Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Hrvatskog nacionalnog standarda čišćenja prostora u kliničkim i bolničkim zdravstvenim ustanovama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nikola Bojkić NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA, V/7. STANDARD 7: Unutarnji i vanjski nadzor čišćenja Vremenski okvir za ispravljanje nedostataka 34 U Tablici prioriteta pod točkom 4. treba pisati redovito čiščenje. Navedeno se može odnositi samo na čišćenje nekliničkih prostora. Prihvaćen Prihvaćen.
2 Nikola Bojkić NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA, PRILOG 2.   TABLICA UČESTALOSTI ČIŠĆENJA/DEZINFEKCIJE 2. PODRUČJA VISOKOG RIZIKA Dinamika čišćenja WC u svim područjima rizika je nedostatna. Bilo bi poželjno da u svakom području rizika za navedene prostore piše da je čistačko osoblje dužno (obvezno) svaka 2 sata provjeravati stanje, o čemu se vodi pisana evidencija - nadzorni list. 4. PODRUČJE NISKOG RIZIKA Svi navedeni stacionarni odjeli u području niskog rizika treba uvrstiti u područje srednjeg rizika. U području niskog rizika uvrstiti sve nekliničke prostore, osim Centralne kuhinje. Nije prihvaćen U Standardu je navedeno da će se WC- čistiti i dezinficirati najmanje tri puta dnevno (područja vrlo visokog i visokog rizika) i barem još dva puta dnevno i očistiti na licu mjesta ako je potrebno. Kod područja srednjeg rizika WC-i se čiste tri puta na dan i provjeravaju još najmanje tri puta dnevno i čiste na licu mjesta ako je potrebno. Funkcionalna područja čišćenja unutar zdravstvenih ustanova klasificirana su prema 4 razine rizika od nastanka i širenja bolničkih infekcija. Unutar funkcionalnih područja postoji vrlo visoki rizik za prijenos bolničkih infekcija, a u slučajevima kada kupaonice, hodnici, spremnici, učionice, uredi i prostorije za odmor osoblja imaju izravan pristup funkcionalnim područjima vrlo visokog i visokog rizika, važno je da se i oni tretiraju u skladu s istom razinom održavanja.Funkcionalna područja niskog rizika zahtijevaju redovito i potpuno čišćenje, uz čišćenje određenih površina po potrebi i na licu mjesta.
3 Nikola Bojkić NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA, PRILOG 2.   TABLICA UČESTALOSTI ČIŠĆENJA/DEZINFEKCIJE 5. ODJELI gdje su hospitalizirani pacijenti s posebnim potrebama (imunokompromitirani bolesnici svih dobnih skupina) ▪ (implantacijska kirurgija) Podjela funkcionalnih područja koja se čiste unutar zdravstvenih ustanova mora biti jasna, razumljiva i sveobuhvatna. Mišljenja smo da bi prilikom podjele područja po zonama rizika umjesto naziva djelatnosti trebalo koristiti nazive ustrojstvenih jedinica (prostora) Nije prihvaćen Nazivi ustrojstvenih jedinica se razlikuju po pojedinim zdravstvenim ustanovama, dok su nazivi djelatnosti univerzalni.
4 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA, POPIS KRATICA V/3. STANDARD 3. Broj potrebnih radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima i potreba za njihovom obukom . Preporučeni broj radnika za čišćenje- definiran je broj djelatnika po m2, ali nije definirano unutar kojeg vremenskog perioda( u jednoj smjeni, u dvije smjene ili tijekom 24 sata). Trebalo bi napomenuti da je po ovom da je po ovom modelu broj djelatnika određen prema m2 poda, a ne po ukupnoj površini čišćenog prostora ( zidovi, stolovi i sl. ). Djelomično prihvaćen Određeni kriterij odnosi se na broj radnika po m2 ukupne površine, što je dopunjeno u tekstu Standarda.
5 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA, V/3.  STANDARD 3.  Broj potrebnih radnika za čišćenje površina po funkcionalnim područjima i potreba za njihovom obukom. Preporučeni broj radnika za čišćenje- definiran je broj djelatnika po m2, ali nije definirano unutar kojeg vremenskog perioda( u jednoj smjeni, u dvije smjene ili tijekom 24 sata). Trebalo bi napomenuti da je po ovom da je po ovom modelu broj djelatnika određen prema m2 poda, a ne po ukupnoj površini čišćenog prostora ( zidovi, stolovi i sl. ). Djelomično prihvaćen Određeni kriterij odnosi se na broj radnika po m2 ukupne površine, što je dopunjeno u tekstu Standarda.
6 Toni Vlainić NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U razradi „Standarda 3“ (odjeljak V/3) definiraju se obavezni elementi i tematske cjeline obuke osoblja za čišćenje: tehnička obuka, obuka za prevenciju bolničkih infekcija, obuka za ručno korištenje, obuka zaštite o požara i obuka za zdravlje i sigurnost. Mišljenja sam da je termin „Obuka za ručno korištenje“ nejasan i da bi prikladniji termin bio“ Obuka za korištenje opreme i pribora“ ili „Metodologija čišćenja i dezinfekcije površina u zdravstvenim ustanovama“, te da bi kompentencije osobe koja provodi obuku trebalo određenije definirati. OBRAZLOŽENJE: pretpostavljam da bi obuka trebala obuhvatiti korištenje ručnog pribora i opreme, ali i uređaja (usisivači, šamponirke, polirke, kombinirani strojevi za čišćenje i usisavanje...), jer je upravo rukovanje uređajima povezano s najvećim rizicima a time i potrebom detaljne edukacije i treninga. Navedeno je da ovu obuku treba provesti „odgovarajući kvalificirani stručnjak“, ali nije navedeno koje kvalifikacije bi stručnjak trebao imati, što ostavlja prostora slobodnoj interpretaciji. Upotreba ručnog pribora, kao i uređaja za čišćenje u zdravstvenoj ustanovi ima brojne specifičnosti i bitno se razlikuje od upotrebe iste opreme u javnim prostorima gdje ne postoje specifični rizici vezani uz pružanje zdravstvenih usluga. Mišljenja sam da bi bilo poželjno definirati kompentencije osobe koja provodi obuku u smislu zahtjeva da ista mora posjedovati dokaz (certifikat) proizvođača opreme ili uređaja, čime se garantira detaljno poznavanje istih, kao i dokaz (diplomu) o završenom programu osposobljavanja za kontrolu infekcija povezanih uz zdravstvenu skrb, čime se garantira poznavanje specifičnosti okruženja zdravstvene ustanove i vezanih rizika. U prilogu 3 su navedeni standardni operativni postupci čišćenja u zdravstvenim ustanovama, no korištena terminologija je nejasna i zbunjujuća, a izbor razrađenih metoda stručno upitan. Pregledom izvornih publikacija pokušao sam otkriti o čemu je u pojedinom SOP-u riječ i došao do slijedećih zaključaka: Pod razradom SOP-a: „Vlažno prebrisavanje tvrdih podova bez dizanja prašine“ je zapravo opisana metoda suhog čišćenja podova koja se u stranoj literaturi naziva „Damp dasting“, a podrazumijeva prebrisavanje podnih površina sa suhim, obično širokim mopom (50-100 cm) od mikrofibera (antistatička svojstva) na metalnom okviru. Ova se metoda koristi u javnim prostorima kao što su trgovački centri ili lobiji hotela, a cilj joj je eliminirati sedimentna onečišćenja radi održavanja sjaja podne obloge. Smatram da je ova metoda neprihvatljiva za zdravstvene ustanove zbog podizanja laganih partikula s poda i rizika od translokacije kontaminanata s inertnih na kontakttne ili radne površine. Široki mopovi ne osiguravaju dostatan pritisak na površinu prilikom čišćenja ( poželjno je >2 kg/m2), a okviri na koje se postavlja mop ne osiguravaju potpun kontakt mopa s površinom (čiste samo rubni djelovi mopa). U odlomku 1.2 „vlažno prebrisavanje podova resastim mopom“ opisana je metoda namakanja pri kojoj se krpa ili mop u toku postupka čišćenja namače i ispire u otopini sredstva za čišćenje ili dezinfekciju. Navedena metoda je tradicionalno rasprostranjena u našim zdravstvenim ustanovama u nekoliko modaliteta, ovisno o raspoloživom priboru: - Vedro i krpa za podove ili mop koji se ispiru ručno - Vedro s cjedilom (s valjcima ili lopaticama) - Dvojno vedro s cjedilom Prva varijacija se ne preporučuje za primjenu u zdravstvenim ustanovama zbog velikog ergonomskog opterećenja, kontakta s opasnim kemikalijama i rizika od perkutanih incidenata prilikom ispiranja i namakanja mopa. Drugi modalitet (koji je opisan u SOP-u) se rijetko koristi u našim ustanovama, a treći je čest, a podrazumijeva da se otopina sredstva za čišćenje i/ili dezinfekciju stavlja u jedno vedro (obično plavo), a u drugo (crveno) stavlja čista voda. U toku čišćenja se mop ispire u crvenom vedru, a namače u plavom. Ovakvim načinom rada se smanjuje kontaminacija radne otopine ( za oko 30%). Budući da se radi o metodi koja se često primjenjuje u našim zdravstvenim ustanovama, smatram da bi joj trebalo posvetiti više prostora i razraditi SOP-ove za sve modalitete. U predloženom SOP-u nedostaje napomena da se pribor, tj. krpa ili mop mijenja svaki puta prilikom zamjene otopine (svakih 20 m2), što u protivnom može dovesti do križne kontaminacije posredstvom pribora za čišćenje. U odlomku 1.3 „vlažno prebrisavanje tvrdih podova ravnim mopom“ opisana je metoda pri kojoj se primjenjuje alat (drška i držač mop-a) sa spremnikom za otopinu i sustavom koji otopinu raspršuje ispred mopa. Opisana metoda je primjenjiva za čišćenje manjih površina (dijelovi poda u hotelskim sobama) i nije primjenjiva za dezinfekciju ili čišćenje jačih onečišćenja zbog izrazito malog volumena sredstva po jedinici površine (indeks vlažnosti) koji je značajan za učinak sredstva (kao što je navedeno u tekstu nacrta smjernica). U SOP-u nedostaje napomena da se mopovi moraju mijenjati prilikom onečišćenja, pri promjeni prostorije ili nakon primjene na određenoj kvadraturi poda (npr. svakih 20 m2). Nije razrađen standardni operativni postupak za metodu impregnacije, koja je standardna metoda čišćenja zdravstvenih ustanova u Europi, te dokazano doprinosi prevenciji križne kontaminacije, racionalizaciji postupka i uštedi u potrošnji sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Kod metode impregnacije (ili predimpregnacije) se krpe i mopovi natope (impregniraju) otopinom sredstva za čišćenje i/ili dezinfekciju u fazi pripreme i tijekom čišćenja se za svaku prostoriju ili definiranu kvadraturu (npr. Svakih 20m2) uzima novi mop. U odlomku 1.5. „Skidanje naslaga i zaštitno premazivanje podova“ , 1.6. „Poliranje poda uređajem za sporo poliranje“, 1.7. „Poliranje poda uređajem za brzo poliranje“, 1.8. „Ribanje poda uređajem za sporo poliranje“, zapravo su opsana dva postupka: ribanje, tj. temeljno čišćenje (npr.skidanje starih podnih premaza) i nanošenje zaštitnog premaza (poliranje). Temeljna čišćenja i oklanjanje starih podnih premaza se provode strojem s rotacijskom četkom ili filcem (poliesterska ploča odgovarajuće gruboće koja koja se označava bojom i odabire prema namjeni i tipu podne obloge) na malom broju okretaja (100-200 o/min), a poliranje se može provesti ručno (mikrofibra mopovima) ili strojem s visokim brojem okretaja (>1000 o/min). Postoje strojevi sa malim brojem okretaja (uobičajeno se nazivaju šamponirke), strojevi sa velikim brojem okretaja (polirke) i s opcijom dvije brzine (duo speed). Uz to uređaj može imati spremnik iz kojeg se kontrolirano ispušta otopina za pranje ili emulzija za zaštitu, te postoje izvedbe s kompresorom za sprejanje površine, što se na jednom mjestu, također spominje u standardima. Po mom mišljenju, potrebno je opisati samo postupak temeljnog čišćenja i postupak nanošenja zaštitne emulzije, bez posebne zazrade po tipu stroja. Mislim da se sugestijom tipa i boje filca („spužvica crvena ili zelena“) i sl. autor izlaže odgovornosti za moguče štete na podnim podlogama uvjetovane pogrešnim odabirom alata. U odlomku 1.9. „Ribanje poda uređajem za automatsko poliranje“ opisan je postupak čišćenja podnih površina strojem za pranje i usisavanje (sušenje), stoga su u nazivu postupka riječi „ribanje“ i „poliranje“ neprimjereni, čak oprečni. U razradi postupka su ispušteni bitni elementi koji utječu na sigurnost primjene stroja u zdravstvenoj ustanovi kao što je: definiranje područja u kojima se stroj smije ili ne smije koristiti, tip stroja koji je primjeren za zdravstvene ustanove (rotacijska ili orbitalna tehnologija), elementi zaštite okoline prilikom primjene stroja (zaštitna guma četki), te bitni elementi održavanja higijene stroja (dezinfekcija spremnika ili spremnik izrađen od antibakterijske plastike) i sl. U Nacrtu standarda, a naročito u razradi standardnih postupaka, osim navedenih postoje i druge metodološke nedorečenosti i terminološke nejasnoče zbog kojih je, čak i osobi koja poznaje procedure i opremu teško razaznati o čemu se radi. Mišljenja sam da zbog jasnog i primjenjivog Standarda u skladu s najnovijim spoznajama i znanstveno dokazanim činjenicama, ali i zbog praktične primjenjivosti propisanim mjera i alata, treba u finalizaciju dokumenta uključiti osobe koje posjeduju specifična znanja o procedurama, opremi i posebnostima bolničkog čišćenja. Djelomično prihvaćen PRIHVAĆENO Prihvaća se da osoba koja provodi obuku mora biti kompetentna, ali ne i da ima certifikat proizvođača opreme ili uređaja jer zdravstvena ustanova može vremenom promijeniti opremu ili uređaj i tada navedena osoba nema više kompetencije za provođenje obuke. Sukladno članku 20. Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (“Narodne novine”, broj 85/12 i 129/13), edukaciju o načelima i praksi prevencije infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi moraju proći svi zdravstveni i nezdravstveni radnici koji mogu doći u kontakt s pacijentima/korisnicima ili medicinskom opremom. NIJE PRIHVAĆENO Jasno je u SOP-u navedeno vlažno brisanje, kao i nijanse boja koje su u skladu s kodovima boje svake zdravstvene ustanove i propisima kodiranja u boji. U predloženom SOP-u nije uočeno da se pribor, tj. krpa ili mop mijenja svaki puta prilikom zamjene otopine jer je to navedeno u Prilogu 3. točki 1.3., Postupak: Metoda prethodnog namakanja, korak 8.
7 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT HRVATSKOG NACIONALNOG STANDARDA ČIŠĆENJA PROSTORA U KLINIČKIM I BOLNIČKIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Čišćenje sanitarija – 4 minute po toaletu- bez obzira na napomenu da su vremenski okviri približni smatramo da su 4 minute premalo za čišćenje pobrojenih stavki u toaletu. Primljeno na znanje Ovo su preporučene smjernice, koje su operativne uz uvjet redovitog i temeljitog čišćenja.