje da li je struka regulirana ako se regulira na dvostruki način, odnosno da li je regulirana obzirom na izuzeće većine edukacijskih rehabilitatora iz Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti? Kako je moguće da jedna relativno mala država EU obzirom na broj radno aktivnih građana u ovoj struci ima dvostruki pristup: jedan resor podržava reguliranje struke komorom, drugi podržava reguliranje agencijom? Od 2006. godine dobivamo različita pravna tumačenja EU direktiva o reguliranim profesijama i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15). Državni službenici i pravnici jednog resora zagovaraju komoru, a oni drugog resora negiraju potrebu komora. Da li će i kako će struka edukacijskih rehabilitatora biti regulirana u resoru odgoja i obrazovanja nije posve jasno iz postojeće legislative. Jer to nije samo pitanje stručnih ispita, trajnog stručnog usavršavanja, mehanizma licenciranja i nadzora, po našem laičkom shvaćanju Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/15). U čl. 5. st.1. „regulirana profesija – profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom“. Da li to znači da će edukacijski rehabilitatori koji rade u odgoju i obrazovanju dobiti drugi naziv struke kako bi se zadovoljio ovaj propis ili će naziv njihovog radnog mjesta zamijeniti naziv struke i djelatnosti koju obavljaju? Da li se time nastoji ugasiti edukacijsko rehabilitacijska struka u dogledno vrijeme? Koji je financijski učinak na Republiku Hrvatsku ako će AZOO provoditi mehanizme potrebne za reguliranje profesionalne djelatnosti edukacijskih rehabilitatora u odgoju i obrazovanju? 4. Zakon o edukacijskoj rehabilitaciji donesen je 2011. godine. Prije stavljanja u proceduru Zakona dogovoreno je s nadležnim ministarstvima u kojima rade edukacijski rehabilitatori da će se priznati stanje na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora i da ugovori na neodređeno neće biti osporavani stručnjacima drugih struka koji rade na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nakon toga je uveo institut „nestručnih zamjena“ s ponavljanjem javnog natječaja svakih 5 mjeseci. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je postupno u svojim podzakonskim aktima nastojalo relativizirati stručne kvalifikacije, djelokrug i sadržaj rada te radna mjesta edukacijskih rehabilitatora (primjer važećeg Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/2014) i Nacrta Pravilnika o standardima za pružanje socijalnih usluga (u javnoj raspravi je bio u srpnju 2017.). Postoje određena saznanja i indicije da se zapošljavanje drugih struka i zapošljavanje bez priznatih inozemnih stručnih kvalifikacija na radna mjesta edukacijskih rehabilitatora nastavilo i dalje, ne tako rijetko s ugovorima na neodređeno. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u prvim godinama svog rada bavila se prvenstveno ustrojavanjem komore, ali je paralelno partnerski počela ukazivati ministarstvima i javnim ustanovama, kao i samim edukacijskim rehabilitatorima na kršenja Zakona o edukacijskoj rehabilitaciji i pokušavala dogovoriti neke mjere. Tek smo u posljednje vrijeme počeli ozbiljnije upozoravati ravnatelje ustanova na kršenje Zakona. Smatrali smo da smo postigli za sve zadovoljavajući kompromis prihvaćanjem i sudjelovanjem u radu Povjerenstva za priznavanje stručnih kvalifikacija edukacijskih rehabilitatora pri MZOS. Vezano uz donošenje ovog Zakona osnovana je međuresorna radna skupina u kojoj su bili predstavnici oba Ministarstva, Fakulteta i Komore koja se osim potrebama izmjena i dopuna bavila i drugim pitanjima upravo vezanim uz kršenje Zakona i napokon davanja javnih ovlasti Komori koje su regulirane Zakonom iz 2011., ali i kako nadoknaditi manjak struke u praksi u što bržem roku. Nakon svega radna skupina je raspuštena iz nama nepoznatih razloga i izrađen je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama jednostrano s MDOMSP i on je izmijenjen izuzimanjem stručnjaka koji rade u odgoju i obrazovanju. Jedini razlog koji se nameće jest radi ne davanja javnih ovlasti i pokušaja zaštite ustanova od tužbi za kršenje Zakona. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora do danas nije tužila niti jednog ravnatelja, niti jednu ustanovu niti jednog edukacijskog rehabilitatora. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora bila je, jest i bit će partner ministarstvima u kojima edukacijski rehabilitatori obavljaju edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost. 5. Da li se izmjene i dopune nekog zakona odnose samo na broj članaka zakonskog propisa koji se korigira ili ipak izuzeće više od polovice građana Republike Hrvatske na koje se prethodni tekst Zakona odnosio značajno mijenja status zakona koji se donosi? 6. Zašto se ovim Zakonom nastoji regulirati ono što je regulirano općim zakonima? Npr. pitanje stručnog nadzora komore ne isključuje zakonski regulirane oblike nadzora za pojedini resor. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
51 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. članak 17. Stavak 5. u čl. 33 važećeg Zakona je nepotreban jer je to regulirano Zakonom o odgoju i obrazovanju, Zakonom o stručno-pedagoškom nadzoru, Zakonom o prosvjetnoj inspekciji i Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje, a Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti ne pobija navedene zakone i pravo Ministra nadležnog za obrazovanje da on odredi tko će vršiti nadzor nad radnom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ne namjerava i neće provoditi nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije zaposlenih u resoru odgoja i obrazovanja u smislu u kojem predlagatelj drži da bi provodila. Radi pojašnjenja navodimo sljedeće: O STRUČNOM NADZORU HKERA-a I STRUČNO-PEDAGOŠKOM NADZORU AZOO-a 1. Stručno - pedagoški nadzor kojeg provodi AZOO provodi se nad odgojno-obrazovnom ustanovom, učiteljem / nastavnikom / stručnim suradnikom itd., a Stručni nadzor HKER-a provoditi će se nad edukacijskim rehabilitatorom ili dr. osobom koja se utvrdi da radi na radnom mjestu edukacijskog rehabilitatora utvrđenom prema propisima nadležnog ministarstva i prema Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu ustanove ili sistematizaciji radnih mjesta u radnoj organizaciji u kojoj se stručni nadzor obavlja. Ovi nadzori nisu isti iako imaju dodirnih točaka u provedbi ali s različitim rakursom razmatranja i analize, stručne kompetencije onih koji provode ove nadzore vjerojatno nisu posve iste jer sadržaj nadzora nije isti (HKER ima Povjerenstvo za stručni nadzor i kontrolu kvalitete i uz to može angažirati licenciranog edukacijskog rehabilitatora ciljano za određenu problematiku), ciljevi provođenja nadzora nisu isti, mjere koje se donose nisu iste iako je moguće da predlože neku komplementarnu mjeru, npr. potrebu inspekcijskog nadzora. 2. Stručno – pedagoški nadzor kojeg provodi AZOO provodi se na temelju podneska vezanog uz kršenje prava djece / učenika i obveza države spram njih reguliranih Zakonom o osnovnom i srednjem školstvu / Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju te dr. podzakonskim aktima, a Stručni nadzor HKER-a provoditi će se prema godišnjem planu stručnog nadzora HKER-a potvrđenog od strane ministarstva koje je dalo javnu ovlast komori kao redovni stručni nadzor i prema podnesku spram edukacijskog rehabilitatora ili osobe na radnom mjestu edukacijsko-rehabilitatora kao izvanredan stručni nadzor, opet u dogovoru s nadležnim ministarstvom koje je dalo javnu ovlast komori. Stručni nadzor HKER-a provoditi će se s ciljem utvrđivanja poštivanja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti i akata HKER-a od strane samih edukacijskih rehabilitatora, indirektno i poslodavaca, organizacija u kojima obavljaju djelatnost, samo u smislu provođenja zakonskih propisa nadležnog ministarstva koji se direktno tiču edukacijskih rehabilitatora i radnih mjesta edukacijskih rehabilitatora. Planovima stručnog nadzora HKER štiti dignitet i ugled struke, osigurava donekle ujednačenu kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga ispitujući tko provodi te usluge, u kojim uvjetima i s kojom metodologijom čime se štiti interes krajnjih korisnika, organizacije u kojoj radi edukacijski rehabilitator, osnivača organizacije, nadležnog ministarstva u čijem resoru djeluje i države u cjelini. Kvalitetna usluga edukacijskog rehabilitatora temelji se na: primjerenoj procjeni, programu intervencije ili podrške temeljenom na procjeni ( to uključuje i IOOP-e), praćenju i evaluiranju te reguliranju daljnje intervencije ili podrške (što uključuje i IOOP-e). To su opća temeljna mjerila struke, a postoje i mjerila koja održavaju obilježja davatelja usluga – kao fizičke i kao pravne osobe. Jer „usluga se poistovjećuje s davateljem usluge i determinirana je obilježjima stvaraoca usluge“ (Grbac i Meler, 2007). Osim toga ispituje se i poštivanje etičkog kodeksa struke. Tek kada će netko trebati pravno odgovarati za odgojno-obrazovne ishode djece, učenika i dr. korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, tek tada će postati jasno da Stručno-pedagoški nadzor ne može odgovoriti na sva pitanja jer su to prvenstveno pitanja struke i da struka vršenjem stručnog nadzora prevenira potrebe za podnošenjem podnesaka!!! Tijekom 2016. godine prema izvještaju AZOO izvršeno je 57 Stručno-pedagoških nadzora uz podneske vezane uz djecu s teškoćama u razvoju. To je neusporedivo sa Stručnim nadzorom HKER-a koji samo jednim Stručnim nadzorom može provjeriti sve edukacijske rehabilitatore u jednoj organizaciji i utvrditi nepravilnosti koje će prevenirati podneske ne samo za 57 djece /učenika već za nekoliko stotina ukoliko ih toliko ima u toj radnoj organizaciji. Komore veličine HKER-a godišnje obave desetak stručnih nadzora kojima mogu kroz period za provjeru licence obuhvatiti većinu članstva. Koliko će vremena trebati AZOO samo da provjeri stručno usavršavanje većine edukacijskih rehabilitatora koji rade u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj? Ili će im priznati samo stručno usavršavanje koje organizira AZOO neovisno od toga koliko im je korisno za neposredni rad, a neće priznati druga stručna usavršavanja koja nisu bodovana od strane AZOO-a? Koliko je edukacijskih rehabilitatora zaposleno u resoru odgoja i obrazovanja? U koliko godina može nadzorom obuhvatiti sve edukacijske rehabilitatore zaposlene u resoru? Ili će i dalje nadzor vršiti samo na temelju podnesaka? 3. Rezultat Stručno-pedagoškog nadzora AZOO je utvrđivanje mjera po podnesku spram učitelja / ravnatelja / škole i po prekršajnom nalazu pokretanja inspekcijskog nadzora, a rezultat Stručnog nadzora HKER-a je utvrđivanje kvalitete obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti i poštivanja općih akata Komore od strane svakog edukacijskog rehabilitatora, savjetovanje u slučaju manjih otklona, a u slučaju ozbiljnih kršenja propisanih postulata struke i po prekršajnom nalazu pokretanje disciplinskog postupka pred Sudom časti. Indirektno rezultat Stručnog nadzora Komore može biti obavještavanje nadležnog ministarstva o nepravilnostima u pojedinim ustanovama i organizacijama i što im je savjetovano, a kod ozbiljnih kršenja dogovor s nadležnim ministarstvom o pokretanju inspekcije ili tužbe od strane Komore. Time Stručni nadzor komore pomaže nadležnim ministarstvima, osnivačima, ali i poslodavcima da pravovremeno uoče i riješe probleme čime izbjegavaju podneske, a moguće i odštetne zahtjeve. 4. Sadržaj Stručno-pedagoškog nadzora vezan je propise MZOS, a sadržaj Stručnog nadzora HKER-a vezan je primarno uz standarde struke i Zakon o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti. Kvaliteta usluge edukacijskog rehabilitatora biti će, osim obilježjima standarda struke, profesionalizma, etike i stručne osposobljenosti stručnjaka kao pojedinca, determinirana implementacijom standarda usluga definiranih od strane pripadajućeg resora u organizaciji u kojoj djeluje, odnosno i drugih sudionika u radnim procesima o kojima ovisi usluga kao krajnji rezultat tih procesa. Time Komora opet pomaže nadležnim ministarstvima u ispitivanju i osiguravanju ujednačenosti standarda diljem Republike Hrvatske. 5. Zaštita strukovnog identiteta, uključujući i zaštitu od konkurencije komplementarnih struka, nesavjesnog i neprofesionalnog obavljanja djelatnosti, promjena koje se događaju u politikama resora u kojima edukacijski rehabilitatori obavljaju svoju praksu i zaštita pripadnika struke od odštetnih zahtjeva, bili su i ostali glavni motivi za osnivanje HKER-a. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora je osnovana da regulira ovu djelatnost u interesu Republike Hrvatske kao i u interesu edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj, ali i u interesu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao korisnika usluga edukacijskih rehabilitatora. Sama sebi ne može dati niti jednu javnu ovlast, pa tako niti ovlast stručnog nadzora. Ako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne vidi u Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora partnera koji će mu pomoći u unapređivanju odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju kroz stručni nadzor nad radom edukacijskih rehabilitatora, praćenjem stručnog usavršavanja edukacijskih rehabilitatora, utvrđivanjem stručnih kvalifikacija osoba s inozemnim diplomama itd., onda se doista postavlja pitanje smisla postojanja Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora budući da više od polovice edukacijskih rehabilitatora radi su u sustavu odgoja i obrazovanja. Nije prihvaćen Navedenom izmjenom samo se upućuje na mjerodavni propis.
52 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Članak 17. Članak nije potreban jer je stručno-pedagoški i inspekcijski nadzor propisan općim aktima MZOS. Stručni nadzor Komore ne isključuje, ima različite ciljeve i nije identičan stručno-pedagoškom nadzoru, te se predlaže brisanje ovog članka.. Nije prihvaćen Navedenom izmjenom samo se upućuje na mjerodavni propis.
53 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Članak 16. U članku 23. stavku 1. podstavku 4. iza riječi: „rehabilitacije“ briše se tekst: „ osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama “. U članku 23. stavku 1. dodaje se podstavak 5. i 6. koji glasi: „- vodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.“ "- vodi postupak reguliranja rada stranaca u edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti" Stavak 2. mijenja se i glasi: „Protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.“ "Protiv rješenja o upisu stranaca u Registar stranaca koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor." "Protiv rješenja o privremenom ili povremenom obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj žalba se podnosi Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora." Dodaje se stavak 3. koji glasi: „Način provođenja stručnog nadzora iz stavka 1. podstavka 4. ovog članka, način provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka i način provođenja postupka stjecanja odobrenja strancima za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka općim aktom propisuje Komora.“ Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. S obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost provodi u više resora i područja djelovanja (npr. socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i obrazovanje), nije moguće utvrditi nadležnost samo jednog ministarstva u rješavanju žalbi. Radi navedenog se predlaže pokretanje upravnog spora sukladno članku 12. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09).
54 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Stavak 3. članka 22. može se brisati ako MZOS odustaje od izuzimanja edukacijskih rehabilitatora u odgoju i obrazovanju iz regulirane djelatnosti edukacijske rehabilitacije, no ako ne odustaje ovaj članak se ne bi trebao brisati. Moguće je urediti tekst na način: "Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije da bi obavljali edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost udružuju se u Komoru kako bi stekli odobrenje za samostalan rad i sva prava i obveze koje iz toga proizlaze." Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
55 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 13. U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi: „Najniža cijena rada privatnih magistara edukacijske rehabilitacije određuje se općim aktom Komore“. Obrazloženje: Kako su edukacijsko-rehablitacijske usluge deficitarne usluge na tržištu i široko raširene u sivoj zoni, neophodno je zaštiti djecu s teškoćama u razvoju kao korisnike tih usluga i njihove obitelji od nestručnih usluga i proizvoljnog određivanja cijena za usluge. Neophodan je određeni cjenovni razred za svaku podgrupu usluga i njihovu jediničnu vrijednost upravo da se izbjegne iskorištavanje djece u nepovoljnom položaju i njihovih obitelji. Upravo će javno objavljivanje cjenovnih razreda za pojedine usluge i uvjeta pod kojima se pojedine usluge smiju davati i tko ih smije davati utjecati na svijest i savjest, čime se nastoje potaći prijave neovlaštenih davatelja usluga. To ne isključuje tržišno pravo privatnika davatelja usluga da odredi cijenu svojih usluga unutar cjenovnog razreda čak niti iznad ukoliko opiše i pravda nadstandard svoje usluge niti ispod ukoliko je riječ o parcijalnoj usluzi ili dijelu jedinične mjere trajanja usluge.. Nije prihvaćen Temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
56 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Članak 6. U članku 11. stavak 4. mijenja se i glasi: „Uvjete za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 3. ovoga članka propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora.“ čl. 6. stavak 5. dodaje se.... "ako se upišu u Registar stranaca koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja im izdaje posebnu dopusnicu za obavljanje dijela ili djelatnosti edukacijske rehabilitacije u cjelini. Upis u Registar stranaca koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u Republici Hrvatskoj regulira se posebnim pravilnikom." čl. 6. stavak 6. Osobe iz stavka 1. ovoga članka, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, mogu obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama, ali uz rješenje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora o obavljanju precizno definiranih sadržaja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, korisnicima usluga, mjestu gdje se isti izvode i vremenskom roku na koji se izdaje dozvola. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi
57 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) u članku 3. stavak 2. briše se. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
58 Željka Vučinić   Članak 7. Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja edukacijske rehabilitacije. Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Članak 8. Trajno stručno usavršavanje provodi se sudjelovanjem na stručnim seminarima, tečajevima i stručnim skupovima. Poslodavac je obvezan omogućiti magistru edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije stručno usavršavanje u opsegu potrebnom za obnavljanje odobrenja za samostalan rad. Sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja magistara edukacijske rehabilitacije, odnosno sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije općim aktom propisuje Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Isto tako, opravdano je izreći sumnju u kompetencije tih inozemnih stručnjaka koje neće biti provjerene od nadležne Komore. Postavlja se pitanje zaštite prava djece s teškoćama u razvoju na kvalitetne erukacijsko-rehabilitacijske postupke koje neki "stručnjaci" s inozemnim kvalifikacijama nisu u stanju pružiti. Dakle, raditi će na mjestu edu.reh. a da pritome nemaju vještine i kompetencije kojima mogu rješiti razne probleme djeteta, potaknuti razvoj, niti pružiti adekvatnu stručnu podršku roditeljima, učiteljima i odgajateljima. Društvo će financirati njihove plaće u vrtićima i školama, a oni neće rješavati probleme zbog kojih to radno mjesto postoji u školama i vrtićima. Jesu li djeca s teškoćama u razvoju toliko bezvrijedna u Hrvatskom društvu da s njima može raditi bilo tko, s minimalnim znanjima i kompetencijama? Od njih se ionako ne očekuje mnogo, pa nema veze... bude ih netko čuvao da se ne ozljede u vrtiću i školi, i to je to...KATASTROFA. Nakon što su neke kandidatkinje iz Međugorja bile na ispitu, zaista sam uvjerena da njihove kompetencije treba provjeriti. Ministarstvo za demografiju,obitelj,mlade i socijalnu politiku treba uvažiti kompetencije Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i dati Komori zakonsko pravo (kao što imaju i ostale strukovne Komore) da ona odlučuje o stručnosti inozemnih diploma ,odnosno o stručnosti edukacijskih rehabilitatora.Nije jasno zašto isto Ministarstvo nije već do sada uvažilo stručno mišljenje HKER-a u vezi primjedbi na dopunu i izmjenu predloženog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti!? Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
59 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 18. se ne briše Nije prihvaćen Temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
60 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. U alineji 10., Stavaka 3., članka 2. ZAKONA O USLUGAMA navodi se sljedeće: Odredbe ovoga Zakona ne utječu na: (10) socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, VAŽNO JE ISTAKNUTI da je edukacijska-rehabilitacija jedna od djelatnost koja se pruža u sklopu socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, i prema tome ZAKOM O USLUGAMA ne smije utjecati na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Stavak 6. članka 3. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi. Što se tiče primjedbe na stavak 6. čl.11. sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija.
61 Silvija Kancijan  , I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti trebao bi se jednako odnositi i primjenjivati na sve edukacijske rehabilitatore u RH neovisno o svom mjestu rada odnosno u kom sustavu rade. Jednako i bez iznimke i na ER u sustavu socijalne skrbi, pravosuđu, zdravstvu , a posebice i na edukacijske rehabilitatore zaposlene u predškolskim ili školskim ustanovama. U tom smislu i priznavanje inozemne stručne kvalifikacije je ovlast koja bi u cijelosti trebala biti dana HKER nevoisno u kojem sustavu rade ili će raditi, obzirom da osoba ne zna gdje će zasnivati radni odnos i gdje će u budućnosti raditi. Ukoliko se Zakon odnosi samo na dio edukacijskih rehabilitatora koji se trebaju učlaniti i biti članovi komore, koje nije dobrovoljno već obvezujuće, ako je to Zakon kojim se regulira djelatnost, tada se u nejednak i nepovoljan, neravnopravan položaj stavljaju svi oni edukacijski rehabilitatori koji nemaju sreću raditi u sustavu obrazovanja. Ujedno tada ni strukovna organizacija nema smisla. Druga primjedba odnosi se da se edukacijskim rehabilitatorima iz Međugorja omogući priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i stvore uvjeti za priznavanje iste neovisno u kojem sustavu rade ili iz kojeg sustava dolaze. Razumijem da kompetencije stručnjaka koji su 5 godina studirali nisu i ne mogu biti jednake kao osoba koje su stekle diplomu 2 godine. Obzirom da na tržištu rada nedostaju ER, da se kvote ne povećavaju potrebno je omogućiti navedenima priznavanja iste naravno pod jednakim uvjetima za sve . Nije prihvaćen NE PRIHVAĆA SE Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
62 ivana miškić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodaje se članak 33. a Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi nadležno ministarstvo. Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko rehabitacijske djelatnosti. – Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje nadležno ministarstvo. Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom
63 ivana miškić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Dodaje se stavak 2. koji glasi: Za poslove obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u predškolskim i školskim ustanovama, osim uvjeta u stavcima od 1.-4., primjenjuju se i uvjeti sukladno propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. Stavci 2., 3., 4., 5.,6, postaju 3., 4., 5., 6, 7. Nije prihvaćen Svrha izmjene predmetne odredbe je propisivanje uvjeta za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koji su jasno definirani, a ovim se propisom ne mogu uređivati uvjeti koji se uređuju propisima iz nadležnosti resora za odgoj i obrazovanje
64 IVANA VRLJAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodaje se članak 33. a Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi nadležno ministarstvo. Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko rehabitacijske djelatnosti. – Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje nadležno ministarstvo. Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom
65 ivana miškić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje.
66 IVANA VRLJAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Stavak 3. članka 22. ostaje nepromijenjen: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
67 IVANA VRLJAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. U alineji 10., Stavaka 3., članka 2. ZAKONA O USLUGAMA navodi se sljedeće: Odredbe ovoga Zakona ne utječu na: (10) socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, VAŽNO JE ISTAKNUTI da je edukacijska-rehabilitacija jedna od djelatnost koja se pruža u sklopu socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, i prema tome ZAKOM O USLUGAMA ne smije utjecati na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Stavak 6. članka 3. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi. Što se tiče primjedbe na stavak 6. čl.11. sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija.
68 IVANA VRLJAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Predlaže se vraćanje stavka 2. i 3: (2) Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE: Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
69 IVANA VRLJAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen Obavljanje djelatnosti u području odgoja i obrazovanja regulirano je posebnim propisima i nisu predmet uređivanja ovim Zakonom.
70 IVANA VRLJAC  , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Ovakva intervencija u odredbe Zakona o educ.reh djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom I da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
71 IVANA VRLJAC  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem da se nakon riječi "ustanovama" u stavku 2., 4. (a. ocjena stanja) i 8. (b. osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom),doda: za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom
72 ivana miškić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. 1 0 Brisanje stavaka 2. i 3. u potpunosti je neprihvatljivo. Oduzimanjem ovlasti Komore degradira se struka. Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
73 Zlatko Bukvić   Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti odnosi se na sve edukacijske rehabilitatore bez obzira na mjesto rada i vrstu zaposlenja. Nema potrebe naglašavati ili izdvajati skupine zaposlenih po različitim ministarstvima i sustavima već osigurati uvjete da HKER može provoditi aktivnosti iz svoje nadležnosti. Edukacijski rehabilitatori su svugdje edukacijski rehabilitatori i bez obzira na neke specifične propise i uvjete rada (odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, tijela vještaćenja, povjerenstva, privatne prakse) djeluju u skladu s pravilima struke i na temelju stečenih kompetencija (školovanje na visokoškolskoj instituciji ERF). Nije dopustivo da edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost može provoditi netko s priznatom diplomom ili kvalifikacijom ako nije edukacijski rehabilitator. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
74 Zlatko Bukvić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. osobe..., mogu trajno obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u RH pod uvjetom učlanjenja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i uz odobrenje za samostalan rad od iste. Nije prihvaćen Već je propisano člankom 3. stavkom 1. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
75 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" Dodaje se članak 33a Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi nadležno ministarstvo. Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko rehabitacijske djelatnosti. Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje nadležno ministarstvo. Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom
76 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" Svaka regulirana profesija dužna je osnovati Komoru. Povlači se pitanje ustavnosti ove odredbe. Stavak 3. članka 22. ostaje ne promijenjen: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
77 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Brisanje stavaka 2. i 3. u potpunosti je neprihvatljivo. Oduzimanjem ovlasti Komore degradira se struka. Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
78 MARIJANA GLADOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen Obavljanje djelatnosti u području odgoja i obrazovanja regulirano je posebnim propisima i nisu predmet uređivanja ovim Zakonom
79 MARIJANA GLADOVIĆ  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovakva intervencija u odredbe Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom i da svoje djelvoanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
80 Zlatko Bukvić  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ne može se Zakonom , a "U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“ broj 80/11) i Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, a radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost", brisati odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveza provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti jer bi u tom slučaju obuhvaćalo i samostalno zapošljavanje i privatne prakse. U sustavu odgoja i obrazovanja provjeru stručnosti i nadzor nad radom edukacijskih rehabilitatora kao i ostalih djelatnika provodi nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje. Ukoliko se ukine nadležnost HKER-a po pitanjima provjere stručnosti izostaje mehanizam kontrole kvalitete rada edukacijskih rehabilitatora koji se obrazuju izvan Republike Hrvatske i rade izvan sustava MZO. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo. Sukladno članku 2. stavku 4. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora odlučuje rješenjem. Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
81 Zlatko Bukvić  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost može obavljati isključivo edukacijski rehabilitator, a to postaje sa završenim odgovarajućim studijem na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Nije prihvaćen Uvjeti za obavljanje djelatnosti su propisani člancima 3. i 4. osnovnog teksta Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/11)
82 Zlatko Bukvić  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Edukacijski rehabilitatori sa završenim obrazovanjem na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imaju potrebne kompetencije za rad u nadležnosti svih Ministarstava koji unutar institucija zapošljavaju edukacijske rehabilitatore. Edukacijski rehabilitatori jesu u najvećoj mjeri zaposlenici odgojno-obrazovnih ustanova, no nikako ograničeni samo na predškolske i školske ustanove jer su i stručni suradnici i učitelji edukacijski rehabilitatori u srednjim školama. Nadalje, značajan je broj edukacijskih rehabilitatora zaposlen u sustavu zdravstva i socijalne skrbi za koje smo svjedoci kontinuiranog propitivanja i osporavanja kompetencija te stavljanja u nepovoljan položaj u odnosu na druge zaposlenike i stručne suradnike u tim sustavima. Rijetke su zemlje EU i svijeta koje imaju obrazovanje edukacijskih rehabilitatora ustrojeno na način kao što je to na ERF-u, već većina njih ima organizirani oblik doškolovanja. Stoga bi Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet trebali biti uključeni u postupak nostrifikacije i priznavanja inozemnih kvalifikacija u svim slučajevima zapošljavanja stranaca neovisno o kojem se nadležnom Ministarstvu radilo. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
83 Anamarija Tadin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Ukidanjem obveze upisa u Komoru edukacijskih rehabilitatora, djelatnicama koji pružaju usluge edukacijske rehabilitacije, smanjuje se stručni nadzor nad djelatnosti što nije odgovorno prema krajnjem korisniku s obzirom da se radi od djelatnosti usmjerenoj prema ranjivoj skupini društva kojoj je pravovremena i kvalitetna podrška neophodna za najbolji mogući razvojni ishod. Kako bi se to postiglo, društvo je odgovorno korisniku pružiti pristup stručnjacima. koji svojim kompetencijama i stručnim usavršavanjem pružaju stručne, pravovremene i u znanosti utemeljene pristupe i informacije te osigurati tijelo koje će vršiti stalni nadzor nad djelatnosti i djelatnicima. To je upravo uloga Komore edukacijskih rehabilitatora koja je tu neophodna i nezamjenjiva jer svako vršenje ove djelatnosti, a bez provjerenih kompetencija, znači gubitak vremena za ostvarivanje najboljeg mogućeg razvojnog ishoda krajnjeg korisnika koje mu je društvo zakonski i moralno obvezno osigurati. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
84 Anamarija Žic Ralić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Bilo bi za očekivati da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti doprinese transparentnosti uvjeta za obavljanje ove djelatnosti kao i stručnog nadzora nad djelatnosti. Međutim, ovim izmjenama i dopunama uvodi se još više kaosa u ionako nesređene uvjete u kojima se odvija edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost. Naime, izdvajanjem iz odredbi ovog Zakona velikog broja (preko 50%) edukacijskih rehabilitatora zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja postaje upitno je li uopće potrebno imati Zakon o edukacijskoj rehabilitaciji i je li u Hrvatskoj potrebno imati regulirane profesije. Smatram da je u interesu Republike Hrvatske imati reguliranu profesiju edukacijskog-rehabilitatora kao i Zakon kojim se ta djelatnost uređuje. No, ako se Zakon odnosi na manje od pola edukacijskih rehabilitatora, onda to nema smisla. Isto tako, smatram da se Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti treba primjenjivati na svakog tko obavlja tu djelatnost, bez obzira na njegovo radno mjesto. Zakonom o odgoju i obrazovanju mogu se regulirati obaveze edukacijskih rehabilitatora zaposlenih u tom sustavu, ali smatram neprimjerenim da se u Zakonu koji regulira jednu profesiju nameću obaveze i izuzetci koji se odnose na rad u sustavu odgoja i obrazovanja. Pored toga, na tijelima državne uprave je da se međusobno usklade i donesu jasnu odluku je li državi Hrvatskoj u interesu imati regulirane profesije ili joj nije u interesu. Ako se uspostavi da regulirane profesije ne trebaju našoj zemlji, onda ih ukinimo sve redom. Unutar RH Ministarstva nisu međusobno usklađena u vezi potrebe za reguliranim profesijama. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao i Ministarstvo zdravstva podržavaju regulirane profesije i komore koje o njima vode brigu, dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja osporava regulirane profesije i nadležne komore. Obzirom da smo jedna relativno mala i kaotična zemlja, bilo bi nam svima u interesu da državna tijela međusobno razjasne koje su prednosti reguliranih profesija i da ih jednoznačno podrže. Mislim da se ovakvim polovičnim rješenjem (da odredbe Zakona vrijede za manji dio stručnjaka, a ne vrijede za većinu stručnjaka) doprinosi sveopćem kaosu i neredu u državi. Edukacijska-rehabilitacija je deficitarna djelatnost u Hrvatskoj i bilo bi vrijedno uvesti red koji bi edukacijskim rehabilitatorima dao jasnu sliku što i kako trebaju raditi u interesu RH, interesu svojih klijenata i vlastitom interesu. Jedna od javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora (HKER) je je vođenje evidencije o broju edukacijskih rehabilitatora (kroz Imenik) te vođenje stručnog nadzora kvalitete edukacijsko-rehabilitacijskog rada. Ako HKER ima u evidenciji i pod nadzorom samo dio stručnjaka kako će se brinuti o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Zaista smatram nužnim da se javne ovlasti vođenja evidencije kroz Imenik kao i stručnog nadzora nad svim edukacijskim rehabilitatorima daju HKER-u, a ovisno o sustavu u kojem rade (odgoj i obrazovanje; socijalna skrb; zdravstvo) nadzor u specifičnim poslovima propisuju i obavljaju nadležna tijela unutar tog sustava. Između HKER i tjela koje vrše specifični nadzor vezan za djelatnost treba postojati suradnja kako se nebi duplicirali poslovi. Suradnja je ključna kompetencija u 21 stoljeću pa bi bilo za očekivati da se međusobno povezujemo, a ne isključujemo, kao što je primjer u ovim izmjenama i dopunama gdje su u brojnim odredbama isključeni edukacijski rehabilitatori zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja. Zahvaljujem na pažnji koju ste obratili na ovaj komentar. Nije prihvaćen Iznimka se odnosi na regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja. Odgovornost i uvjeti, kao i način obavljanja nadzora regulirani su propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
85 Marina Vrankulj   Ovakva intervencija u odredbe Zakona o educ.reh djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom I da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora što neminovno dovodi kao posljedicu nestručan rad. Članak 4. Predlaže se vraćanje stavka 2. i 3: (2) Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. OBRAZLOŽENJE: Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
86 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodaje se članak 33a Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije koji obavlja edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja provodi nadležno ministarstvo. Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko rehabitacijske djelatnosti. Način i uvjete u kojima se obavlja stručni nadzor propisuje nadležno ministarstvo. Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom
87 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Svaka regulirana profesija dužna je osnovati Komoru. Povlači se pitanje ustavnosti ove odredbe. Stavak 3. članka 22. ostaje ne promijenjen: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
88 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. U alineji 10., Stavaka 3., članka 2. ZAKONA O USLUGAMA navodi se sljedeće: Odredbe ovoga Zakona ne utječu na: ...... socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, VAŽNO JE ISTAKNUTI da je edukacijska-rehabilitacija jedna od djelatnost koja se pruža u sklopu socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, i prema tome ZAKOM O USLUGAMA ne smije utjecati na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Nadalje, jedan od ciljeva/svrha originalnog Zakona iz 2011. godine je nadzor nad strukom i regulacija sivog tržišta kako bi se zaštitilo djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji od paraprofesionalaca i usluga upitne kvalitete! S obzirom da kao društvo i zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, imamo moralnu, zakonsku i profesionalnu obvezu svakom djetetu osigurati optimalne uvijete za razvoj s ciljem umanjenja utjecaja teškoće na njegov svakodnevni život i dostizanja najboljeg mogućeg ishoda razvoja ovakvo nešto je nedopustivo. Dodavanjem stavka 6. ostavlja mogućnost da roditelji, u nedostatku informacija i razdoblju kojem je vrijeme iznimno dragocjeno, a gubitak istog može imati dugoročne štetne posljedice na razvoj djeteta, tragaju za stručnjakom koji će osigurati kvalitetnu podršku, a bez jasnih kriterija. Takav pristup za posljedicu ima gubitak povjerenja u sustav i iznjedriti će generacije djece koja će zbog neadekvatne stručne podrške biti u opasnosti od loših razvojnih ishoda. S obzirom da se pokušava ukinuti funkcija Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela, paraprofesionalce biti će slobodni izostanak svojih vještina, stručnosti, znanja i angažmana u edukacijama te posljedično tome izostanak rezultata u radu, opravdavati teškoćama djeteta. Ovim se već ugrožena skupina društva dovodi i u još nezavidniji položaj te se izlaže snažnijoj stigmatizaciji i nemogućnosti razvoja svojih jakih strana. Stavak 6. članka 11. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi. Što se tiče primjedbe na stavak 6. čl.11. sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija.
89 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Također, u alineji 10., Stavaka 3., članka 2. Zakona o uslugama navodi se sljedeće: Odredbe ovoga Zakona ne utječu na: ...... (10) socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, VAŽNO JE ISTAKNUTI da je edukacijska-rehabilitacija jedna od djelatnost koja se pruža u sklopu socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu, privremenu ili povremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji usluga ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve, i prema tome ZAKOM O USLUGAMA ne smije utjecati na edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, odnosno ne može se primijeniti na Zakon o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
90 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Brisanje stavaka 2. i 3. u potpunosti je neprihvatljivo. Oduzimanjem ovlasti Komore degradira se struka. Originalni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) donesen je u svrhu stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. ne odražava svrhu originalnog Zakona. Predlaže se da članak 7. ostane ne promijenjen, odnosno stavka 2. i 3 se vraćaju: (2) Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije obvezni su svakih šest godina proći provjeru stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. (3) Uvjete za obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije propisuje općim aktom Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
91 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Dodaje se stavak 2. koji glasi: Za poslove obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u predškolskim i školskim ustanovama, osim uvjeta u stavcima od 1.-4., primjenjuju se i uvjeti sukladno propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. Stavci 2., 3., 4., 5.,6, postaju 3., 4., 5., 6, 7. Nije prihvaćen Svrha izmjene predmetne odredbe je propisivanje uvjeta za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koji su jasno definirani, a ovim se propisom ne mogu uređivati uvjeti koji se uređuju propisima iz nadležnosti resora za odgoj i obrazovanje
92 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen Iznimka se odnosi na regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja. Stupanj obrazovne kvalifikacije za navedene propisan je posebnim propisom
93 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"  , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Ovakva intervencija u odredbe Zakona o educ.reh djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom I da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
94 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažemo da se nakon riječi "ustanovama" u stavku 2., 4. (a. ocjena stanja) i 8. (b. osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom),doda: za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom
95 Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovakva intervencija u odredbe Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti nema pravno-logičkog smisla. Svrha donošenja Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je uređenje sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Izdvajanje edukacijskih rehabilitatora iz sustava MZO-a pokušava se izbjeći reguliranje profesije, čime je prijedlog Nacrta izmjena i dopuna u suprotnosti s prvotnom i stvarnom svrhom donošenja originalnog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11). Nedopustivo je da postoje dva regulatorna tijela za jednu profesiju koja obavlja iste poslove te ima iste kompetencije bez obzira na zaposlenje unutar različitih sustava. Predložene izmjene i dopune Nacrta Zakona onemogućuju pripadnicima navedene struke pravo na rad pod jednakim uvjetima koje je garantirano ustavnom odredbom jednakosti pred zakonom. Nadalje, RH kao zemlja potpisnica Konvencije o pravima djeteta dužna je osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom i da svoje djelvoanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja (čl.3.Konvencije o pravima djeteta). Zaobilaženje Hrvatske Komore edukacijskih rehabilitatora kao regulatornog tijela u sustavu obrazovanja omogućuje se zapošljavanje stručnjaka bez odgovarajućih kompetencija na mjestima edukacijskih rehabilitatora. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje. Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
96 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Člankom 3. stavka 2. trenutno važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) je propisano kako, iznimno od stavka 1. istog članka, pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje. Međutim, predloženom izmjenom sveučilišni pristupnici edukacijske rehabilitacije više nemaju takvu mogućnost te su, bez adekvatnog obrazloženja, izostavljeni u novopredloženom tekstu stavka 2. članka 3.. Ne propitujući stručnu opravdanost predloženoga, ali imajući u vidu učinak te norme na prvostupnike edukacijske rehabilitacije zaposlene u predškolskim i školskim ustanovama na koje se, zbog razine obrazovanja, više neće moći primijeniti iznimka, smatramo kako je predloženu izmjenu potrebno detaljno pojasniti u obrazloženju zakonske odredbe te argumentirati razloge njenog predlaganja. Nije prihvaćen Iznimka se odnosi na regulirane profesije u području odgoja i obrazovanja. Stupanj obrazovne kvalifikacije za navedene propisan je posebnim propisom.
97 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodaje se stavak 7. koji glasi: "Stručni nadzor nad radom magistra edukacijske rehabilitacije obavlja tijelo u čijem radu obvezno sudjeluju edukacijski rehabilitatori koji imaju licencu iz područja edukacijsko-rehabilitacijeke djelatnosti." Nije prihvaćen Nije predmet uređivanja ovim propisom
98 nelica šimleša TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 3. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija). Raditi mogu u svim sustavima uz suradnju i poštivanje specifičnosti radnog mjesta po potrebi Fakulteta, Ministarstva Agencije...ali ne možemo imati dvije vrste edukacijskih-rehabilitatora Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07)
99 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost obvezno se udružuju u Komoru. Stavak 3. ostaje. Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
100 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 18. se ne briše Nije prihvaćen Temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
101 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Stavak 6. članka 11. se BRIŠE. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija.
102 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Predlažem da članak 7. ostane nepromijenjen. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo
103 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Dodaje se stavak 2. koji glasi: Za poslove obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u predškolskim i školskim ustanovama, osim uvjeta u stavcima od 1.-4., primjenjuju se i uvjeti sukladno propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. Stavci 2., 3., 4., 5.,6, postaju 3., 4., 5., 6, 7. Nije prihvaćen Svrha izmjene predmetne odredbe je propisivanje uvjeta za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koji su jasno definirani, a ovim se propisom ne mogu uređivati uvjeti koji se uređuju propisima iz nadležnosti resora za odgoj i obrazovanje.
104 Katica Jozinović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
105 Katica Jozinović  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem da se nakon riječi "ustanovama" doda: za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom.
106 nelica šimleša  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Neprihvatljivo je da se od nadležnosti HKER-a kad je riječ o ovlastima vođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija izdvajaju magistri edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama. Nijedna Komora ne funkcionira na taj način struka je jedinstvena bez obzira na radno mjesto,a provjera stručnosti HKER-a je iznimno važna zbog utvrđivanja kompetencija i poticanja na cjeloživotno učenje.Nije prihvatljiv sadašnji stav da naš posao može obavljati i nestručni suradnik ili osoba koja nije završila predviđeno obrazovanje. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
107 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Prijedlog HKER: Članak 1. U Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11) članak 3. mijenja se i glasi: Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti imaju: - magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad (opću dopusnicu) - magistari edukacijske rehabilitacije koji sukladno propisima iz nadležnih sustava u kojima su uvjeti stjecanja prve licence propisani općim i posebnim propisa poslodavca javnog sektora: predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstvene djelatnosti, socijalne skrbi i drugih, imaju položen stručni ispit te su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora OBRAZLOŽENJE Izražava se potreba izmjene predloženog stavka 2. članak 3. Zakona koja je ovim Zakonom postavljena kao iznimka zaposleniku samo jednog javnog sektora, iako on i u tom sektoru obavlja djelatnost propisanu Člankom 2. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Naime odredbama Zakona jasno je i nedvojbeno definirano da pravo obavljati edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost imaju svi magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Izdvajanje ovlaštenika za obavljanje iste djelatnosti na način predlagatelja je zbunjujuće te dovodi u neravnopravan položaj pripadnike iste profesije u posjedovanju relevantnih odobrenja za obavljanje djelatnosti, što je jasno protivno ustavnoj odredbi o jednakosti svih pred zakonom, kao i omogućavanju svima prava na rad pod jednakim okolnostima i uvjetima. Prijedlog HKER je u skladu s drugim odredbama predmetnog Zakona i registrirane Hrvatske komore edukacijskih rehabiltatora kao neovisne i strukovne organizacija s javnim ovlastima koja zastupa interese svih edukacijskih rehabilitora, a uvrštavanjem podstavka 2 uvrštene su ovlasti poslodavaca javnog sektora sukladno njihovim općim i posebnim propisima. Nadalje, predlagatelj inicijalnom izmjenom dovodi do niza spornih pitanja: a) Poznato je da je i sama osnova donošenja ovog Zakona bila jasno utvrđena kao potreba cit: uređenja sadržaja i način djelovanja, standarda obrazovanja, uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručnog nadzora nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijskerehabilitacije te nad provođnjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, bez posebnih iznimaka gdje se ista djelatnost obavlja. b) Istim Zakonom iskazana je bila daljnja potreba cit: da se cjelovito i jedinstveno uredi djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je posebno važno s obzirom da ova struka djeluje u više resora i područja djelovanja. Postavlja se pitanje je li cjelovito i jedinstveno uređenje postignuto sada načinom da se onemogućava bilo kakava naadležnost strukovne organizacije i to za nositelja iste profesionalne djelatnosti - magistra edukacijske rehabilitacije, u jednom sektoru rada (zapošljavanja) tog stručnjaka c) Od posebnog interesa također je bilo iskazano uređenje ove djelatnosti kao važnog preduvjeta brže i kvalitetnije implementacije proklamirane nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, ali i unapređenja prava ovih građana. Položaj djece s teškoćama u razvoju u sustavu odgoja i obrazovanja učestala je tema pritužbi zainteresiranih pojedinaca, udruga građana i neovisnih tijela: ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, pravobraniteljice za djecu, pučkog pravobranitelja. Javni sektor obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva i/ili neki drugi potencijalni poslodavac javnog sektora - po svojem je ustroju nadležan za veliki broj pitanja i obuhvaća populaciju unutar koje složeni individualni zahtjevi pojedinca sa sasvim individualno definiranom potrebom za podrškom ne uspijevaju biti primjereno zadovoljeni postojećim resursima unutar istih sektora. Važno je pitanje zašto državi sa spomenutom jasno proklamiranom politikom socijalnog uključivanja – čiji je vijek barem u obrazovanju – star 30 tak godina – nije stalo „podijeliti odgovornost“ za smanjivanjem tih pritužbi i to samo u dijelu praćenja stručnog usavršavanja pripadnika profesije – od strane organizacije stručnjaka koja se samostalno financira i koja u svojim tijelima upravljanja (Statutom) predviđa predstavnike suosnivača; poziva i druge koji još nisu uvršteni; svojim aktima, a i aktualnim zakonom obvezuje se na suradnju sa svim relevantnim sudionicima. d) Propisima iz obrazovanja već je niz godina predviđena obveza licenciranja ravnatelja, učitelja i dr. – do danas, usprkos nekoliko Agencija ovog sektora se nije uspjelo uobličiti provedbene propise kako bi ta odredba zaživjela. e) Usprkos nadležnosti MZO od 2011. godine i objavljenom postupku priznavanja stručnih kvalifikacija, kao i usprkos ustrojenim Agencijama (primjerice za visoko obrazovanje, za vanjsko vrednovanje, za odgoj i obrazovanje; inspekcijama i dr.) – u hrvatskim školama već nekoliko godina rade – neki zaposleni na nedređeno vrijeme, neki s privremenim rješenjima – stručnjaci s priznatim obrazovnim kvalifikacijama stečenim izvan Hrvatske – koje im kako to Rješenja Agencije za visoko obrazovanje navode „ne daju statusna prava niti pravo korištenja naziva stručnjaka, odnosno akademskih naziva“ . Tek nakon niza apela nadležnim Ministarstvima, krajem 2015. godine započeo je rad „zajedničkog povjerenstva“. Sve je to bila izravna posljedica – ne suradnje i nerazumijevanja podjele odgovornosti; raščlambe iste dionicima čije bi se kompetencije trebale povezati s pojedinim odgovornostima, ali i ovlastima. f) Originalnom verzijom Zakona o edukacijsko-rehabilitaijskoj djelatnosti, ciljano je pokušano reguliranje sivog tržišta usluga upitne kvalitete, poticanje regulirane privatne prakse, smanjenje broja nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, praćenje potrebe za kadrovima određenih specijalnosti i poticanje razvoja novih usluga i mreže pružatelja usluga. Strukovno unapređenje i stručni razvoj izrijekom su navedeni kao temeljni ciljevi zbog kojih je donosen ovaj Zakon. Temeljem iznesenog jasno je da nije moguće izdvajati posebne kategorije edukacijskih rehabilitatora na način da standarde i kriterije obavljanja izdvojene grupe regulira sada izvan ovog Zakona i ove Komore. g) Činjenica je da je ustrojena Komora edukacijskih rehabilitora kao regulatorno tijelo za profesiju edukacijskih rehabilitatora i nitko drugi ne bi smio oduzimati joj nadležnost u reguliranju istoimene profesije. Nemoguće je i neprihvatljivo s razine reguliranih profeija i spomenute Direktive da se naziv radnog mjesta „stručni suradnik“ koji prema profesiji može biti u sustavu obrazovanja – knjižničar, psiholog, pedagog, logoped, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator se tretira kao posebna profesija sa svojim zakonitostima i normativima, bez uvažavanja zakonskih odredbi „lex specialis-a“ Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Osim što navedeno predstavlja europski i hrvatski nestandard te je protivno svim načelima europske pravne stečevine, isto je u neskladu sa Ustavom RH, konkretno naznačenim pravu na jednakost, i pravu na rad. Ukoliko se na ovako dvojben način želi dati legitimitet tzv. profesiji stručnog suradnika, da može obavljati edukacijsko rehabilitacijsku djelatnost u sustavu odgoja i obrazovanja onda je nužno da se svi oni obvezno učlanjuju u Komoru edukacijskih rehabilitatora kao strukovnu organizaciju, koja je Zakonom regulirana kao nadležno regulatorno (nadzorno) tijelo nad obavljanjem edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti (bez obzira gdje se i u kojima sustavima ona obavlja). Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
108 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora   nadopuna općih komentara U predloženim izmjenama iz nadležnosti MZO izokrenuti su standardi. Naime ovdje se profesija i njeni pripadnici i zakonitosti usavršavanja u profesiji podređuju radnim mjestima i činjenici na kojem radnom mjestu pripadnici te profesije rade, nadilazeći javne ovlasti poslodavca što zadire u razvoj profesije. Stvarnost bi trebala biti obrnuta HKER NIJE POSLODAVAC – a nisu to vrlo često niti ministarstva iako postoji takvo uvjerenje; ovlasti ravnatelja gotovo da i u formalnom smislu, a u dnevnoj praski definitivno nadilaze ovlasti ministarstva. POSTAVLJA SE PITANJE – ŠTO I KOGA ŠTITI MZO izdvajanjem nositelja iste profesije na radnim mjestima unutar svojeg sustava– EDUKACIJSKE REHABILITATORE OD REGULATORNE ORGANIZACIJE NJIHOVIH KOLEGA ? Pa edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost nema za svrhu kreiranje obrazovnih politika povezanih s nekim aktualnim političkim opredjeljenjima, niti je HKER politička stranka. Naša je djelatnost usmjerena na pružanje podrške djeci, učenicima, njihovim obiteljima i ostalim dionicima različitih ekoloških aranžmana u kojima se nalaze pri svladavanju odgojno-obrazovnih ciljeva i to u okviru tema koje regulira izvršna vlast. Unutar te iste obrazovne ustanove edukacijski rehabilitator nositelj je autentičnih “dopunskih” procjena bez kojih ne može izvršiti prije spomenute podrške obrazovanju, izvršitelj je rehabilitacijskih programa primjenjujući pristupe i metode u kojima je potrebno kontinuirano se usavršavati – što naravno nije svojstveno samo ovoj profesiji, ali kategorizacija tog usavršavanja koju vode pripadnici iste struke nemoguća je misija “glomaznog ministarstva”; glomaznog po obuhvatu područja nazovi “tipičnog” obrazovanja. I međunarodne konvencije govore slično, na primjer: Konvencija o pravima djeteta, Čl.3. Države stranke osigurat će da službe I ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom I da svoje djelvoanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja. RAZMIŠLJAJUĆI NADALJE O razlozima otpora službenika ministarstva nadležnog za obrazovanje dio članova HKER percipira ih kao: 1. omogućavanje zadržavanja nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora koji se “prikazuju” kao edukacijski rehabilitatori i dobili su stalne ugovore za ta radna mjesta 2. namjera prikrivanja dosad zaposlenih i daljnje zapošljavanje onih koji su završili studij pri privatnim fakultetima iz zemalja u okruženju i kojima smo odbili priznati stručne kvalifikacije bez polaganja razlikovnih ispita 3 . SLABLJENJE UDRUŽIVANJA I ZASTUPANJA OD STRUKOVNE KOMORE U RAZLIČITIM SPORNIM PITANJIMA: Primjerice. novim Kolektivnim ugovorom potpisanim sa SHU oni koji rade s učenicima s teškoćama u razvoju stavljeni su u nepovoljniji položaj nego što su ga dosad imali, odnosno dogodilo se POTPUNO NEVJEROVATNO: smanjenje plaća, U VREMENU I RAZDOBLJU KAD JE SVIMA JASNO DA PLAĆE OPĆENITO MORAJU BITI VEĆE – I DA..I MLADI EDUKACIJSKI REHABILITATORI ODLAZE IZ ZEMLJE ( učiteljima – rehabilitatorima plaće su smanjene simbolično, no stručnim suradnicima značajno) POSTAVLJA se i drugo PITANJE – ŠTO I KOGA ŠTITI predlagatelj izmjena kada obavljanje regulirane profesije podređuje tzv. “horizontalnim propisima” te povrh odredbi Zakona o reguliranim profesijama, uvodi iznimke u odnosu na povremeno i stalno obavljanje profesije Isto i to po uzoru na sve druge strukovne zakone treba jasno utvrditi obvezu stranaca, koji žele trajno obavljati djelatnost u RH, da se upišu u Imenik te da ishoduju licencu, a što će u glavnini slučajeva zahtijevati provedbu priznavanja stručnih kvalifikacija pred Komorom. Povremeno obavljanje djelatnosti propisano je Zakonom o reguliranim profesijama, pa je to pitanje nepotrebno ponavljati u prijedlogu ovog Zakona Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
109 nelica šimleša PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Stručne kvalifikacije moraju biti jedinstvene za struku i u nadležnosti HKER bez obzira pri kojem Ministarstvu zaposlenik radi, edukacijski rehabilitator radi svoj posao bez obzira gdje je zaposlen ili mijenja radno mjesto.Prijedlog je zbunjujući i nejasan. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
110 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "osim za magistre edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama" Prijedlog nadopune HKER: - Nakon riječi "ustanovama" dodati: za koje se postupak priznavanja provodi pred Povjerenstvom MZO koje uključuje i predstavnike Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Nije prihvaćen Nije predmet reguliranja ovim propisom
111 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Primjedba HKER Ovako utvrđena svrha Zakona ne podrazumijeva izdvajanje pripadnika predmetne profesije prema radnom mjestu unutar samo jednog od mogućih javnih sektora u kojima se pripadnici jedne i jedinstvene profesije zapošljavaju, a što se u aktualnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti predlaže. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje.
112 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 6. Jedan od ciljeva/svrha originalnog Zakona iz 2011. godine je regulacija sivog tržišta kako bi se zaštitilo djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji od paraprofesionalaca i usluga upitne kvalitete! Dodani stavak 6. omogućuje ulazak stručnjak upitnih kompetencija na tržište rada, čime se djetetu i obitelji ne osigurava kvalitetna podrška koju RH garantira potpisivanjem Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Stavak 6. članka 11. se BRIŠE. Nije prihvaćen Predmetni Nacrt prijedloga Zakona usklađuje se s odredbama Zakona o uslugama koji predstavlja horizontalni zakon u području pružanja usluga u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da se edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost može obavljati i u privatnoj praksi, potrebno je Nacrtom prijedloga zakona predvidjeti i regulirati privremeno i povremeno odnosno trajno obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti za pružatelje usluga s teritorija Europskog gospodarskog prostora te je potrebno propisati kako pružatelj usluge iz druge države Ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može pružati usluge bez obveze osnivanja sjedišta odnosno poslovnog nastana, odnosno da je isti potreban samo za pružanje usluga na trajnoj osnovi.
113 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ako je Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti donešen u skladu s Ustavom ne postoji mogućnost da se pripadnike iste profesije, isključuje iz potrebe upisa u registar / imenik Komore i da ne dobivaju odobrenja za samostalan rad – licenciju svoje strukovne organizacije”. Nepoštivanjem Ustava do eventualnog proglašenja Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti – neustavnim i diskriminatornim odredbama smatraju se negiranje potrebe upisa u imenik vlastite profesije, nadzor nad usavršavanjem u profesiji u suradnji s aktualnim poslodavcima i prema općim propisima njihove nadležnosti. Istim se takvim podrazumijeva “izdvajanje” od mogućnosti primanja opće dopusnice/ Odobrenja za samostalan rad nadležne Komore i vrednovanja edukacija tijekom profesionalne karijere gdjegod je obavljali, a što im je dobar “back up” u slučaju promjene sektora Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje.
114 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora   Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora rukovodeći se: A. temeljnim odredbama Ustava RH, Članak 14. Stavak (2) Svi su pred zakonom jednaki; Članak 88. Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, B. Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11) : Hrvatski Sabor je na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donio Odluku O PROGLAŠENJU ZAKONA O EDUKACIJSKO- REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Izvor http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html „U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se predloženim zakonom cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom. Članovi Odbora dodali su i kako je s konačnim prijedlogom zakona potrebno jasnije definirati razliku između magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Naime, njihove interese predstavljat će i zastupati će Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora koja se ovim prijedlogom zakona definira kao samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Osnivanjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora regulirati će se obavljanje edukacijsko – rehabilitacijske djelatnosti u privatnoj praksi, smanjiti broj nestručnih zamjena na radnim mjestima edukacijskih rehabilitatora, pratiti potrebe za kadrovima određenih specijalnosti i poticati razvoj novih usluga i mreže uslužnih centara. Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći zaključak 1. Prihvaća se Prijedlog zakona o edukacijsko – rehabilitacijskoj djelatnosti, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske. 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Andriju Hebranga, dr. med., predsjednika Odbora“(izvor Izvješće Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb o Prijedlogu zakona o edukacijsko–rehabilitacijskoj djelatnosti, prvo čitanje, P. Z. br. 755 C. Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12): Čl. 8. Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima: 1. rada i radnih uvjeta; mogućnosti obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju te napredovanju; pristup svim vrstama profesionalnog usmjeravanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije 8. pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih Članak 9. Diskriminacija u svim pojavnim oblicima je zabranjena. D. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15); Članak 5. navedenog Zakona navodi: 'regulirana profesija je profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija te profesionalna djelatnost ili skupina profesionalnih djelatnosti kojima se bave članovi strukovnih organizacija s profesionalnim nazivom'. E. Činjenicama o Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu http://www.erf.unizg.hr/hr/o-nama/o-fakultetu; a posebice o STUDIJSKOM PROGRAMU REHABILITACIJA / EDUKACIJSKA REHABILITACIJA IZVOR: iz dokumenta Samoanaliza http://www.erf.unizg.hr/images/dokumenti/Reakreditacija/ERF- (Samoanaliza2014.pdf / stranici pristupljeno 21. srpnja 2017.) Studijski programi rehabilitacija/edukacijska rehabilitacija usmjereni su na inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju temeljenu na suvremenom pristupu invaliditetu u kontekstu ljudskih prava i razvijanju razumijevanja invaliditeta kao posljedice međudjelovanja oštećenja i utjecaja socijalnog konteksta. Program se sastoji od tri međusobno povezana tematska područja kroz koja se izučavaju fenomenologija, značajke razvoja i funkcioniranja osoba s teškoćama u razvoju u različitim okruženjima, obuhvaćajući cjelokupni kontinuum dobnih skupina, od djece i mladih do odraslih osoba s: motoričkim poremećajima i kroničkim bolestima, osoba s poremećajem vizualne percepcije, intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, deficitom pažnje/ hiperaktivnim poremećajem (ADHD), poremećajima iz autističnog spektra i višestrukim teškoćama. U okviru ovog studijskog programa studenti stječu znanja o dijagnostičkim edukacijskim, rehabilitacijskim i terapijskim postupcima, modelima i programima u zajednici utemeljene podrške, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji. Magistri edukacijske rehabilitacije su kompetentni za odabir i primjenu primjerene tehnike procjene te razumijevanje, povezivanje i tumačenje podataka iz različitih izvora procijene temeljem kojeg samostalno kreiraju individualizirani program edukacijskorehabilitacijske podrške primjerene specifičnim potrebama pojedinca. Stječu i kompetencije za: profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi), osnaživanje osoba za samozastupanje kao i njihova prirodnog kruga podrške, neposredni odgojno-obrazovni rad i rad u okviru stručnih službi podrške u zajednici, savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij Rehabilitacije. Značaj i posebnost ovog studijskog programa ERF-a je u tome što on nadilazi tradicionalni medicinski model i model deficita u rehabilitaciji (čime se bave slične institucije u HR). Program svoje uporište nalazi u suvremenom socijalnom modelu i modelu ljudskih prava u odnosu prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom te promatra pojedinca kao bio-psiho-socijalnu strukturu. Značajnost ovog programa ogleda se i u promicanju pristupačnosti, izjednačavanja mogućnosti i aktivne participacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao i u osobno usmjerenoj podršci s ciljem razvoja kvalitete podrške i ostvarivanja kvalitete življenja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te njihovih obitelji. Nastavno na sve navedeno – HKER je slobodna ovdje naznačiti da: 1. Predmetni prijedlog Zakona o izmjenama zakona o edukacisjko-rehabilitacijskoj djelatnosti objavljen na e - savjetovanju, nakon posljednje verzije poslane HKER i ERF predstavnicima je u temeljnim odrednicama IZMIJENJEN što za posljedicu ima negiranje njegove osnovne svrhe. 2. Predmetni prijedlog Zakona o izmjenama zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je u dijelu koji bi jamčio inicijalnu svrhu da “cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom“ u formalno pravnom i sadržajnom nesrazmjeru i koliziji s istom navedenom svrhom i ako su prema Ustavu, Članak 14. Stavak (2) Svi su pred zakonom jednaki potpuna marginalizacija i nepriznavanje edukacijskih rehabilitatora kao regulirane profesije i njihove djelatnosti i poslova za koje su obrazovani, prekršene su Ustavne odredbe, te odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije, 3. nepoznavanjem niza profesija i njihovih djelatnosti (odnosno Plana i programa studija različitih profesija), te kršenjem europskih standarda u odnosu na regulirane profesije, ali i na uvjete za obavljanje niza aktivnosti u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, ozbiljno se narušava Ustavni poredak, pravno normirana praksa, a pod izrazito upitnim okolnostima stavlja se sumnja na namjeru mijenjanja društvene svijesti, vrijednosti i načela bivših i aktualnih strategija nacionalne politike prema osobama s invaliditetom. Slijedom svega navedenog držimo ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti posve neodrživim naročito u propisanim uvjetima za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te apeliramo da se isti žurno revidira u suradnji s nadležnim institucijama Edukacijsko – rehabilitacijskim fakultetom, Hrvatskom komorom edukacijskih rehabilitatora, predstavnicima stručnjaka i drugim zainteresiranim dionicima. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
115 Anamarija Žic Ralić TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 7. Budući se obaveza kontinuiranog stručnog usavršavanja ukida, otvara se mogućnost ne uključivanja i ne praćenja novih znanja i trendova u struci što će se odraziti na moguću nižu razinu kvalitete usluge koju će pojedini korisnici edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti dobivati. Ukidanjem ove obaveze potrebno je uvesti obavezu kontinuiranog praćenja i vrednovanja kvalitete rada i postignutih ishoda. Potreba vrednovanja kvalitete usluge odnosi se na sve djelatnosti, kako u području odgoja i obrazovanja, zdravstva, tako i u području socijalne skrbi. Nije prihvaćen Članak 7. stavak 1. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti se se ne mijenja: Magistri edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnici edukacijske rehabilitacije imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja, stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja edukacijske rehabilitacije.
116 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Jedna od svrha Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN124/11) je stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije. Brisanje stavka 2. i 3. u potpunosti je neprihvatljivo i kontradiktorno s originalnim Zakonom. Predlažem da članak 7. ostane ne promijenjen. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
117 Anamarija Žic Ralić  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Provjeru stručnosti radi obnavljanja licence koju obavlja Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao i sve ostale Komore u svijetu, nikako nije dobro ukinuti. Provjera stručnosti potiče edukacijske rehabilitatore na cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i znanja, osobni i profesionalni razvoj. Mnogi se stručnjaci usavršavaju temeljem intrizične motivacije, no važano je postojanje i vanjskog poticaja za usvajanjem novih znanja i vještina kojima bi oplemenili svoj rad i pružili bolju uslugu djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Mjera kojom se održava i unapređuje kvaliteta rada edukacijskog rehabilitatora nikako ne spada u administrativne mjere koje je potrebno ukinuti, predviđene Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
118 LUCIJA ŠKUGOR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Opći uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti moraju ostati definirani člankom 4. budući da opće uvjete za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti moraju zadovoljiti svi koje se bave navedenom djelatnošću, neovisno pod kojim su ministarstvom. Brisanje općih uvjeta za obavljanje edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti omogućuje da u sustavu obrazovanja djeluju, nazovimo 'stručnjaci' bez odgovarajućih kompetencija, budući da po ovom prijedlogu nisu dužni upisati se u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Uvjete za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora potrebno je definirati novim člankom Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
119 SONJA ALIMOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Agencija za odgoj i obrazovanje provodi nadzor nad jednim segmentom rada edukacijskog rehabilitatora, no za stručne kompetencije edukacijskih rehabilitatora može i mora biti nadležna Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora kao krovna institucija. Samo tako se može osigurati kvalitetna usluga svim korisnicima u svim ustanovama, sektorima..., a nadamo se da će se jednom ostvariti i ta međusektorska suradnja kako bismo korisnicima pomogli, a ne odmogli u nošenju sa poteškoćama svojim i/ili svoje djece i bližnjih. Jedino tko može biti izdvojen, nakon zareza, su edukacijski rehabilitatori koji ne rade u direktnom radu s korisnicima. Dakle - ne rade procjene, ne pišu mišljenja, ne pišu individualne ni obiteljske planove podrške, a ne provode niti edukacijsko rehabilitacijske postupke! Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
120 SONJA ALIMOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Edukacijski rehabilitator na mjestu stručnog suradnika i/ili odgojitelja u predškolskim i školskim ustanovama obavlja iste poslove kao svi ostali edukacijski rehabilitatori pa nema smisla da se ovdje izdvaja zato što radi na drugom radnom mjestu. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine br. 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
121 SONJA ALIMOVIĆ  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Neprihvatljivo je ovakvo dijeljenje edukacijskih rehabilitatora prema mjestu zaposlenja jer obavljaju iste poslove bez obzira na kojem radnom mjestu su zaposleni. Edukacijski rehabilitatori rade s korisnicima koji se zbog svojih specifičnih potreba uključuju u programe u različitim ustanovama (pod različitim Ministarstvima). Bez obzira na kojem radnom mjestu rade, edukacijskim rehabilitatorima su potrebne iste kompetencije. Ovakvo dijeljenje stručnjaka istih kvalifikacija i kompetencija, u praksi dovodi do neusklađenosti u pružanju usluga što se "lomi na leđima" krajnjih korisnika, koji su sami po sebi osjetljiva i često u društvu marginalizirana skupina. Tako da bi se davanjem ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, provjeru stručnosti i trajnog stručnog usavršavanja Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora osigurala kvaliteta usluge korisnicima u svim područjima djelovanja edukacijskog rehabilitatora. Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje. Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
122 Snježana Šulentić TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 3. Što je sporno u tome da HKER ima suradnju s AZOO! Čemu iznimke za zaposlenike u odgoju i obrazovanju! Za sve ista pravila! Nije prihvaćen U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07)
123 Snježana Šulentić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. HKER je krovna institucija i treba biti nadzor svima! AZOO ima svoju ulogu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i određuje pravila rada edukacijskih rehabilitatora u svom resoru, ali nije ovlaštena za izdvajanje struke iz nadležnosti HKER. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
124 Snježana Šulentić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Čemu služi Komora ako članstvo nije obavezno? Neprihvatljivo je brisanje stavka 3. u čl.22 !Komora je osnovana zato da štiti struku! Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
125 Snježana Šulentić  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stručne kvalifikacije moraju biti jedinstvene za struku i u nadležnosti HKER bez obzira pri kojem Ministarstvu zaposlenik radi !!! Što će se dogoditi ukoliko edukacijski rehabilitator tijekom svog radnog staža prelazi iz jednog resornog Ministarstva u drugo? Zašto iznimka? U čijem je to interesu? Po čemu su stručni suradnici u predškolskim ili školskim ustanovama različiti? Jesu li i druge struke izdvojile svoje članove prema mjestu zaposlenja i nisu u nadležnosti svoje Komore? Provjereno u drugim Komorama: " NISU! " Nije prihvaćen Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika u predškolskim i školskim ustanovama i ima odobrenje za rad izdano od Agencije za odgoj i obrazovanje u skladu s odredbama propisa iz sustava odgoja i obrazovanja sukladno kojima se prva licenca stiče polaganjem stručnog ispita provođenje kojeg je u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje. Isto tako i licenciranje svih učitelja, nastavnika i stručnih suradnika provodi se temeljem propisa koje donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje
126 Edita Štok TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 3. Svaka iznimka od odredbe stavka 1 ovog članka nije rađena u skladu s dobrobiti struke i u potpunosti je nejasna namjera iste. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).
127 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 17. Dodavanje ovog članka je razumljivo, no to opet ne znači da ti isti zaposlenici ne moraju biti članovi svoje Komore. Što je najvažnije, sustavu odgoja i obrazovanja smanjilo bi se administrativno opterećenje jer bi HKER provjeravala broj skupljenih bodova za stručno usavršavanje u 6-godišnjem periodu tako da ne vidim kako ovo ministarstvo, AZOO i HKER ne bi mogli imati partnerski, suradnički odnos. Molim ugledati se na Psihološku komoru pa neće biti nejasnoća. Nije prihvaćen Iako pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima i magistar edukacijske rehabilitacije koji je zaposlen na radnim mjestima stručnog suradnika i/ili odgojitelja/učitelja u predškolskim i školskim ustanovama uz uvjet polaganja stručnog ispita sukladno propisima iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja isti mogu biti i članovi Komore, samo im za obavljanje djelatnosti nije potrebno odobrenje za samostalan rad.
128 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Ne mogu se i ne smiju izdvajati magistri edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama pa je apsolutno neprihvatljivo stavljanje zareza i dodavanje ovakve rečenice!!! Isto je tako neprihvatljiv podstavak 5!!! Postoji li možda ista odredba za psihologe, a isti rade i u obrazovanju, zdravstvu, sportu, privatno i svima je nadležna jedna komora, nitko ne može obavljati psihološku djelatnost bez članstva u svojoj komori (kao ni fizioterapeuti, zdravstveni djelatnici, odvjetnici, liječnici) pa onda nije razumljiva svrha ovakvog izdvajanja!!! Jedna je Komora, vrijedi za sve a to ne znači da AZOO neće biti nadležna u školama i predškolskim ustanovama, ali sve mora biti u SURADNJI s HKER, a ne nekakvim izdvajanjem i razjedinjavanjem! Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
129 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Apsolutno je neprihvatljivo i nejasna je namjera brisanja stavka 3. u članku 22., čak se možda ukazuje i potreba ocjene ustavnosti ove odredbe jer se ruši dignitet struke smanjujući ovlasti Komori koju je svaka regulirana profesija dužna osnovati. HKER je osnovana pri ovom ministarstvu i nije jasan ovaj maćehinski odnos prema istoj. Čime su se rukovodili predlagatelji ovakvog zakona, kako se uopće smiju smanjivati ovlasti jedne Komore?! Postoje i Komore drugih struka i ni u jednoj se ne rade ovakve odredbe i ne izdvajaju se zaposlenici različitih sustava! Nije prihvaćen Brisanje stavka 3. u članku 22 ne utječe na kvalitetu i obavljanje djelatnosti s obzirom da su uvjeti za obavljanje edukacijsko- rehabilitacijske djelatnosti propisani Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
130 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 13. Članak 18. smije se brisati samo u slučaju da će se iste promjene napraviti u svim postojećim Komorama. U protivnom je ova odredba nejasna. Zapravo i svatko tko ima registriranu djelatnost ni ne može ići ispod određene cijene budući da sva davanja koja u cijenu ulaze poskupljuju uslugu pa bi trebalo poraditi na kažnjavanju rada na crno a koji je zapravo vid nelojalne konkurencije jer je cijena niža. Pogotovo nije jasna namjera brisanja stavka 3 ovog članka jer cjenik u svakom prostoru obavljanja djelatnosti mora biti istaknut. Nije prihvaćen Temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
131 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Neprihvatljivo je brisanje stavaka 2. i 3. jer se svim takvim postupcima u potpunosti degradira jedna struka smanjujući ovlasti Komori koja je kao obavezna osnovana kad je edukacijska rehabilitacija postala regulirana profesija. Nije prihvaćen Člankom 8. važećeg Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 124/2011) propisano je trajno stručno usavršavanje, Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama navedenog Zakona je u članku 3. dodana točka koja propisuje da će magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije prestati pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ako, između ostalog, ne ispunjava obvezu trajnog usavršavanja iz članka 8. ovoga Zakona. Brisanjem navedenih stavaka se u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva, nastoji rasteretiti gospodarstvo.
132 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Zašto se izraz nostrificirana diploma inozemnog fakulteta mijenja u priznata inozemna stručna kvalifikacija? "stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge" - poznavanje hrvatskog jezika trebalo bi biti na malo višoj razini od nužne komunikacije - samo je potrebno usporediti kako je u drugim zemljama! Nije prihvaćen Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 158/03, 198/03, 138/06, 45/11) prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma („Narodne novine“ broj 57/96) na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije. Sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 158/03, 198/03, 138/06, 45/11) inozemna obrazovna kvalifikacija podrazumijeva formalni naziv za određenu razinu odnosno stupanj stečenih znanja, vještina i kompetencija koji se dokazuje inozemnom školskom svjedodžbom, diplomom i drugom javnom ispravom koje izdaje nadležna ustanova, a zahtjev za priznavanje iste se podnosi tijelima u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok se sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) utvrđuju minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesija doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege, primalja, magistara farmacije, doktora veterinarske medicine i arhitekata, kao i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, uključujući sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, slobodu pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija te postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i priznavanje stručnih kvalifikacija na temelju zajedničkih kompetencijskih standarda te uspostavu i funkcioniranje Europske profesionalne kartice. Također, sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) zahtjeve za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija podnosi se nadležnom tijelu koje je u smislu navedenog Zakona – nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Što se tiče znanja hrvatskog jezika, člankom 2. stavkom 1. podstavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti propisan je kao jedan od uvjeta za upis u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu, a stavkom 3. navedenog članka da državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom edukacijsko-rehabilitacijske usluge i da moraju položiti stručni ispit sukladno propisima Republike Hrvatske.
133 Edita Štok PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 1. Stavak 2. u članku 3. potrebno je potpuno izbaciti jer je nejasno postojanje bilo kakvih iznimaka ako je neka profesija regulirana i postoji Komora koja je nadležna za sva pitanja vezana uz tu struku. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo.
134 Edita Štok  , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije prihvatljivo da se od nadležnosti HKER-a kad je riječ o ovlastima vođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija izdvajaju magistri edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama. Nijedna Komora ne funkcionira na taj način pa je nejasno o kakvim se interesima radi kod ovakvog izdvajanja. Detaljno proučivši rad drugih Komora (npr. psihološke, fizioterapeuta, zdravstvenih radnika) nikako nije prihvatljivo i u potpunosti je nejasna namjera ukidanja obveze provjere stručnosti radi obnavljanja odobrenja magistru i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije. O obvezi skupljanja bodova brine HKER, baš kao i sve druge komore za svoje članove pa nije nikako jasno o čijem administrativnom rasterećenju je tu riječ. b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom Ponovo se od nadležnosti HKER-a izdvajaju magistri edukacijske rehabilitacije u predškolskim i školskim ustanovama. Zašto?! Nije prihvatljivo brisanje obveznog udruživanja u HKER i obveza provjere stručnosti pri HKER jer je HKER i osnovana da na neki način ujedini struku, kao što to radi i npr. Psihološka komora kao i sve druge komore. Ovo apsolutno nije u svrhu zaštite digniteta struke već čisto razjedinjavanje s nepoznatom svrhom. Što se tiče liberalizacije tržišta usluga, hoće li se isto tako brisati odredbe o određivanju najniže cijene u svim komorama ili je ovo struka na kojoj se iz nekog razloga sva koplja lome. U svim zakonima o reguliranim profesijama koje sam ovih dana proučavala svugdje komore određuju najnižu cijenu pa bi bilo poželjno dobiti povratnu informaciju u čijem je ovo interesu zapravo. Nije prihvaćen Člankom 5. točkom 15. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj 82/15) propisano je da se nadležnim tijelom u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija smatraju nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07) iz čega je razvidno da Komora ne može voditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Također u čl. 19. stavku 4. Zakona o reguliranim profesijama propisano je kako nadležno tijelo u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, odgovarajuće obrazovne ustanove ili centra za pomoć iz članka 75. navedenog Zakona koji su dužni svoje mišljenje dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva. Isto tako stavkom 5. navedenog članka Zakona propisano je kako mišljenje nadležne strukovne organizacije ne obvezuje nadležno tijelo. Administrativno rasterećenje se odnosi na ukidanje obveze magistrima edukacijske rehabilitacije i sveučilišnim prvostupnicima edukacijske rehabilitacije svakih šest godina prolaziti provjeru stručnost pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora radi obnavljanja odobrenja za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Umjesto navedene obveze propisuje se obveza trajnog usavršavanja koje je već bilo definirano važećim Zakonom te se ne ispunjavanje navedene obveze navodi kao razlog za prestanak prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. U svrhu usklađivanja s člankom 15. stavcima 2. (točka g.) i 3. Direktive o uslugama, koji definiraju uvjete vezane za propisivanje najniže cijene i Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi se liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
135 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI Jedini komentar kojeg HKER ima je citiranje opisa stanja - predlagatelja "Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost po prvi puta je uređena Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11). Tim se Zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, dužnosti, stručni nadzor nad radom magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih prvostupnika edukacijske rehabilitacije te nad provođenjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. " Primljeno na znanje Odredba je sadržajno već implementirana u propis.
136 Nada Vulinović-Zlatan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 2. Dodaje se stavak 2. koji glasi: Za poslove obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u predškolskim i školskim ustanovama, osim uvjeta u stavcima od 1.-4., primjenjuju se i uvjeti sukladno propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. Stavci 2., 3., 4., 5.,6, postaju 3., 4., 5., 6, 7. Primljeno na znanje Navedeno je uređeno propisima iz područja odgoja i obrazovanja
137 Renata Vragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI, Članak 4. Provjera stručnog usavršavanja ostaje kao do sada, samo nema obnavljanja licence, već edukacijski rehabilitator koji nije skupio dovoljno bodova u propisanom vremenskom roku od 6 godina gubi odobrenje za samostalni rad, odnosno mora ponovno polagati stručni ispit da bi stekao novo odobrenje za samostalni rad. Primljeno na znanje Primjedba se odnosi na interpretaciji članka 4
138 IVANA VRLJAC   U prilogu 4. Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa, pod točkom 6. Savjetovanje s javnošću i konzultacije, navedeno je kako će se savjetovanje provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinka propisa. Nacrt je objavljen 5. lipnja, prvi termin zatvaranja savjetovanja bio je 15. lipnja, a novi je termin 19. lipnja?! 19 - 5 = 30? Primljeno na znanje Sukladno Planu zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu predviđeno je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti u 2. tromjesečju 2018. godine.
139 Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora  , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA pod 3.6. Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava Predmetni prijedlog Zakona o izmjenama zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je u dijelu koji bi jamčio inicijalnu svrhu da “cjelovito i jedinstveno uređuje djelatnost edukacijskih rehabilitatora, a što je važan preduvjet brže i kvalitetnije implementacije nacionalne politike socijalnog uključivanja djece s teškoćama kao i osoba s invaliditetom“ u formalno pravnom i sadržajnom nesrazmjeru i koliziji s istom navedenom svrhom i ako su prema Ustavu, Članak 14. Stavak (2) Svi su pred zakonom jednaki potpuna marginalizacija i nepriznavanje edukacijskih rehabilitatora kao regulirane profesije i njihove djelatnosti i poslova za koje su obrazovani, prekršene su Ustavne odredbe, te odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije Nepoznavanjem niza profesija i njihovih djelatnosti (odnosno Plana i programa studija različitih profesija), te kršenjem europskih standarda u odnosu na regulirane profesije, ali i na uvjete za obavljanje niza aktivnosti u radu s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, ozbiljno se narušava Ustavni poredak, pravno normirana praksa, a pod izrazito upitnim okolnostima stavlja se sumnja na namjeru mijenjanja društvene svijesti, vrijednosti i načela bivših i aktualnih strategija nacionalne politike prema osobama s invaliditetom. Primljeno na znanje U popisu reguliranih profesija, pod brojem 63. kao regulirana profesija u području odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi naveden je stručni suradnik u školskoj ustanovi, a pod brojem 64. kao regulirana profesija u predškolskom odgoju i obrazovanju naveden je stručni suradnik u predškolskoj ustanovi, a kao nadležno tijelo za regulirane profesije navedeno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pod Nazivom pravnog akta na temelju kojeg je profesija regulirana navedeni su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispr., 90/11, 16/12, 86/12) i Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne novine“ broj 10/97 i 107/07).