Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marijan Bruketa X. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 41. Marijan Bruketa odvjetnik Predlažem da ovaj članak glasi: " Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« Ne jasno je zašto je i u ovom nacrtu prijedloga naznačeno da isti stupa na snagu dana 6.kolovoza 2018.godine, kada je i javna rasprava- e savjetovanje, predviđena do kraj mjeseca kolovoza 2018.godine. Nije prihvaćen Pravilnik stupa na snagu 6. kolovoza 2018. godine.
2 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRAVILNIKA O NAČINU I POSTUPKU PROVEDBE OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA  Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), upućujemo Vam mišljenje na Nacrt prijedloga Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (dalje: Nacrt Pravilnika), koji je u javnom savjetovanju do 26. srpnja 2018. Razmatrajući pritužbe građana te prema podatcima i informacijama koje dobiva od nadležnih tijela i na druge dostupne načine, pučka pravobraniteljica prati probleme s kojima se građani susreću u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. I u Izvješću za 2017. pučka pravobraniteljica je uputila preporuku da se izradi prijedlog novog Ovršnog zakona i drugih propisa koji se primjenjuju u provedbi ovrhe, kojima će se usvojiti pravedan, jednostavan, jeftin, sustavno održiv i učinkovit model ovrhe i kojim će biti zaštićena procesna ravnoteža stranaka te dostojanstvo ovršenika, a što se odnosi i na ovaj Nacrt Pravilnika. U tom kontekstu Vam u nastavku upućujemo prijedloge u svezi pojedinih odredbi Nacrta Pravilnika. U svezi članka 14. Nacrta Pravilnika predlažemo da isti glasi: - „Ako Agencija prema propisu kojim je uređena osnova za plaćanje utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, vraća je donositelju odnosno podnositelju uz navođenje i obrazloženje svih razloga vraćanja.“ Obrazloženje: Prema dostupnim informacijama, uočeno je kako se u praksi događaju slučajevi u kojima FINA podnositelju vraća osnovu za plaćanje iz više razloga, ali u obavijesti navede samo jedan od njih, pa nakon što ga podnositelj ispravi i iznova podnese osnovu za plaćanje, ponovno dođe do njezinog vraćanja. Navedeno ugrožava položaj ovrhovoditelja, jer u međuvremenu može izgubiti red prvenstva u naplati. U svezi članka 21. stavka 5. Nacrta Pravilnika predlažemo da isti glasi: - „Nakon izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti, Agencija odmah porukom A43 obavještava banku o deblokadi računa ovršenika i o ukidanju zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ovršenika te mijenja oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ovršenika u Jedinstvenom registru računa. Banka bez odgode postupa po poruci A43 i izvršava deblokadu računa i oročenih novčanih sredstava ovršenika kako je Agencija naložila tom porukom.“ Obrazloženje: Nakon što ovršenikov dug prestane, nužno je bezodložnim postupanjem FINA-e i banke deblokirati njegov račun. U svezi članka 27. Nacrta Pravilnika: - nejasno je na koji se način na pravo i položaj ovršenika odražava te koje su posljedice u slučajevima kada banka porukom B52 iznimno obavještava FINA-u da ne može postupiti po poruci A51 jer je nalog s pogrešnim podacima već izvršen, odnosno kada Agencija porukom A54 obavještava banku da ne može postupiti po poruci B53. Ukoliko izvršenje poruka s greškom dovede do nastanka štete za ovršenika, potrebno je propisati daljnje postupanje kako bi se ona na jednostavan i brz način, bez dodatnog angažmana ovršenika, ispravila. U svezi poglavlja IX. Postupanje s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena: - preporučamo da se preispitaju ove odredbe te mogućnosti za jednostavniju i učinkovitiju zaštitu i da se izmijeni Nacrt Pravilnika na način da se unaprijedi postupanje s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena tako da se onemogući provedba ovrhe na tim sredstvima u svim onim slučajevima u kojima ovršenik za nju nije dao izričitu suglasnost. To bi bilo moguće, primjerice, kada bi se za uplatu ovih primanja primatelju uvijek otvarao poseban račun na kojem se ovrha ne može provoditi, neovisno o tome vodi li se protiv njega ovršni postupak ili ne, odnosno kada bi poseban račun upravo služio provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, na način da se na njega uplaćuju/prenose novčana sredstva na kojima se ovrha može provesti. Obrazloženje: U mišljenju koje smo Vam u svibnju ove godine uputili tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ukazali smo na potrebu da se kod donošenja novog pravilnika kojim se uređuje način i postupak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima iznađe način i unaprijede njegove odredbe kako bi se postiglo potpuno ostvarivanje zakonom zajamčene zaštite primanja i naknada koje su izuzete od ovrhe, odnosno dijela primanja i naknada na kojima je ovrha ograničena. Naime, u više izvješća smo kao problem istaknuli slučajeve u kojima su, između ostalog i zbog trajanja komunikacije između FINA-e, banke i uplatitelja zaštićenog primanja, građanima zaštićena primanja ovršena, iako su o njima na vrijeme obavijestili FINA-u, pa čak i kad im je na vrijeme otvoren poseban račun. Iz izvješća o provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima proizlazi kako je navedeno primljeno na znanje, ali i da je predlagatelj stava kako u pravilu nisu moguće navedene situacije za koje se traži da budu na odgovarajući način propisane. Iz Nacrta Pravilnika proizlazi kako odredbe o postupanju s primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena nisu u bitnom izmijenjene u odnosu na trenutno važeći Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 6/13) te se i dalje inzistira na složenom postupku ostvarivanja zakonom propisane zaštite pojedinih primanja i naknada od ovrhe, u kojem ta zaštita ovisi o ispunjenju niza dodatnih pretpostavki, odnosno o koordiniranom poduzimanju propisanih radnji više sudionika i to u kratkim rokovima, od kojih je značajan teret odgovornosti na ovršeniku. Stoga i dalje ostaje mogućnost da nastanu situacije u kojima će doći do ovrhe ovih primanja i naknada, koje su često jedina sredstva kojima ovršenici raspolažu za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Međutim, zaštita pojedinih primanja i naknada od ovrhe, odnosno izuzimanje određenog dijela pojedinih primanja i naknada od ovrhe, propisano je zakonom te je nužno iznaći način da se ostvaruje u jednostavnom postupku i to uvijek kada ovršenik ima takva primanja ili naknade, osim u slučajevima u kojima on izričito izjavi suglasnost za provedbu ovrhe na ovim sredstvima. Provedba ovrhe treba biti brza i efikasna, ali uz poštivanje zakonom zajamčene zaštite ovih primanja i naknada te je u ovršnom postupku nužno jednako štititi prava i ovrhovoditelja i ovršenika pa tako i propisati postupanje FINA-e i banke u provedbi ovrhe. FINA bi trebala biti dužna poduzeti sve potrebne radnje za zaštitu ovih primanja, jer u situaciji u kojoj je obaviještena o njima, bilo od ovršenika ili banke, ukoliko za to ne dobije izričitu suglasnost ovršenika, ne bi smjelo doći do provedbe ovrhe. Slijedom navedenog, ukoliko ne prihvatite navedenu preporuku te ako bi iz Vašeg obrazloženja proizlazili opravdani razlozi da po njoj ne postupite, podredno preporučamo izmijeniti pojedine odredbe ovog poglavlja Nacrta Pravilnika na način kako slijedi. U svezi članka 33. stavka 2. Nacrta Pravilnika predlažemo da isti glasi: - „Podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja uplatitelju isti dan neposrednom dostavom ili elektroničkim putem.“ Obrazloženje: Iz pritužbi građana proizlazi kako u praksi dostava ovih podataka preporučenom poštom dovodi do slučajeva u kojima uplatitelj primanja nije pravovremeno obaviješten te ga uplati na redovan račun ovršenika što dalje može dovesti do provedbe ovrhe na primanju i naknadi izuzetoj od ovrhe, odnosno na kojoj je ovrha ograničena. U svezi članka 34. Nacrta Pravilnika predlažemo: - da stavak 3. glasi: „Agencija će bez odgode banci navedenoj u Obavijesti iz članka 31. ovoga Pravilnika naložiti otvaranje posebnog računa ovršenika.“ - da stavak 4. glasi: „Ako ovršenik već ima otvoren poseban račun te dostavlja novu Obavijest iz članka 31. ovoga Pravilnika sukladno odredbi članka 32. stavka 3. ovoga Pravilnika o novom primanju odnosno naknadi koje se uplaćuje na njegov redovan račun temeljem kojeg je posebni račun otvoren, Agencija će bez odgode banci dati nalog za dodavanje novog primanja odnosno naknade za taj poseban račun.“ - u svezi stavaka 6., 7. i 8.: postupanje isključivo prema OIB-u uplatitelja onemogućava zaštitu primanja i naknada izuzetih od ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena kada se one uplaćuju iz inozemstva i uplatitelj nema OIB. - u svezi stavaka 9., 10., 11. i 12.: - predlažemo ove odredbe izmijeniti na način da je FINA, a ne ovršenik, dužna pribaviti Potvrdu uplatitelja o uplati i iznosu novčanih sredstava koja su izuzeta od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena, a prema podatcima iz poruke banke iz članka 34. stavka 11. Nacrta Pravilnika. - da stavak 13. glasi: „Ako ovršenik Agenciji ne dostavi Obavijest iz članka 31. ovoga Pravilnika ili suglasnost iz stavka 15. ovoga članka u roku od 8 dana od dana primitka poruke banke iz stavka 11. ovoga članka, Agencija će pribaviti potrebne podatke od uplatitelja primanja i naknada izuzetih od ovrhe, odnosno na kojima je ovrha ograničena za koje je saznala iz poruke banke iz stavka 11. ovoga članka i potom postupiti sukladno stavcima 3., 4. i 12. ovoga članka.“ Obrazloženje: Iz svih naprijed navedenih razloga, smatramo opravdanim propisati žurno postupanje FINA-e u svrhu zaštite ovršenika, odnosno ostvarivanja zakonom propisane zaštite primanja i naknada koje mu pripadaju, a koje je od ovrhe potrebno izuzeti. Djelomično prihvaćen Članak 14. Prijedlog se uvažava. Odredba je korigirana na način da je istom propisano da Agencija, ako prema propisu kojim je uređena osnova za plaćanje utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, istu vraća donositelju odnosno podnositelju uz obrazloženje svih razloga vraćanja zbog kojih je utvrdila da ju nije moguće izvršiti. Prilikom povrata osnove za plaćanje navode se svi razlozi vraćanja koje je moguće uočiti prilikom obrade osnove za plaćanje. Članak 21. stavak 5. Prijedlog se ne prihvaća. Rokovi razmjene elektroničkih poruka između Fine i banaka i postupanja po njima ne uređuju se ovim Pravilnikom već Pravilnikom o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji također treba biti donesen temeljem Zakona (članak. 9. stavak 14. i članak 31. Zakona) Naime, odredbom članka 9. stavka 14. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano je da će Ministar financija detaljnije pravilnicima propisati način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između Agencije i banke te tehničke uvjete koje su Agencija i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka. Članak 27. Prijedlog se ne prihvaća. Kako je proces razmjene elektroničkih poruka između Fine i banaka automatiziran radi poštovanja rokova razmjene elektroničkih poruka i optimizacije procesa, banka odnosno Fina može postupiti po poruci koja sadrži obavijest da je poslan nalog s pogrešnim podacima samo ako isti već nije izvršen automatskom obradom. U slučajevima kada banka/Fina ne mogu postupiti po poruci koja sadrži obavijest o grešci, u Fini se i bez angažmana ovršenika provodi postupak reklamacije koji nije predmet uređivanja ovog Pravilnika. Poglavlje IX. Prijedlog se ne prihvaća. Trenutno propisanim načinom zaštite, mogućnost provedbe ovrhe na sredstvima izuzetim od ovrhe, odnosno na sredstvima na kojima je ovrha ograničena, svedena je na minimum. Kako blokirane račune ima manje od 10% građana Republike Hrvatske, ne smatra se opravdanim voditi posebne račune za sve građane. Naime, otvaranje zasebnih računa svim fizičkim osobama predstavljalo bi neopravdano prouzročenje dodatnog troška za sudionike sustava provedbe ovrhe (primjerice poslodavce i druge uplatitelje stalnih novčanih primanja, banke koje sada zaštićene račune vode besplatno, potencijalno i za ovršenika).Osim toga, ovršenici i sada, sukladno važećem Pravilniku i prijedlogu Pravilnika, mogu otvoriti poseban račun (za sredstva zaštićena od ovrhe) i prije početka provođenja ovrhe na novčanim sredstvima ako to žele i imaju dokaz presliku osnove za plaćanje) iz kojeg je vidljivo da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima. Također, iznos izuzet od ovrhe nije moguće unaprijed odrediti kada se radi o primanjima na kojima je ovrha ograničena, a budući da isti ovisi o vrsti tražbine za koju se provodi ovrha na računima (npr. ako se provodi ovrha radi naplate tražbine s osnove zakonskog uzdržavanja za dijete od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od ¼ prosječne mjesečne netoplaće odnosno neto plaće ovršenika ako mu je plaća manja od prosjeka). Članak 33. stavak 2. Prijedlog se uvažava. Odredba je korigirana na način da je propisano da podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja uplatitelju elektroničkim putem ako su ostvareni uvjeti za sigurnu elektroničku razmjenu podataka s uplatiteljem odnosno preporučenom poštom s povratnicom. Naime, neposredna dostava u praksi ne postoji. Fina nije ovlaštena za dostavljanje isprava niti su propisana pravila takve dostave. Ovaj način je prethodno bio propisan radi učinkovitije i brže razmjene podataka s HZMO-om s kojim je u međuvremenu uspostavljena elektronička razmjena podataka preko web servisa te neposredne dostave više nema. Dostava putem pošte je nužna za sve slučajeve kada dostavu nije moguće obaviti elektroničkim putem pod uvjetom da je osigurana sigurnost podataka koji se elektronički razmjenjuju, osobito stoga što se radi o razmjeni osobnih podataka građana. Članak 34. stavak 3. i 4. Prijedlog se ne prihvaća. Rokovi razmjene elektroničkih poruka između Fine i banaka i postupanja po njima ne uređuju se ovim Pravilnikom već Pravilnikom o tehničkim uvjetima i postupku prilagodbe Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji također treba biti donesen temeljem Zakona (članak. 9. stavak 14. i članak 31. Zakona) Naime, odredbom članka 9. stavka 14. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisano je da će Ministar financija detaljnije pravilnicima propisu način i postupak izvršenja osnove za plaćanje, način i rokove razmjene naloga i podataka između Agencije i banke te tehničke uvjete koje su Agencija i banke dužne osigurati za međusobnu razmjenu podataka. Članak 34. stavak 6., 7. i 8. Primjedba nije osnovana. Način postupanja sa priljevima iz inozemstva propisan je odredbom članka 37. Članak 34. stavak 9., 10., 11., 12. i 13. Prijedlog se ne prihvaća. Radi se o situaciji kada je ovršenik već prethodno imao rok od 8 dana (rok propisan za poruku B07) da dostavi obavijest Fini da se radi o zaštićenom primanju. Banka je dužna sukladno odredbi stavka 11. u slučaju da utvrdi da su primanja ili naknade izuzeti od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena uplaćeni na račun na kojemu se provodi postupak ovrhe na novčanim sredstvima o navedenim uplatama bez odgode treba obavijestiti Agenciju, ali i ovršenika ako utvrdi da nije otvorio poseban račun u banci. Tek za slučaj da ovršenik niti po obavijesti banke nije otvorio poseban račun, može doći do situacije da se ta sredstva zapljene temeljem osnove za plaćanje za koju još nije protekao zakonski rok zapljene (60 dana). Neosnovano je, nakon što je ovršenik obaviješten o priljevu možebitno zaštićenih sredstava, a da isti nije smatrao potrebnim poduzeti radnje radi njihove zaštite, propisivati daljnje postupanje radi zaštite tih sredstava budući da bi isto bilo u suprotnosti s odredbama Ovršnog zakona kojima je propisano da ovršenik može zatražiti zaštitu tih sredstava (ali ne mora). Osim toga, samo ovršenik može znati o kakvim se sredstvima zapravo radi i jesu li ona izuzeta od ovrhe odnosno jesu li to sredstva na kojima je ovrha ograničena. Navedeno ne mogu znati ni banka ni Fina. Predloženi način postupanja stoga ne bi ubrzao postupak niti pojačao zaštitu ovršenika već bi ga upravo suprotno učinio dugotrajnijim i skupljim te potencijalno doveo do zaobilaženja volje samog ovršenika vezano za postupanje s tim sredstvima (u praksi ovršenik često želi da se sredstva ovrše, osobito ako je priljev bitno veći od iznosa blokade). Ovršenik može zaštiti sredstva za koja mu je to omogućeno zakonom, ali i ne mora, a Fina to ne može znati. Stoga je za svaku radnju u tom smislu potreban zahtjev ovršenika.