Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kuća ljudskih prava Zagreb 2.  UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA UZ IZGRADNJU INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRAĆENJE PROVEDBE PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, CILJ 2.4. Promicanje osiguranja prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu Predlaže se izmjena Mjere 2.4.1. u dijelu aktivnosti i Pokazatelja uspješnosti na način da se mijenja točka 1 te dodaje točka 3 koje sada glase: Aktivnosti: 1. Praćenje provedbe Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu 3. Izmjena Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu radi pobošljanja normativnog okvira Pokazatelj uspješnosti: 3. Izmijenjen Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu Objašnjenje: Budući da Zakonom neke odredbe nisu u suglasnosti s Ustavom kao i međunarodnim dokumentima koji su po pravnoj snazi iznad zakona, potrebno je mijenjati definiciju seksulanog nasilja u Domovinskom ratu kao i proširiti katalog radnji seksulanog nasilja jer nisu u skladu s oblicima seksualnog nasilja inkriminiranih u Rimskom statutu, Statutu MKSJ, Ženevskim konvencijama 1949.g. kao i Dopunskim protokolima iz 1977.g., Također, radi poboljšanja normativnog okvira, trebalo bi proširiti opsega prava žrtava seskulanog nasilja, te bi trebalo uvesti mogućnost Ministarstva da propituje mišljenje Povjerenstva ukoliko Povjerenstvo dade negativni nalaz. Nije prihvaćen Dio predloženog već je dijelom planirano u Aktivnosti 1. odnosno planirano je kontinuirano praćenje provedbe Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu te utvrđivanje eventualne potrebe za izmjenom Zakona radi poboljšanja normativnog okvira.
2 Kuća ljudskih prava Zagreb 2.  UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA UZ IZGRADNJU INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRAĆENJE PROVEDBE PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, CILJ 2.2. Uspostava informacijskog sustava koji prati provedbu podrške žrtvama i svjedocima u praksi pravosudnih tijela, policije, ostalih državnih tijela i organizacija civilnog društva s  prikazom svih aktivnosti usmjerenih na zaštitu ili ostvarenje prava žrtava i svjedoka Predlaže se izmjena Mjere 2.2.1. na način da se pod Aktivnosti i Pokazatelji uspješnosti dodaje točka 5. koja glasi: Aktivnosti: 5. Ministarstvo pravosuđa će objedinjivati sve statističke podatke od nadležnih tijela i organizacija o broju žrtava i svjedoka kojima je pružena podrška te vrstama provedenih aktivnosti Pokazatelji uspješnosti: 5. Objavljeni i objedinjeni statistički podaci svih nadležnih tijela i organizacija civilnog društva kojima je pružena podrška s navođenjem brojem i vrstom provedenih aktivnosti Objašnjenje: Budući da su nadležna tijela kao i organizacije civilnog društva dužne prikupljati podatke o broju žrtava kojima je pružena podrška kao i poduzetim mjerama zaštite temeljem pojedinačne procjene, radi lakšeg pregleda praćenja pružene podrške takve podatke je nužno objediniti te ih učiniti dostupnim javnosti. Nije prihvaćen Ministarstvo pravosuđa prikuplja i dostavlja statističke podatake jer je to zadaća Ministarstva pravosuđa prema čl. 28. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela i pripadajućoj Uredbi o preuzimanju Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni okvirne odluke vijeća 2001/220/PUP (NN 13/2018). Objavljivanje objedinjenih podataka nije predviđeno navedenom Mjerom 2.3.1
3 Kuća ljudskih prava Zagreb 1. KOORDINACIJA MEĐURESORNOG DJELOVANJA I STANDARDIZACIJA POSTUPANJA U PRUŽANJU PODRŠKE I ZAŠTITI PRAVA ŽRTAVA I SVJEDOKA, CILJ 1.4. Osiguranje dostupnosti psihosocijalnih usluga Predlaže se izmijeniti Mjeru 1.4.1. na način da se Aktivnosti i Pokazatelji uspješnosti pod točkom 1 izmjene na način da Aktivnosti glase: Aktivnosti 1. Uspostava standardiziranog sustava informiranja o pravima žrtava 2. Uspostava standardizirane prakse informiranja žrtava o službama za podršku i organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku; 3. Uspostava prava i usluga iz sustava socijalne skrbi 4. Uspostava standardizirane prakse o informiranju i upućivanja žrtava i svjedoka o pravima i uslugama iz socijalne skrbi; 5. Uspostava mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece žrtava kaznenih djela 6. Procjena potrebe poduzimanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece žrtava kaznenih djela 7. Poduzimanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djece žrtava kaznenih djela 8. Uspostaviti standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenoj informacijama o pravima iz sustava socijalne skrbi i službama za podršku koja joj stoje na raspolaganju Pokazatelji uspješnosti: 1. Uspostavljena standardizirana praksa informiranja o pravima žrtava 2. Uspostavljena standardizirana prakse o informiranju i upućivanja žrtava i svjedoka o pravima i uslugama iz socijalne skrbi; 3. Uspostavljena standardizirana praksa informiranja žrtava o službama za podršku i organizacijama civilnog društva; 4. Uspostavljena prava i usluge iz sustava socijalne skrbi - broj priznatih prava i usluga 5. Uspostavljene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djece žrtava kaznenih djela - naziv mjera 6. Poduzete mjere za zaštitu prava i dobrobiti djece žrtava kaznenih djela 7. Broja žrtva kojima je pružena pomoć, koja prava iz sustava socijalne skrbi su ostvarena te vrste i broj mjera za zaštitu prava djece žrtava koje su poduzete 8. Izrađen i diseminiran upitnik Objašnjenje: Predlaže se navesti decidnije aktivnosti standardiziranja postupanja djelatnika centara za socijalnu skrb spram žrtava. U tom smislu, predlaže se razdvajanje aktivnosti na način da se navedu mjere standardiziranja postupka informiranja žrtava o njihovim pravima iz sustava socijalne skrbe uz navođenja prava koja iz sustava socijalne skrbi mogu ostvaritit. Budući da su djelatnici CZSS u obvezi žrtve upoznati sa njihovim pravima, predlažu se aktivnosti usmjeriti i na upućivanje žrtava na nadležne službe i organizacije koje se bave podrškom žrtava. Također, predlaže se dodati aktivnost usmjerena na evaluaciju žrtava o način na koji su žrtve informirane o svojim pravima, da li su razumjele svoja prava a sve u cilju izrade analize stanja radi nadogradnje i osnaživanja sustava informiranja žrtava. Štoviše, točka 8. bi bila u korelaciji s mjerom 1.1.2. Praćenja i evaluiranja rezultata funkcioniranja susatava za podršku koja su dužna izrađivati tijela i organizacije koje dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima. Predložena točka 8 predstavlja svojvrsnu povratnu informaciju žrtava na podršku koju su dobile od strane CZSS. Predlaže se izmijeniti Mjera 1.4.4. na način da se pod Aktivnosti u točki 1. i 2. dodaje sadržaj koji glasi: Aktivnosti 1. Ministarstvo unutarnjih poslova će prema potrebi izraditi detaljnije upute za provođenje pojedinačne procjene žrtve temeljem Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve, dok će Policijska akademija kontinuirano provoditi edukacije policijskih službenika o prepoznavanju prava i potreba žrtava za posebnim mjerama zaštite. 2. Ministarstvo pravosuđa će prema potrebi izraditi detaljnije upute za provođenje pojedinačne procjene žrtve temeljem Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve dok će Pravosudna akademija akademija kontinuirano provoditi edukacije policijskih službenika o prepoznavanju prava i potreba žrtava za posebnim mjerama zaštite Pokazatelji uspješnosti: 1. Ministarstvo unutarnjih poslova, prema prethodno procijenjenoj potrebi, izradilo uputu te je Policijska akademija provela edukacije 2. Ministarstvo pravosuđa, prema prethodno procijenjenoj potrebi, izradilo uputu te je Pravosudna akademija provela edukacije Objašnjenje: U praksi su zapaženi slučajevi da nadležna tijela koja izrađuju pojedinačne procjene nerijetko puta ne prepoznaju potrebe žrtava i/ili ne uvažavaju želje žrtava za posebnim mjerama zaštite. U cilju potpune zaštite žrtava od ponovljene viktimizacije i sprječavanja traumatizacije potrebno je da nadležna tijela koja dolaze u kontakt sa žrtvama prepoznaju potrebe žrtve a koje će moći prepoznati kroz adekvatnu edukaciju. Nije prihvaćen Sve predložene aktivnosti za Mjeru 1.4.1. već su obuhvaćene navedenim aktivnostima u Akcijskom planu pod Mjerom 1.1.2. kao i pod Mjerom 1.4.1. Predložene aktivnosti za Mjeru 1.4.4. odnose se na Mjere 5.1.1. i 5.1.2.
4 Kuća ljudskih prava Zagreb 1. KOORDINACIJA MEĐURESORNOG DJELOVANJA I STANDARDIZACIJA POSTUPANJA U PRUŽANJU PODRŠKE I ZAŠTITI PRAVA ŽRTAVA I SVJEDOKA, CILJ 1.2. Širenje sustava podrške žrtvama i svjedocima Predlaže se u Mjeri 1.1.2. pod dijelom Aktivnosti te Pokazatelji uspješnosti dodati točku 4 na način da ista glasi: Aktivnosti: 4. Po potrebi poduzimati adekvatne mjere u cilju poboljšanja sustava za podršku u skladu s izrađenom analizom stanja i podacima prikupljenim temeljem evaluacija. Pokazatelji uspješnosti: 4. Poduzete adekvatne mjere u cilju poboljšanja sustava za podršku Objašnjenje: Predlaže se u mjerama 1.1.2. pod Aktivnosti dodati točka 4 s ciljem poduzimanja svih adekvatnih mjera ukoliko bi se na temelju analize stanja dobili podaci kojim se utvrđuju nepravilnosti u funkcioniranju sustava za podršku ili poteškoće u provođenju takve podrške. U dijelu Pokazatelji uspješnosti, također, se dodaje točka 4 koja je u skladu s predviđenom točkom 4. u dijelu Aktivnosti. Predlaže se u Mjeri 1.2.2. dodati riječ „i općinskim sudovima“ na način da ista mjera sada glasi: „1.2.2. Osnivanje odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim i općinskim sudovima i jačanje kapaciteta postojećih odjela za podršku.” Objašnjenje: Pod aktivnosti u točki 1. Predviđeno je donošenje plana osnivanja odjela za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim i općinskim sudovima.Budući da je među Aktivnostima predviđeno osnivanje odjela za podršku kako na županijskim sudovima tako i na općinskim sudovima, smatra se opravdanim da takva aktivnost bude navedena i u samoj mjeri. Nije prihvaćen Predložena aktivnost u Mjeri 1.1.2. već je razrađena u Mjeri 2.3.1. kroz Aktivnost 3. Vezano uz predložene izmjene za Mjeru 1.2.1. navodimo da se u Nacionalnoj strategiji razvoja sustava podrške u RH za razdoblje od 2018.-2020. već propisani ciljevi i mjere koji se detaljno razrađuju u Akcijskom planu osmišljavanjem i razradom specifičnih aktivnosti ova mjera već je prethodno definirana. Sukladno rezultatima reforme pravosudnog sustava planirano je osnivanje odjela za podršku na preostalim županijskim sudovima kao i na općinskim sudovima onih županija koje nemaju županijske sudove, kao npr. Ličko-senjska županija u kojoj postoji općinski sud. Stoga je sukladno reformi pravosuđa odnosno planu racionalizacije mreže sudova i Aktivnosti 1. predviđeno donošenje plana osnivanja odjela za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim i općinskim sudovima i definiranje broja službenika koje je potrebno zaposliti u novoosnovanim odjelima te broj službenika koje je potrebno zaposliti u postojećim odjelima.
5 Kuća ljudskih prava Zagreb 1. KOORDINACIJA MEĐURESORNOG DJELOVANJA I STANDARDIZACIJA POSTUPANJA U PRUŽANJU PODRŠKE I ZAŠTITI PRAVA ŽRTAVA I SVJEDOKA, CILJ 1.1. Koordinacija i suradnja državnih tijela i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima Predlaže se u Mjeri 1.1.1. pod dijelom Aktivnosti te Pokazatelji uspješnosti dodati točke 2,3 i 4 na način da iste glase: Aktivnosti: 2. Izraditi analizu za potrebe izrade Protokola o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama 3. Izraditi preporuke o potrebi izrade Protokola o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima; 4. Izraditi Protokol o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima Pokazatelji uspješnosti: 2. Izrađena analiza za potrebe izrade Protokola o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima 3.Izrađene preporuke o potrebi izrade Protokola o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima; 4. Izrađen Protokol o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima Objašnjenje: Predlaže se u Mjerama 1.1.1. nadodati točke 2,3 i 4 iz razloga što dosadašnja točka 1. Aktivnosti samo sadrži aktivnost osnivanja radne skupine u cilju izrade Protokola i u skladu s time donošenja preporuka o potrebi izrade Protokola o postupanju za sva tijela koja u svome radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima. Međutim, samim osnivanjem radne skupine ne znači da će se uistinu Protokol i donijeti. Stoga, predlaže se preciziranje aktivnosti na način da se pod aktivnostima decidno navede obveza izrade analize i preporuke o potrebi izrade Protokola s ciljem njegova faktičnog donošenja. Nastavno na iznijeto, u dijelu Pokazetlji uspješnosti, također se dodaju točke 2,3, i 4 koje su u skladu s predviđenim aktivnostima. Nije prihvaćen Radi postojanja protokola za pojedina područja koji propisuju postupanja nadležnih tijela zbog složenost problematike odlučeno je da će se osnivati radna skupina koja će razmotriti postojeće protokole te uzimajući ih u obzir analizirati potrebu svrhovitosti izrade općeg Protokola o postupanju za sva tijela koja u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima. Na temelju preporuke radne skupine, koja se ne može unaprijed pretpostaviti, planirat će se daljnje aktivnosti.
6 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću 2.  UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA UZ IZGRADNJU INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRAĆENJE PROVEDBE PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, CILJ 2.4. Promicanje osiguranja prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu Dodati kao aktivnost - informiranje o pravima žrtava seksualnog nasilja kroz javne tribine i šire dostpne komunikacijske kanale jer dosadašnja iskustva pokazuju da još uvijek znantan broj žrtava i nezna za postojanje zakona i prava propisana zakonom. Ujedno zahtjev - obrazac učiniti dostupnijim jer je za sada dostupan samo on-line te zakonski omogućiti besplatno pravno savjetovanje i pomoć prilikom popunjavanja zahtjeva jer se uglavnom radi o osobama starije životne dobi. Kao aktivnost vezanu uz zakonodavstvo uključiti i potpisivanje međudržavnog sporazuma za žrtve van EU, osobito s Bosnom i Hercegovinom kao područjem počinjenja zločina za žrtve koje danas žive u RH i čiji su državljani. Nije prihvaćen Ističemo da je dio predloženih aktivnosti već sadržan u predloženim aktivnostima Akcijskog plana. Temeljem već planirane Aktivnosti 2. Razvijanje daljnje suradnje s organizacijama civilnog društva koja promiču prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu radi razmjene iskustava i informiranja o potrebama žrtava upravo se i daje prostor za dodatne oblike informiranja o pravima žrtva seksualnog nasilja. Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu (Narodne novine, broj 64/2015) stupio je na snagu 18. lipnja 2015. godine te je objavljen u službenom glasilu RH i kao takav javno je dostupan svim zainteresiranim. Obrazac za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja dostupan je on-line na stranicama Ministarstva hrvatskih branitelja i Središnjeg državnog portala, a sve sukladno članku 28. st. 2. citiranog Zakona. Odredbom članka 18. st. 1. i st. 2. Zakona propisano je pravo na pravnu pomoć za ostvarivanje prava iz Zakona koja obuhvaća davanje općih pravnih informacija, davanje pravnih savjeta i sastavljanje podnesaka te od koga se sve pravna pomoć može dobiti. Temeljem već planirane Aktivnosti 1. predviđeno je kontinuirano praćenje provedbe Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu te utvrđivanje eventualne potrebe za izmjenom Zakona radi poboljšanja normativnog okvira Također, nije planirano potpisivanje bilo kakvog međudržavnog sporazuma koji bi se odnosio na žrtve seksualnog nasilja počinjenog izvan jurisdikcije propisane člankom 1. važećeg Zakona.
7 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću 2.  UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA UZ IZGRADNJU INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRAĆENJE PROVEDBE PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, CILJ 2.2. Uspostava informacijskog sustava koji prati provedbu podrške žrtvama i svjedocima u praksi pravosudnih tijela, policije, ostalih državnih tijela i organizacija civilnog društva s  prikazom svih aktivnosti usmjerenih na zaštitu ili ostvarenje prava žrtava i svjedoka Uspostava informacijskog sustava - kao nositelje uvrstiti i DORH te njihovu bazu podataka ratnih zločina Nije prihvaćen S obzirom da se komentar odnosi na mjeru koja se tiče definiranja aktivnosti vezanih uz prikupljanje i praćenje podataka o broju žrtava i svjedoka kojima je pružena podrška, sugestija da se u tu mjeru uvrsti i aktivnost vezano za bazu podataka ratnih zločina nije kompatibilna sa svrhom mjere iz dva razloga: 1.Mjera se odnosi na prikupljanje i praćenje podataka o broju žrtava i svjedoka kojima je pružena podrška dok baza ratnih zločina nije koncipirana na način da se u njoj evidentiraju podaci o broju žrtava i svjedoka kojima je pružena podrška. 2.Mjera se odnosi na žrtve i svjedoke svih kaznenih djela. Ujedno, baza ratnih zločina sadrži klasificirane podatke koji su povjerljivi jer sadrže predmete koji se nalaze u fazi izvida, a izvidi su prema Zakonu o kaznenom postupku i prema Zakonu o državnom odvjetništvu tajni, te sadrži predmete koji se nalaze u fazi istrage, a istraga je prema navedenim zakonima nejavna. Podaci iz navedene baze nisu upotrebljivi za statističku obradu niti u svrhu prikupljanja podataka sukladno čl. 28. Direktive 2012/29/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, u skladu s kojim su aktivnosti u ovoj mjeri i osmišljene (uključujući i upitnik za države članice koji je izrađen od strane Europske komisije sukladno čl. 28 navedene Direktive)
8 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću 5. IZOBRAZBA STRUČNJAKA KOJI DOLAZE U KONTAKT SA ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, CILJ 5.1. Razvoj i provođenje programa osposobljavanja i izobrazbe stručnjaka koji se u svom radu susreću sa svjedocima i žrtvama Izobrazba stručnjaka iz OCD nije uvrštena u aktivnosti, iz čega zaključujemo da je prepuštena samim OCD i njihovim kapacitetima. Akcijski paln treba sadržavati obvezu i državnih institucija za uključivanje predstavnika OCD. Ovakava podjela stručnjaka po sektorima ne pridonosi međusektorskoj suradnji. Predlažemo da se kao sunositelj uvrsti i Hrvatska odvjetnička komora - HOK Nije prihvaćen Izobrazba stručnjaka iz OCD-a već je obuhvaćena kroz aktivnosti iz mjere 3.2.1. Na prijedlog da se kao sunositelj uvrsti i Hrvatska odvjetnička komora - HOK, navodimo da je Hrvatska odvjetnička komora već uvrštena kao nositelj aktivnosti u Mjeri 5.1.1 i Mjeri 5.1.2.
9 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću 6.  SENZIBILIZACIJA I INFORMIRANJE JAVNOSTI, CILJ 6.1. Podizanje javne svijesti o postojanju i dostupnosti sustava za podršku žrtvama i svjedocima kao i pravima žrtava Osiguranje dostupnosti informacija - kao sunositelja uključiti HRT, koja shodno Zakonu je dužna promicati nacionalne interese i zaštitu ljudskih prava, jer prema dosadašnjim iskustvima informacije na web stranicama su dostupne samo užem broju zainteresiranih korisnika Nije prihvaćen Informacije objavljene na web stranicama Ministarstva pravosuđa dostupne su svima, pod jednakim uvjetima, pa tako i Hrvatskoj radioteleviziji (dalje u tekstu: HRT). Naime, na HRT se primjenjuju odredbe Zakona o elektroničkim medijima, osim ako Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji nije drugačije određeno. Na temelju Zakona o elektroničkim medijima jamči se sloboda izražavanja i puna programska sloboda elektroničkih medija te pružatelj medijskih usluga samostalno oblikuje programsku osnovu medija i snosi odgovornost za objavljivanje programa. Članak 9. Zakona o elektroničkim medijima propisuje kako je djelatnost objavljivanja audiovizualnog i radijskog programa od interesa za Republiku Hrvatsku kada se programi odnose, između ostalih, na ostvarivanje prava na javno informiranje i na obaviještenost svih građana Republike Hrvatske, pripadnika hrvatskih nacionalnih manjina i zajednica u inozemstvu, te ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, kao i na ostvarivanje ljudskih prava i političkih prava građana te unapređivanje pravne i socijalne države te civilnog društva, a članak 10. stavak 1. navedenog Zakona propisuje kako se pojedina pitanja mogu u skladu s odredbama tog Zakona urediti koregulacijom ili samoregulacijom radi ujednačavanja njihove primjene u praksi te da navedeno uređenje mora biti općenito prihvaćeno od glavnih interesnih skupina u Republici Hrvatskoj, odobreno od strane Vijeća za elektroničke medije i osiguravati učinkovitu provedbu utvrđenih odredbi. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u Glavi II. popisuje programska načela, a u Glavi III. definiciju sadržaja i funkcije javnih servisa. Člankom 13. Zakona programske obveze HRT-a iz glave III. Zakona te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje utvrđuju se Ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske, a prijedlog Ugovora HRT je dužan dostaviti Vladi Republike Hrvatske najkasnije 6 mjeseci prije isteka važenja Ugovora kojim se utvrđuju programske obveze HRT-a i iznos sredstava za njihovo financiranje. Na pregovore o sadržaju i sklapanju Ugovora primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi.
10 Kuća ljudskih prava Zagreb 1. KOORDINACIJA MEĐURESORNOG DJELOVANJA I STANDARDIZACIJA POSTUPANJA U PRUŽANJU PODRŠKE I ZAŠTITI PRAVA ŽRTAVA I SVJEDOKA, CILJ 1.3. Standardizirano, pravovremeno i sustavno pružanje informacija o pravima Predlaže se u mjeri 1.3.1. izmijeniti točku 2. te dodati točku 4 pod Aktivnosti i Pokazatelji uspješnosti na način da ista sada glasi: Aktivnosti: 2. Uspostaviti standardiziranu praksu informiranja žrtava o službama za podršku te organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima 4. Uspostaviti standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenim informacijama o pravima žrtava i službama za podršku koje im stoje na raspolaganju Pokazatelji uspješnosti: 2. Uspostavljena standardizirana praksa informiranja žrtava o službama za podršku te organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima 4. Izrađen standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenim informacijama o pravima žrtava i službama za podršku koje im stoje na raspolaganju Objašnjenje Predlaže se dodati u točku 2. uz standardiziranu praksu informiranja žrtava o službama za podršku nadodati i informiranje o organizacijama civilnog društva kojima se žrtve mogu obratiti za pomoć, a koje se bave podrškom žrtvama i svjedocima. U prilog tome ističe se u prijedlogu Nacionalne strategije i obveza mapiranja organizacija civilnog društva koje će se baviti podrškama žrtvama i svjedocima. Također, predlaže se dodati točka 4.kako bi se mogli pratiti i evaluirati rezultati na koji način su žrtve informirane, da li su razumjele svoja prava a sve u cilju izrade analize stanja radi nadogradnje i osnaživanja sustava informiranja žrtava. Štoviše, točka 4. u korelaciji je s mjerom 1.1.2. Praćenja i evaluiranja rezultata funkcioniranja susatava za podršku koja su dužna izrađivati tijela i organizacije koje dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima. Predložena točka 4 predstavlja svojevrsnu povratnu informaciju žrtava na podršku koju su dobile. Predlaže se u mjeri 1.3.2. dodati točku 2 i 3 pod Aktivnosti i Pokazatelji uspješnosti na način da iste glase: Aktivnosti: 2. Uspostaviti standardiziranu praksu informiranja žrtava o službama za podršku i organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima 3.Uspostaviti standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenim informacijama o pravima žrtava i službama za podršku koje im stoje na raspolaganju Pokazatelji uspješnosti: 2. Uspostavljena standardizirana praksa informiranja žrtava o službama za podršku te organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima 3. Izrađen standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenim informacijama o pravima žrtava i službama za podršku koje im stoje na raspolaganju Objašnjenje: Predlaže se dodati uz točku 1. i obvezu državnih odvjetništva da žrtve i svjedoke upućuju na službe i organizacije koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima. Kako su državna odvjetništva u obvezi žrtve upoznati o njihovim pravima, logičan slijed je da ih se dodatno uputi na tijela i organizacije koje pružaju žrtvama dodatnu podršku. Također, predlaže se dodati točka 3. kako bi se mogli pratiti i evaluirati rezultati na koji način su žrtve informirane, da li su razumjele svoja prava a sve u cilju izrade analize stanja radi nadogradnje i osnaživanja sustava informiranja žrtava. Štoviše, točkom 3. nadopunila bi se Mjera 1.1.2. Praćenja i evaluiranja rezultata funkcioniranja sustava za podršku koja su dužna izrađivati tijela i organizacije koje dolaze u kontakt sa žrtvama i svjedocima. Predložena točka 3 predstavlja svojevrsnu povratnu informaciju žrtava na podršku koju su dobile od strane državnog odvjetništva. Djelomično prihvaćen Aktivnost 2. će se dopuniti na način da glasi: „Uspostaviti standardiziranu praksu informiranja žrtava o službama za podršku i organizacijama civilnog društva„ U preostalom dijelu komentar se odbija jer je praćenje i evaluacija funkcioniranja sustava u cjelini i po pojedinim područjima obuhvaćeno mjerom 1.1.2. i kroz Aktivnost 1. Izraditi upitnik za evaluaciju sustava za podršku u skladu s nadležnošću pojedinih tijela i organizacija, će se provesti evaluacija sustava što može uključivati i standardizirani evaluacijski obrazac za žrtve o dobivenim informacijama o pravima žrtava i službama za podršku koje im stoje na raspolaganju. Prijedlog za Mjeru 1.3.2. se odbija jer je način postupanja državnog odvjetništva prema žrtvama uključujući i njihovo informiranje o pravima propisan Zakonom o kaznenom postupku.
11 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE RAZVOJA SUSTAVA PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2020. GODINE Poštovani/e, sukladno Vašem pozivu na javno savjetovanje o predmetnom Akcijskom planu, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), dostavlja Vam svoje mišljenje. Pravobraniteljica prvenstveno skreće pozornost kako bi u Nacrtu prijedloga Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine (dalje u tekstu: Nacrt) trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Nacrtu prijedloga Akcijskog plana korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno je u skladu s odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN, broj 82/08, 69/17) koja glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Mjera 1.2.2. iz Nacrta glasi: „Osnivanje odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima i jačanje kapaciteta postojećih odjela za podršku.“ Uz sve navedeno, predlaže se da se mjera 1.2.2. koja govori o budućem osnivanju odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima proširi te da uključi osnivanje odjela za podršku pri svim policijskim upravama i županijskim državnim odvjetništvima, kao i na svim općinskim sudovima. Nije potrebno posebno isticati ni dokazivati da su još uvijek u nezavidnom položaja žene žrtve nasilja u obitelji u kaznenom postupku (kada se počiniteljima obiteljskog nasilja sudi na općinskim sudovima) pa bi osnivanje odjela za podršku žrtvama obiteljskog nasilja na sudovima, policijskim upravama i županijskim državnim odvjetništvima kojima se vode postupci zbog nasilja u obitelji, položaj žena kao žrtava obiteljskog nasilja poboljšao. Naime, u točkama 17. i 18. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela kao specifične kategorije žrtava i ranjivih skupina izdvajaju se žrtve obiteljskog nasilja. Točka 17. navedene Direktive glasi: Nasilje usmjereno protiv osobe zbog njezinog spola, spolnog identiteta ili spolnog izražavanja ili koje nerazmjerno više pogađa osobe određenog spola smatra se rodno uvjetovanim nasiljem. Ono može imati za posljedicu tjelesnu, spolnu, emocionalnu ili psihičku štetu ili ekonomski gubitak za žrtvu. Rodno uvjetovano nasilje smatra se oblikom diskriminacije i povredom temeljnih sloboda žrtve te uključuje nasilje u bliskim odnosima, spolno nasilje (uključujući silovanje, spolno zlostavljanje i uznemiravanje), trgovanje ljudima, ropstvo te različite oblike štetnih postupanja, poput prisilnih brakova, sakaćenja ženskih spolnih organa i takozvanih „zločina iz časti”. Žene koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihova djeca često trebaju posebnu potporu i zaštitu zbog velikog rizika sekundarne i ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde povezanih s takvim nasiljem. Točka 18. navedene Direktive glasi: Kada se nasilje dogodi u bliskom odnosu, nasilje provodi osoba koja je trenutačni ili bivši bračni drug ili partner ili drugi član obitelji žrtve, bez obzira na to dijeli li počinitelj ili je dijelio isto kućanstvo sa žrtvom. Takvo nasilje moglo bi obuhvaćati tjelesno, spolno, psihičko ili ekonomsko nasilje i moglo bi imati za posljedicu tjelesnu, umnu ili emocionalnu štetu ili ekonomski gubitak. Nasilje u bliskim odnosima ozbiljan je i često skriven društveni problem koji bi mogao uzrokovati sustavnu psihičku i fizičku traumu s teškim posljedicama jer je počinitelj osoba u koju bi žrtva trebala moći imati povje¬renje. Žrtve nasilja u bliskim odnosima mogu stoga imati potrebu za posebnim zaštitnim mjerama. Žene su ovom vrstom nasilja pogođene nerazmjerno više, a situacija može biti još gora ako je žena o počinitelju ovisna ekonomski, društveno ili u pogledu svojeg prava na boravak. Kao aktivnosti navedene mjere propisano je: „1. Donijeti plan osnivanja odjela za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim i općinskim sudovima i definirati broj službenika koje je potrebno zaposliti u novoosnovanim odjelima te broj službenika koje je potrebno zaposliti u postojećim odjelima 2. Izmijeniti ili dopuniti pravilnike o unutarnjem redu sudova i osnovati odjele za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima 3. Objaviti natječaje za zapošljavanje novih službenika i provesti selekcijske postupke za prijam novih službenika 4. Osigurati prostore na sudovima za čekaonice i urede i potrebnu informatičku opremu 5. Organizirati i provesti edukacije za nove službenike odjela za podršku.“ Vezano uz aktivnost pod toč.1. (definirati broj službenika koje je potrebno zaposliti u novoosnovanim odjelima te broj službenika koje je potrebno zaposliti u postojećim odjelima) i toč.3. (zapošljavanje novih službenika/ica), Pravobraniteljica skreće pozornost na odredbe čl. 9. – čl. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova koji propisuju obvezu postizanja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na svim razinama tijela državne uprave, stručnih službi i ureda Vlade. U kontekstu navedene obveze, Pravobraniteljica je prilikom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, preporučila da se razmotri mogućnost uključivanja u navedeni Zakon odredbe kojima bi nedvosmisleno propisala postojeća obaveza uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na svim razinama, uvažavaju postojeću obvezu uravnoteženosti među spolovima izraženu kroz minimalni udio od 40% podzastupljenog spola u ukupnom broju osoba unutar određene razine ili kategorije. Osim navedenog kod mjere 1.2.2. uz aktivnost pod br.5. edukacije za nove službenike/ice odjela za podršku trebale bi imati poseban osvrt i naglasak na problematiku zločina iz mržnje, posebice temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta. Mjera 1.4.6. iz Nacrta glasi: „Osnaživanje rada Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.“ Kao aktivnosti navedene mjere propisano: „1. Razmotriti potrebu o revidiranju tijela čiji su predstavnici članovi Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama kao i imenovati predsjednika i zamjenika predsjednika. 2. Revidirati popis članova županijskih timova za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i imenovati koordinatore županijskih timova. 3. Izraditi uputu o postupanju za županijske timove.“ Uz predviđene aktivnosti treba razmotriti i propisati mogućnost uvođenja isplate određenih novčanih naknada za rad članovima/icama Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, kao i članovima/icama županijskih timova za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Naime sporazumom potpisanim 29. studenoga 2010. godine između ministarstava nadležnih za unutarnje poslove, pravosuđe, obitelji, zdravstvo, socijalnu politiku, obrazovanje te upravu predviđeno je uspostaviti međuresorne timove na nacionalnoj i lokalnim razinama koji će koordinirano kroz sustav timskog djelovanja pratiti i nadzirati slučajeve nasilja u obitelji i kaznenih djela na štetu djece te unaprijediti sustav rada svih državnih tijela u suradnji s organizacijama civilnog društva kroz uspostavu i provedbu zajedničke edukacije. Zadaća timova je koordinirano, kroz sustav timskog djelovanja, praćenje i nadziranje rada svih nadležnih tijela koja postupaju u slučajevima nasilja u obitelji, kaznenih djela na štetu djece i nasilja nad ženama, s ciljem unaprjeđenja njihove međusobne suradnje, a s krajnjom svrhom prevencije i kvalitetne zaštite žrtava. Članovi/ice Nacionalnog tima su predstavnici/ice ministarstava potpisnika Sporazuma koji/e se u djelokrugu svoga rada bave nasiljem u obitelji i nasiljem nad ženama. Stoga im rad u Nacionalnom timu svakako na određeni način predstavlja dodatni angažman koji bi, shodno tome, trebalo dodatno i vrednovati, te na taj način dodatno motivirati i poticati njihov rad. U području djelovanja 2. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA UZ IZGRADNJU INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRAĆENJE PROVEDBE PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA predlažem dodati novi cilj 2.5. Promicanje osiguranja prava žrtava obiteljskog nasilja Dodati mjeru 2.5.1. Predlaganje unaprjeđenja sustava podrške žrtvama obiteljskog nasilja. Nositelji: Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo unutarnjih poslova Aktivnosti: 1. U zgradama sudova i policijskim postajama postepeno uvoditi pogodnosti za žrtve obiteljskog nasilja odvojenim ulazima i čekaonicama za žrtve. 2. Planirati kaznene i prekršajne postupke da se izbjegnu kontakti između žrtava i članova njihovih obitelji i počinitelja, pozivanjem žrtava i počinitelja na raspravu u različita vremena. 3. Ograničavanje broja nepotrebnih interakcija žrtava koje ona ima s nadležnim tijelima putem videosnimanja, saslušanja i omogućavanjem njihovog korištenja u sudskom postupku. Naime, točka 53. Direktive 2012/29/EU odnosi se na mjere zaštite žrtava od viktimizacije i odmazde i glasi: Rizik sekundarne i ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde od strane počinitelja ili zbog sudjelovanja u kaznenom postupku trebalo ograničiti provođenjem postupka na usklađeni način i uz poštovanje, omogućujući žrtvama uspostavu povjerenja u tijela. Interakcija s nadležnim tijelima trebala bi biti što je moguće lakša, uz istodobno ograničavanje broja nepotrebnih interakcija žrtve koje ona ima s nadležnim tijelima putem, na primjer, videosnimanja saslušanja i omogućavanjem njihovog korištenja u sudskom postupku. Djelatnicima bi trebalo omogućiti što širi raspon mjera radi sprečavanja nelagode za žrtvu tijekom sudskog postupka posebice uslijed vizualnog kontakta žrtve s počiniteljem, njegovom obitelji, osobama iz okruženja počinitelja ili publikom. U tu svrhu države članice trebalo bi potaknuti na uvođenje, posebno u odnosu na zgrade sudova i policijskih postaja, ostvarivih i praktičnih mjera kojima se omogućuje da u objekte budu uključene pogodnosti poput odvojenih ulaza i čekaonica za žrtve. Osim toga, države članice bi trebale, koliko god je to moguće, planirati kazneni postupak tako da se izbjegnu kontakti između žrtava i članova njihovih obitelji i počinitelja, na primjer pozivanjem žrtava i počinitelja na raspravu u različita vremena. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog Pravobraniteljice da se u Nacrt Akcijskog plana uvrsti odredba čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) koja glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod“. Odbija se prijedlog na mjeru 1.2.2. jer je tijekom izrade Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine donesena odluka da će se sustav podrške žrtvama i svjedocima bazirati na radu odjela za podršku žrtvama i svjedocima i stoga je u navedenoj Nacionalnoj strategiji osmišljena mjera 1.2.2. Osnivanje odjela za podršku žrtvama i svjedocima na svim županijskim sudovima i jačanje kapaciteta postojećih odjela za podršku, sukladno kojoj su i razrađene aktivnosti u Akcijskom planu. Preporuka Pravobraniteljice na aktivnost pod točkom 1. primljena je na znanje uz obrazloženje da se na javne natječaje za zapošljavanje u državnim tijelima sukladno pozitivnim propisima mogu prijaviti osobe oba spola pod jednakim uvjetima, osim ako se radi o posebnim propisima na temelju kojih kandidati za zapošljavanje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju. Preporuka Pravobraniteljice na Mjeru 1.2.2. uz aktivnost 5. primljena je na znanje uz obrazloženje da Akcijski plan kao dokument propisuje u Mjeri 1.2.2. aktivnost 5. Organizirati i provesti edukacije za nove službenike/ice odjela za podršku te u Mjeri 5.1.1. Razvoj i provođenje programa osposobljavanja i izobrazbe stručnjaka koji se u svom radu susreću sa svjedocima i žrtvama, aktivnost 7. Ministarstvo pravosuđa će utvrditi sadržaj izobrazbe i izraditi program izobrazbe za službenike odjela za podršku i volontere, izraditi materijale za provođenje programa izobrazbe i odabrati provoditelje izobrazbe i Mjeri 5.1.2. Provođenje sustavne i stručne izobrazbe za dužnosnike i službenike državnih tijela, odvjetnike i predstavnike javnih ustanova i organizacija civilnog društva o pravima žrtava, procjeni potreba, pružanju podrške žrtvama i svjedocima, te međunarodnoj/prekograničnoj suradnji, aktivnost 7. Ministarstvo pravosuđa će sukladno godišnjim planovima provesti izobrazbu i superviziju službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima iz čega proizlazi da će se sukladno potrebi provoditi tematske edukacije na različite teme. Preporuka Pravobraniteljice kod Mjere 1.4.6. primljena je na znanje uz obrazloženje: Dana 23. studenog 2018. godine u Vladi RH potpisan je Sporazum o suradnji u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sa ciljem uspostave novog Nacionalnog tima i novih županijskih timova za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Svrha sporazuma je osiguravanje zajedničke i koordinirane suradnje radi sveobuhvatne zaštite žrtava nasilja i unaprjeđenje rada nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva kroz provedbu zajedničkih programa izobrazbe Sporazum su u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića potpisali potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, koja će biti predsjednica Nacionalnog tima. Prijedlog Pravobraniteljice na cilj 2.5. odbija se uz obrazloženje da su Nacionalnom strategijom razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine već propisani i zadani ciljevi i mjere stoga se u Akcijski plan se ne mogu dodavati mjere koje nisu predviđene Nacionalnom strategijom. U Akcijskom planu su već osmišljene i razrađene specifične aktivnosti kojima se preciznije definiraju pojedine mjere, načini njihova ostvarenja, rokovi izvršenja i procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu. Nacionalna strategija i pripadajući Akcijski plan odnose se na žrtve i svjedoke svih kaznenih djela ne ističući posebno niti jednu kategoriju. Navedeni prijedlog odnosi se na tematsko područje koje je već obuhvaćeno Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji 2017.-2022.
12 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE RAZVOJA SUSTAVA PODRŠKE ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2020. GODINE Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja upućivanje Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018.-2020. godine u proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Podržavamo predložene mjere uključene u Akcijski plan te navodimo naše prijedloge kojima bi se provedba Nacionalne strategije mogla dodatno unaprijediti. Prijedlozi za svaku mjeru su istaknuti kao komentar na pojedini članak. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem interesu, podršci i dostavljenim komentarima.