Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti s Obrascem prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI , Ocjena stanja Udruženje energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori navodi kako u dijelu Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći umjesto „Zakon o energetskoj učinkovitosti se uređuje…“ treba pisati „Zakonom o energetskoj učinkovitosti se uređuje…“ Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se sukladno primjedbi.
2 Petrol d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Opći komentar na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti Izmjenama i dopunama Zakona potrebno je uspostaviti temelj za ugovaranje energetske usluge na način da ne predstavlja javni dug s obzirom da je navedeno jedna od glavnih barijera za razvoj tržišta energetske učinkovitosti putem energetske usluge. Ugovorom o energetskom učinku moguće je pružiti energetsku uslugu koja ne predstavlja javni dug. Za takav tretman ugovora nužno je zadovoljiti uvjeta koji su detaljno opisani u Vodiču za statističku obradu ugovora o energetskom učinku, Eurostat, statistički ured Europske unije, od 7. svibnja 2018. (A Guide to the Statistical Treatment of Energy Performance Contracts). Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se u skladu s primjedbom.
3 Energo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 11. Distributeri ne raspolažu niti su nadležni za ažuriranje podataka OMM-a koji su u vlasništvu javnog sektora te analogno tome ne mogu preuzeti obvezu za točnost podataka koji se upisuju u ISGE. Važno je da se obveznike unutar javnog sektora zaduži za pravovremeno ažuriranje podataka. Nadalje, članak je potrebno uskladiti na način da se obveže Ministarstvo da predmetne podatke zatraži od Regulatora obzirom da su iste opskrbljivači dužni dostaviti Agenciji u sklopu godišnjih izvješća.(dupliranje podataka i izvješća). Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
4 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 31. Sve članke u poglavljima VII. i VIII. potrebno je uskladiti s izmjenama konačnog teksta Zakona Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
5 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI , Ocjena stanja Predlažemo da se ispravi dio teksta: „Zakon o energetskoj učinkovitosti se uređuje…“, odnosno treba pisati „Zakonom o energetskoj učinkovitosti se uređuje…“ Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se sukladno primjedbi.
6 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 20. Ako su navedeni dijelovi koje mora sadržavati Ugovor o energetskom učinku za javni sektor onda to treba biti navedeno i za Ugovor o energetskom učinku iz članka 26. Iz stavka 2. nije jasno tko vrši verifikaciju i na koji način. Da li se to odnosi na ugovorne strane? Potrebno je isto razjasniti! Prihvaćen Ukazane nejasnoće će se otkloniti.
7 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. - Predlaže se u članku 14. stavku 1. točki 4. definirati izraz „prosječni uobičajeni ili referentni krajnji kupac“, ili u pojmovniku, zbog toga što se profil referentnog krajnjeg kupca može razlikovati od opskrbljivača do opskrbljivača. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s prijedlogom.
8 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. Predlaže se u članku 14. - U stavku 1. nakon izraza „prethodnoj potrošnji krajnjeg kupca“ dodati izraz „za obračunska mjerna mjesta koja su predmet ugovornog odnosa“; Obrazloženje: Predlaže se definirati da su opskrbljivači dužni dostavljati informacije o obračunu u mjeri u kojoj su mu one dostupne, odnosno dostavljati podatke o obračunu potrošnje za ona obračunska mjesta koja su predmet ugovornog odnosa između opskrbljivača i krajnjeg kupca. To je važno s obzirom na pravo velikih kupaca koja nisu kućanstvo na istodobno sklapanje ugovora s više opskrbljivača električne energije u skladu s važećim energetskim propisima. - U stavku 1. točku 2. potrebno je preformulirati, jer se ovom točkom propisuje obveza opskrbljivača da na zahtjev krajnjeg kupca dostavi grafički prikaz sadašnje potrošnje kupca i potrošnje u istom razdoblju prethodne godine. Budući da postoji mogućnost da krajnji kupac nije bio u ugovornom odnosu s istim opskrbljivačem energije tijekom promatranog razdoblja i istog razdoblja prethodne godine, obvezu izvještavanja o potrošnji tijekom sadašnjeg i istog razdoblja tijekom prethodne godine potrebno je dodijeliti ovisno o ugovornim odnosima između stranke krajnjeg kupca i opskrbljivača energijom, odnosno kupca toplinske energije. - Predlaže se preformulirati točku 3. tako da glasi „(3). kontakte pojedinih organizacija krajnjih kupaca, odnosno neovisnih centara za savjetovanje potrošača, energetskih agencija ili sličnih institucija, uključujući njihove internetske adrese, adrese mrežnih stranica gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama i korisnim savjetima za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju, pri čemu ti savjeti mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije navedenih uređaja.“ Obrazloženje: ovo je usklađeno s obvezom iz članka 18. stavkom 2. točkom 3. - Predlaže se nakon stavka 1. dodati novi stavak 2. koja glasi: „(2) O podacima iz točke 3., stavka 1. ovog članka, opskrbljivači energijom dužni su obavještavati u ugovorima, prilikom izmjene ugovora, u računima koje krajnji kupci primaju ili na mrežnim stranicama namijenjenima pojedinačnim krajnjim kupcima.“ Ovo se prenosi iz članka 18. stavak 2. kao obveza opskrbljivača. Ovdje treba voditi računa da svaki opskrbljivač ne mora imat sliku o ukupnoj potrošnji određenog krajnjeg kupca, koji ima više sklopljenih ugovora s različitim opskrbljivačima. - Predlaže se u članku 14. stavku 1. točki 4. definirati izraz „prosječni uobičajeni ili referentni krajnji kupac“, ili u pojmovniku, zbog toga što se profil referentnog krajnjeg kupca može razlikovati od opskrbljivača do opskrbljivača. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s prijedlogom.
9 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 7. Predlaže se u članku 8. Zakona stavak 2. umjesto "nulte energije" pisati "nulte potrošnje energije“. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
10 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 6. Obzirom na opsežnost prikupljanja, obrade i arhiviranja te izrade Izvještaja koji APN dostavlja Nacionalnom koordinacijskom tijelu, predlažemo da se umjesto roka „“do 1. veljače“ propiše rok do „1. ožujka“, odnosno mišljenja smo da je razdoblje od 01.03. do 30.06. dovoljno dugo za analizu ostvarenja u protekloj godini, izračun obveze za narednu godinu te donošenje rješenja ministarstva prema stranci obveznici godišnje uštede energije u kWh za narednu godinu. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
11 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 5. Predlaže se brisati riječ „unutarnja“ u izrazu „zasebna unutarnja ustrojstvena jedinica unutar Ministarstva“. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
12 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Potrebno je što je prije moguće poslati obavijesti Opskrbljivačima o obvezama za 2019. godinu. Potrebno je što je prije moguće donijeti provedbeni pravilnik o obveznim shemama s obzirom na dug period pripreme i provedbe projekata energetske učinkovitosti. Nadalje, iako se u Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, dalje: Zakon) Pravilnik o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (NN 77/12) kao takav ne spominje on je još uvijek prema Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske važeći propis kao i Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 71/15), te je s time potrebno definirati koji pravilnik se promatra odnosno prethodni pravilnik klasificirati kao nevažeći. U svrhu provedbe sustava obveze energetskih ušteda biti će potrebno definirati i nove mjere za ulaganje i poticanje u poboljšanja energetske učinkovitosti od strane opskrbljivača energijom (stranke obveznice) kao što su mjere daljinskog očitanja, fotonaponski kolektori integrirani u građevine, informativnih računa i sl. te će i s time biti potrebno u što kraćem roku dopuniti postojeći Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda s metodologijom za izračun ušteda tih mjera što uključuje i nadogradnju računalnog sustava SMIV (Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda) kako bi se propisane obveze u Zakonu mogle ispuniti i kako bi bile provedive u praksi. S obzirom da se koriste različiti izrazi: „krajnja potrošnja“, „neposredna potrošnja“, „vlastita potrošnja“ u tekstu Zakona o energetskoj učinkovitosti uključujući i prijedlog Izmjena i dopuna predmetnog zakona, predlažemo da se koristi samo izraz „krajnja potrošnja“ jer je definirana u pojmovniku, i preuzeta iz Direktive 2012/27/EZ, a ujedno je poveznica s izrazom „krajnji kupac“. Izraz „vlastita potrošnja“ definiran je u drugoj energetskoj regulativi, a ako je nužno koristiti izraz „neposredna potrošnja“ u ovom Zakonu, tada ga treba jasno definirati (nije vidljivo da se koristi u prijedlogu Izmjena i dopuna. Također u tekstu se koriste slični izrazi: „krajnji kupac“, „kupac“ i „potrošač“, predlažemo da se koristi samo izraz „krajnji kupac“ jer se u tekstu koriste izrazi „krajnja potrošnja“ i „maloprodajno tržište“. Nadalje korištenje izraza „tržištu isporučenu energiju“ može dovesti u zabludu da se radi o prometu odnosno količini energije na veleprodajnom tržištu, a ne o maloprodaji krajnjim kupcima, jer opskrbljivač može sudjelovati i na veleprodajnom tržištu, stoga se predlaže korištenje izraza „isporučenoj energiji svim krajnjim kupcima“ odnosno „krajnje kupce opskrbili“. Mišljenja smo da je nužan dulji rok za potrebe pripreme, izrade i dostave izvještaja APN prema NKT-u (vidjeti članak 6. stavak (2), predlažemo umjesto 1. veljače pisati 1. ožujka). Predlažemo da se djelatnost kupca električne energije izjednači s kupcem toplinske energije po problematici „isključenja“ količina pri „izračunu na tržište isporučene energije“ (vidjeti članak 9. stavak 6). Obrazloženje-primjer: dislocirana brana od strojarnice elektrane, ima status krajnjeg kupca – troši energiju iz mreže preko obračunskog mjernog mjesta, u međuvremenu je na obaveznom propuštanju vode biološkog minimuma iz brane u korito rijeke ugrađen agregat biološkog minimuma smanjila se potrošnja brane iz mreže, a u ponekim razdobljima predaje se energija u mrežu. Predlažemo da se za predanu energiju u mrežu umanji obveza opskrbljivaču, jer je ostvarena ušteda novom proizvodnjom, odnosno ostvaren je povećani učinak korištenja vodnog potencijala, jadna je problematika i kod kupaca s vlastitom proizvodnjom (npr. nova sunčana elektrana na obračunskom mjernom mjestu potrošnje klasičnih elektrana). Pitanje: Da li se od obveze opskrbljivaču (vezano uz problematiku uštede energije) umanjuje količina električne energije koja je predana u mrežu iz novonastale proizvodnje malih hidro-agregata biološkog minimuma u sustavu poticaja s lokacije prijašnjeg, isključivo krajnjeg kupca? Predmetni kupac je isključivo preuzimao energiju za potrošnju na brani (rasvjeta, hidro-mehanički uređaji, tehnička zaštita)? Brana je dislocirana od strojarnice elektrane u kojoj su već prije instalirani veliki hidro-agregati. Predlažemo jasno napisati da količina električne energije za crpni rad reverzibilnih elektrana nije količina koja se uračunava u obveze opskrbljivača vezano uz problematiku energetskih ušteda, s obzirom da se tijekom crpnog pogona reverzibilnih elektrana troši više električne energije nego se proizvodi u generatorskom radu. Znači povećanim angažiranjem reverzibilnih elektrana ili izgradnjom novih, moguć je porast potrošnje električne energije, ali predmetna potrošnja nije krajnja potrošnja, odnosno priključak za crpni rad nije u kategoriji krajnjeg kupca. Potrebe za električnom energijom krajnjeg kupca ili isporuka viška proizvedene električne energije u pojedinom mjernom intervalu kod kupaca s vlastitom proizvodnjom temelje se na očitanju obračunskog mjernog mjesta predmetnog krajnjeg kupca, tj. mišljenja smo da nije potrebno ovim Zakonom otvarati mogućnost da se „viškovi energije proizvedeni korištenjem pokretnina“ (vidjeti članak 19. stavak 10.) mogu regulirati ugovorom između pružatelja energetske usluge i korisnika energetske usluge, tj. elektroenergetska suglasnost, ugovor o korištenju mreže i ugovor o opskrbi glase na krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se u skladu s primjedbama.
13 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 25. U stavku 4. važećeg članka 34. nije potrebno predloženo dodavanje točke 4. (iza točke 3.) već je potrebno točku 3. uskladiti s člankom 11. vezano za promjenu stavka 1. važećeg članka 15. U tom smislu predlažemo da točka 3. glasi: »3. narediti distributeru energije upisivanje podataka o mjerenju i potrošnji energije u tijelima javne vlasti u nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (članak 15. stavak 1.) .« Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s prijedlogom.
14 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 23. Uskladiti novopredloženi stavak 3. članka 30a. sa stavkom 2. važećeg članka 30. (ponavljanje?!) Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
15 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 11. Vezano za obveze distributera (operatora distribucijskog sustava) u skladu s člankom 11. Izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti, potrebno je propisati obvezu vođenja evidencije i ažuriranja popisa obračunskih mjernih mjesta za objekte javnog sektora, APN-u i/ili Nacionalnom koordinacijskom tijelu za energetsku učinkovitost. Distributer ne raspolaže niti je nadležan za ažuriranje podataka o pripadnosti obračunskog mjernog mjesta objektu u funkciji javnog sektora. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s prijedlogom.
16 IGOR DOUBEK ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 29. Ovaj članak nedopustivo zadire u područje koje već uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u svom Dijelu trećem , Glavi 2. i 4. Naime, rečeni zakon već propisuje potrebne zakonske većine s kojima se u suvlasničkoj zajednici (zgradi) donose odluke u svezi poslova redovite uprave. U članku 40. stoji : (1) O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova. (2) Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Dakle, kao prvo, vaš tekst iz stavka 1. koji glasi „... natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine“ je u koliziji sa gore navedenim stavkom 2., a kao drugo, Zakon o energetskoj učinkovitosti ne može propisivati potrebne većine za odlučivanje unutar suvlasničke zajednice (zgrade u suvlasništvu) već se za to treba pozivati na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima! Zatim, stavak 2. , Zakona o energetskoj učinkovitosti opet nedopustivo zadire u područje koje je već uredio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ovaj je točno je propisao koga i kako suvlasnička zajednica ovlašćuje za sklapanje bilo kojeg ugovora u njeno ime i za njen račun. U etažiranoj zgradi, dakle u onoj čija je suvlasnička zajednica uskladila svoje međusobne odnose s Dijelom trećim, Glavom 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to po svojim ovlastima čini upravitelj i zato je bezpredmetno drugoga ovlastiti, a u zgradi koja se još nalazi u tzv. prijelaznom razdoblju to mogu učiniti i upravitelj i „suvlasnik ovlašten za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama“ (iz članka 375. Zakona o vlasništvu...), ali uz posebnu odluku! Slijedite europsku pravnu praksu. Jedan „tehnički zakon“ ne može zalaziti u materiju koja je rezervirana za „građanski zakon“, u ovom slučaju Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prihvaćen Tekst zakona uskladit će se s primjedbom.
17 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 14. Udruženje energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Udruženje energetike) predlaže u članku 19. trenutno važećeg Zakona o energetskoj učinkovitosti, a koji se ovim Izmjenama i dopunama mijenja, navođenje da velika poduzeća trebaju „izraditi energetski pregled ili certificirati sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2011“. Navedene dvije mogućnosti dozvoljava trenutno važeći Pravilnik o energetskom pregledu za velika poduzeća (NN 123/2015), tj. velikim poduzećima treba ostaviti mogućnost da odaberu za sebe najpovoljniju opciju od prethodno navedene dvije mogućnosti. Nije prihvaćen Postojeće uređenje ostaje regulirano podzakonskim propisom.
18 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 13. Članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom smatraju kako je potrebno nadopuniti i prijedlog proširenja članka 18. postojećeg zakona, stavak 4, točka 4. na sljedeći način: "1. zašto bi se ova točka odnosila samo na električnu energiju, a ne isto tako na toplinsku energiju i plin? Predlaže se izostavljanje riječi "električne". 2. prijedlog proširenja na kraju točke: "..., a posebno da se na zahtjev krajnjih kupaca njima omogući direktno preuzimanje podataka o potrošnji s mjernih uređaja u stvarnom vremenu, frekvencijom uzorkovanja koja najviše može iznositi jednom u minuti, kako bi se te podatke na strani krajnjih kupaca moglo koristiti za rad sustava za upravljanje potrošnjom energije u stvarnom vremenu; pritom sav trošak uspostavljanja takve komunikacije podataka je na strani krajnjeg kupca." Članice Udruženja energetike u HGK predlažu da se ne rabi izraz „pametna brojila“ već „napredna brojila“, kao što se ne koristi „smart grids (pametne mreže)“ već „napredne mreže“, Dalje u tekstu se koristi izraz „napredni mjerni uređaji“ pa predlažu ujednačenje izričaja. Nije prihvaćen Izričaj članka 9. stavka 2. točke (d) Direktive 2012/27/EU.
19 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 12. Udruženje energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra kako je u postojećem članku 17. trenutno važećeg Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je sada u postupku izmjena, „nespretno“ napisano operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem kontinuiteta opskrbe toplinskom energijom, u okviru odgovornosti za dispečiranje proizvodnih postrojenja na svojem području osiguravaju…“, jer navedeno može navesti na pomisao da se operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava bave opskrbom toplinskom energijom. Dalje u tekstu se korektno navodi da operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava trebaju jamčiti prijenos i distribuciju električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije. Nije prihvaćen Izričaj članka 15. stavka 5. Direktive 2012/27/EU.
20 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. Vezano za predmetni članak iznosimo izdvojeno mišljene članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja ističe kako u odnosu na članak 14. stavak 1., a u odnosu na opskrbljivače plinom, obveze su detaljno razrađene i propisane Općim uvjetima opskrbe plinom (NN br. 50/18) kao temeljnim provedbenim propisom kojim je, također detaljno uređena obveza dostavljanja informacija krajnjim kupcima o obračunu energije i prethodnoj potrošnji. U izdvojenom mišljenju, također se ističe kako je ista situacija u sektoru električne energije propisana kroz Opće uvjete za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN br. 85/15) i u sektoru toplinske energije kroz Opće uvjete za opskrbu toplinskom energijom (NN br. 35/14) i Opće uvjete za isporuku toplinske energije (NN br. 35/14 i 129/15). Nadalje u izdvojenom mišljenju, članica ističe kako nikakve dodatne obveze ne bi trebalo propisivati kroz ovaj Zakon, pa predlaže brisanje svih točaka u članku 14. stavku 1. Također, ističe kako je člankom 14. stavkom 2. opskrbljivačima propisana obveza unosa podataka u ISGE. Člankom 15. stavkom 1. Zakona ta obveza propisana je distributerima energije, dok je člankom 21. stavkom 2. točkom 2. Zakona ista obveza propisana javnom sektoru za kojeg bi to trebala odrađivati osoba odgovorna za energetsku učinkovitost. Slijedom navedenog, evidentno je da odredbe Zakona nisu međusobno usklađene i nejasno je zašto se unos istih podataka u jedan sustav zahtjeva od više subjekata. No, Udruženje opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe kako je predmetne obveze vezane za godišnje izvješćivanje krajnjeg kupca potrebno uskladiti sa već postojećim spomenutim odredbama Općih uvjeta za opskrbu pojedinih djelatnosti vezanih za energetiku. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU.
21 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. U odnosu na članak 9. Prijedloga Zakona o izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti daje se Izdvojeno mišljeno članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori predlaže izmjenu članka 13. stavka 8. Zakona na način da se riječ „10%“ zamijeni s „30%“. Također, u izdvojenom mišljenju, članica ističe kako u ovom trenutku još uvijek ne postoji nacrt pravilnika kojim će se odrediti udio nacionalnog okvirnog cilja koji će se ostvarivati kroz sustav obveza EnU. Stoga, u tom kontekstu predlaže se da nadležna tijela u što skorijem roku objave nacrte svih relevantnih pravilnika te da se javna rasprava vezana za ovaj Zakon i za sve podzakonske propise (pravilnike koje donose ministarstva) provede istovremeno, a što bi u svakom slučaju išlo prema cilju donošenja što kvalitetnijeg zakonskog okvira, odnosno zakonskog okvira koji će biti primjenjiv i jasan svim sudionicima važnim za njegovu implementaciju. Također, članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u HGK ističu kako ovaj članak kojim se regulira sveobuhvatni sustav obveza energetskih ušteda smatraju u potpunosti neprihvatljivim jer direktno utječe na prihod energetskog subjekta koji se bavi djelatnošću opskrbe, a da pritom isti nema mogućnost utjecaja na uštede krajnjih kupaca. Nije razvidno objašnjeno kako i na koji način bi opskrbljivači mogli i trebali utjecati na uštedu energije krajnjih kupaca a da pritom ne narušavaju svoje tržišno poslovanje i ograničavaju isporuku energije krajnjim kupcima. Nadalje, iluzorno je očekivati da opskrbljivači plaćaju naknadu fondu ako krajnji kupci svojim nesavjesnim ponašanjem ne ostvaruju uštedu u potrošnji energije. Nije prihvaćen Uvećanja obveze za neostvareni dio uštede pojedine stranke obveznice omogućuje pozajmljivanje (engl. „borrowing“) neostvarenog dijela uštede koji nije značajan, a što je do 10%. Obveza ne nalaže strankama obveznicama da utječu na veću energetsku učinkovitost svojih krajnjih kupaca, već da dovedu do novih ušteda kako su zakonski definirane, a gdje će se to ulaganje učiniti stvar je poslovne odluke stranke obveznice.
22 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 6. Udruženje energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori ( u daljnjem tekstu: Udruženje energetike) u odnosu na članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, a na predloženi članak 7.a. stavak 1. ističe sljedeće: Potrebno je navesti što nisu zgrade javnog sektora jer pozitivni propisi RH navode: „Zgrade javnog sektora podijeljene su prema namjeni na ukupno devet kategorija: -uredske zgrade -bolnice -zgrade za stanovanje -zgrade za obrazovanje -ugostiteljski objekti i hoteli -sportske dvorane -trgovine -obiteljske kuće -ostalo. Navedenih 9 kategorija obuhvaća gotove sve zgrade te slijedom navedenog Udruženje energetike predlaže definirati što nisu zgrade javnog sektora. Nije prihvaćen Pojam javnog sektora je normiran ovim propisom, a za zgrade je postavljen kriterij da su na korištenju i/ili u vlasništvu javnog sektora.
23 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 3. Udruženje opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori navodi kako obzirom na činjenicu da se u Zakonu o energetskoj učinkovitosti navode obveze operatora distribucijskog sustava, potrebno je navesti točnu definiciju operatora distribucijskog sustava u skladu s energetskim propisima i na način da se egzaktno može utvrditi razlika između operatora distribucijskog sustava, kao energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost distribucije plina ili električne energije i koji je odgovoran za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava na određenom području, u odnosu na distributera energije iz članka 4. stavka 2. točke 5. Zakona. Nadalje, u skladu s tako izmijenjenim definicijama potrebno je izmijeniti članak 15. (dužnosti distributera energije) i članak 17. (dužnosti operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije). Pri čemu se definicija distributera energije treba odnositi na subjekte koji distribuiraju benzin, dizel, lož ulje, ukapljen naftni plin i sl., a definicija operatora distribucijskog sustava na mrežne operatore plina i električne energije. Udruženje opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja je kako je definiciju opskrbljivača energijom iz članka 4. stavka 2. točke 41. Zakona potrebno dodatno proširiti na sve sudionike na tržištu koji prodaju energiju kupcima npr. drvna biomasa (ogrjevno drvo, drvna sječka, peleti) i dr. U odnosu na točku 5. članka 4. Zakona o energetskoj učinkovitosti, a koji se mijenja ovim Prijedlogom izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, članice Udruženja Energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da pojam "operator distribucijskog sustava" nije definiran u NN 127/2014 u Zakonu o energetskoj učinkovitosti; nije jasna distinkcija u odnosu na pojam "distributer energije". Nije prihvaćen Pojam operator distribucijskog sustava definiran je u propisu na koji se poziva članak 4. stavak 1. izmijenjenog zakona. Pojam distributer energije je pojam usklađen s Direktivom 2012/27/EU. Ta dva pojma ne moraju se nužno sadržajno preklapati
24 Mario Vašak (institucija: FER) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 13. Članak 18 postojećeg zakona, stavak 4, točka 4. Dvije stvari: 1. zašto bi se ova točka odnosila samo na električnu energiju, a ne isto tako na toplinsku energiju i plin? Predlaže se izostavljanje riječi "električne". 2. prijedlog proširenja na kraju točke: "..., a posebno da se na zahtjev krajnjih kupaca njima omogući direktno preuzimanje podataka o potrošnji s mjernih uređaja u stvarnom vremenu, frekvencijom uzorkovanja koja najviše može iznositi jednom u minuti, kako bi se te podatke na strani krajnjih kupaca moglo koristiti za rad sustava za upravljanje potrošnjom energije u stvarnom vremenu; pritom sav trošak uspostavljanja takve komunikacije podataka je na strani krajnjeg kupca." Obrazloženje: Raspolaganje mjerenjem razmjene energije između krajnjeg kupca i energetske mreže u stvarnom vremenu omogućuje informaciju o kumulativnoj neupravljivoj proizvodnji ili potrošnji energije u kraćim vremenskim intervalima na strani krajnjeg kupca koji upravlja potrošnjom određenih svojih podsustava, te dvojaku korist: (i) preciznu regulaciju razmjene energije između krajnjeg kupca i mreže prilikom sudjelovanja u procesima upravljanja potrošnjom odnosno odgovora na potražnju što je važno radi točne isporuke ugovorene razmjene energije (uključivo fleksibilnost prema nekom od mrežnih entiteta (distributeru/opskrbljivaču/agregatoru)) -- očekuje se da odstupanje u isporuci ugovorene razmjene energije sa sobom nosi i penale za krajnjeg kupca pa je ovo zaista od ključne važnosti; (ii) bolje i ažurnije vrlo kratkoročno predviđanje kumulativne neupravljive potrošnje i proizvodnje na strani krajnjeg kupca za bolji rad sustava upravljanja potrošnjom U analizi trenutnih tehničkih i regulatornih uvjeta za uvođenje sustava za upravljanje potrošnjom na strani krajnjih kupaca te njima odgovarajućih sustava na strani mrežnih entiteta u sklopu Interreg Danube projekta 3Smart (Smart Building -- Smart Grid -- Smart City, više detalja na http://www.interreg-danube.eu/3smart ) ova mogućnost povezivanja s naprednim mjerilom iznijeta je kao bitan element za bolji i precizniji rad sustava upravljanja potrošnjom i smanjenje troškova uvođenja sustava upravljanja potrošnjom na strani krajnjeg kupca (dodatni napredni mjerni uređaj koji ionako zbog inherentno neusklađene mjerne točnosti s referentnim mjernim uređajem ne može pružiti ekonomski relevantan podatak). Stoga ovo evociram kao koordinator navedenog projekta. Također naglašavam potrebu da se obuhvate i drugi oblici energije osim električne (predložena izmjena pod 1.), poput mjerenja predaje toplinske energije, pa u konačnici i plina, uvažavajući da su ta tržišta manje razvijena te da u njima procesi upravljanja potražnjom, dinamičnih tarifa, dvosmjernog toka itd. dolaze tek na nešto duljem vremenskom horizontu, no i dalje ostaje istaknuta prednost pod (ii). Nije prihvaćen Izričaj članka 9. stavka 2. točke (d) Direktive 2012/27/EU.
25 Mario Vašak (institucija: FER) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 12. Kako predloženim izmjenama nije dotaknut članak 16 postojećeg zakona, navodim u njemu jednu nelogičnost koju bi se potencijalno moglo doraditi ovim izmjenama, po redu navođenja članaka u predloženim izmjenama i dopunama, to bi došlo na ovo mjesto: Članak 16, stavak (3) točka 1 postojećeg zakona o energetskoj učinkovitosti izgleda kao nedovršena rečenica: "..., da mjerama odgovora na potražnju i distribuiranu proizvodnju energije ..." Da se navedenim mjerama napravi što, u izjavi fali glagol i objekt, navedeno je samo sredstvo -- mjere. Nije prihvaćen Izričaj Priloga XI. točke 1. Direktive 2012/27/EU.
26 Mario Vašak (institucija: FER) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. Nakon izmjene u stavku 2 i dalje ostaje izrijek "i vode" neposredno nakon navedene promjene, a, po definiciji pojma "opskrbljivač energije", opskrbljivač energije ne opskrbljuje krajnje kupce vodom. Nije prihvaćen Postojeće zakonsko uređenje u pogledu vode se neće mijenjati.
27 Mario Vašak (institucija: FER) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 3. pojam "operator distribucijskog sustava" nije definiran u NN 127/2014 Zakon o energetskoj učinkovitosti; nije jasna distinkcija u odnosu na pojam "distributer energije" Nije prihvaćen Pojam operator distribucijskog sustava definiran je u propisu na koji se poziva članak 4. stavak 1. izmijenjenog zakona. Pojam distributer energije je pojam usklađen s Direktivom 2012/27/EU. Ta dva pojma ne moraju se nužno sadržajno preklapati.
28 Petrol d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 21. Članak 21. st. 2. Cilj izmjena Zakona je usklađivanje u odnosu na javni dug. Ostaviti dio teksta od prije koji definira navedeno i u skladu je s Vodičem za statističku obradu ugovora o energetskom učinku. (2) Kada pružatelj energetske usluge jamči uštedu čija je vrijednost najmanje jednaka naknadi koju se javni naručitelj obvezuje plaćati pružatelju usluge, ugovor o energetskom učinku ne smatra se javnim dugom u smislu zakona kojim se uređuje područje proračuna. Nije prihvaćen Predmetnim zakonom se ne regulira obuhvat javnog duga.
29 Energo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 13. U ovom članku važno je predmetne obveze vezane za informacije o obračunu krajnjeg kupca uskladiti sa već postojećim odredbama Općih uvjeta za opskrbu pojedinih djelatnosti vezanih za energetiku zato jer se ovdje nameću veće obveze u odnosu na postojeće u općim uvjetima pojedine djelatnosti.(dupliranje podataka i izvješća) Nije prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU.
30 Energo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. Predmetne obveze vezane za godišnje izvješćivanje krajnjeg kupca uskladiti sa već postojećim odredbama Općih uvjeta za opskrbu pojedinih djelatnosti vezanih za energetiku. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU.
31 Energo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. Ovaj članak smatramo u potpunosti neprihvatljivim jer direktno utječe na prihod energetskog subjekta koji se bavi djelatnošću opskrbe a da pritom isti nema mogućnost utjecaja na uštede krajnjih kupaca. Nije razvidno objašnjeno kako i na koji način bi opskrbljivači mogli i trebali utjecati na uštedu energije krajnjih kupaca a da pritom ne narušavaju svoje tržišno poslovanje i ograničavaju isporuku energije krajnjim kupcima? Nadalje, iluzorno je očekivati da opskrbljivači plaćaju naknadu fondu ako krajnji kupci svojim nesavjesnim ponašanjem ne ostvaruju uštedu u potrošnji energije. Nije prihvaćen Obveza ne nalaže strankama obveznicama da utječu na veću energetsku učinkovitost svojih krajnjih kupaca, već da dovedu do novih ušteda kako su zakonski definirane, a gdje će se to ulaganje učiniti stvar je poslovne odluke stranke obveznice.
32 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 13. U članku 18. stavku 3. Zakona potrebno je ujednačiti terminologiju na način da se zakonodavac opredijeli da li će koristiti termin „mrežna stranica“ ili „internetska adresa“. Također, iza riječi „energetske učinkovitosti“ predlažemo staviti točku odnosno brisati zadnji dio rečenice „referentnim profilima za potrošnju energije i tehničkim specifikacijama za uređaje koji koriste energiju, pri čemu ti savjeti mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije navedenih uređaja.“ Ovo predlažemo iz razloga što su referentne profile za potrošnju energije i tehničke specifikacije za uređaje koji koriste energiju dužni objavljivati proizvođači tih uređaja, a nikako ne opskrbljivači ili operatori distribucijskog sustava jer oni nisu distributeri tih uređaja. Predlažemo brisanje stavaka 4., 5., 6., 7. i 8. ovog članka. Naime, obveze regulatornog tijela za energetiku u vezi uvođenja naprednih mjernih uređaja za krajnje kupce propisane su Zakonom o energiji (NN br. 120/12, 14/14 i 102/15). Opća primjedba kod donošenja zakona trebala bi polaziti od načela da se jedan predmet obrađuje kroz jedan zakon a ne da se provlači kroz više zakona čime se otvara mogućnost različitih odredbi u vezi istog problema. Nije prihvaćen Izričaj Priloga VII. točke 1.3. Direktive 2012/27/EU.
33 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 11. U odnosu na članak 15. Zakona ističemo istu načelnu primjedbu kao i u odnosu na članak 14. stavak 2. Zakona jer se člankom 14. obveza unosa podataka u ISGE nameće opskrbljivačima energije, odredbom članka 15. Zakona ta obveza se nameće distributerima energije, dok je sukladno članku 21. Zakona za unos podataka u ISGE odgovoran javni sektor (odnosno osoba odgovorna za energetsku učinkovitost). Nejasno je zašto se unos istih podataka u jedan sustav zahtjeva od više subjekata, stoga je prije svega nužno definirati jednog subjekta koji će biti dužan unositi podatke u ISGE, a budući da je, između ostalog, cilj ovog Zakona ušteda energije u javnom sektoru, predlažemo da se kao obveznik unosa podataka u ISGE odredi osoba odgovorna za energetsku učinkovitost. Također, u odnosu na članak 15. napominjemo da cijeli članak treba uskladiti s logikom definicije distributera energije, a sve u skladu s našom primjedbom na članak 4. stavak 2. točku 5. i na činjenicu da je u članku 4. stavku 2. potrebno dodati definiciju za operatora distribucijskog sustava. Nije prihvaćen Postojeći krug subjekata koji imaju obvezu unosa podataka kako je propisan neće se mijenjati.
34 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. U odnosu na članak 14. stavak 1. napominjemo da su, što se tiče opskrbljivača plinom, obveze detaljno razrađene i propisane Općim uvjetima opskrbe plinom (NN br. 50/18) kao temeljnim provedbenim propisom kojim je, također detaljno uređena obveza dostavljanja informacija krajnjim kupcima o obračunu energije i prethodnoj potrošnji. Napominjemo da je ista situacija u sektoru električne energije propisana kroz Opće uvjete za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN br. 85/15) i u sektoru toplinske energije kroz Opće uvjete za opskrbu toplinskom energijom (NN br. 35/14) i Opće uvjete za isporuku toplinske energije (NN br. 35/14 i 129/15). Mišljenja smo da nikakve dodatne obveze ne bi trebalo propisivati kroz ovaj Zakon, pa predlažemo brisanje svih točaka u članku 14. stavku 1. Člankom 14. stavkom 2. opskrbljivačima je propisana obveza unosa podataka u ISGE. Nadalje, člankom 15. stavkom 1. Zakona ta obveza propisana je distributerima energije, dok je člankom 21. stavkom 2. točkom 2. Zakona ista obveza propisana javnom sektoru za kojeg bi to trebala odrađivati osoba odgovorna za energetsku učinkovitost. Evidentno je da odredbe Zakona nisu međusobno usklađene i nejasno je zašto se unos istih podataka u jedan sustav zahtjeva od više subjekata. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU. Postojeći krug subjekata koji imaju obvezu unosa podataka se neće mijenjati.
35 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. Predlažemo da se u članku 13. stavku 8. Zakona riječ „10%“ zamijeni s „30%“. Dodatno napominjemo da u ovom trenutku još uvijek ne postoji nacrt pravilnika kojim će se odrediti udio nacionalnog okvirnog cilja koji će se ostvarivati kroz sustav obveza EnU. U tom kontekstu predlažemo da zakonodavac što prije objavi nacrte svih relevantnih pravilnika te da se javna rasprava vezano za ovaj Zakon i za sve podzakonske propise (pravilnike koje donose ministarstva) provede istovremeno, a što bi u svakom slučaju išlo prema cilju donošenja što kvalitetnijeg zakonskog okvira, odnosno zakonskog okvira koji će biti primjenjiv i jasan svim sudionicima važnim za njegovu implementaciju. Nije prihvaćen Uvećanja obveze za neostvareni dio uštede pojedine stranke obveznice omogućuje pozajmljivanje (engl. „borrowing“) neostvarenog dijela uštede koji nije značajan, a što je do 10%.
36 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 3. Definiciju javnog sektora iz članka 4. stavka 2. točke 19. Zakona potrebno je korigirati na način da se iz definicije izuzmu trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, ukoliko ta trgovačka društva nisu obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ili ukoliko nisu korisnici državnog proračuna, odnosno proračuna županija i/ili gradova. Budući da je cilj ove definicije da se stvore preduvjeti za uštedu energije u javnom sektoru, odnosno smanjenje davanja za utrošenu energiju iz javnih izvora, predlažemo da se predmetna odredba dopuni na način da se iza riječi „vlasništvo“ briše točka te da se dodaju riječi: „ukoliko su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti ili korisnici državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Nadalje, definiciju opskrbljivača energijom iz članka 4. stavka 2. točke 41. Zakona potrebno je dodatno proširiti na sve sudionike na tržištu koji prodaju energiju kupcima npr. drvna biomasa (ogrjevno drvo, drvna sječka, peleti) i dr. Ujedno, obzirom na činjenicu da se u Zakonu navode obveze operatora distribucijskog sustava, potrebno je navesti točnu definiciju operatora distribucijskog sustava u skladu s energetskim propisima i na način da se egzaktno može utvrditi razlika između operatora distribucijskog sustava, kao energetskog subjekta koji obavlja energetsku djelatnost distribucije plina ili električne energije i koji je odgovoran je za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava na određenom području, u odnosu na distributera energije iz članka 4. stavka 2. točke 5. Nadalje, u skladu s tako izmijenjenim definicijama potrebno je izmijeniti članak 15. (dužnosti distributera energije) i članak 17. (dužnosti operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta energije). Pri čemu se definicija distributera energije treba odnositi na subjekte koji distribuiraju benzin, dizel, lož ulje, ukapljen naftni plin i sl., a definicija operatora distribucijskog sustava na mrežne operatore plina i električne energije. Nije prihvaćen Intencija je da pojam javnog sektora obuhvaća najširi krugom tijela javne vlasti. Pojam operator distribucijskog sustava definiran je u propisu na koji se poziva članak 4. stavak 1. izmijenjenog zakona. Pojam distributer energije je pojam usklađen s Direktivom 2012/27/EU. Ta dva pojma ne moraju se nužno sadržajno preklapati.
37 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Opće primjedbe: 1.) Svi propisi plinskog gospodarstva usklađeni su s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315,14. 11. 2012.) te Uredbom (EU) br. 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU, slijedom čega je potpuno nepotrebno da se ovim Zakonom ponovno propisuje materija koja je u potpunosti definirana Zakonom o energiji (NN br. 120/12, 14/14, 102/15), Zakonom o tržištu plina (NN br. 18/18), Općim uvjetima opskrbe plinom (NN br. 50/18) i Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (NN br. 50/18), i to osobito u dijelu koji se odnosi na obveze opskrbljivača i operatora distribucijskog sustava prema krajnjim kupcima. 2.) Kako bi se zainteresirana i stručna javnost kvalitetno mogla očitovati na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, nužno je da zakonodavac što prije objavi nacrte svih relevantnih pravilnika te da se javna rasprava vezano za propise koji uređuju obvezu energetske učinkovitosti objedini u cilju donošenja što kvalitetnijeg zakonskog okvira. Budući da nisu objavljeni prijedlozi pravilnika, na pojedine odredbe se uopće nemoguće izjasniti jer su potpuno nepoznati parametri koji utječu na obveze subjekata koji će biti dužni primjenjivati ovaj Zakon. Ovo osobito ističemo u odnosu na članak 13. Zakona kojim se uređuje sustav obveza energetskih ušteda (članak 9. prijedloga Zakona). 3.) Kroz cijeli tekst zakona potrebno je uskladiti termine kako se za jedan pojam ne bi koristila dva ili više različita naziva, budući da se time stvara pravna nesigurnost kod obveznika primjene Zakona, npr. javni sektor ili javna vlast, mrežna stranica ili internetska adresa, i dr. 4.) Termoplin d.d. Varaždin protivi se zakonskim odredbama iz članka 13. i načinu na koji su opskrbljivači energije određeni obveznicima uštede energije u neposrednoj potrošnji iz slijedećeg razloga: Neposrednu potrošnju plina čini krajnji kupac, a opskrbljivač plinom je isporučitelj energije isključivo u zavisnosti od zahtjeva krajnjeg kupca. Opskrbljivač plinom obavlja tržišnu djelatnost i kao svaki drugi gospodarski subjekt ima poslovni interes da ostvari rast poslovne aktivnosti koja se u našem slučaju evidentira kao veća isporuka plinom i ne smije se ograničavati pojedinim zakonom. Presudna je činjenica kako opskrbljivač plina kao isporučitelj plina nema mogućnost utjecati na veću energetsku učinkovitost stambenog/gospodarskog objekta krajnjeg kupca jer je ta aktivnost u isključivoj ovlasti krajnjeg kupca koji odlučuju da li će provesti energetsku obnovu ili ne. S tim u vezi potrebno je naglasiti kako opskrbljivači kao nositelji tržišne djelatnosti moraju biti ravnopravni s ostalim trgovačkim društvima te kao takvi ne mogu biti nositelji ulaganja i poticanja poboljšanja energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji u kontekstu socijalne aktivnosti. Istovremeno naglašavamo kako ovim Zakonom nije definiran najvažniji segment, a to je način utvrđivanja ušteda. Primjerice na potrošnju plina značajno utječu temperature zraka, stoga je potrebno jednoznačno odrediti kako će se prepoznati uštede koje su uvjetovane temperaturama zraka u odnosu na uštede koje su ostvarene kroz sustav energetske učinkovitosti. Predlažemo da se sve daljnje obveze u kontekstu ovog zakona provode isključivo kroz sustav regulirane usluge te da se njihov poticaj osigura kroz pripadajuće metodologije i tarifne stavke odnosno da se u daljnje faze ovog Zakona obavezno uključi HERA ili još bolje da se uvede naknada za energetsku učinkovitost koja bi imala isti princip kao i naknada za obnovljive izvore energije koju krajnjim kupcima naplaćuju opskrbljivači električnom energijom. Naknada za energetsku učinkovitost bi bilo sredstvo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi već uhodanim procedurama provodio mjere energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen 1) Ovim Zakonom potrebno je uskladiti uočene neusklađenosti s Direktivom 2012/27/EU. 2) Podzakonski propisi još su u izradi. 3) Usklađenje izraza će biti provedeno. 4) Obveza ne nalaže strankama obveznicama da utječu na veću energetsku učinkovitost stambenog/gospodarskog objekta krajnjeg kupca, već da dovedu do novih ušteda kako su zakonski definirane, a gdje će se to ulaganje učiniti stvar je poslovne odluke stranke obveznice. Način utvrđivanja ušteda predmet je podzakonskog propisa koji je na snazi. Provedba obveze kroz sustav regulirane usluge (distribucije energije) je napuštena, jer bi takva obveza stvorila cjenovni pritisak samo na one energente za koje postoji regulirana usluga, dok na ostalim ne bi postojala.
38 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Kako bi energetski subjekti mogli uskladiti svoju poslovnu strategiju sa zahtjevima regulatornog okvira, zakonodavstvo bi trebalo dati jasno definirane obveze i načine na koje se obveze mogu ispuniti. Iz predložene izmjene i dopune zakona nije moguće utvrditi konkretne obveze energetskih subjekta te predlažemo da se jasnije propišu ciljevi i obveze koje bi opskrbljivači energije trebali ispuniti. Uz navedeno, iz prijedloga Zakona nije moguće utvrditi eventualne troškove koji mogu nastati zbog neispunjenja obveza niti procijeniti utjecaj na krajnju cijenu pojedinog energenta za krajnje potrošače. Također nije jasno na koji način će se trošak energetskih ušteda reflektirati na cijenu energenata koja je regulirana od strane regulatorne agencije. Nije prihvaćen Visinu obveze stranke obveznice ne mogu točno izračunati na temelju kriterija u Zakonu, obzirom da ne raspolažu podatcima potrebnim za izračun kojima raspolaže Ministarstvo (ukupno na tržište isporučena energija i udio obveznica čija obveza nastupa u idućoj godini).
39 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 6. Pozitivni propisi RH navode: „Zgrade javnog sektora podijeljene su prema namjeni na ukupno devet kategorija: • uredske zgrade • bolnice • zgrade za stanovanje • zgrade za obrazovanje • ugostiteljski objekti i hoteli • sportske dvorane • trgovine • obiteljske kuće • ostalo. Navedenih 9 kategorija čini se obuhvaća gotove sve zgrade, predlažemo da se navede što nisu zgrade javnog sektora ? Nije prihvaćen Pojam javnog sektora je normiran ovim propisom, a za zgrade je postavljen kriterij da su na korištenju i/ili u vlasništvu javnog sektora.
40 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 18. Predlažemo ne koristiti izraz „pametna brojila“ već „napredna brojila“, kao što se ne koristi „smart grids (pametne mreže)“ već „napredne mreže“, Dalje u tekstu se koristi izraz „napredni mjerni uređaji“ pa predlažemo ujednačiti izričaj. Nije prihvaćen Izričaj prijevoda Direktive 2012/27/EU.
41 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 17. Smatramo da je u stavku 1. ovog članka nespretno napisano „Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava, uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem kontinuiteta opskrbe toplinskom energijom, u okviru odgovornosti za dispečiranje proizvodnih postrojenja na svojem području osiguravaju…“, navedeno može navesti čitatelja na pomisao da se operator prijenosnog i operator distribucijskog sustava bave opskrbom toplinskom energijom. Dalje u tekstu se korektno navodi da operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava trebaju jamčiti prijenos i distribuciju električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije. Nije prihvaćen Izričaj članka 15. stavka 5. Direktive 2012/27/EU.
42 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 19. Predlažemo navesti da velika poduzeća trebaju „izraditi energetski pregled ili certificirati sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2011“. Navedene dvije mogućnosti dozvoljava trenutno važeći Pravilnik o energetskom pregledu za velika poduzeća (NN 123/2015), tj. velikim poduzećima treba ostaviti mogućnost da odaberu za sebe najpovoljniju opciju od prethodno navedene dvije mogućnosti. Nije prihvaćen Postojeće uređenje ostaje regulirano podzakonskim propisom.
43 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 32. Predlaže se izmjena članaka 32. stavka 1. tako da glasi: (1) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 13. stavka 13. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Nije prihvaćen Nomotehnički ispravno upućivanje.
44 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 32. Pravilnik iz stavka 12 treba biti donesen prije rješenja o početku obveze koje ima zadani rok do 31. listopada 2018. godine. Isto to vrijedi i za Pravilnike spomenute stavcima 2 i 3. Nije prihvaćen Stranke obveznice dužne su Ministarstvu jednom godišnje do 1. ožujka tekuće godine za prošlu godinu dostaviti informacije o ostvarenim uštedama. Kako za 2018. godinu neće biti određene obveze, ne postoji obveze izvještavanja o tome do 1. ožujka 2019. godine.
45 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 31. Potrebno paziti ukoliko je 31. listopada 2018. rok za donošenje rješenja za 2019. godinu onda je nemoguće izvesti mjere energetske učinkovitosti do 31. ožujka 2019. kada se u skladu s ovim člankom trebaju prijaviti ostvarene uštede, definirati neostvarene uštede itd. Ovaj rok je potrebno posebno prilagoditi za obveze ušteda za 2019. godinu! Nije prihvaćen Stranke obveznice dužne su Ministarstvu jednom godišnje do 1. ožujka tekuće godine za prošlu godinu dostaviti informacije o ostvarenim uštedama. Kako za 2018. godinu neće biti određene obveze, ne postoji obveze izvještavanja o tome do 1. ožujka 2019. godine.
46 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 31. Predlaže se izmjena članka 31. stavka 1. tako da glasi: (1) Ministarstvo će rješenje iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona za 2019. godinu donijeti do 31. listopada 2018. godine. Također je potrebno paziti ukoliko je 31. listopada 2018. rok za donošenje rješenja za 2019. godinu onda je nemoguće izvesti mjere energetske učinkovitosti do 31. ožujka 2019. kada se u skladu s ovim člankom trebaju prijaviti ostvarene uštede, definirati neostvarene uštede itd. Ovaj rok je potrebno posebno prilagoditi za obveze ušteda za 2019. godinu! Nije prihvaćen Stranke obveznice dužne su Ministarstvu jednom godišnje do 1. ožujka tekuće godine za prošlu godinu dostaviti informacije o ostvarenim uštedama. Kako za 2018. godinu neće biti određene obveze, ne postoji obveze izvještavanja o tome do 1. ožujka 2019. godine.
47 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 19. Predlaže se u stavku 4. umjesto izraza „projektiranje“ pisati izraz „energetski pregled“. Predlaže se stavak 5. preciznije definirati i doraditi jezično. Također nigdje nisu definirani izrazi „kakve pokretnine“, „kakva nematerijalna imovina“ Predlaže se brisati stavak 10. članka 19. Obrazloženje za predloženo brisanje predmetnog stavka je sadržano u Načelnim primjedbama. Nije prihvaćen Postojeća mogućnost utvrđivanja uštede procjenom se zadržava. Pojmovi nekretnine i nematerijalna ulaganja su opći pojmovi koje nije potrebno definirati.
48 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 19. Stavak 1. nedovoljno definira sadržaj Ugovora. U sklopu ovog Zakona ili u izdvojenom pravilniku treba biti jasno definiran sadržaj Ugovora o energetskom učinku odnosno barem minimalni uvjeti/kriteriji potrebni da bi se neki Ugovor smatrao Ugovorom o energetskom učinku. S obzirom na kompleksnost te potencijalnu izglednu problematiku u provedbi ovakve vrste Ugovora potrebno je donijeti poseban Pravilnik kojim bi se osim kriterija potrebnih za definiciju Ugovora o energetskom učinku te ostalih potrebnih uvjeta definirala i slijedeća područja: - Javna nabava projekata prema Ugovoru o energetskom učinku - Vrijeme trajanja ugovora: ne ograničavati vrijeme trajanja ugovora na određeni rok - Održavanje: potrebno je jasno definirati koji su rizici na pružatelju energetske usluge i odrediti model održavanja projekta te granice istog. - Amortizacija i prijenos vlasništva: potrebno je jasno definirati način tretiranja ove vrste ugovora s obzirom na amortizacijski vijek imovine te omogućiti prijenos vlasništva na klijenta bez naknade. - Knjiženje Ugovora o energetskom učinku: potrebno jasno definirati moguće načine. - PDV: budući da se u Ugovoru o energetskom učinku radi o pružanju usluge energetske učinkovitosti, ne može se obračunavati prijenos porezne obveze, već se PDV mora sukcesivno plaćati uz mjesečne rate. Plaćanje PDV-a ne smije biti vremenski ograničeno. Stavak 2. potrebno je jasno definirati obveze i način plaćanja za slučaj da se u određenim mjesecima planirane uštede ne ostvare. Ovo se također može definirati i Pravilnikom koji se predlaže u prethodnom komentaru. Koja je razlika između mjerenja u skladu s Pravilnikom iz članka 21. i onog iz članka 22. Stavak 3. potrebno je uskladiti sa stavkom 2. Spominju se dva Pravilnika za istu stvar tj. za mjerenje zajamčene uštede energije. Predlaže se definirati pojam „pokretnina“, nigdje nije definiran uključujući Direktivu i sve zakone na koje se poziva u prijedlogu Izmjena i dopuna zakona. Nije prihvaćen Člankom se normira ugovor o energetskom učinku i za javni i privatni sektor. Sadržaj ugovora te proračunsko praćenje energetske usluge za naručitelja iz javnog sektora Vlada Republike Hrvatske propisala je uredbom donesenom po članku 27. stavku 1.
49 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 16. Predlaže se dodavanje novog članka 21. a koji glasi: „Trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo imaju obvezu upravljati potrošnjom energije i vode na energetski učinkovit način. U ispunjavanju te obveze navedena trgovačka društva dužna su svoje poslovanje uskladiti s Pravilnikom o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru ili međunarodnom normom ISO 50001.“ Nije prihvaćen Spomenute društva obuhvaćena su pojmom javnog sektora.
50 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 16. Ovaj članak je potrebno uskladiti s člankom 13, stavak 12. Nije prihvaćen Članci su međusobno usklađeni.
51 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 13. U članku 18. stavak (1) Zakona umjesto „regulacija vlastite potrošnje energije“ pisati „regulacija krajnje potrošnje energije“ Nije prihvaćen Izričaj Priloga VII. točke 1.1. Direktive 2012/27/EU.
52 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 3. Predlaže se u članku 4. stavku 2. točki 33. Zakona umjesto izraza „konstrukcijski podaci“ pisati „tehnički podaci“, s obzirom da se izraz „tehnički“ koristi i u ostalom dijelu teksta Zakona, npr. u članku 1. Predlaže se dodati u članak 4. nove i revidirati određene postojeće pojmove Zakona: - agregator – umjesto izraza „više kratkotrajnih opterećenja potrošača“ predlaže se pisati „više obračunskih mjernih intervala grupe krajnjih kupaca unutar obračunskog razdoblja“ ; terminološki bolje usklađeno s energetskim propisima; - centralizirani sustav - sustav grijanja ili hlađenja koji se sastoji od proizvodnog postrojenja toplinske energije, distribucijske mreže i toplinskih pod stanica; - distributer energije – znači fizička ili pravna osoba, uključujući operatora distribucijskog sustava, odgovorna za prijenos ili transport energije s ciljem njezine isporuke krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima; Obrazloženje: predlaže se korigirati definiciju na način da se doda izraz „uključujući operatora distribucijskog sustava“, jer točno tako glasi definicija u direktivi 2012/27/EZ, a u samom tekstu zakona definiraju se obveze operatora distribucijskog sustava. Na taj način ne dovodi se u zabunu odnosno koliziju s izrazom za operatora prijenosnog/transportnog sustava koji su također definirani istom direktivom, odnosno navedenom poveznicom na direktive Direktivi 2009/72/EZ i Direktivi 2009/73/EZ; - ukupna učinkovitost kogeneracijskog postrojenja – suma proizvodnje električne energije i toplinske energije u procesu kogeneracije podijeljena s gorivom utrošenim za proizvodnju toplinske energije i bruto proizvodnje električne energije u procesu kogeneracije na godišnjoj razini; - dispečiranje elektroenergetskim sustavom - upravljanje tokovima električne energije i regulacija napona u elektroenergetskom sustavu, uključujući i razmjenu s drugim elektroenergetskim sustavima; - energetski subjekt - pravna ili fizička osoba koja obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti i ima dozvolu za obavljanje energetskih djelatnosti; - električna energija iz kogeneracije – električna energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju u procesu kogeneracije s proizvodnjom toplinske energije, i izračunava se prema važećem Pravilniku za izračun električne energije iz kogeneracije; - javni sektor – predlaže se iz teksta definicije izbaciti dio koji glasi „kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo“; Obrazloženje: Smatramo da se trgovačka društva poput HEP grupe ne uklapaju u ovu definiciju zbog niza već preuzetih zakonskih obveza kao velika poduzeća. Sukladno važećem Zakonu velika poduzeća unutar HEP grupe su već implementirale pripadajuće obveze u vidu provođenja sustava upravljanja energijom i okolišem (npr. ISO 50001). HEP grupa se bavi tržišnim i reguliranim djelatnostima te stoga preslikavanje obveza javnog sektora nije prihvatljivo. Također HEP grupa i njezina 4 opskrbljivača energijom imaju dodatnu obvezu prema ovom Zakonu provoditi sustav obveza energetskih ušteda te se stoga postavlja pitanje kako se uštede koje realizira HEP grupa unutar svoje krajnje potrošnje promatraju - kao uštede javnog sektora ili opskrbljivača energijom. Sukladno Nacionalnom akcijskom planu i Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda (NN 71/15) dupliranje ušteda nije dozvoljeno. Najavljenim obvezama koje se povećavaju s 40% na 50% dodatno se opterećuju opskrbljivači. Nadalje, u javnim pozivima za dodjelu sredstava iz EU fondova HEP grupa do sad nije bila prihvatljiva ni u javnom sektoru jer nije proračunski korisnik, a niti u privatnom sektoru/industriji. Ovime se dodatno otežava primjena mjera energetske učinkovitosti te javna poduzeća imaju nepovoljan položaj, a cijena usluga će se zbog povećanih obveza prenijeti opet na krajnje kupce i građane. HEP grupa već provodi sustavno gospodarenje energijom i svaka dodatna obveza te nove procedure dodatno povećava troškove. Ukoliko je cilj ove dodatne definicije nametnuti obvezu gospodarenja energijom javnim tvrtkama onda to treba definirati zasebnim člankom, pri čemu svakoj tvrtci sukladno njenom poslovanju treba ostaviti na izbor kako će to raditi. HEP grupa već provodi ISO50001. Predlaže se da se nakon članka 21. važećeg Zakona doda novi članak koji će urediti obveze u takvim trgovačkim društvima, što ćemo i navesti. - kogeneracijsko postrojenje - samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica; - kogeneracijska jedinica – postrojenje za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije koje je dio kogeneracijskog postrojenja, koje proizvodi električnu i toplinsku energiju neovisno o drugim jedinicama kogeneracijskog postrojenja koristeći zajedničke dijelove postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta; - korisna toplina – toplinska energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju u procesu kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje odnosno potražnje koja nije veća od one koja bi se pokrila nekim zamjenskim izvorom toplinske energije za grijanjem ili hlađenjem; - krajnji kupac – fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu krajnju potrošnju; (predlaže se koristiti točnu definiciju iz Direktive 2012/27/EZ, koja se odnosi na sve energente); - malo kogeneracijsko postrojenje – kogeneracijsko postrojenje instaliranog električnog kapaciteta većeg od 50 kWe, a manjeg od 1 MWe; - mikrokogeneracijsko postrojenje - kogeneracijsko postrojenje instaliranog električnog kapaciteta manjeg od 50 kWe; - Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (skraćeno: NAPEnU) - sveobuhvatni provedbeni dokument politike energetske učinkovitosti za određeno trogodišnje razdoblje, a ujedno sadrži i izvješće s detaljnim prikazom aktivnosti provedenih u prethodnom trogodišnjem razdoblju; - Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost (skraćeno:NKT) - krovno tijelo zaduženo za planiranje, koordinaciju i provedbu politike energetske učinkovitosti u RH; - omjer električne i toplinske energije – stvarni omjer između proizvedene električne energije i toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja; - otpadna toplina - nusprodukt ili neiskorištena toplina koja nastaje pri pretvorbi energije ili pri proizvodnji, a koja se može iskoristiti s ciljem povećanja učinkovitosti postrojenja; - napredna mreža - elektroenergetska mreža koja na troškovno učinkovit način može integrirati ponašanje i djelovanje svih priključenih korisnika mreže radi očuvanja ekonomski učinkovitog i održivog elektroenergetskog sustava s niskim gubicima i visokim razinama kvalitete te sigurnosti opskrbe električnom energijom; - pomoćne usluge - dobavljive pojedinačne usluge koje radi ostvarenja usluga sustava operator prijenosnog sustava dobavlja od korisnika mreže koji te usluge pružaju, prema posebnim ugovorima s tim korisnicima; - skladištenje energije - niz postupaka i tehnika koje omogućavaju pohranu različitih oblika energije koji će se koristiti u kasnijoj upotrebi; - ušteda primarne energije - pokazatelj energetske učinkovitosti kogeneracije, koji se izražava kao ušteda iskorištenja energije goriva u odnosu na proizvodnju u odvojenim referentnim postrojenjima; Nije prihvaćen Definicije su usklađene s Direktivom 2012/27/EU i/ili se primjenjuju iz drugih relevantnih zakona.
53 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 1. Predlaže se u članku 1. brisati izraz „i/ili vode“, jer se u okviru definicije opskrbe energijom ne predviđa opskrba pitkom vodom, već potrošnom toplom vodom, u okviru opskrbe toplinskom energijom, kako je definirano Direktivom 2012/27/EZ koja se ovim Zakonom transponira. Također u cijelom tekstu Izmjena i dopuna Zakona predlaže se brisati izraz „i/ili“ vode. Nije prihvaćen Postojeće zakonsko uređenje u pogledu vode se neće mijenjati.
54 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 12. S obzirom da je Vlada RH donijela Uredbu o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu, a operator distribucijskog sustava i operator prijenosnog sustava pravila o priključenju na mrežu, predlaže se uređenje članka 17. važećeg Zakona o energetskoj učinkovitosti, u smislu usklađenja s navedenom Uredbom. Nije prihvaćen Ovim Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2012/27/EU.
55 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 25. U odnosu na ovaj članak 25. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti iznosimo izvojeno mišljenje članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u HGK u kojem članica smatra kako je odredbe članka 34. stavka 4., točke 2., 4. i 6. Zakona potrebno uskladiti nakon što se u Zakonu jednoznačno odredi jedan subjekt kojem će se propisati obveza unosa podataka u ISGE. Vezano za odredbu članka 34. stavka 4. točke 3. u izdvojenom mišljenju članice navedenog Udruženja, također se ističe da se u članku 15., na koji se poziva ova odredba, ne spominju „zbirne statističke informacije o krajnjim kupcima i trenutačnim informacijama o potrošnji krajnjih kupaca, uključujući prema potrebi profile opterećenja, segmentaciju kupaca i zemljopisni položaj kupaca. Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU. Članak 34. stavak 4. točka 3. će se uskladiti.
56 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 11. Vezano za članak 11. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti ističemo izdvojeno mišljenje članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojem članica ističe istu načelnu primjedbu kao i u odnosu na članak 14. stavak 2. Zakona jer se člankom 14. obveza unosa podataka u ISGE nameće opskrbljivačima energije, odredbom članka 15. Zakona ta obveza se nameće distributerima energije, dok je sukladno članku 21. Zakona za unos podataka u ISGE odgovoran javni sektor (odnosno osoba odgovorna za energetsku učinkovitost). Nejasno je zašto se unos istih podataka u jedan sustav zahtjeva od više subjekata, stoga je prije svega nužno definirati jednog subjekta koji će biti dužan unositi podatke u ISGE, a budući da je, između ostalog, cilj ovog Zakona ušteda energije u javnom sektoru, Udruženje predlaže da se kao obveznik unosa podataka u ISGE odredi osoba odgovorna za energetsku učinkovitost. Također, u izdvojenom mišljenju se ističe kako je odredbu ovog članka potrebno i uskladiti na način da se obveže Ministarstvo da predmetne podatke zatraži od Regulatora obzirom da su iste opskrbljivači dužni dostaviti Agenciji u sklopu godišnjih izvješća – izbjegavanje dupliranja podataka i izvješća. Osim toga, u odnosu na članak 15. u izdvojenom mišljenju navodi se kako je potrebno cijeli članak uskladiti s logikom definicije distributera energije, a sve u skladu s primjedbom na članak 4. stavak 2. točku 5. i na činjenicu da je u članku 4. stavku 2. potrebno dodati definiciju za operatora distribucijskog sustava. Naposljetku, kao dio izdvojenog mišljenja članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u HGK ističe se kako vezano za ovaj članak, distributeri ne raspolažu niti su nadležni za ažuriranje podataka OMM-a koji su u vlasništvu javnog sektora te analogno tome ne mogu preuzeti obvezu za točnost podataka koji se upisuju u ISGE. Važno je da se obveznike unutar javnog sektora zaduži za pravovremeno ažuriranje podataka. Djelomično prihvaćen Postojeći krug subjekata koji imaju obvezu unosa podataka kako je propisan neće se mijenjati. Pojasnit će se obveze u pogledu obveze dostave podataka za obračunska mjerna mjesta koja su predmet ugovornog odnosa s tijelima ili osobama javnog sektora.
57 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI Opći komentari Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Udruženje): Udruženje ističe kako je u odnosu na Poglavlje VII. Prekršajne odredbe i poglavlje VIII. Prijelazne i završne odredbe potrebno sve članke u poglavljima VII. i VIII. uskladiti s izmjenama konačnog teksta Zakona. Nadalje, ističemo izdvojeno mišljenje članice Udruženja opskrbljivača i distributera plinom u HGK koja navodi kako su u odnosu na cijeli Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti svi propisi plinskog gospodarstva usklađeni s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju Direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju Direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315,14. 11. 2012.) te Uredbom (EU) br. 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU, slijedom čega je potpuno nepotrebno da se ovim Zakonom ponovno propisuje materija koja je u potpunosti definirana Zakonom o energiji (NN br. 120/12, 14/14, 102/15), Zakonom o tržištu plina (NN br. 18/18), Općim uvjetima opskrbe plinom (NN br. 50/18) i Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava (NN br. 50/18) i to osobito u dijelu koji se odnosi na obveze opskrbljivača i operatora distribucijskog sustava prema krajnjim kupcima. Kako bi se zainteresirana i stručna javnost kvalitetno mogla očitovati na ovaj Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, nužno je da nadležno tijelo što prije objavi nacrte svih relevantnih pravilnika te da se javna rasprava vezano za propise koji uređuju obvezu energetske učinkovitosti objedini u cilju donošenja što kvalitetnijeg zakonskog okvira. Budući da nisu objavljeni prijedlozi pravilnika, na pojedine odredbe se uopće nemoguće izjasniti jer su potpuno nepoznati parametri koji utječu na obveze subjekata koji će biti dužni primjenjivati ovaj Zakon. Ovo se osobito odnosi na članak 13. Zakona kojim se uređuje sustav obveza energetskih ušteda (članak 9. Prijedloga Zakona). Kroz cijeli tekst zakona potrebno je uskladiti izraze kako se za jedan pojam ne bi koristila dva ili više različita naziva, budući da se time stvara pravna nesigurnost kod obveznika primjene Zakona, npr. javni sektor ili javna vlast, mrežna stranica ili internetska adresa, i dr. Nadalje, kao dio izdvojenog mišljenja članice Udruženja ističemo protivljenje zakonskim odredbama iz čl. 13. i načinu na koji su opskrbljivači energije (plinom) određeni obveznicima uštede energije u neposrednoj potrošnji iz sljedećeg razloga: „Neposrednu potrošnju plina čini krajnji kupac, a opskrbljivač plinom je isporučitelj energije isključivo u zavisnosti od zahtjeva krajnjeg kupca. Opskrbljivač plinom obavlja tržišnu djelatnost i kao svaki drugi gospodarski subjekt ima poslovni interes da ostvari rast poslovne aktivnosti koja se u našem slučaju evidentira kao veća isporuka plinom i ne smije se ograničavati pojedinim zakonom. Presudna je činjenica kako opskrbljivač kao isporučitelj plina nema mogućnost utjecati na veću energetsku učinkovitost stambenog/gospodarskog objekta krajnjeg kupca jer je ta aktivnost u isključivoj ovlasti krajnjeg kupca koji odlučuju hoće li će provesti energetsku obnovu ili ne. S tim u vezi potrebno je naglasiti kako opskrbljivači kao nositelji tržišne djelatnosti moraju biti ravnopravni s ostalim trgovačkim društvima te kao takvi ne mogu biti nositelji ulaganja i poticanja poboljšanja energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji u kontekstu socijalne aktivnosti. Istovremeno, članica u izdvojenom mišljenju naglašava kako ovim Zakonom nije definiran najvažniji segment, a to je način utvrđivanja ušteda. Primjerice na potrošnju plina značajno utječu temperature zraka, stoga je potrebno jednoznačno odrediti kako će se prepoznati uštede koje su uvjetovane temperaturama zraka u odnosu na uštede koje su ostvarene kroz sustav energetske učinkovitosti. Predlažu da se sve daljnje obveze u kontekstu ovog Zakona provode isključivo kroz sustav regulirane usluge (distribucija plina) te da se njihov poticaj osigura kroz pripadajuće metodologije i tarifne stavke odnosno da se u daljnje faze ovog Zakona obavezno uključi regulator plinskog gospodarstva, HERA ili da se uvede naknada za energetsku učinkovitost koja bi imala isti princip kao i naknada za OIE koju krajnjim kupcima naplaćuju opskrbljivači električnom energijom. Naknada za energetsku učinkovitost bi bilo sredstvo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi već uhodanim procedurama provodio mjere energetske učinkovitosti.“ Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom potrebno je uskladiti uočene neusklađenosti s Direktivom 2012/27/EU. Podzakonski propisi još su u izradi. Usklađenje izraza će biti provedeno. Obveza ne nalaže strankama obveznicama da utječu na veću energetsku učinkovitost stambenog/gospodarskog objekta krajnjeg kupca, već da dovedu do novih ušteda kako su zakonski definirane, a gdje će se to ulaganje učiniti stvar je poslovne odluke stranke obveznice. Način utvrđivanja ušteda predmet je podzakonskog propisa koji je na snazi. Provedba obveze kroz sustav regulirane usluge (distribucije energije) ja napuštena, jer bi takva obveza stvorila cjenovni pritisak samo na one energente za koje postoji regulirana usluga, dok na ostalim ne bi postojala.
58 Petrol d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 19. Članak 19. st. 1. Korigirati u skladu s terminologijom i definicijama Zakona. Izbaciti i troškove energije Dodati i/ili pripadajućih troškova Izmjenjen tekst stavka 1. treba glasiti: Ugovorom o energetskom učinku pružatelj energetske usluge korisniku energetske usluge se obvezuje provesti ulaganja (radove ili usluge) kojima se postiže zajamčena ušteda energije i/ili ušteda vode i/ili ušteda pripadajućih troškova u odnosu na referentnu potrošnju energije IZBACITI * troškove energije* i/ili vode DODATI * i/ili pripadajućih troškova* na način da rizik i koristi takvog ugovaranja preuzme pružatelj energetske usluge, a korisnik se pružatelju energetske usluge obvezuje za trajanja ugovora plaćati naknadu temeljenu na ugovorenoj novčanoj vrijednosti energetskih ušteda koje su ostvarene i utvrđene. Članak 19. st. 2. Zamijeniti ovoga Zakona sa Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, br. 127/14) Članak 19. st. 2. Izbaciti riječ procjenom. Utvrđivanje zajamčene uštede je ključna stavka u Ugovoru o energetskom učinku i potrebno ju je definirati u okviru svakog pojedinog ugovora za pojedinačni objekt/sustav u skladu s važećim Pravilnikom odnosno u skladu s Međunarodnim Protokolom za mjerenje i verifikaciju učinka (IPMVP). Izračun očekivane uštede moguće je odrediti procjenom, ali utvrđivanje ostvarene zajamčene uštede procjenom nije prihvatljivo prema Vodiču za statističku obradu ugovora o energetskom učinku, Eurostat, statistički ured Europske unije, od 7. svibnja 2018. (A Guide to the Statistical Treatment of Energy Performance Contracts). Članak 19. st. 3. Zamijeniti ovoga Zakona sa Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, br. 127/14) Članak 19. st. 4. Preformulirati na način da se projektom ne određuje vrijednost zajamčene uštede. Projektom je moguće potvrditi očekivane uštede ali projektom nije moguće potvrditi ostvarenje godišnjih ušteda prema Vodiču za statističku obradu ugovora o energetskom učinku, Eurostat, statistički ured Europske unije, od 7. svibnja 2018. (A Guide to the Statistical Treatment of Energy Performance Contracts). Navedena stavka ima velik utjecaj na tretman ugovora vezano na javni dug. Članak 19. st. 4. Zamijeniti izrađuje osoba ovlaštena za projektiranje s pružatelj energetske usluge. Pružatelj usluge a ne projektant odgovara za cijelu uslugu (dio koje je usluga projektiranja), posebno uštede te preuzima rizike prema stavku (1) ovog članka. Osoba ovlaštena za projektiranje odnosno projektant je prema zakonu odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant pruža uslugu za dio faze izvedbe investicije (angažira ga Pružatelj usluge) i odgovara za glavni odnosno izvedbeni projekt. Za svaki pojedini projekt (energetsku uslugu) u dokumentaciji za nadmetanje može se propisati da je ponuditelj dužan izraditi (glavni) projekt u točno određenoj fazi izvedbe investicije. Članak 19. st. 8. Usklađivanje s terminologijom Eurostata. Zamijeniti vlasnik s ekonomski vlasnik Članak 19. st. 10. Napomena: Mehanizam raspodjele prekomjerno ostvarenih ušteda utječe na tretman ugovora vezano na javni dug. U slučaju da Ponuditelju pripada manje od dvije trećine prekomjerno ostvarenih ušteda ugovor predstavlja javni dug. Članak 19. st. 12. Nejasno. Novi tekst st. 12. Pružatelj usluge odgovoran je za ostvarenje rezultata iz stavka (11) osim u slučaju da mu korisnik svojim ponašanjem ne omogućuje ostvarenje navedenih ušteda. Učinak nematerijalnih ulaganja iz st.11. se detaljno definira u svakom pojedinom ugovoru za svaki objekt. Djelomično prihvaćen Provest će se terminsko usklađenje i otkloniti ukazane nejasnoće. Nomotehnika upućivanja na Zakon je ispravna. Postojeća mogućnost utvrđivanja uštede procjenom se zadržava. Ovlast izrade projekata po ovlaštenoj osobi se zadržava.
59 Petrol d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 20. Članak 20. st. 2. Izbaciti verifikaciju ušteda putem verificiranog projekta. Uštede se verificiraju u skladu s Pravilnikom odnosno Međunarodnim protokolom za mjerenje i verifikaciju ušteda i u skladu s Vodičem za statističku obradu ugovora o energetskom učinku, Eurostat, statistički ured Europske unije, od 7. svibnja 2018. (A Guide to the Statistical Treatment of Energy Performance Contracts). Zašto se (glavni?) projekt verificira? Prethodno je definirana izrada (glavnog?) projekta od strane osobe po zakonu ovlaštene za projektiranje i preuzimanje rizika ostvarenja ušteda od strane Pružatelja usluge što je dovoljno. Verifikacija (glavnog/izvedbenog) projekta otvara pitanje kakve rizike nakon verifikacije preuzima Pružatelj usluge, i da li ikakve. Prema Vodičem za statističku obradu ugovora o energetskom učinku Javni naručitelj može revidirati ili potvrditi specifikacije i/ili projekt, ali ako preuzme rizike vezane na nedostatke tijekom izvedbe, produljenje rokova izvedbe, povećanje troškova izvedbe, održavanja, postizanja učinka, i sl. ugovor kod ocjene da li se tretira kao javni dug ulazi u kategoriju utjecaj visoke važnosti. Ovakvim pristupom ugovor uz ostale elemente gotovo sigurno predstavlja javni dug. Članak 20. st. 3. Izbaciti st. 3., nejasno i nepotrebno. Potrebno detaljnije regulirati ugovorom za svaki pojedini projekt. Djelomično prihvaćen Verifikacija ušteda je regulirana podzakonskim aktom.
60 Termoplin d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 25. Odredbe članka 34. stavka 4., točke 2., 4. i 6. Zakona potrebno je uskladiti nakon što se u Zakonu jednoznačno odredi jedan subjekt kojem će se propisati obveza unosa podataka u ISGE. Vezano za odredbu članka 34. stavka 4. točke 3. napominjemo da se u članku 15., na koji se poziva ova odredba, ne spominju „zbirne statističke informacije o krajnjim kupcima i trenutačnim informacijama o potrošnji krajnjih kupaca, uključujući prema potrebi profile opterećenja, segmentaciju kupaca i zemljopisni položaj kupaca“. Predlažemo brisanje ove odredbe. Djelomično prihvaćen Ovim Zakonom predviđaju se obveze izvještavanja s Direktivom 2012/27/EU. Članak 34. stavak 4. točka 3. će se uskladiti.
61 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 10. Pojam „prosječni uobičajeni ili referentni kupac“ nije jasno definiran – prosječni/referentni kupac razlikuje se ovisno o portfelju krajnjih korisnika pojedinog opskrbljivača. Ovaj je pojam potrebno uvrstiti u definicije pojmova Općih odredbi i detaljno razjasniti (definirati „jedinstvenog“ prosječnog/referentnog kupca ovisno o segmentu opskrbe ili naglasiti da se radi o prosječnom/referentnom kupcu portfelja pojedinog opskrbljivača). Djelomično prihvaćen Usporedba se daje s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim kupcem iz iste kategorije krajnjih kupaca kod istog opskrbljivača.
62 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. Predlažemo da se Sustav obveza energetskih ušteda raspiše na konkretniji i jasniji način. Iz članka nisu jasno propisane obveze opskrbljivača energije, mjere ušteda putem kojih opskrbljivači ostvaruju zadane ciljeve ni model bodovanja određenih mjera. Smatramo da je potrebno i jasnije definirati ulogu odnosno obveze Fonda u dijelu alternativnih mjera i način prenošenja eventualnih troškova na opskrbljivače energijom. Sustav obveza energetskih ušteda ne uzima u obzir ostale utjecaje na neposrednu potrošnju energije osim energetske učinkovitosti - primjerice, stranka obveznica s temperaturno osjetljivim portfeljem samo uslijed utjecaja vremenskih prilika ima povećanu/umanjenu potrošnju što se nerealno reflektira na izračun obveze ušteda. S druge strane tu je i mogućnost porasta potrošnje krajnjih korisnika (uz ulaganje u energetsku učinkovitost) kao dobar pokazatelj rasta gospodarstva – u ovom bi slučaju opskrbljivač bio „penaliziran“ za pozitivan efekt porasta potrošnje. Stavak (3) - s obzirom da je stranka obveznica opskrbljivač energije koji ima pravo sudjelovanja i na veleprodajnom tržištu, predlaže se zamjena pojma „ukupno na tržište isporučenoj energiji“ s „ukupno isporučeno krajnjim kupcima“. Stavak (4) - nije jasno definiran pojam povezanih društva te iz stavka nije jasan izračun isporučene energije pojedinog opskrbljivača energije. Nije jasan izračun u slučaju reorganizacije pojedinih tvrtki (spajanje ili odvajanje društva) ni tko je i u kojem iznosu stranka obveznica u slučaju da se više povezanih društva bavi djelatnošću opskrbe energije (veleprodaja/maloprodaja). Stavak 4. implicira da se povezanom društvu koje se primjerice tek počinje baviti djelatnošću opskrbe automatski nameće obveza uštede energije (zbog povezanosti s strankom obveznicom). Pitanje je koliko je opravdano nametnuti obvezu ušteda energije, odnosno smanjenja volumena potrošnje koji je ujedno i jedina komponenta opskrbne djelatnosti na kojoj se ostvaruje prihod, poduzeću koje tek počinje s poslovanjem. Potrebno je jasnije definirati pojam povezanih društava (u pogledu utjecaja na početak obveze, udio i visinu obveza ušteda) ili isti izbaciti iz stavka 4. Stavak (5) - nije jasno koji princip umanjenja obveze uštede će se koristiti i što će se sve smatrati ispunjenom obvezom uštede u prošlim godinama Stavak (6) - predlažemo ubaciti novu crticu: - energiju koju su na tržište isporučili krajnjim kupcima koji energent koriste kao sirovinu u proizvodnji Stavak (7) crtica 2. - predlažemo da omogući kupnja uštede od svih zainteresiranih strana (npr. ODS; ESCO društva itd.) ili da se može obvezu ispuniti temeljem ostvarenih ušteda od strane vlasnički povezanih društava. Trgovina uštedama zahtijeva složeni sustav (registar) u kojem će se bilježiti kupnja i prodaja te evidentiranje prava sudionika na tržištu. Predlažemo da se pogleda način i regulativu za sustav garancija podrijetla električne energije koji vodi HROTE (sličan sustav certifikacije bi trebalo uspostaviti i za trgovinu uštedama). Treba provjeriti i porezni tretman ovakve trgovine. Također bi trebalo proučiti praksu ovakve trgovine uštedama u drugim zemljama EU. Stavak (7) crtica 4. - nejasno je kako će se mjeriti učinak u odnosu na „redovne tržišne uvjete“ Stavak (8) - s obzirom da će se obaveze utvrditi tek krajem 2018. ili početkom 2019. odredba ima smisla tek od 31. ožujka 2020. pa bi tako trebalo i formulirati članak ili napisati u prijelaznim i završnim odredbama Djelomično prihvaćen Stranke obveznice moraju dovesti do novih ušteda kako su zakonski definirane. Gdje i kako će se to ulaganje učiniti stvar je poslovne odluke stranke obveznice, a potvrđivanje ušteda („bodovanje“) je regulirano podzakonskim propisom. Izraz „na tržište isporučenoj energiji“ će se uskladiti da ne može dovesti u zabludu da se radi o prometu odnosno količini energije na veleprodajnom tržištu. Obvezivanje poveznih društava je nužno kako bi se spriječila odgoda ili izbjegavanje obveze statusnim promjenama stranke obveznice. opseg obuhvata pojma i obveze povezanih društava i način raspodjele obveza među njima predmet je podzakonskog propisa. Umanjivat će se obveza za uštedu energije koja je rezultat mjera koje je stranka obveznica poduzela nakon 1. siječnja 2014. godine, a koja prethodno nije obračunata ili za uštedu energije koju je stranka obveznica ostvarila preko visine obveze ostvarene u prošlim godinama, ako stranka obveznica nije postavila zahtjev da se takva ušteda ili njihov dio obračunaju u neku od godina trenutnog ili idućeg razdoblja kumuliranja. Ne može se iz udjela stranke obveznica izuzeti energiju koju su na tržište isporučili krajnjim kupcima koji energent koriste kao sirovinu u proizvodnji, jer pritom ne dolazi do dvostrukog obvezivanja. Trgovanje utvrđenim uštedama energije i uvjeti da bi se smatralo da mjera ima veći učinak nego što bi to imala mjera učinjena u tržišnim uvjetima predmet su podzakonskog propisa.
63 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. Predlaže se u članku 13.: U stavku 1. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona umjesto izraza „neposredna potrošnja“ predlaže se koristiti izraz „krajnja potrošnja“. Isti je definiran i koristi se u Direktivi 2012/27/EZ koja se transponira. U stavku 4. predlaže se izbaciti izraz „i njezina povezana društva“ U stavku 6.Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona umjesto izraza „kupca toplinske energije“ pisati „kupca energije“ ili alternativno „kupca električne i toplinske energije“. U stavku 7. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona umjesto izraza „dužne obvezu ostvaruju“ pisati izraz „tražene obveze uštede energije ostvaruju“ U stavku 7. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona umjesto izraza „neposrednoj potrošnji“ pisati „krajnjoj potrošnji“. U stavku 9. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona umjesto izraza „potrošač“ pisati „krajnji kupac“. U stavku 11. predlaže se pisati ili samo „na zahtjev“ ili „jednom godišnje“ Predlaže se u cijelom članku izraz „na tržište isporučenoj energiji“ zamijeniti s izrazom „isporučenoj energiji svim krajnjim kupcima“ te izraz „na tržište isporučili“ zamijeniti s izrazom „krajnje kupce opskrbili s“. Obrazloženje: Korištenje izraza „tržištu isporučenu energiju“ može dovesti u zabludu da se radi o prometu odnosno količini energije na veleprodajnom tržištu, a ne o maloprodaji krajnjim kupcima, jer opskrbljivač može sudjelovati i na veleprodajnom tržištu. U stavku 11. navedeni rok bi trebao biti prije roka iz stavka 8. te ga treba uskladiti i s rokom za dostavu za ostvarene uštede. Predlaže se dodati stavak 14. koji glasi: „(14) Sredstva uplaćena Fondu temeljem odredbe iz stavka 8. ovoga članka, iskazuju se na zasebnom računu Fonda te se namjenski koriste za financiranje mjera energetske učinkovitosti koje su propisane pravilnikom o metodologiji i sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije određenim ovim Zakonom.“ Djelomično prihvaćen Izraz „neposredna potrošnja“ će se uskladiti s Direktivom 2012/27/EU. Obvezivanje poveznih društava je nužno kako bi se spriječila odgoda ili izbjegavanje obveze statusnim promjenama stranke obveznice. Propisivanje namjenskog korištenja sredstava ostvarenog iz naknade predmet je podzakonskog propisa.
64 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 9. Predlaže se u članku 13.: U stavku 4. definirani rok (do 30. lipnja tekuće godine) je vrlo upitan za rješenje kojim se definiraju obveze i stranke obveznice. Posebnu pažnju treba posvetiti roku za rješenje za 2019. godinu pošto je 30 lipnja već prošao. Definirani rok bi trebalo staviti ranije i to iz razloga da se strankama obveznicama omogući dovoljno vremena za provedbu mjera energetske učinkovitosti. S obzirom da je većinu građevinskih i strojarskih mjera najčešće moguće izvoditi u periodu od svibnja do rujna, odnosno izvan ogrjevne sezone, definirani rok (do 30. lipnja) će znatno otežati izvedbu mjera energetske učinkovitosti u za to predviđenom roku što će za posljedicu imati smanjenje potencijalnih energetskih ušteda. U stavku 5.: - izraz "visine obveze ostvarene u pretprošloj godini", bi trebalo formulirati na razumljiviji način. Što bi značio pojam ostvarena ušteda iz pretprošle godine? Npr. ako se u 2018. godini rješenjem određuje obveza uštede za 2019. temeljena na isporučenoj energiji u 2017., onda bi se u rješenju u 2019. trebala umanjiti obveza za uštedu energije ostvarenu preko visine obveze ostvarene u prošloj godini (2018.)., a ne u pretprošloj godini (2017.). Naime obveza uštede u prošloj godini je definirana na temelju isporučene energije u pretprošloj godini. Potrebno je ove pojmove pažljivo definirati i koristiti na ispravan način da se ne bi omogućilo različito tumačenje. - izraz „umanjiti za uštedu energije koja je rezultat mjera poduzetih nakon 1. siječnja 2014. godine, a koja prethodno nije obračunata, ako ista postoji": je svakako potrebno detaljnije definirati odnosno obrazložiti da bi se izbjeglo naknadne probleme i dodatnu administrativnu komplikaciju. Potrebno je definirati slijedeće: - Period na koji se odnose prethodno poduzete mjere (npr. od 01. siječnja 2014. do 31.12.2017. ili do dana stupanja na snagu ovog Zakona), - Za slučaj da stranka obveznica ima ostvarene uštede na temelju poduzetih mjera npr. u 2015. , 2016. i u 2017. na koji način tu uštedu može raspodijeliti. Da li se ušteda odnosi na godinu u kojoj je mjera provedena ili se primjera radi može sva ostvarena ušteda sumirati i za taj iznos umanjiti obveza ušteda za npr. 2019 godinu, - Na koji način se dokazuje ovakva prethodno ostvarena ušteda? - u izrazu „na zahtjev stranke obveznice uračunati ostvarenu, ali ranije neobračunatu dokazanu uštedu u bilo koju od četiri prethodne ili tri sljedeće godine, odnosno na zahtjev stranke obveznice uračunati ostvarenu, ali ranije neobračunatu dokazanu uštedu u bilo koju od četiri prethodne ili tri sljedeće godine, odnosno:“ formulacija "u bilo koju od četiri prethodne ili tri sljedeće godine" nije do kraja jasna. Naime, aktualni Nacionalni akcijski plan definira kumulativne uštede za period od 2014. do 2020. S druge strane Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti definira način početka obveza za stranke obveznice i to u periodu od 2019. do 2021. S obzirom na kašnjenje u uspostavi sustava obveze energetske učinkovitosti (u godinama od 2014. do 2018.) važeći kumulativni cilj ušteda je teško ostvariv. Slijedom navedenog ostaje nejasno i nedefinirano slijedeće: - Koji je kumulativni cilj ušteda? - Da li je to i dalje onaj definiran trećim Nacionalni akcijski planom? - Hoće li i kako će stranke obveznice regulirati obveze uštede za period prije 2018. godine odnosno prije početka obveze stupanjem na snagu novog Pravilnika? Nadalje, ako za dio stranaka obveznica početak obveza počinje u 2021. godini, a ako su kumulativni ciljevi definirani za period od 2014. do 2020. kako se onda na njih primjenjuje ova mogućnost umanjenja ušteda? U stavku 7.za izraz „ulaganjem i poticanjem u poboljšanje energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i to na način da se ta ulaganja ostvare kao nove uštede energije:“ potrebno je definirati da se poticanjem na uštedu energije također ostvaruje ušteda energije. Kriterije kojima bi se definiralo poticanje na uštedu energije potrebno je zasebno definirati u pripadajućem Pravilniku i Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije gdje su trenutno definirani nosioci uštede. Za izraz „ kupnjom uštede od druge stranke obveznice:“ postavlja se pitanje zašto se ograničiti samo na otkup od stranki obveznica? Omogućiti otkup i od ostalih subjekata (kupaca) ukoliko se uštede mogu dokazati na način propisan ovim Zakonom i navedenim Pravilnicima. U stavku 7. za izraze „uplatom u skladu sa stavkom 8. ovoga članka“ i „ ulaganjem i poticanjem koje dovodi do većeg učinka nego što bi to imala mjera učinjena u redovnim tržišnim uvjetima:“ nije jasno razumljivo što to znači. Kako se definira odnosno dokazuje da mjera ima veći učinak nego što bi imala u tržišnim uvjetima. Gdje će to biti definirano? Kako će se dokazivati? U praksi će to biti teško ostvariti što povlači za posljedicu mogućnost da se veliki broj ostvarenih ušteda neće moći uvažiti. Predlaže se ovaj dio izmijeniti ili u potpunosti brisati! U stavku 7. u izrazu „ulaganjem i poticanjem u mjere ili aktivnosti koje u trenutku kada se ulaganje ugovara ili započinje izvoditi (što je kasnije) nisu već obuhvaćene drugim mjerama politike za ostvarivanje uštede energije predviđene mimo sustava obveze za sufinanciranje u Nacionalnom akcijskom planu (u daljnjem tekstu: alternativne mjere):“ potrebno je objasniti značenje alternativnih mjera. Iz stavka 8., kao što je navedeno ranije, ne vidi se jasan cilj koji se želi postići na način da se dozvoli prenošenje dijela neostvarene uštede. Pogotovo ako se za preostali neostvareni iznos plaća kazna u roku 30 dana od dobivanja rješenja. Također rok od 31. ožujka navodi na zaključak da će strankama obveznicama rok za prijavu ostvarenih ušteda biti znatno prije 31. ožujka. U tom slučaju period u kojem je potrebno ostvariti uštede je manji od 9 mjeseci što je u praksi vrlo kratak period. Treba uzeti u obzir da za velik broj potencijalnih projekata važi pravilo da zbog specifičnosti radnog vremena izvedba radova je moguća u vrlo kratkom periodu u toku godine (cca 1 ili 2 mjeseca). Upravo zbog toga potrebno je navedene datume uskladiti na način da za izvedbu i provedbu mjera energetske učinkovitosti stranke obveznice imaju barem period od 12 mjeseci. U stavku 9. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona potrebno je propisati rok Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje: FZOEU) za dostavu ovih podataka Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. U stavku 9. predlaže se preciznije definirati obveze Fonda u smislu vrijednosti i kriterija ulaganja u alternativne mjere, jer ovako rizik nedovoljnog ulaganja Fonda de facto leži samo na strankama obveznicama. U stavku 10. nije jasno tko to propisuje i gdje? Kako će se znati koliki udio obveze uštede se mora ostvariti na ovaj način? Na koji način će stranka obveznica doznati informacije o takvim kućanstvima? Što ako stranka obveznica ne ostvari dio ušteda kroz povećanje energetske učinkovitosti prioritetno u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili u socijalnim stanovima? Ovaj dio je svakako potrebno detaljno objasniti ili u sklopu ovog zakona ili u pravilniku iz stavka 12. ovog članka. Predlaže se u cijelom članku izraz „na tržište isporučenoj energiji“ zamijeniti s izrazom „isporučenoj energiji svim krajnjim kupcima“ te izraz „na tržište isporučili“ zamijeniti s izrazom „krajnje kupce opskrbili s“. Obrazloženje: Korištenje izraza „tržištu isporučenu energiju“ može dovesti u zabludu da se radi o prometu odnosno količini energije na veleprodajnom tržištu, a ne o maloprodaji krajnjim kupcima, jer opskrbljivač može sudjelovati i na veleprodajnom tržištu. U stavku 11. navedeni rok bi trebao biti prije roka iz stavka 8. te ga treba uskladiti i s rokom za dostavu za ostvarene uštede. Iz stavka 12. nije jasno ako se ovdje definira udio za alternativne mjere, gdje se definiraju kumulativni ciljevi i udjeli za sustav obveze uštede energije. Potrebno je isto uskladiti! Način izračuna ušteda je trenutno definiran u Pravilniku za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 71/15), a isto se spominje i u članku 22. ovog Zakona. Kako se to misli uskladiti s metodama za izračun ušteda energije spomenutim u tekstu ovoga stavka. Način izračuna uštede trebao bi biti definiran na jednom mjestu odnosno u jednom Pravilniku. Slijedom navedenog svakako je potrebno ažurirati i postojeći Pravilnik za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. Potrebno je dobro definirati rokove za dostavu izvještaja o ostvarenim uštedama da se izbjegne potencijalna problematika. Predlaže se stavke 3., 4., 6. i 9. definirati Pravilnikom određenim člankom 9. stavkom 13. Objašnjenje: Radi se parametrima koji imaju svoju dinamiku i njihovo će periodično određivanje ovisiti o dinamici izvršenih obveza i ostvarenja ciljeva, te će ih vjerojatno trebati mijenjati. U slučaju potrebnih izmjena navedenih odredbi nije potrebno raditi izmjene Zakona, i ulaziti u dugotrajnu proceduru, već je iste moguće provesti izmjenom Pravilnika. Djelomično prihvaćen Rok za određivanje obveze je uvjetovan prethodnim izvještavanjem, računanjem, planiranjem i pripremnim radnjama. Umanjivat će se obveza za uštedu energije ostvarenu preko visine obveze ostvarene u prošloj godini. Period na koji se odnose prethodno poduzete mjere i drugi detaljni uvjeti priznanja ušteda učinjenih prije 1. siječnja 2014. godine, poticanje na uštedu energije kao ostvarenje ušteda, uvjeti da bi se smatralo da mjera ima veći učinak nego što bi to imala mjera učinjena u tržišnim uvjetima i pojedinosti pogodnosti opcionalnog povećavanja ušteda ostvarenih u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili u socijalnim stanovima predmet su podzakonskog propisa. Uračunavanje obveza bit će moguće samo unutar trenutnog i prvog idućeg perioda kumulacije. Učinak veći nego što bi to imala mjera učinjena u redovnim tržišnim uvjetima jest osnova uvjeta značajnosti iz Direktive 2012/27/EU. Alternativne mjere će se pojasniti kao sve mjere politike za ostvarivanje uštede energije predviđene za sufinanciranjem prema Nacionalnom akcijskom planu. Uvećanja obveze za neostvareni dio uštede pojedine stranke obveznice (a ne za neostvareni dio nacionalnog cilja kako se može pogrešno tumačiti) omogućuje pozajmljivanje (engl. „borrowing“) neostvarenog dijela uštede koji nije značajan. Za izvedbu i provedbu mjera energetske učinkovitosti stranke obveznice imat će period od punih 12 mjeseci, od 1. siječnja (u stvarnosti i ranije u slučajevima kada se obveza može umanjiti za više ostvarene uštede prethodnih razdoblja) do 31. prosinca godine na koju se obveza odnosi. Rok Fondu za dostavu podataka o troškovima ulaganja u alternativne mjere koje je Fond u prethodnoj kalendarskoj godini imao po ušteđenom kWh energije jest do 15. ožujka tekuće godine. Vrijednosti i kriteriji ulaganja Fonda u alternativne mjere nisu predmet Zakona. Izraz „na tržište isporučenoj energiji“ će se uskladiti da ne može dovesti u zabludu da se radi o prometu odnosno količini energije na veleprodajnom tržištu.