Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani! Udruga za tovi uzgoj junadi Baby-beef podržava prijedlog sniženja stope PDV-a na svježe meso. Mišljenja smo da bi se ista stopa trebala uvesti i za promet živih životinja čije se meso koristi za prehranu ljudi ( po uzoru na R Irsku). Radi loše situacije u govedarstvu i sve manjeg broja goveda u R Hrvatskoj, čije meso pomladka (teletina) često završi u prodaji, a ne u daljnjem tovu, prije same zrelosti životinje, mišljenja smo da se za tu kategoriju mesa ne bi trebala mijenjati stopa PDV-a jer se ipak radi o ekskluzivnom proizvodu koji bi morao zadržati i takav cjenovni razred. Ukoliko je namjera predlagatelja izmjene zakona bila da se smanjenjem stope PDV-a pomogne ne samo potrošačima već i proizvođačima, predlažemo poljski model Poreza na dodanu vrijednost prema kojem poljoprivredni proizvođač u sustavu PDV-a obračunava PDV kupcu ( kupac od države traži povrat uplaćenog PDV-a ako nije krajnji) ali ga poljoprivredni proizvođač ne uplaćuje u državni proračun već ga zadržava za sebe. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. |
| 2 | DENIS PELOZA | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Predlaže se od 01.01.2019. sniziti stopu PDV na 13% za AUTOŠKOLE-osposobljavanje kandidata za vozače djelatnost P 85.53 ostalo obrazovanje i edukacija, jer takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja, iako je razvidno da je moguće koristiti stopu od 5% ili djelatnost u poptnosti oslooboditi obzirom na javni interes ili kako je u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u članku 200. navedeno da se radi o djelatnosti od općeg interesa. Najmanje što ministarsvo financija u prvoj fazi može učiniti i navedeno je prihvatljivo za proračun to je snižena stopa od 13%, pa uz navedeno dodatno dostavlja se dopunsko obrazloženje prijedloga,a kako slijedi: Izvor: Transparentno.hr „Državni zavod za statistiku obavlja razvrstavanje poslovnih subjekata prema pretežitoj djelatnosti tj. onoj djelatnosti koju je obveznik naveo kao pretežitu, odnosno temeljemm koje ostvaruje najveći dio svojih prihoda. Tu djelatnosti, dodijeljenu od DZS-a, subjekti su obvezni upisati u godišnji financijski izvještaj i temeljem toga podatka se rade sva potrebna rangiranja temeljena na podacima koje obveznik iskaže u GFI-u. Kako su obveznici predaje GFI-a u Finu svi obveznici poreza na dobit, a to su osim trgovačkih društava i obrti, slobodna zanimanje, OPG-ovi i dr., a svima njima se pri registraciji dodjeljuje djelatnost prema NKD-u, tako se i rangiranja obavljaju za sve subjekte obuhvaćene obradom podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Ako je kao pretežita djelatnost prilikom registacije navedena djelatnost 85.53, poslovi u toj djelatnosti u tom slučaju naravno spadaju u područje djelatnosti P-obrazovanje“ Članak 39. Pravilnika (1) PDV-a je oslobođeno: i) obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve, j) nastava što je privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, Članak 38. stavak (3) dopuniti sa (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: m) usluge u djelatnosti vozačkih škola (sukladno NKD tarifi 85.53) Trenutno je prisutan oblik neravnopravne tržišne utakmice jer je 01.01.2018. omogućeno otvaranje autoškola koje prvu ili sljedećih godina ne bi bile obvezne biti u sustavu PDV-a do godišnjeg prihoda od 300.000 kuna, odnosono u prvoj prve godini bez limita Kako je pretpostavka da poslovni subjekti posluju prema jednakim pravilima, a u našem slučaju se radi o djelatnosti koja je ipak namijenjena krajnim B2C korisnicima koji nisu zaintersirani za iskazan pdv niti isti koriste za potrebe iskazivanja pretporeza odnosno umanjenja porezne osnovice. Jasno je da se na taj način stječe znatna prednost u odnosu na obveznike plaćanja PDV-a, neovisno rade li isti prema fakturiranoj ili naplaćenoj realizaciji unutar ili iznad tri milijuna kuna godišnjeg prometa. Porezno povlaštena pozicija daje mogućnost da su iste u startu jeftinije odnosno konkurentnije sa cjenikom usluga za 25%, ali nemaju pravo korištenja pretporeza po ulaznim računima, ali je to ipak razlika u cijeni s kojom se postojeće autoškole ne mogu tržišno takmičiti, osim da ih i same otvore u vlastitoj režiji ili u partnerstvu nove mikro autoškole kako bi se konkurentno prilagodile i prenijele dio svojeg poslovanja u porezno povoljniji i prema potrošaču nižu cijenu znatno manje opterećenu davanjima. Sve to naravno u sebi ima naznake špekulativne i neprirodne poduzetničke aktivnosti koju sa sobom nosi liberalizacija pri čemu bi trebalo poštovati osnovu, a to je da cijena ovisi o ponudi , potražnji, na osnovu kojih izjednačiti sa postojećim autoškolama po pitanju PDV-a. Kako iz statističkih podataka i prema registraciji djelatnosti proizlazi da su sveautoškole rangirane prema veličini kao mikro uz pojedine izuzetke malih poduzetnika, nameće se logičan zaključak kako postoje isključivo 3 moguća modela: 1.-svi subjekti u obavljanju djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozače-autoškole prema djelatnosti 85.53 P-obrazovanje biti će oslobođeni pdv što će zakonodavac teško prihvatiti, 2.-svi subjekti u obavljanju djelatnosti osposobljavanja kandidata za vozače-autoškole prema djelatnosti 85.53 P-obrazovanje biti će obveznici pdv, što će zakonodavac teško prihvatiti jer bi time doveo u nepovoljan položaj sve one poduzetnike koji su svoje aktivnosti otvorili unaprijed sa saznanjem da će biti izvan sustava pdv, 3. određivanjem snižene porezne stope pdv od 13% koja bi se usklađivala sa već postojećem poreznom stopom za smještaj u turizmu . Obzriom da se radi o djelatnosti P-obrazovanja i da je program osposobljavanja i provedbe ispita odobren verificiran od strane nadležnog ministarstva u ovom sluačju Ministarsva unutarnjih poslova, sniženom stopom očuvalo bi se obrazovno edukativni element stjecanja vještina i logičnim slijedom moglo bi se implementirati u Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, cijene usluga bi postale prihvatljivije za građanstvo i djelomično bi se kompenzirala položajna a ne stvarna komparativna prednost poreznih obveznika koji posluju izvan sustava pdv, a oni koji posluju ne bi imali možda porezno špekulativni povod kreriranja djelatnosti izvan PDV. On ističe da osposobljavanje kandidata za vozače nije i ne smije biti isključivo tržišno-ekonomsko-gospodarska kategorija jer u sebi sadrži elemente edukacije, obrazovanja, osposobljavanja, prometne kulture i preventive, ali prije svega socijalno društvenu odgovornost i ponašanje pojedinaca. Iznosi i kako osposobljavanje kandidata za vozače mora biti izuzeto od klasičnih odredbi Zakona o uslugama Zaključak: za potrebnu podatke oko procjena stvarno financijskog učinka, procjene ukupnog prihoda u djelatnosti, te evaluacije odstupanja u odnosu na dosadašnju agregatnu uplatu u proračun po toj osnovi, uvijek na raspolaganju. | Nije prihvaćen | Prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju se samo na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. |
| 3 | DENIS PELOZA | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | Postoji izravni i neizravni učinak na tržišno natjecanje posebno kod mirko i malih poduzetnika. Poslodavci u sustavu PDV sa mjesećnim obračunskim razdobljem , sa većim prosjećnim brojem zaposlenih i koji iskazuju godišnje prihode iznad 3 miliona , te im je veći dio ukupnog promet zasnovan na isporuci roba i usluga , a posebno oni u uslugama sa radno intenzivnim aktivnostima prema krajnjim korisnicima u prodajnom kanalu B2C, zapravo su u nepovoljnijem položaju i u trenutnim okvirima nemaju interes za rast, razvoj postojeće pravne osobe osim ukoliko bi planirani ukupni prelazili 6 miliona kuna i prema radnom zakonodavstvu zapošlajvanje preko 20 radnika povećavaju im se radno pravne obveze kroz npr. Pravilnik o radu, otežano otpštanje, obveza zapoljavanja osoba s invaliditetom, porez na dobit 18% i drugo . Oprativno bi svaki poduzetnik u ovim uvjetima trebao razmišljati o osnivanju povezane ili pravno nepovezane dvije pravne osobe sa godišnjim prihodom do 2,9 miliona sa podjelom zaposlenika na dvije pravne osobe i konačno dobit mu je oporezovana sa povoljnijih 12%, a propisima mu je dopušteno prijenost aktivnosti iz pravne osobe u pravnu osobu poreznog obveznika. Dvije su ključne stvari: -u istoj poslovnoj godini porezni obveznik koji prijeđe zakonski limit prihoda 300 tisuća kuna automatizmom postaje porezni obeznik po osnovi pdv najkasnije u roku 30 dana, za iznose koji prelaze 300 tisuća, sa jasnom kriterijima kada se radi o prijavljenom stalnom godišnjem poslovanju ili je u pitanju isključivo sezonsko poslovanje. -kriterij obračuna i plaćanja PDV, te pravo izbora izjednačeni su do 3 miliona, ali je navedeni iznos granična vrijenost po kojoj stopi će biti obračunat porez na dobit posebno kada se radi o trgovačkim društvima, stoga bi limit određen još prije nekoliko godina uz prethodnu vladu zbog PDV, a kasnije primjenjen automatizmom u svrhu primjene povoljnije stope poreza na dobit od 12% umjesto redovne od 18% , trebalo podići na razinu najmanje 5,2 miliona ili više sukladno cilju pokrivenosti prema rangu odnosno veličini i usmjereno na mirko ili granično malo poduzetništvo kako je vlada službeno i prezentirala prilikom uvođenja. Copy paste preuzimanje godišnjeg prometa bez uvjeta prosjećnog broja zaposlenih odnosno prihoda po zaposlenom kao sljedeći kriterij nije svrhovito. Ukoliko bi se uveo takav pošten i fer kriterij kao što je prosjećni broj zasposlenih kao krieterij, limit prihoda može biti povećan na 7, 8 ili čak 14 miliona kuna a bilo bi sukladno kriteriju uvjeta za rangiranje veličine poduzetnika. (mikro) | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet Zakona o PDV-u. |
| 4 | DENIS PELOZA | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Prijedlog: Dugoročna najava programiranog sniženja opće stope PDV. Najaviti strategiju programa smanjenja stope u narednih 5 godina svake godine po jedan postotni bod od 24% 2019 ili 2020 do 20% PDV za 2023/2024. što će zasigurno imati opće pozitivan psihološki utjecaj na razmišljanje poduzetnika, poslodavaca, posloprimaca i potrošača (sva populacija), a istovremeno se usklađujemo sa ostalim članicama EU i smanjujemo prijenos porezne obveze, a trenutna prosjećna stopa iznosi između 21/22%, postajemo konkurentni i očekivano mani interes za „reverse charge“ u korist RH. Procijenjeni gubici agregatnih uplata smanjili kompenzirali bi se, a moguće i uvećali povećanjem broja obveznika i po osnovi ukupne mase iskazanog prometa, te kroz uvećanje ukupne mase poreznih prihoda po drugim osnovama. Obrazloženje i PRAVILNIK O PDV -uzročno posljedična veza je sa općim i posebnim stopama PDV, oslobođenja PDV (glava IX i X pravilnika) veličinom obrtnika, poduzetnika (samoposlodavac, obiteljski poslodavac, poduzetničko samozapošljavanje i poslodavaci prema trećim osobama), sa godišnje određenim prometom, dinamikom plaćanja pdv po obračunu i konačno utjecajem u načelu povoljnih odnosno konkuretnih stopa ili povlastica kod Poreza na dobit/dohodak. Visoka stopa PDV, a koja je posebno otežavajuća za mikro, male, dijelom iz za srednje poduzetnike porezne obveznike, a koji su istovremeno poslodavci koji imaju radno intenzivnu djelatnost i iznimno manje mogućnosti odbitka pretporeza (osim u slučaju manipulacija), te koji zapošljavaju prosjećno npr. od 7 do 30 radnika i prijavljuju godišnji promet koji prelazi limit 3 miliona kuna. Istovremeno takvi mikro i mali poduzetnici-psolodavci ulaze u nepovoljniju stopu poreza na dobit od 18%. U trgovini i uslugama značajnom padu ukupne aktivnosti pridonosi međunarodna internet trgovina B2C ili čak P2C, te razni modeli uslužnih ili intelektualnih djelatnosti, a kod kojih postoji značaja odljev sredstava prema poduzetnicima koji sjedište imaju na područjima porezno povoljnijeg okruženja ili tzv.poreznih oaza ili poluoaza, te naravno izostaju i davanja na troškove rada. Poduzetnici i poslodavci koji obavljaju godišnji promet do 3 miliiona nisu zainteresirani za povećanje godišnjeg prihoda i poslovne aktivnosti na ime iste pravne osobe jer im zakonodavni propisi nude mogućnost otvaranja službeno ili neslužbeno povezanih jdoo, doo ili obrta izvan sustava PDV do 300 tisuća kuna godišnje, a prema najavama tek će se sa ovom godinom ograničiti moućgnost da u istoj godini nisu dužni prijaviti prelazak limita unutar iste godine na koji način im je propisima dopušteno konkurirati onima i sa većim godišnjim prometom i svim obveznicima pdv sa prometom do 3 miliona kuna i povoljnijom stopom poreza na dobit u visini 12%. Najava smanjenja stope PDV, uz podizanje limita godišnjeg prihoda na 5,2 ili čak na 7 miliona kuna kao granične vrijednosti za obračun poreza na dobit od 12% , svakako imalo pozitivan utjecaj, ali i znatno smanjilo poreznu evaziju odnosno povećala bi se porezna odgovornost i interes za utaju prihoda odnosno poreza, bez dodatne porezne represije korz porezni nadzor. Iskazivanje prihoda , povećanje volumena poslovanja, novo zapošljavanja, socijalno i društveno odgovorno poslovanje uzi podmirenje javnih davanja imeprativ su za svaku zemlju koja teži uređenosti i napretku. Umjesto zaključka: . Proširenjem broja poreznih obveznika, specifičnim poreznim rasterećenjem poduzetnika-poslodavca, time i građanina pojedinca kao posloprimca , uz primjenu modernih alata kontrole kretanja roba, usluga i financijskih tokova, smanjenjem nepotrebnog odljeva, dakle stvaranjem pozitivno stabilnog poreznog okruženja moguće je dugoročno povećati ukupne proračunske prihode, stvoriti povoljnu poduzetničku klimu , povećati atraktivnost obavljanja nesamostalnog rada kod postojećih poslodavaca u realnom sektoru, novo otvaranje samostalnog ili namjenskog outsourcing rada ili poduzetništva. U konačnici to ide sporo ali težnja je stvoriti atraktivnije uvjete na tržištu rada i poslovanja, sa ciljem povratka migrirane radne snage koja bi time svoj povratak osim kao potencijalni posloprimci na tržištu rada, svojim iskustvom mogli očekivano biti zainteresirani za poduzetničke aktvnosti i ulaganja. Porezna reforma mora biti planirana srednjeročno ili dugoročno, te je svakako potrebno napraviti razliku između reforme i učestalih izmjena i dopuna i tzv. vatrogasnih ili kozmetičkih mjera. Procjena učinka treba uzeti u obzir regresno djelovanje nakon isteka razdoblja. Porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit, porez na nekretnine, te lokalni ili županijski porezi su u međusobnoj korelaciji pa time skupno djeluju na 3 ključne komponente : robno novčani tokovi i razmjena, stopa zaposlenosti, održivost zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Smanjenje stope PDV-a stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna te će se navedeni prijedlog razmatrati kada se za to steknu svi potrebni uvjeti. U vezi prijedloga u pogledu povećanja praga za primjenu povoljnije stope poreza na dobit od 12% s 3 na 5,2 milijuna kuna napominje se da isti nije predmet Zakona o PDV-u. |
| 5 | Krešimir Dugonjić | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, s obzirom da se kroz medije provlači tvrdnja o smanjenju PDV-a na 13 %, predlažem smanjenje PDV-a na 5 % za svježu ribu, meso, povrće i voće te pelene, ali i na med, smatrajući da bi se tako uz nabavni i maloprodajni PDV od 5 % značajno srušila cijena tih proizvoda, nominalno za petinu, odnosno 20 % za potrošača u maloprodajnoj trgovini, ali i ostvarila značajna ušteda ili višak kod proizvođača koji bi prema ekonomskoj logici usmjerili taj novac u daljnju proizvodnju, uložili u radnu snagu, a mnogi vjerovatno i pokrili neke hitne tekuće izdatke ili vratili prijašnje zajmove. Time bi se smanjila nelikvidnost, povećale plaće radnika i povećala ulaganja, npr. u poljoprivredi u nove zasijane hektare, a u marikulturi u nova morska, ali i slatkovodna riblja uzgajališta. Također predlažem PDV od 10 % na igračke za uzrast do 12 godina života, jer prema procjenama tržište igračaka u RH vrijedi oko 500 milijuna kuna godišnje te smanjenjem PDV-a na 10 % država ne bi izgubila značajne prihode, a omogućila bi pravedniji razvoj djeteta do srednjoškolske dobi. Predlažem i PDV od 25 % ili posebni porez na plastične vrećice čime bi se u skladu sa direktivama EU prešlo na biorazgradive, platnene i papirnate vrećice koje ne štete okolišu, a koje bi mogle stvoriti nove industrije i nova radna mjesta u RH kroz penalizaciju plastične ambalaže i poticanje zelenih održivih industrija što je moguće i iz fondova EU. K tome bi se otvorilo veliko tržište EU sa 500 milijuna potrošača sa svakodnevnim navikama i potrebama. Također, predlažem smanjenje PDV-a na 10 % za štedna rasvjetna tijela i uređaje čime bi se u skladu sa EU direktivama potaknula energetska učinkovitost i ušteda te bi prema ekonomskom kotaču ostavila višak novca potrošaču za druge namjene, a istodobno smanjila cijenu tih proizvoda krajnjem potrošaču. U skladu sa najavljenim alokacijama novca poreznih obveznika u zdravstveni sustav, predlažem PDV od 10 % na bicikle koji postaju sigurno i ekološki osviješteno i zdravo prometno sredstvo na našim cestama. Također predlažem zasebni porez ili trošarinu na "slatko", odnosno na grickalice, slatkiše i zašećerena bezalkoholna pića čiji bi se prihodi direktno alocirali zdravstvu zbog tzv. rizičnih navika. Pretpostavljam da bi se mogla odrediti trošarina ili porez ad valorem od maloprodajne cijene tih artikala, a koja bi bila dovoljna za pokrivanje određenih izdataka zdravstva. Predlažem i uvođenje posebnog poreza na oružje čija sredstva bi se mogla alocirati na policiju, a smanjila bi prisutnost oružja u privatnim rukama te samim time opasnost po sigurnost drugih građana. Naravno, bilo bi idealno kada bi se i policija izdvojila iz proračuna kao onomad zdravstvo te da sredstva prikupljaju iz naplaćenih kazni od prekršaja i drugih protuzakonitih radnji, što bi smatram povećalo djelotvornost policijskih službenika te u mnogome pridonijelo sigurnosti građana. S obzirom da se navode određene usluge kao subjekt oporezivanja, predlažem uvođenje PDV-a od 5 % na bankarske usluge. Osim što bi se minimalno oporezivale banke mogao bi se pratiti i tok novca, kao npr. stečenog sumnjivim radnjama. Vezano uz taj problem, smatram da RH mora ući u dogovor jednog dijela zemalja članica EU po kojem se uveo minimalni porez na sve financijske transakcije unutar i iz EU i koliko se sjećam taj namet je iznosio 0,1 % po transakciji, u smislu spriječavanja pranja novca. Kriminal bez obzira na banke nema legitimitet pred očima zakona. Sveukupno gledano, ove mjere bi dale snažan podstrek gospodarstvu i povećale raspoloživi dohodak građana koji bi u ekonomskom krugu ili vrtuljku prenamijenili višak u kućnoj blagajni za novi potrošački ciklus (dakle opet bi platili PDV, trošarine, račune i slično), ulaganje u obrazovanje i vraćanje starijih zaduženja čime bi se opet smanjila nelikvidnost. Smatram da rušenjem troškova za nominalnih 20 %, trgovci ne bi imali drugog izbora nego i srušiti cijene za nominalnih 20 %, jer bi bili penalizirani od potrošača. Uz to i uz sadašnji PDV od 25 % imaju uračunati rabat i trgovačku maržu po 30 % u prosjeku, pa se nadam da je ovo sudjelovanje u raspravi o budućnosti države i društva ostavilo prostora za razmišljanja. Lijep pozdrav! | Nije prihvaćen | U vezi prijedloga da se smanjena stopa PDV-a 5% primjenjuje i na svježu ribu, meso, povrće, voće te pelene i med, napominje se da dodatno smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Naime, budući da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Vezano uz prijedlog za smanjenje stope PDV-a na 10% za igračke za uzrast do 12 godina života, bicikle te štedna rasvjetna tijela i uređaje napominje se da se prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ snižene stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Obzirom da isporuka igračaka, štednih rasvjetnih tijela te bicikala nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Što se tiče prijedloga da se plastične vrećice oporezuju PDV-om po stopi od 25 % ili da se uvede posebni porez napominje se da se isporuka plastičnih vrećica oporezuje PDV-om po stopi 25%. U vezi prijedloga da se bankarske usluge oporezuju PDV-om po stopi od 5% napominje se da su financijske transakcije oslobođene plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 135. stavka 1. točke d) i e) Direktive Vijeća 2006/112/EZ koje su implementirane u Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom. U vezi prijedloga da se uvede posebni porez na grickalice, slatkiše, zašećerena bezalkoholna pića te oružje, napominje se da se bezalkoholna pića koja se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj oporezuju posebnim porezom sukladno Zakonu o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. |
| 6 | Hrvatska poljoprivredna komora | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Hrvatska poljoprivredna komora podržava najavljene promijene vezane uz smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto na dio prehrambenih proizvoda; svježe meso i ribu, voće i povrće. Osim navedenog, tražimo uvođenje smanjenja i za grupu mliječno-fermentativnih proizvoda (u koje spadaju svježi sir i jogurt), konzumna jaja te žive životinje. S obzirom na stanje u mliječnom sektoru i nastavku negativnih trendova - smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, te uvoz mlijeka, ugrožava se opstojnost cijelog sektora stočarstva te prateće industrije. Uvođenjem niže stope PDV-a za navedene grupu proizvoda, s 25 na 13 posto rezultirao bi i smanjenjem sivog tržišta i povećanjem potrošnje, posebice u graničnim dijelovima Republike Hrvatske a uvođenjem ove promijene u konačnici bi dovelo do rasta proizvodnje i povećanja zaposlenosti. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se snižena stope PDV-a 13% primjenjuje na isporuku jaja i živih životinja. S tim u vezi napominje se da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu te se stoga snižena stopa PDV-a 13% predlaže na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. Ne prihvaća se prijedlog da se snižena stopa PDV-a 13% primjenjuje na mliječno-fermentativne proizvode (svježi sir i jogurt). Naime, smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. |
| 7 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, GIU „Croatiastočar“ podržava najavljene radne verzije porezne reforme a vezane na prijedlog smanjenja PDV-a na meso te ostale proizvode kao što su riba, voće i povrće. S obzirom da na tržištu uz svježe proizvode kod nekih vrsta mesa i ribe u značajnoj mjeri egzistira i smrznuto meso, predlažemo da se uz svježe meso primjeni međustopa PDV-a na svježe i smrznuto meso i ribu. Sadašnja stopa PDV-a od 25% na meso među najvećima je od svih članica EU i u nesrazmjeru je sa kupovnom moći domaćeg potrošača koja je za cca 40% manja od prosjeka kupovne moći EU potrošača što ima za posljedicu manju potrošnju mesa u odnosu na prosjek potrošnje EU članica. Ukoliko tijekom predviđene vladine procedure dođe do smanjenja PDV-a u zonu međustope, realno je za očekivati smanjenje potrošačkih cijena pojedinih vrsta i kategorija mesa a samim time trebalo bi doći i do povećanja potrošnje mesa čime bi se stvorili uvjeti za povećanje domaće proizvodnje. S druge strane realno je za očekivati pad prekogranične potrošnje a iz iskustva nekih novo pridošlih članica EU smanjenje PDV-a rezultiralo je i padom udjela sivog tržišta. Primjerice, nakon smanjenja PDV-a na meso u Rumunjskoj sa 20% na 9% analize su pokazale značajno smanjenje pada udjela sivog tržišta. Uz meso predlažemo da se u zonu međustope PDV-a uvrste i konzumna jaja s obzirom na činjenicu da se najveći dio konzumnih jaja u Hrvatskoj proizvodi u integriranoj proizvodnji kroz vlastitu proizvodnju stočne hrane koja je najveći trošak u proizvodnji i gdje je stopa PDV-a na razini međustope. Također valja preispitati neravnotežu u sektoru mliječne industrije gdje mlijeko za preradu ima nisku stopu pretporeza od 5% a dio otkupljenog mlijeka i nije u sustavu PDV-a a ostale grupe mliječnih proizvoda koje čine gotovo 60% prodaje na domaćem tržištu ima stopu PDV-a od 25% što utječe na značajno veće opterećenje mliječne industrije u odnosu na druge industrijske grane gdje postoji ravnoteža u stopi PDV-a. Kod mliječne industrije udio mlijeka kao sirovine, prema agregiranim izvješćima FINA-e, u ukupnim troškovima sirovina i materijala, iznosi visokih 57%. Uostalom, valja kroz narednih niz godina uravnotežiti stope PDV-a kada je hrana u pitanju, inpute u poljoprivredi sa proizvodima prateće industrije kao što je to kod većine EU članica. S poštovanjem, | Djelomično prihvaćen | Obzirom da se najveći udio troškova kućanstva odnosi na hranu predlaže se snižena stopa PDV-a 13% na prehrambene proizvode (meso, ribe, voće i povrće te jaja). Navedeni proizvodi predstavljaju značajne stavke potrošačke košarice te se sniženjem stope PDV-a umanjuje regresivni učinak PDV-a. Obzirom da je cilj sniženja stope PDV-a daljnje rasterećenje gospodarstva što se posebno odnosi na poljoprivredu snižena stopa PDV-a 13% predlaže se i na isporuku živih životinja čime se uz primjenu snižene stope na meso i ribu omogućava primjena snižene stope PDV-a 13% u cijelom proizvodnom lancu od farme do prodavaonice. Ne prihvaća se prijedlog da se snižena stopa PDV-a 13% primjenjuje na smrznuto meso i smrznutu ribu. Naime, smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. |