Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | III. CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU, Članak 25. | U stavku 2 . ovog članka mišljenja smo da član osnovnog stručnog tima Centar treba biti i specijalist medicine rada. Stoga bi stavak 2. ovog članka trebao glasiti: Centar mora imati osnovni stručni tim kojeg čine socijalni radnik i psiholog koji su zaposlenici centra te specijalist medicine rada koji ne mora nužno biti zaposlenik Centra. | Prihvaćen | U članku 25. dodan je i specijalist medicine rada kao član stručnog tima centra. |
| 2 | Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu | III. CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU, Članak 24. | Mišljenja smo sa bi stavak 4. ovog članka trebao glasiti: Stručno usavršavanje s područja profesionalne rehabilitacije može organizirati i provoditi Zavod pri čemu može koristiti usluge obrazovnih institucija i zdravstvenih zavoda. Uz obrazovne institucije dodani su zdravstveni zavodi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen na način da Zavod može koristiti usluge drugih institucija (što uključuje obrazovne institucije, zdravstvene zavode, ali i sve druge institucije za koje se ocijeni da trebaju sudjelovati u provedbi stručnog usavršavanja s područja profesionalne rehabilitacije). |
| 3 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I CENTRIMA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU OSOBA S INVALIDITETOM | Predlažemo da i poslodavci budu oslobođeni plaćanja usluga profesionalne rehabilitacije koje provode centri za profesionalnu rehabilitaciju. Obrazloženje: Ovaj je prijedlog sukladan izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je predviđeno osnaživanje profesionalne rehabilitacije. Budući da je ova usluga priznata Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, da ju provode centri za profesionalnu rehabilitaciju kao ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, smatramo da je državni interes kroz mjere profesionalne rehabilitacije osposobiti što veći broj osoba s invaliditetom koje imaju preostalu radnu sposobnost kako bi se poboljšao njihov položaj na tržištu rada. Ovim prijedlogom se postiže izjednačavanje prava i mogućnosti nezaposlenih i zaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno sprječava se da odluka o upućivanju na profesionalnu rehabilitaciju zaposlene osobe ovisi o volji ili financijskim mogućnostima poslodavca. Stoga smatramo da bi se profesionalna rehabilitacija i zaposlenih osoba trebala financirati iz sredstava uplaćenih s osnove novčanih naknada. Iako naručitelj ove usluge može biti i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), niska naknada koja se u tom sustavu isplaćuje korisniku usluge profesionalne rehabilitacije je nedostatna za podmirenje egzistencijalnih potreba i demotivirajuća što dokazuju podaci HZMO (u protekloj godini nije upućena niti jedna osoba na profesionalnu rehabilitaciju iz toga sustava, a godine ranije potvrđuju sličnu praksu). Osim toga, propisani uvjet za profesionalnu rehabilitacije u ovom sustavu je smanjenje radne sposobnosti za više od 50 %. Upravo zbog toga smatramo neophodnim da se već na radnom mjestu s nastankom promjena u zdravstvenom stanju koje utječu na radnu sposobnost - započne s postupkom radne sposobnosti i u tom slučaju će poslodavac biti češće naručitelj ove usluge, a time se postiže veća vjerojatnost da će osoba zadržati svoj posao i ostati u svijetu rada, a bez daljnjih posljedica za zdravlje i radnu sposobnost. | Nije prihvaćen | S obzirom da je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisana obveza financiranja usluga profesionalne rehabilitacije, ovaj prijedlog nije moguće prihvatiti. Osim toga, treba uzeti u obzir da za zaposlene osobe s invaliditetom naručitelj usluga može biti poslodavac, ali i primjerice HZMO, dok će za nezaposlene osobe s invaliditetom naručitelj biti HZZ. Nezaposlene osobe s invaliditetom koje su nakon usluge rehabilitacijske procjene upućene u neku od ostalih usluga (radni centar, virtualna radionica i dr.), imaju već izrađen nalaz i mišljenje o procjeni radne učinkovitosti ili pak nalaz i mišljenje o potrebnoj prilagodbi radnog mjesta, pa za te osobe (kada se zaposle) poslodavac neće morati ponovno naručivati i financirati uslugu. Također, važno je napomenuti da nemaju sve osobe s invaliditetom smanjenu radnu učinkovitost, pa im stoga i neće biti potrebna procjena od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju. Međutim, ako poslodavac ipak smatra da osoba s invaliditetom ima smanjenu radnu učinkovitost, isti može zatražiti procjenu (ali ne prije isteka roka od 3 mjeseca od dana zapošljavanja). U tom slučaju, poslodavac plaća uslugu procjene i temeljem iste može ostvariti subvenciju plaće za osobu s invaliditetom. Cijena usluge je iznimno niska u odnosu na sve postupke koje stručnjaci centra za profesionalnu rehabilitaciju moraju provesti. Nakon što poslodavac ostvari pravo na subvenciju plaće, istu može primati praktički do kraja radnog vijeka zaposlene osobe s invaliditetom, a sredstva uložena u procjenu vraćaju mu se već za nekoliko mjeseci. Dodatno napominjemo da je Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavcima omogućeno refundiranje troška pojedinih usluga profesionalne rehabilitacije. Ostale primjedbe vezane uz ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju u sustavu mirovinskog osiguranja, nisu predmet uređenja ovoga Pravilnika |