Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Lejla Šehić-Relić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Hrvatski centar za razvoj volonterstva: U domeni C. solidarnost se izjednačava sa pojmom pomaganja i humanitarnog djelovanja , nedostaje širi pojam društvene solidarnosti, pojam uzajamnosti i kontekst općeg dobra kao i zalaganje za prava drugog. Npr. kako to u širem smislu donosi novi program EU za mlade, koncept Europskih snaga solidarnosti i vrijednosti koje zagovara. C:4..2 - društveno korisni rad svodi se na humanitarne akcije što nije u skladu sa horizontalnim karakterom volontranja koji se može i treba organizirati u različitim aktivnostima od općeg dobra ( neprofitnog), a koje mogu imati socijalni, preventivni, mirovni, ekološki, zdravstveni, kulturni, sportski karakter isl. C.5.2. Zakon ne poznaje teremin udruge volontera . Prema Zakonu o volontersvu volontere mogu uključivati Udruge, Zaklade, Ustanove, tijela državne uprave i lokalne samouprave, sindikate, vjerske zajednice ( skupno-neprofitne organizacije ) koje se nazivaju Organizatori volontiranja. Organizatori volontiranja u pluralističkom pristupu trebaju imati jednak status u procesima odgoja za volontiranje (koji je definiran Zakonom) , a to znači da bi svi pod jedanim uvjetima (a na temeljima standarda kvalitete provedbe volonterskih programa) trebali moći ostvariti suradnju sa školama. Važno je napomenuti da se u velikom broji škola u RH provode usjpešni volonterski programi, postavljaju volonterski klubovi u suradnji sa različitim OCD-ima. Smisao modernog koncepta volontiranja , a koji je općeprihvaćen na globalnoj i europskoj razini utemeljen je na osobnoj motivaciji i odabiru područja društvenog razvoja u kojem pojedinac dobrovoljno odabire biti aktivan. Škola u tom smislu mora nuditi široku spozanaju i edukaciju o pojmu i značaju volontiranja, o različitosti mogućnosti za volontiranje u zajednici i surađvati sa širokom mrežom neprofitnih organizacija. Napominjemo kako je, kada je riječ o volontiranju važno pogledati State of the world's volunteerism report 2018- UN, Europske politike koje govore o volontiranju, posebno u području mladih, kako se volontiranje ne bi povezivalo isključivo uz humanitarno djelovanje kada su potencijali volontiranja od velike važnosti i za ostala područja društvenog razvoja. Osim navedenog nedostaje transnacionalna dimenzija volontiranja i informiranja o mogućnostima međunarodnog volontiranja kroz Europske snage solidarnosti i druge međunarodne programe. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja. Prihvaćen je prijedlog vezan uz Zakon o volonterstvu.
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi Opći komentar na vrednovanje: predloženi sustav vrednovanja je kompleksan i nedovoljno strukturiran, te izražavamo zabrinutost za učinkovitost rada nastavnika i ostvarivanje ishoda. Predlažemo da se dodatno strukturira i standardizira praćenje i vrednovanje, te uključi relevantne institucije i stručnjake koji mogu izraditi takve standarde i olakšati nastavnicima proces praćenja i vrednovanja. Predlažemo dopunu: Odgojno-obrazovna očekivanja postavljena za svaku domenu Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nastavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, akcije i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života). “Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje”. - pojasniti na koji način i tko provodi vanjsko vrednovanje. “U eksperimentalnom provođenju Cjelov i te kurikularne reforme vrednovanje će biti prepušteno autonomiji škola.” - zamjeniti pojam “Cjelovite kurikularne reforme” s “Škola za život”. Također, nije jasno kako će se moći izraditi standard nakon eksperimentalne provedbe ako ne postoji standardizirano praćenje i vrednovanje u trajanju eksperimentalne provedbe. “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje humanitarnih akcija i volontiranje.” - predlažemo nadopunu: “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje akcija i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života i volontiranje.) Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
3 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Opći komentar na “Učenje i poučavanje međupredmetne teme” je izuzetno dobro razrađen i sadrži ključne sastavnice potrebne za razvoj građanske kompetencije učenika. Predlažemo dopune: “Poučavanjem vođenim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim učenjem aktivnost učitelja se smanjuje, ali se povećava u pripremanju neposrednih aktivnosti, te se njegova uloga mijenja - naglasak je na vođenju učenika kroz participativne aktivnosti i olakšavanje u usmjeravanje procesa učenja kroz strukturirane i sudioničke metode i oblike rada. “Društveno korisnim aktivnostima, doprinosi se rješavanju konkretnih društvenih problema i zadovoljavanju potreba u zajednici.” Uloga učitelja “Učitelji u Građanskom odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje područja, uočavaju važnost konteksta društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih događaja u lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj zajednici, koriste različite metode poučavanja i učenja u školi i izvan nje te se koriste učinkovitim oblicima rada u nastavnom procesu.” Okruženje Predlažemo dopunu: “Također, iskustveno učenje se može ostvariti i korištenjem metoda iskustvenog učenja u razredu”. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju.
4 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A1.1. iz navedenih preporuka za ostvarivanje očekivanja, nije jasno na koji način se dolazi do cilja "ponaša se u skladu s dječjim pravima u svakodnevnom životu". U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A1.2. umjesto „surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (..) “ predlažemo: „surađivati s organizacijama koje djeluju u području promicanja i zaštite dječjih prava.“ Smatramo kako je nepotrebno isticati pojedinačne udruge. Kod istog očekivanja nejasno je kako će se kroz navedene aktivnosti potaknuti stav "zalaže se za interkuluturalnost". U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.2. Predlažemo proširiti opis znanja na "Opisuje važnost međusobnog pomaganja, podrške i zalaganja za druge", radi boljeg razumijevanja pojma solidarnosti i poučavanja solidarnosti, jer solidarnost, osim pomaganja, obuhvaća i podršku i zalaganje za druge. U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.3. nije jasna korelacija s međupredmetnom temom Poduzetništvo. U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.4. zbog olakšavanja pripreme nastavnika, potrebno je pojasniti što se podrazumijeva pod demokratizacijom škole i na koji način joj učenik može doprinijeti. Također, demokratizaciju škole potrebno je dodati među ključne sadržaje u ovom ciklusu. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.1. u znanjima nije navedeno da učenici razumiju što je diskriminacija i osnove diskriminacije, dok se isto navodi među preporukama za ostvarenje ishoda. S obzirom da je diskriminacija vrlo kompleksna tema, predlažemo stavljanje diskriminacije kao posebno odgojno-obrazovno očekivanje ili ovdje proširiti znanja, vještine i stavove vezano za diskiminaciju te je postaviti u jasnu vezu s ljudskim pravima. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.2 u preporukama za ostvarivanje istaknute su dvije organizacije (Crveni križ i Naša djeca), međutim nije jasno po kojim kriterijima. Umjesto toga predlažemo: „uključiti se u aktivnosti i povezati se s organizacijama civilnog društva i građanskim incijativama koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava“. Također, nedostaje korelacija s Osobnim i društvenim razvojem. Kada je riječ o Ključnim sadržajima u 2. ciklusu, nije jasno gdje je u prijedlogu zastupljen rad na stereotipima i predrasudama u odnosu na istaknuta znanja, vještine i stavove. U 2. obrazovnom ciklusu, Domeni B mnogo je ključnih sadržaja, ishodi su ambiciozni, te za postizanje ovih znanja, vještina i stavova potrebno je planirati i adekvatnu satnicu. Za postizanje navedenog ključna je zajednička priprema razrednika i predmetnih nastavnika, odnosno zajedničko planiranje nastave, što se u praksi pokazalo kao poteškoća. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje goo B.2.2. nije jasno zašto su pod znanjima navedene samo lokalne vlasti, a ne i državne institucije, nastavno na aktivnost 2.1 i preporučene sadržaje navedene ispod. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.1. „Sudjeluje u aktivnostima škole“ smatramo preopćenitom formulacijom, jer može uključivati i aktivnosti koje nisu povezane s GOO ili civilnim društvom, stoga predlažemo, uzimajući u obzir sadržaj raspisanih kompetencija koje učenik razvija i stječe u ovoj domeni, da se očekivanje preoblikuje u: „Sudjeluje u unaprijeđenju života i rada škole“. U skladu s tim, stavov se mijenja u „Smatra važnim osobni doprinos unaprijeđenju života i rada škole“. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.2. smatramo ključnim uspostaviti razliku između solidarnosti i humanitarnog rada/pristupa. Obzirom su ta dva pojma prilično različita, pogotovo u dosegu i efektu (promjeni koju čine), predlažemo da se jasno naznači u ovoj razradi te kroz aktivnosti učenicima objasni razlika između pomoći te podrške i zalaganja za druge. U skladu s tim, pod vještine predlažemo „predlaže humanitarne akcije i predlaže akcije solidarnosti“. „Sudjeluje u edukaciji za prevenciju negativnih oblika ponašanja“ potrebno je premjestiti iz stavova u preporuke. Aktivnost „organizirati blagdanske sajmove“ treba jasnije povezati sa solidarnosti, nije jasno kako sajam doprinosi predviđenom cilju/očekivanju (promiče solidarnost u školi). Kao što smo ranije naznačili, važno je da učenici razumiju razliku između solidarnosti i humanitarnih akcija/pomoći. Kod preporuke „naučiti znakovni jezik“ vidimo jasnu vezu ove aktivnosti sa interkulturalnošću, inkluzijom i poštivanjem ljudskih prava, no nije jasno na koji način naučiti jezik doprinosi promicanju solidarnosti. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.3. potrebno je preformulirati očekivanje u „ Promiče kvalitetu života u školi i demokratizaciju škole“ s obzirom da u vještinama i aktivnostima postoje stavke koje upravo doprinose demokratizaciji (prepoznavanje korupcije te praćenje transparentnosti). Kod stavova smatramo da naglasak treba biti na komunikacijskim vještinama i asertivnosti te odnosima u školskoj zajednici, te predlažemo da se preformulira u: „Smatra da nenasilna komunikacija doprinosi osobnom uspjehu te kvalitetnim odnosima u školskoj zajednici.“ U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.4 potrebno je nastavnicima i drugim provoditeljima aktivnosti u školi pojasniti pojmove "školska kultura" i "demokratizacija škole", budući oni nisu samorazumljivi, te je ih potrebno specificirati kroz preporuke za ostvarivanje očekivanja ili predložene metode rada. S obzirom da ne postoji ONK, apeliramo da se ovi pojmovi i aktivnosti pojasne i približe nastavnicima u ovom i drugim kurikulumima. Potrebno je također specificirati barem jednu preporuku za ostvarivanje očekivanja (promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole) ili barem jasnije definirati kako se ostvarivanje ovog očekivanja prožima kroz sve školske aktivnosti. Kod aktivnosti „vijeće učenika“ nije jasno što se ovom preporukom za ostvarivanje očekivanja predlaže, budući vijeće učenika nije aktivnost sama po sebi. Kod „predstavljanja rezultata projekta“ jasno je kako ovakve aktivnosti doprinose participaciji i informiranju učenika/ca no potrebno je uspostaviti vezu sa demokratizacijom odnosno školskom kulturom. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.1. predlažemo preforumlirati dio vezan za razvoj vještina u aktivan oblik: “istražuje, koristi različite izvore, prioritizira informacije te kritički promišlja promjene u razvoju ljudskih prava”. Ovo očekivanje također korelira s predmetom Hrvatski jezik. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.2. u domeni razvoja stavova predlažemo: “Smatra važnim promicati temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava te dodati: zalaže se za poštovanje temeljnih dokumenata RH u području zaštite ljudskih prava”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.3. navedene preporuke za ostvarivanje očekivanja nisu u jasnoj vezi sa kompetencijama (znanja, vještine i stavovi) koje su navedene da se razvijaju odnosno sa odgojno-obrazovnim očekivanjima. Predlažemo revidirati preporuke tako da budu u skladu sa odgojno-obrazovnim očekivanjima. S obzirom da se ovdje spominje interkulturalnost, predlažemo da se preformulira u: Promiče ljudska prava i poštovanje različitosti. U preporuci da se u korelaciji s nastavom povijesti posjete različite organizacije koje promiču ljudska prava, potrebno je pojasniti kako bi se ova aktivnost provodila, kroz koju nastavnu jedinicu. Preporučuje se suradnja s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom, a nije jasno zbog čega se ovdje ne nalaze i organizacije i udruge koje promiču prava ostalih društvenih skupina. Jedna je od preporuka I sudjelovanje učenika na tribinama o diskriminaciji. S obzirom da je javnih tribina na temu diskriminacije malo, predlažemo da sami učenici organiziraju javnu tribinu ili školsku aktivnost. Spominje se radionica o trgovini ljudima, koja je po svom sadržaju više u vezi sa kršenjima ljudskih prava i zaštitom od nasilja, prisilnog rada i svih oblika mučenja, nego s diskriminacijom, te je predlažemo uvrstiti u te teme. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.4. među vještine predlažemo dodati: analizira i kritički promatra pravo na opbrazovamje i rad u globalnom kontesktu. Vještina “povezuje pravo na obrazovanje i diskriminaciju proizašlu iz prava na rad” nejasno je formulirana i predlažemo preformulirati u „povezuje pravo na obrazovanje i rad, te diskriminaciju“. Preporučuje se upoznavanje s sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Konvencijom o pravima djeteta. Smatramo da ovdje treba nadodati i Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Zakon o obrazovanju RH i Zakon o radu. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.5. među vještine predlažemo uvrstiti “prepoznaje primjere ravnopravnosti muškaraca i žena”, te u preporuke dodati povezivanje s predmetom Hrvatski jezik, te međupredmetnom temom Održivi razvoj. U 3. obrazovnom ciklusu pod ključne sadržaje navesti ravnopravnost spolova kao ključni sadržaj, obzirom da se posebno obrađuje. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje B.3.2. “Shvaća da je različitost mišljenja važna u demokraciji” preformulirati u “Shvaća da su različitost mišljenja i dijalog važan segment demokracije”. Također dio “Sudjeluje u tematskim raspravama i debatama u razredu, školi, međunarodnim susretima i natjecanjima” nije formuliran kao stav, pa predlažemo “pozitivno vrednuje sudjelovanje u te tematskim raspravama i debatama u razredu, školi, međunarodnim susretima i natjecanjima.” Među preporukama nedostaje rad u i promocija rada Vijeća učenika. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.3.1. u dio razvoja vještina predlažemo dodavanje: “planiranja aktivnosti, organizacijske vještine, komunikacijske vještine, suradnje, timskog rada”. Predlažemo reforumlaciju stava “Zastupa svoje ideje i stajališta važna za lokalnu zajednicu” u “Smatra doprinos lokalnoj zajednici važnim i odgovornošću pojedinca”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.3.2. uz dio “Obrazlaže oblike društvene isključenosti uz primjere” dodati i “obrazlaže što je nejednakost i razumije posljedice nejednakosti u društvu”. U ključnim sadržajima domene C u 3. Obrazovnom ciklusu nejasna je formulacija “Utjecaj korupcije na civilno društvo”. Predlažemo promjenu u “Utjecaj korupcije na društvo u cjelini”. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.1. u dijelu znanja predlažemo preformulirati u: “Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava vezu s ljudskim pravima”, jer nije jasno što je "položaj ljudskih prava". U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.2., nedostaje europska i globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.4., “Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu” detaljizirati s “Navodi institucije i organizacije koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu”, te povezati s predmetom Sociologija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.5. u rečenicu “Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina” dodati i ravnopravan tretman – “Zalaže se za integraciju i ravnopravan tretman nacionalnih manjina”, te povezati s predmetom Sociologija i MPT Održivi razvoj. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni Demokracija generalno nedostaje globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje B.4.2., vezano za rečenicu “Objašnjava razliku između demokratskih društava i društava u kojima su ljudi diskriminirani”, važno je napomenuti da u različitim društvima postoji diskriminacija (pa i u onim demokratskim), stoga predlažemo: “Objašnjava razliku između demokratskih i nedemokratskih društva”, te u dio “Navodi ograničenja neposredne demokracije” dodati i zastupničke. ------------------------------------------- U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo nije jasna veza između ključnih i preporučenih sadržaja “Pravo na obrazovanje” i “Posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici” sa predloženim očekivanjima i preporukama za ostvarivanje. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.1. (znanja) predlažemo: “objašnjava značenje, ulogu, postignuća i doprinos civilnog društva zajednici.” Obrazloženje promjene: civilno društvo obuhvaća širok spektar različitih udruga i drugih dionika (inicijativa i sl.) te se neke od njih bave socijalnim uslugama, zagovaranjem, zaštitom prava i demokratizacijom, a također tu se nalaze i hobističke, sportske, kulturne organizacije koje se ne bave nužno rješavanjem problema u zajednici ili društvu. Vezano za kategoriju vještine, uz predloženo, predlažem promjenu u drugom navedenoj vještini: “razvija komnuikacijske i socijalne vještine zagovaranja i promicanja pozitivnih promjena u zajednici.” Objašnjenje komentara: civilno društvo sastoji se od dionika s različitim ciljevima i vrijednostima te ne postoje zajednički definirani ciljevi i vrijednosti civilnog društva u cjelini, već pojedinih udruga, organizacija, sindikata, zaklada, građanskih incijativa, saveza. U području stavova predlažemo promjenu u: “zalaže se za i smatra važnim osobni doprinos razvoju i djelovanju organizacija civilnog društva.” U području preporuka za ostvarenje očekivanja predlažemo promjenu u : “kritički promišljati o društvenim problemima i potrebama pojedinih društvenih skupina”. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.2. u kategoriji znanja predlažemo dodatak: “Navodi različite vrste organizacija civilnog društva te opisuje njihovo djelovanje i svrhu.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, ljudskim pravima, demokratizacijom, mladima, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U kategoriji vještina predlažemo preformuliranje u: “uključuje se i organizira društveno korisne aktivnosti u skladu s uočenim potrebama svoje zajednice ili pojedinih grupa koje su u nepovoljnom položaju.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, ljudskim pravima, mladima, demokratizacijom, zaštitom okoliša, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U kategoriji stavovi predlažemo promjenu prvog stavka u : “Ukazuje na potrebu za društveno korisnim radom.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, mladima, ljudskim pravima, demokratizacijom, zaštitom okoliša, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.3. u području znanja preformulirati: “opisuje ulogu nevladinih organizacija u poboljšanju kvalitete života.” te dodati: “ objašnjava oblike korupcije i utjecaj korupcije na zajednicu.” U kategoriji vještina predlažemo dodatak na prvi dio: “reagira na društvenu isključenost i nasilno ponašanje te korupciju u svom okruženju.” U kategoriji stavova umjesto “zalaže se za ostvarivanje ciljeva nevladinih organizacija” predlažemo: “Zalaže se za ostvarivanje pozitivnih promjena u zajednici.” Objašnjenje komentara: nevladine organizacije imaju različite ciljeve i vrijednosti, ne postoje zajednički definirani ciljevi i vrijednosti pa stoga smatramo da je predložena promjena jasnija. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.1. u kategoriji odgojno-obrazovnih očekivanja predlažemo dopunu u :” Aktivno sudjeluje u zaštiti i promicanju ljudskih prava”. U kategoriji znanja predlažemo predlažemo dopunu: “Uočava i razlikuje diskriminaciju po različitim osnovama i prepoznaje kršenja ljudskih prava te poznaje sustav/mehanizme zaštite ljudskih prava.” U kategoriji vještina predlažemo dopunu: “Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva radi zaštite i promicanja ljudskih prava.” U kategoriji stavovi predlažemo: “Protivi se svakom obliku diskriminacije i kršenja ljudskih prava te ukazuje na potrebu osobnog doprinosa promicanju ljudskih prava” U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja nije jasno zašto se specifično navode samo radionice prevencije trgovanja ljudima obzirom da postoje različita područja ljudskih prava s čijim kršenjem se mladi ljudi češće susreću. Također predlažemo dopunu u zadnjoj natuknici: “posjetiti institucije i organizacije za zaštitu i promicanje ljudskih prava.” U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.2. Područje vještina - S obzirom da do kršenja ljudskih prava ne dolazi samo zlouporabom ovlasti i postupanjima institucija predlažemo da se ova kategorija izmijeni, također i zato što nije jasno povezana sa odgojno-obrazovnim očekivanjem “Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava”. U kategorija stavova predlažemo preoblikovanje zadnje stavke u: ”Podržava ulogu institucija u promicanju i zaštiti ljudskih prava te se zalaže za jednak pristup i mogućnosti za sve.” Obrazloženje - interkulturalnost je koncept značajno širi od zaštite npr. prava manjina te smatramo da predložena promjena jasnije slijedi postizanje očekivanja. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.3. U kategoriji znanja predlažemo dopunu: “Poznaje Zakon o radu.” Predlažemo da se “Primjereno reagira na kršenje radničkih prava” iz kategorije stavovi premjesti u kategoriju vještine. U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja predlažemo izbacivanje sudjelovati na simulacijama suđenja” ili dovesti ovu aktivnost u jasnu vezu sa Promiče pravo na rad i radnička prava” ( sa očekivanjem). U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, Demokratizacija predloženo je 10 ključnih sadržaja koji se trebaju obraditi kroz 3 odgojno-obrazovna očekivanja u međupredmetnoj provedbi teme GOO. Smatramo ih sve važnima no također i da je izuzetno zahtjevno postići sva ova očekivanja, pogotovo imajući u vidu kompleksnost međupredmentne provedbe, zajedničkog planiranja nastave te količinu sadržaja i zadatosti predmentnih kurikuluma. Smatramo pozitivnim da je ovo područje stavljeno u korelaciju sa relevantnim predmetima. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.1., kategorija znanja, predlažemo dopunu zadnje stavke: “Poznaje mehanizme i procedure sudjelovanja u javnoj raspravi o pojedinim zakonskim prijedlozima.“ U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.2., u kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo dodati: “Sudjelovati u javnim raspravama o pojedinim zakonskim prijedlozima.” U kategoriji stavovi, predlažemo dodati: “pozitivno vrednuje sudjelovanje u političkom životu demokratske zajednice”. B.5.3. predlažemo u kategoriju preporuka za ostvarivanje očekivanja dodati u međupredmetne teme i Održivi razvoj. o-o očekivanja, znanje, vještine, stavovi, preporuka za ostvarivanje očekivanja U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.1., u ključnim sadržajima, predlažemo promjenu: “Projekti zajednice na nacionalnoj i lokalnoj razini”. Obrazloženje promjene (radi jasnoće značenja): pojam “nacionalna zajednica” se može povezati sa etničkim porijeklom, a ne nužno sa građanskim identitetom ili pripadajućim državljanstvom. Također, predlažemo promjenu obveznog sadržaja br.2 u “uključivanje u rad organizacija civilnog društva”. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.1., kategorija znanja, predlažemo promjenu “navodi korisnost i važnost neovisnosti medija u aktivnom sudjelovanju građana u zajednici”. U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo dodati korelacije sa predmetima Politika i gospodarstvo, Sociologija, te međupredmetne teme Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.2., kategorija znanja, predlažemo dodati i “Razumije i obrazlaže svrhu volontiranja u zajednici”. Pod vještine, predlažemo dodati i “Ima razvijene komunikacijske vještine, vještine timskog rada i suradnje, te zajedničkog donošenja odluka”. Pod stavove, predlažemo dodati: “zalaže se za individualni i grupni doprinos zajednici kroz volontiranje.”U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo promjenu prve natuknice u “uključiti se u volonterske aktivnosti udruga”. Obrazloženje promjene: različite udruge organiziraju volonterske akcije i aktivnosti, a ne samo udruge volontera. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.3., kategorija znanja, predlažemo dopunu: “Razumije i objašnjava važnost jednakih prilika i pristupa javnom dobru”. U kategoriji stavova, predlažemo dopunu: “Smatra da je ulaganje i očuvanje javnog dobra zajednički interes zajednice”. Predlažemo dopunu: “Smatra dosupnost javnog dobra za sve važnim za pojedinca i zajednicu.” U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.4., kategorija znanja, predlažemo dodati “poznaje mehanizme zaštite od korupcije”. Pod kategoriju vještine, predlažemo dodati: “Zna pripremiti podnesak ili izraditi prijavu korupcije”. Pod kategoriju savovi, predlažemo dodati: “Smatra važnim na društvenoj i osobnoj razini ukazivati na problem korupcije.”Pod preporuke za ostvarenje očekivanja, predlažemo dodati: “na razini Vijeća učenika, škole ili razreda izraditi vodič za suzbijanje korupcije i promicanje transparentnosti”. Predlažemo i korelaciju s predmetima: Politika i gospodarstvo, Etika. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
5 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme U dijelu C, Struktura, nejasno je na kojem se konceptu građanina temelji ovaj kurikulum, te zašto su odabrane baš ove tri domene, odnosno zbog čega je civilno društvo odvojeno od demokracije. U domeni 'Demokracija' spominje se da „Učenici primjereno svojoj dobi upoznaju načine i mogućnosti sudjelovanja u političkim odlukama u zajednici kojoj pripadaju“, te da učenici „poznaju i razumiju osnovne političke koncepte i procese, prepoznaju važnost političkih odluka za vlastiti život“. U oba slučaja potrebna je čvršća poveznica s domenom civilno društvo, odnosno integriranje tih domena, pogotovo vezano uz lokalnu zajednicu. U uvodnom dijelu teksta o domeni civilnog društva predlažemo pojašnjenje od koje se definicije civilnog društva polazi. U opisivanju sadržaja domene Civilno društvo navodi se „Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva“. Upravo obzirom na povezanost demokratskog uređenja i važnosti participacije, smatramo da se civilno društvo i razvoj zajednice može podvesti pod domenu demokracije, odmosno da treba integrirati ove domene. Rečenicu „Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnoga društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ predlažemo preformulirati u: „Uključivanjem u rad civilnog društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, zaklada i sl.), učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga“. Rečenicu „Učenici uočavaju posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici“ predlažemo preformulirati u „učenici uočavaju važnost javnog dobra i njegovog očuvanja u zajednici“. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
6 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Nije jasno zašto su ove vrijednosti izdvojene, jer ne proizlaze iz svrhe ovog međupredmetne teme. Ukoliko se specificiraju temeljne vrijednosti, prelažemo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su dopunjene u dokumentu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
7 Forum za slobodu odgoja Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme U poglavlju svrha i opis međupredmetne teme navode se da aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge podrazumijeva „odgovorne članove razredne, školske, lokalne, nacionalne , europske i globalne zajednice“ dok je u razradi odgojno obrazovnih ciklusa, europska dimenzija malo, a globalna dimenzija uopće nije zastupljena. U dijelu poglavlja u kojem se nabrajaju znanja spominje se da „Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“. Predlažemo izbacivanje termina "prava pojedinca", te korištenje termina "ljudskih prava", jer pojam ljudskih prava podrazumijeva i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). U dijelu poglavlja Svrha i opis međupredmetne teme u kojem se navodi demokratizacija škole bitno je istaknuti važnost demokratizacije, te ju ugraditi i u ostale međupredmetne i predmetne kurikulume. Kao posebnost Građanskog odgoja i obrazovanja spominje se „korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole“. Smatramo da su metode suradničkog, iskustvenog i učenja izvan škole izuzetno važne za razvoj građanske kompetencije, ali postavlja se pitanje mogućnosti korištenja takvih metoda u međupredmetnoj nastavi s obzirom na predmetne sadržaje koji se trebaju obraditi. U rečenici „Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu“ predlažemo dodati i razvoj vještina i stavova. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prihvatili smo termin ljudska prava i unijeli ga u dokument. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
8 Gong Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme „Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnoga društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ Upravo je kroz suradnju škola i organizacija civilnog društva u zajedničkim aktivnostima – kao što pokazuju iskustva u Hrvatskoj i u drugim članicama EU – moguće raditi pozitivne društvene iskorake, koji sadržajno uvelike pripadaju upravo području Građanskog odgoja i obrazovanja. Dva su takva primjera suradnje škola i OCD Erasmus+ KA3 projekti „GEAR“ (https://gear.gong.hr) i „Start the Change“. (https://startthechange.net). Ovakvi primjeri pokazuju da domene „Demokracija“ i „Civilno društvo“ nije opravdano odvajati, već da upravo kroz suradnju i zajedničko djelovanje u zajednici škole i organizacije doprinose demokratskom razvoju društva. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
9 Gong Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme S obzirom na postojeće konceptualizacije građanstva, te na spominjanje tog koncepta u drugim kurikulumima, predlažemo da ga se upravo u ovom kurikulumu detaljnije objasni. U odnosu na tri predložene domene, smatramo nejasnim i konceptualno neopravdanim odvajanje domene „Civilno društvo“ od domene „Demokracija“. Ukoliko je potrebno imati tri domene, treću bi trebalo jasnije konceptualizirati i preimenovati. Slijedom konstatacije kako su mediji važni u komunikacijskim procesima, smatramo potrebnim napomenuti kako je medijska kultura uključena u kurikulum Hrvatskog jezika, dok u drugim kurikulumima medijska pismenost nije uključena na primjerene načine. Budući da je medijska pismenost "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija” (National Leadership Conference on Media Literacy, 1992), ona je ključna za razvoj građanske kompetencije, te stoga smatramo da upravo ona treba biti zastupljenija u kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja. Konceptualno bi bilo smisleno domene „Demokracija“ i „Civilno društvo“ spojiti u jednu domenu, a kao treću domenu predvidjeti upravo „Medijsku pismenost“ te objasniti njezinu važnost za odgovorno, aktivno i informirano građanstvo. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
10 Andrija Čaljkušić   Također, mišljenja sam kao i mnoge kolege da se predložene domene preklapaju i da se trebaju objediniti pod jednu imena DEMOKRACIJA. Preostale tri domene trebaju biti: • GRAĐANSKA KULTURA (oživljavanje pristojnosti na ulici, poštivanje starijih i hendikepiranih, etičnost, poštivanje kulturnih običaja ovih prostora, obilježavanje datuma vezanih uz hrvatske velikane, suradnja s kulturnim ustanovama, kodeks odijevanja...) • LJUDSKE VRLINE (učiti djecu sljedećim kvalitetama: pravednost, plemenitost, milosrđe, razboritost, ponos, služenje Domovini i zajednici, disciplina, pomoć bližnjemu, solidarnost...) • HRVATSKA KULTURA I TRADICIJA (djeci treba objasniti povijesne čežnje Hrvata za neovisnom državom, zašto su mnogi kroz povijest dali život za nju; treba im objasniti tradicijske praznike i blagdane; treba isticati međunarodne uspjehe hrvatske kulture, filozofije i znanosti, s ciljem da učenici to doživljavaju i shvaćaju kao dio vlastitoga identiteta; pjevanje himne na početku školske godine bi jačalo zajedništvo kod učenika ...) Andrija Čaljkušić, dipl.ing. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Uveden je novi naziv za treću domenu. Također, dorađena je treća domena kao i sve druge domene prema primjedbama iz eSavjetovanja.
11 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod stavke goo C.5.1. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja kod "uključiti se u udruge volontera" Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „i u Hrvatski Crveni križ“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici, a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja te su teme o volontiranju (pa tako i u Crvenom križu) vrijedan sastavni dio kurikuluma. Učitelj/nastavnik samostalno i odgovorno odlučuje o konkretnoj realizaciji nastavnoga procesa u konkretnim uvjetima.
12 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod stavke goo C.4.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „i volontirati u Crvenom križu“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici, a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja te su teme o volontiranju (pa tako i u Crvenom križu) vrijedan sastavni dio kurikuluma. Učitelj/nastavnik samostalno i odgovorno odlučuje o konkretnoj realizaciji nastavnoga procesa u konkretnim uvjetima.
13 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod stavke goo C.2.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „sudjelovati u akciji Solidarnost na djelu Hrvatskog Crvenog križa“. Akcija Solidarnost na djelu se provodi kontinuirano od 18. listopada 1973. godine, između ostalog u školama. Osnovna svrha akcije bila je i ostala prikupljanje nematerijalnih i materijalnih dobara za osobe u potrebi. Uz osnovnu svrhu prikupljanja dobara ciljevi sabirne akcije „Solidarnost na djelu“ su razvijanje osjećaja solidarnosti, posebice među mladima. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Učitelj/nastavnik uvijek ima tu odgovornost dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu te realizirati nastavni proces prema didaktičko-metodičkim načelima. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
14 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod stavke goo A 1.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže kod udruge civilnog društva navesti: „ Hrvatski Crveni križ“ Hrvatski Crveni križ temelji prijedlog na činjenici da se tema Dječja prava obrađuje unutar Humanih vrednota. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
15 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod dijela Domena A "Ljudska prava" Hrvatski Crveni križ daje opći komentar: Hrvatski Crveni križ aktivno sudjeluje u provedbi određenih sadržaja unutar domena Građanskog odgoja i obrazovanja te je za neke od njih i nositelj: Humane vrednote – komunikacijske vještine, upravljanje sukobima, emocijama, učenjem (upoznavanje s radom humanitarnih organizacija, osobni rast i razvoj, medijacija, migracije, interkulturalnost, prihvaćanje različitosti, predrasude, stereotipi, ljudska prava, potrebe, donošenje odluka, zdravi stilovi življenja, prevencija ovisnosti, ravnopravnost spolova, priprema i odgovorno ponašanje u izvanrednim situacijama i ekologija); Istraživanje humanitarnog prava, Prevencija trgovanja ljudima, Volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti. U nacrtu predloženog kurikuluma gore navedeni sadržaji nisu jasno raspoređeni, nisu predloženi spiralno-razvojno kako bi učenici tijekom godina nadograđivali svoja znanja, ali pritom i razvijali konkretne vještine te promicali vrijednosti i zagovarali stavove u skladu s usvojenim sadržajem. Smatramo kako Hrvatski Crveni križ sukladno svojoj ekspertizi za prethodno navedene sadržaje treba sudjelovati u realizaciji ovog kurikuluma ali i u realizaciji kurikuluma za Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Učiti kako učiti i Zdravlje čiji su nacrti trenutno također na javnoj raspravi. Hrvatski Crveni križ smatra da nije u potpunosti jasno na koji će se način udruge civilnog društva uključiti u realizaciju građanskog odgoja i obrazovanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
16 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi Opći komentar na vrednovanje: predloženi sustav vrednovanja je kompleksan i nedovoljno strukturiran, te izražavamo zabrinutost za učinkovitost rada nastavnika i ostvarivanje ishoda. Predlažemo da se dodatno strukturira i standardizira praćenje i vrednovanje, te uključi relevantne institucije i stručnjake koji mogu izraditi takve standarde i olakšati nastavnicima proces praćenja i vrednovanja. Predlažemo dopunu: Odgojno-obrazovna očekivanja postavljena za svaku domenu Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nastavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, akcije i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života). “Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje”. - pojasniti na koji način i tko provodi vanjsko vrednovanje. “U eksperimentalnom provođenju Cjelov i te kurikularne reforme vrednovanje će biti prepušteno aut o nomiji škola.” - zamjeniti pojam “Cjelovite kurikularne reforme” s “Škola za život”. Također, nije jasno kako će se moći izraditi standard nakon eksperimentalne provedbe ako ne postoji standardizirano praćenje i vrednovanje u trajanju eksperimentalne provedbe. “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje humanitarnih akcija i volontiranje.” - predlažemo nadopunu: “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje akcija i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života i volontiranje.) Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
17 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Opći komentar na “Učenje i poučavanje međupredmetne teme” je izuzetno dobro razrađen i sadrži ključne sastavnice potrebne za razvoj građanske kompetencije učenika. Predlažemo dopune: “Poučavanjem vođenim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim učenjem aktivnost učitelja se smanjuje, ali se povećava u pripremanju neposrednih aktivnosti, te se njegova uloga mijenja - naglasak je na vođenju učenika kroz participativne aktivnosti i olakšavanje u usmjeravanje procesa učenja kroz strukturirane i sudioničke metode i oblike rada. “Društveno korisnim aktivnostima, doprinosi se rješavanju konkretnih društvenih problema i zadovoljavanju potreba u zajednici.” Uloga učitelja “Učitelji u Građanskom odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje područja, uočavaju važnost konteksta društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih događaja u lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj zajednici, koriste različite metode poučavanja i učenja u školi i izvan nje te se koriste učinkovitim oblicima rada u nastavnom procesu.” Okruženje Predlažemo dopunu: “Također, iskustveno učenje se može ostvariti i korištenjem metoda iskustvenog učenja u razredu”. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju. Učitelj/nastavnik samostalno i odgovorno odlučuje o konkretnoj realizaciji nastavnoga procesa u konkretnim uvjetima.
18 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A1.2. umjesto „surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (..) “ predlažemo: „surađivati s organizacijama koje djeluju u području promicanja i zaštite dječjih prava.“ Smatramo kako je nepotrebno isticati pojedinačne udruge. Kod istog očekivanja nejasno je kako će se kroz navedene aktivnosti potaknuti stav "zalaže se za interkuluturalnost". U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.2 u preporukama za ostvarivanje istaknute su dvije organizacije (Crveni križ i Naša djeca), međutim nije jasno po kojim kriterijima. Umjesto toga predlažemo: „uključiti se u aktivnosti i povezati se s organizacijama civilnog društva i građanskim incijativama koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava“. Također, nedostaje korelacija s Osobnim i društvenim razvojem. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.1. (znanja) predlažemo: “objašnjava značenje, ulogu, postignuća i doprinos civilnog društva zajednici.” Obrazloženje promjene: civilno društvo obuhvaća širok spektar različitih udruga i drugih dionika (inicijativa i sl.) te se neke od njih bave socijalnim uslugama, zagovaranjem, zaštitom prava i demokratizacijom, a također tu se nalaze i hobističke, sportske, kulturne organizacije koje se ne bave nužno rješavanjem problema u zajednici ili društvu. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.2., kategorija znanja, predlažemo dodati i “Razumije i obrazlaže svrhu volontiranja u zajednici”. Pod vještine, predlažemo dodati i “Ima razvijene komunikacijske vještine, vještine timskog rada i suradnje, te zajedničkog donošenja odluka”. Pod stavove, predlažemo dodati: “zalaže se za individualni i grupni doprinos zajednici kroz volontiranje.”U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo promjenu prve natuknice u “uključiti se u volonterske aktivnosti udruga”. Obrazloženje promjene: različite udruge organiziraju volonterske akcije i aktivnosti, a ne samo udruge volontera. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.2. Učenik volontira u zajednici pohvalno je što se volontiranje prepoznaje kao važan segment građanskog odgoja I obrazovanja, odnosno način aktivnog sudjelovanja u zajednici. Međutim, nije jasno zbog kojih se kriterija ili razloga područje poput volontiranja u školi, pa I zajednici ne provlači I u drugim obrazovnim ciklusima, posebno u onim ranijim, počevši od 1. Obrazovnog ciklusa. Volontiranje, kao oblik neformalnog I iskustvenog učenja može predstavljati vrijedan način osposobljavanja djece I mladih za prepoznavanje problema u (užoj I široj) zajednici, reagiranje na te iste potrebe I probleme te direktno uključivanje u njihovo rješavanje, u skladu s njihovim mogućnostima. U praksi se često dešava da odgojno-obrazovne ustanove (osnovne I srednje škole) prepoznaju ovakav oblik rada I da organiziraju izvannastavnu aktivnost školskog volonterskog kluba koji predstavlja izravan način uključivanja učenika. U skladu s postojećom praksom, ali I zakonskim okvirom koji prepoznaje odgojno-obrazovne ustanove kao promotore I organizatore volontiranja čini se relevantnim da tema volontiranja I volonterstva zauzme snažnije I konkretnije mjesto u ovom kurikulumu. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
19 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme U dijelu C, Struktura, nejasno je na kojem se konceptu građanina temelji ovaj kurikulum, te zašto su odabrane baš ove tri domene, odnosno zbog čega je civilno društvo odvojeno od demokracije. U domeni 'Demokracija' spominje se da „Učenici primjereno svojoj dobi upoznaju načine i mogućnosti sudjelovanja u političkim odlukama u zajednici kojoj pripadaju“, te da učenici „poznaju i razumiju osnovne političke koncepte i procese, prepoznaju važnost političkih odluka za vlastiti život“. U oba slučaja potrebna je čvršća poveznica s domenom civilno društvo, odnosno integriranje tih domena, pogotovo vezano uz lokalnu zajednicu. U uvodnom dijelu teksta o domeni civilnog društva predlažemo pojašnjenje od koje se definicije civilnog društva polazi. U opisivanju sadržaja domene Civilno društvo navodi se „Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva“. Upravo obzirom na povezanost demokratskog uređenja i važnosti participacije, smatramo da se civilno društvo i razvoj zajednice može podvesti pod domenu demokracije, odmosno da treba integrirati ove domene. Rečenicu „Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnoga društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ predlažemo preformulirati u: „Uključivanjem u rad civilnog društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, zaklada i sl.), učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga“. Rečenicu „Učenici uočavaju posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici “predlažemo preformulirati u „učenici uočavaju važnost javnog dobra i njegovog očuvanja u zajednici“. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
20 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Nije jasno zašto su ove vrijednosti izdvojene, jer ne proizlaze iz svrhe ove međupredmetne teme. Ukoliko se specificiraju temeljne vrijednosti, prelažemo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su dopunjene u dokumentu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
21 SMART Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme U poglavlju svrha i opis međupredmetne teme navodie se da aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge podrazumijeva „odgovorne članove razredne, školske, lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice“ dok je u razradi odgojno-obrazovnih ciklusa, europska dimenzija malo, a globalna dimenzija uopće nije zastupljena. U dijelu poglavlja u kojem se nabrajaju znanja spominje se da „Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“. Predlažemo izbacivanje termina "prava pojedinca", te korištenje termina "ljudskih prava", jer pojam ljudskih prava podrazumijeva i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). U dijelu poglavlja Svrha i opis međupredmetne teme u kojem se navodi demokratizacija škole bitno je istaknuti važnost demokratizacije, te ju ugraditi i u ostale međupredmetne i predmetne kurikulume. Kao posebnost Građanskog odgoja i obrazovanja spominje se „korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole“. Smatramo da su metode suradničkog, iskustvenog i učenja izvan škole izuzetno važne za razvoj građanske kompetencije, ali postavlja se pitanje mogućnosti korištenja takvih metoda u međupredmetnoj nastavi s obzirom na predmetne sadržaje koji se trebaju obraditi. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prihvatili smo termin ljudska prava i unijeli ga u dokument. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
22 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Opći komentar: “Učenje i poučavanje međupredmetne teme” je dobro razrađen i sadrži ključne sastavnice potrebne za razvoj građanske kompetencije učenika. Predlažemo dopune: "Poučavanjem vođenim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim učenjem aktivnost učitelja se smanjuje, ali se povećava u pripremanju neposrednih aktivnosti, te se njegova uloga mijenja - naglasak je na vođenju učenika kroz participativne aktivnosti i olakšavanje u usmjeravanje procesa učenja kroz strukturirane i sudioničke metode i oblike rada." “Društveno korisnim aktivnostima, doprinosi se rješavanju konkretnih društvenih problema i zadovoljavanju potreba u zajednici.” Kod Uloge učitelja, predlažemo dopunu: “Učitelji/ice u Građanskom odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje područja, uočavaju važnost konteksta društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih događaja u lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj zajednici, koriste različite metode poučavanja i učenja u školi i izvan nje te se koriste učinkovitim oblicima rada u nastavnom procesu.” Okruženje Predlažemo dopunu: “Također, iskustveno učenje se može ostvariti i korištenjem metoda iskustvenog učenja u razredu”. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju.
23 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, odgojno-obrazovno očekivanje GOO-a A1.2. umjesto „surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (..) “ predlažemo: „surađivati s organizacijama koje djeluju u području promicanja i zaštite dječjih prava.“ U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje GOO A 2.1. u znanjima nije navedeno da učenici/ce razumiju što je diskriminacija i osnove diskriminacije, dok se isto navodi među preporukama za ostvarenje ishoda. S obzirom da je diskriminacija vrlo kompleksna tema, predlažemo stavljanje diskriminacije kao posebno odgojno-obrazovno očekivanje ili ovdje proširiti znanja, vještine i stavove vezano za diskiminaciju te je postaviti u jasnu vezu s ljudskim pravima. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.2 u preporukama za ostvarivanje predlažemo: „uključiti se u aktivnosti i povezati se s organizacijama civilnog društva i građanskim incijativama koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava“. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.2. u domeni razvoja stavova predlažemo: “Smatra važnim promicati temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava te dodati: zalaže se za poštovanje temeljnih dokumenata RH u području zaštite ljudskih prava”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.3. navedene preporuke za ostvarivanje očekivanja nisu u jasnoj vezi sa sa odgojno-obrazovnim očekivanjima, a u znanjima, vještinama i stavovima je naglasak na diskriminaciju. Također, preporučuje se suradnja s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom, a nije jasno zbog čega se ovdje ne nalaze i organizacije i udruge koje promiču prava ostalih marginaliziranih i ugroženih društvenih skupina. Jedna je od preporuka i sudjelovanje učenika na tribinama o diskriminaciji. S obzirom da je javnih tribina na temu diskriminacije malo, predlažemo da sami učenici organiziraju javnu tribinu ili školsku aktivnost. Predlaže se i sudjelovanje na radionici o trgovanju ljudima, koja je po svom sadržaju više u vezi sa kršenjima ljudskih prava i zaštitom od nasilja, prisilnog rada i svih oblika mučenja, nego s diskriminacijom, te predlažemo uvrstiti ovdje uvrsiti teme diskriminacije koje učenici mogu prepoznati u svakodnevnom životu i s kojima se susreću primjereno svojoj dobi i okruženju, te jasnije povezati temu diskriminacije s ljudskim pravima. Predlažemo uključiti i diskriminaciju po različitim područjima (rad, obrazovanje, zdravstvo), ne samo po različitim osnovama. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.3.4. , preporučuje se upoznavanje sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Konvencijom o pravima djeteta. Smatramo da ovdje treba nadodati i Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europska konvencija o ljudskim pravima, Povelja o temeljnim pravima EU, te Zakon o obrazovanju i Zakon o radu. U 3. obrazovnom ciklusu pod ključne sadržaje navesti ravnopravnost spolova kao ključni sadržaj, obzirom da se posebno obrađuje. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.1. u dijelu znanja predlažemo preformulirati u: “Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava vezu s ljudskim pravima”, jer nije jasno što je "položaj ljudskih prava". U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.2., nedostaje europska i globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.4., predlažemo promjenu iz “Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu” u “Navodi institucije i organizacije koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu”. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.5. u rečenicu “Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina” dodati i ravnopravan tretman – “Zalaže se za integraciju i ravnopravan tretman nacionalnih manjina”. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.1. u kategoriji odgojno-obrazovnih očekivanja predlažemo dopunu u:” Aktivno sudjeluje u zaštiti i promicanju ljudskih prava”. U kategoriji znanja predlažemo predlažemo dopunu: “Uočava i razlikuje diskriminaciju po različitim osnovama i prepoznaje kršenja ljudskih prava te poznaje mehanizme zaštite ljudskih prava.” U kategoriji vještina predlažemo dopunu: “Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva radi zaštite i promicanja ljudskih prava.” U kategoriji stavovi predlažemo: “Protivi se svakom obliku diskriminacije i kršenja ljudskih prava te ukazuje na potrebu osobnog doprinosa promicanju ljudskih prava” U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja nije jasno zašto se specifično navode samo radionice prevencije trgovanja ljudima obzirom da postoje različita područja ljudskih prava s čijim kršenjem se mladi ljudi češće susreću. Također predlažemo dopunu u zadnjoj natuknici: “posjetiti institucije i organizacije za zaštitu i promicanje ljudskih prava.” U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.2. Područje vještina - obzirom da do kršenja ljudskih prava ne dolazi samo zlouporabom ovlasti i postupanjima institucija predlažemo da se ova kategorija izmijeni, također i zato što nije jasno povezana sa odgojno-obrazovnim očekivanjem “Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava”. U kategorija stavova predlažemo preoblikovanje zadnje stavke u: ”Podržava ulogu institucija u promicanju i zaštiti ljudskih prava te se zalaže za jednak pristup i mogućnosti za sve.” Obrazloženje - interkulturalnost je koncept značajno širi od zaštite npr. prava manjina te smatramo da predložena promjena jasnije slijedi postizanje očekivanja. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno - obrazovno očekivanje A.5.3. U kategoriji znanja predlažemo dopunu: “Poznaje Zakon o radu.” Predlažemo da se “Primjereno reagira na kršenje radničkih prava” iz kategorije stavovi premjesti u kategoriju vještine. U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja predlažemo izbacivanje sudjelovati na simulacijama suđenja” ili dovesti ovu aktivnost u jasnu vezu sa Promiče pravo na rad i radnička prava” ( sa očekivanjem). U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, Demokratizacija predloženo je 10 ključnih sadržaja koji se trebaju obraditi kroz 3 odgojno-obrazovna očekivanja u međupredmetnoj provedbi teme GOO. Smatramo ih sve važnima no također i da je izuzetno zahtjevno postići sva ova očekivanja, pogotovo imajući u vidu kompleksnost međupredmentne provedbe, zajedničkog planiranja nastave te količinu sadržaja i zadatosti predmentnih kurikuluma. Smatramo pozitivnim da je ovo područje stavljeno u korelaciju sa relevantnim predmetima. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.1., kategorija znanja, predlažemo dopunu zadnje stavke: “Poznaje mehanizme i procedure sudjelovanja u javnoj raspravi o pojedinim zakonskim prijedlozima.“ U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.2., u kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo dodati: “Sudjelovati u javnim raspravama o pojedinim zakonskim prijedlozima.” U kategoriji stavovi, predlažemo dodati: “pozitivno vrednuje sudjelovanje u političkom životu demokratske zajednice”. B.5.3. predlažemo u kategoriju preporuka za ostvarivanje očekivanja dodati u međupredmetne teme i Održivi razvoj. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
24 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme U dijelu C, Struktura, nejasno je na kojem se konceptu građanina/ke temelji ovaj kurikulum, te zašto su odabrane baš ove tri domene, odnosno zbog čega je civilno društvo odvojeno od demokracije. U domeni 'Demokracija' spominje se da „Učenici primjereno svojoj dobi upoznaju načine i mogućnosti sudjelovanja u političkim odlukama u zajednici kojoj pripadaju“, te da učenici „poznaju i razumiju osnovne političke koncepte i procese, prepoznaju važnost političkih odluka za vlastiti život“. U oba slučaja potrebna je čvršća poveznica s domenom civilno društvo, odnosno integriranje tih domena, pogotovo vezano uz lokalnu zajednicu. U uvodnom dijelu teksta o domeni civilnog društva predlažemo pojašnjenje od koje se definicije civilnog društva polazi. U opisivanju sadržaja domene Civilno društvo navodi se „Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva“. Upravo obzirom na povezanost demokratskog uređenja i važnosti participacije, smatramo da se civilno društvo i razvoj zajednice može podvesti pod domenu demokracije, odnosno da treba integrirati ove domene. Rečenicu „Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnoga društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ predlažemo preformulirati u: „Uključivanjem u rad civilnog društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, zaklada i sl.), učenicima i učenicama se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga“. Rečenicu „Učenici uočavaju posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici“ predlažemo preformulirati u „učenici i učenice uočavaju važnost javnog dobra i njegovog očuvanja u zajednici“. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
25 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Nije jasno zašto su ove vrijednosti izdvojene, jer ne proizlaze iz svrhe ovog međupredmetne teme. Ukoliko se specificiraju temeljne vrijednosti, predlažemo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su dopunjene u dokumentu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
26 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme U poglavlju svrha i opis međupredmetne teme navodi se da aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge podrazumijeva „odgovorne članove i članice razredne, školske, lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice“ dok je u razradi odgojno obrazovnih ciklusa europska dimenzija malo, a globalna dimenzija uopće nije zastupljena. U dijelu poglavlja u kojem se nabrajaju znanja spominje se da „Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca i pojedinki, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“. Predlažemo izbacivanje termina "prava pojedinca/ki", te korištenje termina "ljudskih prava", jer pojam ljudskih prava podrazumijeva i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). U dijelu poglavlja Svrha i opis međupredmetne teme u kojem se navodi demokratizacija škole bitno je istaknuti važnost demokratizacije, te ju ugraditi i u ostale međupredmetne i predmetne kurikulume. Kao posebnost Građanskog odgoja i obrazovanja spominje se „korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole“. Smatramo da su metode suradničkog, iskustvenog i učenja izvan škole izuzetno važne za razvoj građanske kompetencije, ali postavlja se pitanje mogućnosti korištenja takvih metoda u međupredmetnoj nastavi s obzirom na predmetne sadržaje koji se trebaju obraditi. U rečenici „Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu“ predlažemo dodati i razvoj vještina i stavova. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prihvatili smo termin ljudska prava i unijeli ga u dokument. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
27 Centar za građanske inicijative Poreč Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi Predlažemo dopune: "Odgojno-obrazovna očekivanja postavljena za svaku domenu Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nastavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, akcije i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života). " “Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje”. - pojasniti na koji način i tko provodi vanjsko vrednovanje. “U eksperimentalnom provođenju Cjelovite kurikularne reforme vrednovanje će biti prepušteno autonomiji škola.” - zamjeniti pojam “Cjelovite kurikularne reforme” s “Škola za život”. Također, nije jasno kako će se moći izraditi standard nakon eksperimentalne provedbe ako ne postoji standardizirano praćenje i vrednovanje u trajanju eksperimentalne provedbe. “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje humanitarnih akcija i volontiranje.” - predlažemo nadopunu: “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje akcija i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života i volontiranje.) Opći komentar na vrednovanje: predloženi sustav vrednovanja je kompleksan i nedovoljno strukturiran, te izražavamo zabrinutost za učinkovitost rada nastavnika/ca i ostvarivanje ishoda. Predlažemo da se dodatno strukturira i standardizira praćenje i vrednovanje, te uključi relevantne institucije i stručnjake i stručnjakinje koji mogu izraditi takve standarde i olakšati nastavnicima/cama proces praćenja i vrednovanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
28 Kuća ljudskih prava Zagreb Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi Opći komentar na vrednovanje: predloženi sustav vrednovanja je kompleksan i nedovoljno strukturiran, te izražavamo zabrinutost za učinkovitost rada nastavnika i ostvarivanje ishoda. Predlažemo da se dodatno strukturira i standardizira praćenje i vrednovanje, te uključi relevantne institucije i stručnjake koji mogu izraditi takve standarde i olakšati nastavnicima proces praćenja i vrednovanja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Za područje vrednovanja postoji poseban dokument u okviru reforme, a učitelj/nastavnik je samostalan u realizaciji vrednovanja prema Pravilniku.
29 Kuća ljudskih prava Zagreb Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Opći komentar: “Učenje i poučavanje međupredmetne teme” je dobro razrađen i sadrži ključne sastavnice potrebne za razvoj građanske kompetencije učenika. Predlažemo dopune: "Poučavanjem vođenim otkrivanjem i razgovorom, raspravom i samostalnim učenjem aktivnost učitelja se smanjuje, ali se povećava u pripremanju neposrednih aktivnosti, te se njegova uloga mijenja - naglasak je na vođenju učenika kroz participativne aktivnosti i olakšavanje u usmjeravanje procesa učenja kroz strukturirane i sudioničke metode i oblike rada." “Društveno korisnim aktivnostima, doprinosi se rješavanju konkretnih društvenih problema i zadovoljavanju potreba u zajednici.” Kod Uloge učitelja, predlažemo dopunu: “Učitelji u Građanskom odgoju i obrazovanju razumiju cilj, svrhu i razvijanje područja, uočavaju važnost konteksta društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih događaja u lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj zajednici, koriste različite metode poučavanja i učenja u školi i izvan nje te se koriste učinkovitim oblicima rada u nastavnom procesu.” Okruženje Predlažemo dopunu: “Također, iskustveno učenje se može ostvariti i korištenjem metoda iskustvenog učenja u razredu”. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
30 Kuća ljudskih prava Zagreb Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, odgojno-obrazovno očekivanje goo A1.2. umjesto „surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (..) “ predlažemo: „surađivati s organizacijama koje djeluju u području promicanja i zaštite dječjih prava.“ U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.1. u znanjima nije navedeno da učenici razumiju što je diskriminacija i osnove diskriminacije, dok se isto navodi među preporukama za ostvarenje ishoda. S obzirom da je diskriminacija vrlo kompleksna tema, predlažemo stavljanje diskriminacije kao posebno odgojno-obrazovno očekivanje ili ovdje proširiti znanja, vještine i stavove vezano za diskiminaciju te je postaviti u jasnu vezu s ljudskim pravima. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.2 u preporukama za ostvarivanje predlažemo: „uključiti se u aktivnosti i povezati se s organizacijama civilnog društva i građanskim incijativama koje se bave promocijom i zaštitom ljudskih prava“. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.2. u domeni razvoja stavova predlažemo: “Smatra važnim promicati temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava te dodati: zalaže se za poštovanje temeljnih dokumenata RH u području zaštite ljudskih prava”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.3. navedene preporuke za ostvarivanje očekivanja nisu u jasnoj vezi sa sa odgojno-obrazovnim očekivanjima, a u znanjima, vještinama i stavovima je naglasak na diskriminaciju. Također, preporučuje se suradnja s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom, a nije jasno zbog čega se ovdje ne nalaze i organizacije i udruge koje promiču prava ostalih marginaliziranih i ugroženih društvenih skupina. Jedna je od preporuka i sudjelovanje učenika na tribinama o diskriminaciji. S obzirom da je javnih tribina na temu diskriminacije malo, predlažemo da sami učenici organiziraju javnu tribinu ili školsku aktivnost. Predlaže se i sudjelovanje na radionici o trgovanju ljudima, koja je po svom sadržaju više u vezi sa kršenjima ljudskih prava i zaštitom od nasilja, prisilnog rada i svih oblika mučenja, nego s diskriminacijom, te predlažemo uvrstiti ovdje uvrsiti teme diskriminacije koje učenici mogu prepoznati u svakodnevnom životu i s kojima se susreću primjereno svojoj dobi i okruženju, te jasnije povezati temu diskriminacije s ljudskim pravima. Predlažemo uključiti i diskriminaciju po različitim područjima (rad, obrazovanje, zdravstvo), ne samo po različitim osnovama. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.3.4. , preporučuje se upoznavanje sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Konvencijom o pravima djeteta. Smatramo da ovdje treba nadodati i Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europska konvencija o ljudskim pravima, Povelja o temeljnim pravima EU, te Zakon o obrazovanju i Zakon o radu. U 3. obrazovnom ciklusu pod ključne sadržaje navesti ravnopravnost spolova kao ključni sadržaj, obzirom da se posebno obrađuje. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.1. u dijelu znanja predlažemo preformulirati u: “Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava vezu s ljudskim pravima”, jer nije jasno što je "položaj ljudskih prava". U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.2., nedostaje europska i globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.4., predlažemo promjenu iz “Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu” u “Navodi institucije i organizacije koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu”. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje goo A.4.5. u rečenicu “Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina” dodati i ravnopravan tretman – “Zalaže se za integraciju i ravnopravan tretman nacionalnih manjina”. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.1. u kategoriji odgojno-obrazovnih očekivanja predlažemo dopunu u:” Aktivno sudjeluje u zaštiti i promicanju ljudskih prava”. U kategoriji znanja predlažemo predlažemo dopunu: “Uočava i razlikuje diskriminaciju po različitim osnovama i prepoznaje kršenja ljudskih prava te poznaje mehanizme zaštite ljudskih prava.” U kategoriji vještina predlažemo dopunu: “Koristi se prikladnim načinima i mehanizmima obraćanja nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva radi zaštite i promicanja ljudskih prava.” U kategoriji stavovi predlažemo: “Protivi se svakom obliku diskriminacije i kršenja ljudskih prava te ukazuje na potrebu osobnog doprinosa promicanju ljudskih prava” U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja nije jasno zašto se specifično navode samo radionice prevencije trgovanja ljudima obzirom da postoje različita područja ljudskih prava s čijim kršenjem se mladi ljudi češće susreću. Također predlažemo dopunu u zadnjoj natuknici: “posjetiti institucije i organizacije za zaštitu i promicanje ljudskih prava.” U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.2. Područje vještina - obzirom da do kršenja ljudskih prava ne dolazi samo zlouporabom ovlasti i postupanjima institucija predlažemo da se ova kategorija izmijeni, također i zato što nije jasno povezana sa odgojno-obrazovnim očekivanjem “Razumije ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava”. U kategorija stavova predlažemo preoblikovanje zadnje stavke u: ”Podržava ulogu institucija u promicanju i zaštiti ljudskih prava te se zalaže za jednak pristup i mogućnosti za sve.” Obrazloženje - interkulturalnost je koncept značajno širi od zaštite npr. prava manjina te smatramo da predložena promjena jasnije slijedi postizanje očekivanja. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni A, ljudska prava, odgojno- obrazovno očekivanje A.5.3. U kategoriji znanja predlažemo dopunu: “Poznaje Zakon o radu.” Predlažemo da se “Primjereno reagira na kršenje radničkih prava” iz kategorije stavovi premjesti u kategoriju vještine. U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja predlažemo izbacivanje sudjelovati na simulacijama suđenja” ili dovesti ovu aktivnost u jasnu vezu sa Promiče pravo na rad i radnička prava” ( sa očekivanjem). U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, Demokratizacija predloženo je 10 ključnih sadržaja koji se trebaju obraditi kroz 3 odgojno-obrazovna očekivanja u međupredmetnoj provedbi teme GOO. Smatramo ih sve važnima no također i da je izuzetno zahtjevno postići sva ova očekivanja, pogotovo imajući u vidu kompleksnost međupredmentne provedbe, zajedničkog planiranja nastave te količinu sadržaja i zadatosti predmentnih kurikuluma. Smatramo pozitivnim da je ovo područje stavljeno u korelaciju sa relevantnim predmetima. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.1., kategorija znanja, predlažemo dopunu zadnje stavke: “Poznaje mehanizme i procedure sudjelovanja u javnoj raspravi o pojedinim zakonskim prijedlozima.“ U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni B, demokratizacija odgojno- obrazovno očekivanje B.5.2., u kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo dodati: “Sudjelovati u javnim raspravama o pojedinim zakonskim prijedlozima.” U kategoriji stavovi, predlažemo dodati: “pozitivno vrednuje sudjelovanje u političkom životu demokratske zajednice”. B.5.3. predlažemo u kategoriju preporuka za ostvarivanje očekivanja dodati u međupredmetne teme i Održivi razvoj. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
31 Kuća ljudskih prava Zagreb Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Ukoliko se specificiraju neke temeljne vrijednosti, predlažemo da se navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav", obzirom su to već definirane temeljne vrijednosti društva. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su dopunjene u dokumentu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
32 Mirela Berlančić   Komentari voditelja i voditeljica Županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje (Komentari su nastali nakon detaljne rasprave na stručnom skupu Škola za život – međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje za voditelje županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje, Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 11. prosinca 2018.) - skupina predmetne nastave U 3. ciklusu – domena Civilno društvo Staviti OPISUJE SVOJIM RIJEČIMA umjesto RAZUMIJE pojam korupcije. - Usvajanje na primjeru prepisivanja U 3. ciklusu domena Ljudska prava - Piše: „istražiti različite dokumente“ - Predlažemo : „prepoznaje različite dokumente Hrvatske i EU“ - „Posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava“ – obavezno umetnuti prema mogućnostima. Prijedlog: u svaki predmet treba konkretno staviti međupredmetne teme i međupredmetne korelacije. Komentari voditeljica i voditelja ŽSV-a za GOO , srednje škole Preporuka: Odgovorniji pristup uporabi digitalnih sadržaja Problem: Neravnopravan položaj u materijalnim mogućnostima Problem: Zanemarivanje interakcije licem u lice Preporuka: Odgoj i obrazovanje uskladiti s jasnim sustavom vrijednosti (tolerancija, solidarnost, humanost, empatija...) Preporuka: Ne zanemariti pozitivne aspekte dosadašnjeg obrazovnog sustava (poznavanje temeljnih znanja, široka opća kultura) Problem: Opasnost za demokratske vrijednosti – čuvati svijest o demokraciji kao našoj najboljoj sudbini za čiju smo budućnost odgovorni Preporuka: Dati jasnije preporuke za primjenu sadržaja GOO-a u strukovnim predmetima Preporuka: Omogućiti suradnju s civilnim i Vladinim sektorom Preporuka: Zaštititi i promovirati dostojanstvo nastavničke struke Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prihvaćena je dopuna.
33 Centar za mirovne studije Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A1.1. iz navedenih preporuka za ostvarivanje očekivanja, nije jasno na koji način se dolazi do cilja "ponaša se u skladu s dječjim pravima u svakodnevnom životu". U 1. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A1.2. umjesto „surađivati s organizacijama koje djeluju u provedbi dječjih prava (..) “ predlažemo: „surađivati s organizacijama koje djeluju u području promicanja i zaštite dječjih prava.“ Smatramo kako je nepotrebno isticati pojedinačne udruge, u odnosu na područje u kojem se nalazi škola, nastavnici zajedno s učenicima mogu istražiti koje udruge u tom spektru rada postoje u njihovim zajednicama ili blizu te se prema tome odlučiti s kojima stupiti u kontakt i surađivati. Kod istog očekivanja nejasno je kako će se kroz navedene aktivnosti potaknuti stav "zalaže se za interkuluturalnost". U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.2. Predlažemo proširiti opis znanja na "Opisuje važnost međusobnog pomaganja, podrške i zalaganja za druge", radi boljeg razumijevanja pojma solidarnosti i poučavanja solidarnosti, jer solidarnost, osim pomaganja, obuhvaća i podršku i zalaganje za druge. Solidarnost i humanitarni pristup se suštinski razlikuju u odnosu moći (dviju ili više strana). Kod humanitarnog pristupa više moćni pomažu manje moćnima odnosno onima koji su u nepovoljnijem položaju, najčešće kroz akcije ili aktivnosti koje ne mijenjaju stanje (odnosno predstavljaju kratkoročnu pomoć) i ne utječu na uzrok problema. Ideja solidarnosti pak obuhvaća i razumijevanje uzroka problema i odnosa moći u društvu te predstavlja aktivan doprinos ujednačavanju prilika, prava i mogućnosti kroz pokušaje djelovanja na uzroke odnosno davanje podrške i osnaživanja obespravljenih i onih u nepovoljnom položaju. Pritom se solidarnost djelatno iskazuje putem zajedničkih nastojanja s ciljem povećanja moći ugroženih odnosno s ciljem promjene i unaprjeđenja položaja onih čiji je položaj nepovoljan. Time ne želimo reći da je humanitarni pristup nevažan, dapače, on svakako ima mjesto u društvenom djelovanju, pogotovo u kriznim situacijama, te onima gdje država ne uspijeva osigurati dostojanstven život odnosno osnovni standard i pristup različitim uslugama i vrstama skrbi (socijalnim, zdravstvenim, obrazovnim i drugima). S tim na umu, smatramo važnim da se oba pristupa približe učenicima/cama sa svim njihovim karakteristika i pojavnim oblicima (primjerima) kroz provedbu međupredmetne teme GOO. U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.3. nije jasna korelacija s međupredmetnom temom Poduzetništvo. U 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.4. zbog olakšavanja pripreme nastavnika, potrebno je pojasniti što se podrazumijeva pod demokratizacijom škole i na koji način joj učenik može doprinijeti. Također, demokratizaciju škole potrebno je dodati među ključne sadržaje u ovom ciklusu. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A2.1. u znanjima nije navedeno da učenici razumiju što je diskriminacija i osnove diskriminacije, dok se isto navodi među preporukama za ostvarenje ishoda. S obzirom da je diskriminacija vrlo kompleksna tema, predlažemo da se diskriminacija stavi kao posebno odgojno-obrazovno očekivanje ili ovdje proširi u kategorijama znanja, vještina i stavova vezano za diskiminaciju te je postavi u jasnu vezu s ljudskim pravima. U 2. obrazovnom ciklusu, Domena A, očekivanje goo A.2.2 ("Aktivno zastupa ljudska prava") u preporukama za ostvarivanje istaknute su dvije organizacije (Crveni križ i Naša djeca), međutim nije jasno po kojim kriterijima su odabrane organizacije. Spektar ljudskih prava je širok te samo dvije, uključujući ove, organizacije ne mogu kroz uključivanje učenika u svoje aktivnosti "pokriti" tako širok spektar. Smatramo važnim i da se prema interesu učenika i potrebama u zajednici (npr. učestalijim problemima povezanim sa specifičnim povredama ljudskih prava) odabere organizacije s kojima se surađuje te da se učenike potiče na aktivno zastupanje onih prava koja su u njihovoj zajednici ugrožena. Umjesto navođenja uključivanja u rad specifičnih organizacija predlažemo preformulirati u: „uključiti se u aktivnosti i povezati se s organizacijama civilnog društva i građanskim incijativama koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava“. Također, ovdje nedostaje korelacija s Osobnim i društvenim razvojem. Kada je riječ o Ključnim sadržajima u 2. ciklusu, nije jasno gdje je u prijedlogu zastupljen rad na stereotipima i predrasudama u odnosu na istaknuta znanja, vještine i stavove. U 2. obrazovnom ciklusu, Domeni B mnogo je ključnih sadržaja, ishodi su ambiciozni, te za postizanje ovih znanja, vještina i stavova potrebno je planirati i adekvatnu satnicu. Za postizanje navedenog ključna je zajednička priprema razrednika i predmetnih nastavnika, odnosno zajedničko planiranje nastave, što se u praksi pokazalo kao poteškoća. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje goo B.2.2. nije jasno zašto su pod znanjima navedene samo lokalne vlasti, a ne i državne institucije, nastavno na aktivnost 2.1 i preporučene sadržaje navedene ispod. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.1. „Sudjeluje u aktivnostima škole“ smatramo preopćenitom formulacijom, jer može uključivati i aktivnosti koje nisu povezane s GOO ili civilnim društvom, stoga predlažemo, uzimajući u obzir sadržaj raspisanih kompetencija koje učenik razvija i stječe u ovoj domeni, da se očekivanje preoblikuje u: „Sudjeluje u unaprjeđenju života i rada škole“. U skladu s tim, stav se mijenja u „Smatra važnim osobni doprinos unaprjeđenju života i rada škole“. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.2. smatramo ključnim uspostaviti razliku između solidarnosti i humanitarnog rada/pristupa. Obzirom su ta dva pojma prilično različita, pogotovo u dosegu i efektu (promjeni koju čine), predlažemo da se jasno naznači u ovoj razradi te kroz aktivnosti učenicima objasni razlika između pomoći te podrške i zalaganja za druge. U skladu s tim, pod vještine predlažemo „Predlaže humanitarne akcije i predlaže akcije solidarnosti“. „Sudjeluje u edukaciji za prevenciju negativnih oblika ponašanja“ potrebno je premjestiti iz stavova u preporuke. Aktivnost "organizirati vršnjačku pomoć prema potrebama u razredu i školi" smatramo odlično odabranom te se kroz nju učenicima može pojasniti kako doprinose solidarnosti (ujednačavanje šansi i mogućnosti obrazovnih uspjeha za učenike koji npr. ne mogu očekivati pomoć roditelja u učenju ili njihovi roditelji ne mogu financirati dodatne poduke). Aktivnost „organizirati blagdanske sajmove i sudjelovati u njima“ djeluje kao aktivnost humanitarnog karaktera kakve se često u školama organiziraju. Smatramo da bi trebalo jasnije povezati, ako je moguće, ovu aktivnost sa solidarnošću, nije jasno kako sajam doprinosi predviđenom cilju/očekivanju (promiče solidarnost u školi). Kao što smo ranije naznačili (u prijedlogu i obrazloženju za 1. obrazovnom ciklusu, Domena C, očekivanje goo C1.2.), važno je da učenici razumiju razliku između solidarnosti i humanitarnih akcija/pomoći. S tim u vezi, kod ovakvih aktivnosti (sajmovi u školi) kojima se najčešće dobivenim sredstvima omogući neke resurse učenicima/cama slabijeg imovinskog statusa, bilo bi, u smislu promicanja solidarnosti, moguće predložiti aktivnosti predlaganja mjera na razini škole ili zajednice kojima bi se utjecalo na problem odnosno dugoročnije omogućilo ujednačavanje mogućnosti (ili pristup resursima) učenicima slabijeg imovinskog statusa. Kod preporuke „naučiti znakovni jezik“ vidimo jasnu vezu ove aktivnosti sa interkulturalnošću, inkluzijom i poštivanjem ljudskih prava, no nije jasno na koji način naučiti jezik doprinosi promicanju solidarnosti. Iz navedenih razloga, predlažemo da se pojasni veza sasolidarnošću ili nečim od predloženog. U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.3. potrebno je preformulirati očekivanje u „ Promiče kvalitetu života u školi i demokratizaciju škole“ s obzirom da u vještinama i aktivnostima postoje stavke koje upravo doprinose demokratizaciji (prepoznavanje korupcije te praćenje transparentnosti). Kod stavova smatramo da naglasak treba biti na komunikacijskim vještinama i asertivnosti te odnosima u školskoj zajednici, te predlažemo da se preformulira u: „Smatra da nenasilna komunikacija doprinosi osobnom uspjehu te kvalitetnim odnosima u školskoj zajednici.“ U 2. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.2.4 potrebno je nastavnicima i drugim provoditeljima aktivnosti u školi pojasniti pojmove "školska kultura" i "demokratizacija škole", budući oni nisu samorazumljivi, te je ih potrebno specificirati kroz preporuke za ostvarivanje očekivanja ili predložene metode rada. S obzirom da ne postoji ONK, apeliramo da se ovi pojmovi i aktivnosti pojasne i približe nastavnicima u ovom i drugim kurikulumima. Potrebno je također specificirati barem jednu preporuku za ostvarivanje očekivanja (promiče razvoj školske kulture i demokratizaciju škole) ili barem jasnije definirati kako se ostvarivanje ovog očekivanja prožima kroz sve školske aktivnosti. Kod aktivnosti „vijeće učenika“ nije jasno što se ovom preporukom za ostvarivanje očekivanja predlaže, budući vijeće učenika nije aktivnost sama po sebi. Kod „predstavljanja rezultata projekta“ jasno je kako ovakve aktivnosti doprinose participaciji i informiranju učenika/ca no potrebno je uspostaviti vezu sa demokratizacijom odnosno školskom kulturom. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.1. predlažemo preforumlirati dio vezan za razvoj vještina u aktivan oblik: “istražuje, koristi različite izvore, prioritizira informacije te kritički promišlja promjene u razvoju ljudskih prava”. Ovo očekivanje također korelira s predmetom Hrvatski jezik. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.2. u domeni razvoja stavova predlažemo: “Smatra važnim promicati temeljne dokumente o zaštiti ljudskih prava te dodati: zalaže se za poštovanje temeljnih dokumenata RH u području zaštite ljudskih prava”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.3. navedene preporuke za ostvarivanje očekivanja nisu u jasnoj vezi sa kompetencijama (znanja, vještine i stavovi) koje su navedene da se razvijaju odnosno sa odgojno-obrazovnim očekivanjima. Predlažemo revidirati preporuke tako da budu u skladu sa odgojno-obrazovnim očekivanjima. S obzirom da se ovdje spominje interkulturalnost, predlažemo da se preformulira u: Promiče ljudska prava i poštovanje različitosti. U preporuci da se u korelaciji s nastavom povijesti posjete različite organizacije koje promiču ljudska prava, potrebno je pojasniti kako bi se ova aktivnost provodila. Preporučuje se suradnja s udrugama i institucijama koje se bave ostvarivanjem prava osoba s invaliditetom, a nije jasno zbog čega se ovdje ne nalaze i organizacije i udruge koje promiču prava ostalih društvenih skupina. Jedna je od preporuka i sudjelovanje učenika na tribinama o diskriminaciji. S obzirom da je javnih tribina na temu diskriminacije malo, predlažemo da sami učenici organiziraju javnu tribinu ili školsku aktivnost. Spominje se radionica o trgovini ljudima, koja je po svom sadržaju više u vezi sa kršenjima ljudskih prava i zaštitom od nasilja, prisilnog rada i svih oblika mučenja, nego s diskriminacijom, te je predlažemo uvrstiti u te teme. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.4. među vještine predlažemo dodati: analizira i kritički promatra pravo na obrazovamje i rad u globalnom kontesktu. Vještina “povezuje pravo na obrazovanje i diskriminaciju proizašlu iz prava na rad” nejasno je formulirana i predlažemo preformulirati u „povezuje pravo na obrazovanje i rad, te diskriminaciju“. Preporučuje se upoznavanje s sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Konvencijom o pravima djeteta. Smatramo da ovdje treba nadodati i Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Zakon o obrazovanju RH i Zakon o radu. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.3.5. među vještine predlažemo uvrstiti “prepoznaje primjere ravnopravnosti muškaraca i žena”, te u preporuke dodati povezivanje s predmetom Hrvatski jezik, te međupredmetnom temom Održivi razvoj. U 3. obrazovnom ciklusu pod ključne sadržaje navesti ravnopravnost spolova kao ključni sadržaj, obzirom da se posebno obrađuje. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje B.3.2. “Shvaća da je različitost mišljenja važna u demokraciji” preforumlirati u “Shvaća da su različitost mišljenja i dijalog važan segment demokracije”. Također dio “Sudjeluje u tematskim raspravama i debatama u razredu, školi, međunarodnim susretima i natjecanjima” nije formuliran kao stav, pa predlažemo “pozitivno vrednuje sudjelovanje u te tematskim raspravama i debatama u razredu, školi, međunarodnim susretima i natjecanjima.” Među preporukama nedostaje rad u i promocija rada Vijeća učenika. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.3.1. u dio razvoja vještina predlažemo dodavanje: “planiranja aktivnosti, organizacijske vještine, komunikacijske vještine, suradnje, timskog rada”. Predlažemo reformulaciju stava “Zastupa svoje ideje i stajališta važna za lokalnu zajednicu” u “Smatra doprinos lokalnoj zajednici važnim i odgovornošću pojedinca”. U 3. obrazovnom ciklusu, domeni C, očekivanje C.3.2. uz dio “Obrazlaže oblike društvene isključenosti uz primjere” dodati i “obrazlaže što je nejednakost i razumije posljedice nejednakosti u društvu”.U području vještina predlažemo promjenu u: "Predlaže akcije solidarnosti u školi i u lokalnoj zajednici i uz pomoć škole i organizacija civilnoga društva sudjeluje u njima." U ključnim sadržajima domene C u 3. Obrazovnom ciklusu nejasna je formulacija “Utjecaj korupcije na civilno društvo”. Predlažemo promjenu u “Utjecaj korupcije na društvo u cjelini”, jer korupcija nema utjecaj samo na udruge, inicijative, zaklade, vjerske zajednice, sindikate i dr. već ima negativan utjecaj na cjelokupno društvo. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.1. u dijelu znanja predlažemo preformulirati u: “Uočava aktualne probleme u zajednici i objašnjava vezu s ljudskim pravima”, jer nije jasno što je "položaj ljudskih prava". U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.2., nedostaje europska i globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.4., “Navodi ustanove koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu” detaljizirati s “Navodi institucije i organizacije koje štite ravnopravnost spolova i objašnjava njihovu ulogu”, te povezati s predmetom Sociologija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni A, očekivanje A.4.5. u rečenicu “Zalaže se za integraciju pripadnika nacionalnih manjina” dodati i ravnopravan tretman – “Zalaže se za integraciju i ravnopravan tretman nacionalnih manjina”, te povezati s predmetom Sociologija i MPT Održivi razvoj. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni Demokracija generalno nedostaje globalna dimenzija. U 4. obrazovnom ciklusu, domeni B, očekivanje B.4.2., vezano za rečenicu “Objašnjava razliku između demokratskih društava i društava u kojima su ljudi diskriminirani”, važno je napomenuti da u različitim društvima postoji diskriminacija (pa i u onim demokratskim), stoga predlažemo: “Objašnjava razliku između demokratskih i nedemokratskih društva”, te u dio “Navodi ograničenja neposredne demokracije” dodati i zastupničke demokracije kako bi učenici/e bolje razumjeli i mogli usporediti različite oblike. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo nije jasna veza između ključnih i preporučenih sadržaja “Pravo na obrazovanje” i “Posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici” sa predloženim očekivanjima i preporukama za ostvarivanje. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.1. (znanja) predlažemo: “objašnjava značenje, ulogu, postignuća i doprinos civilnog društva zajednici.” Obrazloženje promjene: civilno društvo obuhvaća širok spektar različitih udruga i drugih dionika (inicijativa i sl.) te se neke od njih bave socijalnim uslugama, zagovaranjem, zaštitom prava i demokratizacijom, a također tu se nalaze i hobističke, sportske, kulturne organizacije koje se ne bave nužno rješavanjem problema u zajednici ili društvu već se neke bave npr. isključivo dobrobiti svojih članova. Vezano za kategoriju vještine, uz predloženo, predlažem promjenu u drugom navedenoj vještini: “razvija komunikacijske i socijalne vještine zagovaranja i promicanja pozitivnih promjena u zajednici.” Objašnjenje komentara: civilno društvo sastoji se od dionika s različitim ciljevima i vrijednostima te ne postoje zajednički definirani ciljevi i vrijednosti civilnog društva u cjelini, već pojedinih udruga, organizacija, sindikata, zaklada, građanskih incijativa, saveza i dr. U području stavova predlažemo promjenu u: “zalaže se za i smatra važnim osobni doprinos razvoju i djelovanju organizacija civilnog društva.” U području preporuka za ostvarenje očekivanja predlažemo promjenu u : “kritički promišljati o društvenim problemima i potrebama pojedinih društvenih skupina”. U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.2. u kategoriji znanja predlažemo dodatak: “Navodi različite vrste organizacija civilnog društva te opisuje njihovo djelovanje i svrhu.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, ljudskim pravima, demokratizacijom, mladima, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U kategoriji vještina predlažemo preformuliranje u: “uključuje se i organizira društveno korisne aktivnosti u skladu s uočenim potrebama svoje zajednice ili pojedinih grupa koje su u nepovoljnom položaju.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, ljudskim pravima, mladima, demokratizacijom, zaštitom okoliša, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U kategoriji stavovi predlažemo promjenu prvog stavka u: “Ukazuje na potrebu za društveno korisnim radom.” Obrazloženje komentara - društveno koristan rad obuhvaća širi spektar djelovanja od humanitarnog rada. (postoje organizacije koje se bave općim dobrom, dobrobiti svojih članova, mladima, ljudskim pravima, demokratizacijom, zaštitom okoliša, pružanjem socijalnih usluga i dr.) U 4. Obrazovnom ciklusu, domeni C, Civilno društvo, očekivanje C.4.3. u području znanja preformulirati: “opisuje ulogu nevladinih organizacija u poboljšanju kvalitete života.” te dodati: “ objašnjava oblike korupcije i utjecaj korupcije na zajednicu.” U kategoriji vještina predlažemo dodatak na prvi dio: “reagira na društvenu isključenost i nasilno ponašanje te korupciju u svom okruženju.” U kategoriji stavova umjesto “zalaže se za ostvarivanje ciljeva nevladinih organizacija” predlažemo: “Zalaže se za ostvarivanje pozitivnih promjena u zajednici.” Objašnjenje komentara: nevladine organizacije imaju različite ciljeve i vrijednosti, ne postoje zajednički definirani ciljevi i vrijednosti pa stoga smatramo da je predložena promjena jasnija. Također, nije nužno da se učenici zalažu za ostvarivanje ciljeva organizacija već smatramo bitnim da prepoznaju probleme i potrebe u svojim zajednicama (i šire) te kojim pozitivnim vrijednostima žele doprinijeti. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.1., u ključnim sadržajima, predlažemo promjenu: “Projekti zajednice na nacionalnoj i lokalnoj razini”. Obrazloženje promjene (radi jasnoće značenja): pojam “nacionalna zajednica” se može povezati sa etničkim porijeklom, a ne nužno sa građanskim identitetom ili pripadajućim državljanstvom. Također, predlažemo promjenu obveznog sadržaja br.2 u “uključivanje u rad organizacija civilnog društva”. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.1., kategorija znanja, predlažemo promjenu “navodi korisnost i važnost neovisnosti medija u aktivnom sudjelovanju građana u zajednici”. U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo dodati korelacije sa predmetima Politika i gospodarstvo, Sociologija, te međupredmetne teme Održivi razvoj, Osobni i socijalni razvoj. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.2., kategorija znanja, predlažemo dodati i “Razumije i obrazlaže svrhu volontiranja u zajednici”. Pod vještine, predlažemo dodati i “Ima razvijene komunikacijske vještine, vještine timskog rada i suradnje, te zajedničkog donošenja odluka”. Pod stavove, predlažemo dodati: “zalaže se za individualni i grupni doprinos zajednici kroz volontiranje.”U kategoriji preporuka za ostvarivanje očekivanja, predlažemo promjenu prve natuknice u “uključiti se u volonterske aktivnosti udruga”. Obrazloženje promjene: različite udruge organiziraju volonterske akcije i aktivnosti, a ne samo udruge volontera. Obrazloženje: smisao volontiranja je da svatko slobodno odluči gdje će volontirati. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.3., kategorija znanja, predlažemo dopunu: “Razumije i objašnjava važnost jednakih prilika i pristupa javnom dobru”. U 5. Obrazovnom ciklusu, domeni C, civilno društvo, odgojno- obrazovno očekivanje C.5.4., kategorija znanja, predlažemo dodati “poznaje mehanizme zaštite od korupcije”. Pod kategoriju vještine, predlažemo dodati: “Zna pripremiti podnesak ili izraditi prijavu korupcije”. Pod kategoriju stavovi, predlažemo dodati: “Smatra važnim na društvenoj i osobnoj razini ukazivati na problem korupcije.”Pod preporuke za ostvarenje očekivanja, predlažemo dodati: “na razini Vijeća učenika, škole ili razreda izraditi vodič za suzbijanje korupcije i promicanje transparentnosti”. Predlažemo i korelaciju s predmetima: Politika i gospodarstvo, Etika. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
34 Centar za mirovne studije Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme U dijelu C, Struktura, nejasno je na kojem se konceptu građanina temelji ovaj kurikulum, te zašto su odabrane baš ove tri domene, odnosno zbog čega je civilno društvo odvojeno od demokracije. U domeni 'Demokracija' spominje se da „Učenici primjereno svojoj dobi upoznaju načine i mogućnosti sudjelovanja u političkim odlukama u zajednici kojoj pripadaju“, te da učenici „poznaju i razumiju osnovne političke koncepte i procese, prepoznaju važnost političkih odluka za vlastiti život“. U oba slučaja potrebna je čvršća poveznica s domenom civilno društvo, odnosno integriranje tih domena, pogotovo vezano uz lokalnu zajednicu. U uvodnom dijelu teksta o domeni civilnog društva predlažemo pojašnjenje od koje se definicije civilnog društva polazi. U opisivanju sadržaja domene Civilno društvo navodi se „Da bi uopće došlo do participacije, neophodno je da građani raspolažu bitnim informacijama o radu zajednice i civilnoga društva“. Upravo obzirom na povezanost demokratskog uređenja i važnosti participacije, smatramo da se civilno društvo i razvoj zajednice može podvesti pod domenu demokracije, odnosno da treba integrirati ove domene. Rečenicu „Sudjelovanjem u akcijama institucionalnih oblika udruživanja i djelovanja građana u okviru civilnoga društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, medija i sl.) učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga.“ predlažemo preformulirati u: „Uključivanjem u rad civilnog društva (nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, zaklada i sl.), učenicima se pruža mogućnost društvene participacije, inicijative, pregovaranja i dijaloga“. Rečenicu „Učenici uočavaju posljedice odnosa prema javnom dobru u zajednici“ predlažemo preformulirati u „učenici uočavaju važnost javnog dobra i njegovog očuvanja u zajednici“. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Treća domena je izmijenjena i dorađena. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
35 Centar za mirovne studije Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Nije jasno zašto su ove vrijednosti izdvojene, jer ne proizlaze iz svrhe ovog međupredmetne teme. Ukoliko se specificiraju temeljne vrijednosti, prelažemo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su dopunjene u dokumentu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
36 Centar za mirovne studije Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme U poglavlju svrha i opis međupredmetne teme navodi se da aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge podrazumijeva „odgovorne članove razredne, školske, lokalne, nacionalne , europske i globalne zajednice“ dok je u razradi odgojno obrazovnih ciklusa europska dimenzija malo, a globalna dimenzija uopće nije zastupljena. U dijelu poglavlja u kojem se nabrajaju znanja spominje se da „Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“. Predlažemo izbacivanje termina "prava pojedinca", te korištenje termina "ljudskih prava", jer pojam ljudskih prava podrazumijeva i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). U dijelu poglavlja Svrha i opis međupredmetne teme u kojem se navodi demokratizacija škole bitno je istaknuti važnost demokratizacije, te ju ugraditi i u ostale međupredmetne i predmetne kurikulume. Kao posebnost Građanskog odgoja i obrazovanja spominje se „korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole“. Smatramo da su metode suradničkog, iskustvenog i učenja izvan škole izuzetno važne za razvoj građanske kompetencije, ali postavlja se pitanje mogućnosti korištenja takvih metoda u međupredmetnoj nastavi s obzirom na predmetne sadržaje koji se trebaju obraditi. U rečenici „Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu“ predlažemo dodati i razvoj vještina i stavova. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prihvatili smo termin ljudska prava i unijeli ga u dokument. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
37 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Nakon analize svih kurikularnih dokumenata o kojima se vodi javno savjetovanje u okviru kurikularne reforme, Pravobraniteljica je mišljenja da kurikulumi u cjelini donose neusporedivo značajniji obuhvat tema vezanih za područje ljudskih prava u usporedbi s trenutno važećim kurikulumima, uključujući ravnopravnost spolova. Pored toga što se teme vezane za ravnopravnost spolova javljaju u kurikulumima pojedinih nastavnih predmeta poput hrvatskog jezika, francuskog jezika, biologije, etike, filozofije, psihologije i sociologije, te u kurikulumima međupredmetnih tema Održivi razvoj i Zdravlje, najveći doprinos uvođenju odgoja i obrazovanja za ravnopravnost spolova u nacionalni odgojno-obrazovni sustav daje Kurikulum za međupredmetnu temu građanski odgoj i obrazovanje (daje u tekstu: Kurikulum), posebice kroz domenu „Ljudska prava“. U tom pogledu Pravobraniteljica ovom Kurikulumu svakako daje podršku te se nada da će ova reforma biti provedena do kraja kako bi Republika Hrvatska dobila osuvremenjene kurikulume u skladu s temeljnim demokratskim načelima jedne od zemalja Europske unije. Kako bi se, pored spola kao diskriminacijske osnove, osiguralo obvezno podučavanje o ostalim diskriminacijskim osnovama iz nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (bračni i obiteljski status te spolna orijentacija), ali i drugih diskriminacijskih osnova sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, preporučujemo da se u postojeći Kurikulum uključi informacija o kojim sve diskriminacijskim osnovama je riječ. Smatramo to važnim ponajviše iz razloga što Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama provode učitelji/ce i nastavnici/e različitih profila i struka, od kojih dijelu njih područje ljudskih prava nije uža 'specijalizacija'. Stoga je u ovom slučaju poželjna što detaljnija razrada dane tematike već u samom kurikulumu, kako bi se rizik od izostavljanja pojedinih područja ljudskih prava sveo na najmanju moguću mjeru i kako bi se poučavanje o različitim diskriminacijskim osnovama učinilo obveznim odgojno-obrazovnim sadržajem. U cilju ostvarivanja navedenoga, predlažemo da se odgojno-obrazovno očekivanje „goo A.3.3. - Promiče ljudska prava“ izmijeni na sljedeći način. U rubrici „znanje“ u okviru tog odgojno-obrazovnog očekivanja navedeno je sljedeće: „Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po svim osnovama. Objašnjava pojavne oblike diskriminacije.“ Predlažemo da se u navedeni tekst doda napomena o propisu (Zakon o suzbijanju diskriminacije) u kojem su taksativno nabrojane sve diskriminacijske osnove prema kojima je u Republici Hrvatskoj zajamčena zaštita od diskriminacije, te da tekst glasi na sljedeći način: „Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po svim osnovama (iz članka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije). Objašnjava pojavne oblike diskriminacije.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Hvala Vam na podršci. Prihvaćena je dopuna vezana uz Zakon.
38 Mirela Berlančić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje poboljšava odgojno-obrazovni proces te potiče cjeloživotno učenje. Nositelji smo određenih prava i odgovornosti, a sustavno stjecanje znanja, sposobnosti i vještina na području građanskih kompetencija stvara društvo prava, demokracije i odgovornosti. U fokusu građanskog odgoja i obrazovanja nalazi se učenik-građanin sa svim svojim obvezama, pravima, slobodom i dužnostima. Stjecanjem građanskih kompetencija učenik-građanin trebao bi djelovati na svim razinama, od školske i lokalne do nacionalne i globalne. Takav politički i pravno pismen učenik stvarat će civilno društvo u kojem će se nenasilno rješavati sukobi, pokretati građanske inicijative i reakcije na svaku diskriminaciju, nepravdu i neodgovorno građanstvo. Građanski odgoj i obrazovanje potreba je suvremenog društva, a njegova izgradnja ovisi o doprinosu i zalaganju svih dionika. Učenje i poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja najbolje se ostvaruje radom u različitim modulima GOO-a: Projekt građanin, Simulirana suđenja... Preporučam rad na ovim modulima. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju. Učitelj/nastavnik samostalno i odgovorno odlučuje o konkretnoj realizaciji nastavnoga procesa u konkretnim uvjetima.
39 Mirela Berlančić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Podržavam i potičem stjecanje znanja, stavova i vještina u području Građanskog odgoja i obrazovanja. Osobno mi je žao što ne postoje uvjeti za predmet Građanski odgoj i obrazovanje. Vjerujem da će se i međupredmetnom temom afirmirati vrijednosti i sadržaji GOO-a. Komentari voditelja i voditeljica Županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje (Komentari su nastali nakon detaljne rasprave na stručnom skupu Škola za život – međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje za voditelje Županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje, Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 11. prosinca 2018.) -skupina predmetne nastave U 3. ciklusu – domena Civilno društvo Staviti OPISUJE SVOJIM RIJEČIMA umjesto RAZUMIJE pojam korupcije. Usvajanje na primjeru prepisivanja U 3. ciklusu - domena Ljudska prava Piše: „istražiti različite dokumente“ - Predlažemo : „prepoznaje različite dokumente Hrvatske i EU“ „Posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava“ – obavezno umetnuti prema mogućnostima. Prijedlog: u svaki predmet treba konkretno staviti međupredmetne teme i međupredmetne korelacije. Komentari voditeljica i voditelja Županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje, srednje škole Preporuka: Odgovorniji pristup uporabi digitalnih sadržaja. Problem: Neravnopravan položaj u materijalnim mogućnostima. Problem: Zanemarivanje interakcije licem u lice. Preporuka: Odgoj i obrazovanje uskladiti s jasnim sustavom vrijednosti (tolerancija, solidarnost, humanost, empatija...). Preporuka: Ne zanemariti pozitivne aspekte dosadašnjeg obrazovnog sustava (poznavanje temeljnih znanja, široka opća kultura). Problem: Opasnost za demokratske vrijednosti – čuvati svijest o demokraciji kao našoj najboljoj sudbini za čiju smo budućnost odgovorni. Preporuka: Dati jasnije preporuke za primjenu sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u strukovnim predmetima. Preporuka: Omogućiti suradnju s civilnim i Vladinim sektorom. Preporuka: Zaštititi i promovirati dostojanstvo nastavničke struke. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju. Učitelj/nastavnik samostalno i odgovorno odlučuje o konkretnoj realizaciji nastavnoga procesa u konkretnim uvjetima.
40 Vlado Halusek Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Učitelj se kontinuirano stručno usavršava. Područje Građanskog odgoja i obrazovanja je dinamično područje i zahtijeva cjeloživotno učenje. Aktivno i kritičko učenje za osnaživanje, sudjelovanje i odgovornost građana koristi se višestrukim perspektivama te različitim sadržajima i izvorima učenja i poučavanja, uključujući resurse civilnoga društva. U cjeloživotnom učenju veliku ulogu ima partnerski i suradnički odnos između odgojno-obrazovnih vlasti, učenika, učitelja, roditelja, staratelja, odgojno-obrazovnih radnika u učeničkim domovima i lokalne zajednice. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja, a prema didaktičko-metodički pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju.
41 Gong   Gong je proveo analizu prijedloga kurikuluma u suradnji s organizacijama iz GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole (http://goo.hr). Izrazito je važno za društvo i za učenike uvesti građanski odgoj i obrazovanje koji će kod učenika razvijati građansku i društvenu kompetenciju, koja je i u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje prepoznata kao jedna od ključnih kompetencija (http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-5464-2018-ADD-1/hr/pdf). Građanska i društvena kompetencija treba razvijati znanja, kao i intelektualne i participativne vještine te demokratske stavove i vrijednosti. Važno je osvijestiti povezanost kurikuluma međupredmetnih tema u razvoju građanske i društvene kompetencije. Stoga je preporuka da se jasnije istaknu poveznice između različitih međupredmetnih tema. Potrebna je jača korelacija između kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja te predmetnih kurikuluma Sociologije i Politike i gospodarstva. Demokratizacija škole koja se spominje u ovoj međupredmetnoj temi, vrlo je važan i zahtjevan zadatak koji mora sustavno biti uključen u sve kurikularne dokumente, a li i u sve propise vezane za funkcioniranje škola i upravljanje školama. Bez takvog povezivanja, demokratizacija škola neće biti moguća. U razradi odgojno-obrazovnih ciklusa, europska dimenzija je malo zastupljena, a globalna dimenzija nije uopće zastupljena. U suvremenoj terminologiji, umjesto „prava pojedinca“, primjerenije je koristiti termin "ljudska prava", koji obuhvaća i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Korelacija među međupredmetnim temama je ostvarena kao i korelacija s predmetima. Učitelj/nastavnik uvijek ima tu odogovornost dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu. Prihvatili smo termin ljudska prava i unijeli ga u dokument.
42 Glas roditelja za djecu - GROZD   Primjedbe i prijedlozi udruge Glas roditelja za djecu - GROZD 1. Kako bi se osiguralo povjerenje roditelja u koncepte građanskog odgoja i obrazovanja važno je slijediti europske standarde u njegovu provođenju, koji zahtijevaju osiguranje profesionalne etike nastavnika građanskog odgoja i obrazovanja. U tom smislu treba osigurati provođenje načela ne-indoktrinacije: “Škole su javne institucije, i roditelji, kao i društvo u cjelini, očekuju da nastavnici neće zloupotrijebiti svoju moć tako da indoktriniraju njihovu djecu.” (iz Rolf Gollob, Peter Krapf, Ólöf Ólafsdóttir, Wiltrud Weidinger (2010), Obrazovanjem do demokracije Metodički priručnik za nastavnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, Vijeće Europe, Strasbourg, 2010; Agencija za odgoj i obrazovanje 2015, Zagreb, str. 40). 2. Zbog transparentnosti ostvarivanja građanskog odgoja i obrazovanja za nastavnike, učenike i roditelje, te zbog redovitih istraživanja statusa građanskog odgoja i obrazovanja koja provodi Euridice – europska istraživačka mreža u zemljama EU i zbog drugih referentnih međunarodnih istraživanja, treba postojati plan integriranja kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti i definirati: Koliko (sati) godišnje? Tko? Gdje? Kada? 3. U vrijeme kad Republika Hrvatska zbog kritičnog gubitka nataliteta sve više uviđa potrebu pronatalitetne politike, obitelj se u ovom Prijedlogu samo usput spominje i ne pridaje joj se dovoljna važnost. Izostavljeno je temeljno ljudsko pravo na obitelj, instrumenti zaštite obitelji, nepovredivost doma, pravo na osobni identitet. Nadalje, nigdje nije objašnjeno da je obitelj temeljna društvena zajednica niti navedena prava i dužnosti djece i roditelja i međugeneracijska solidarnost. U učenicima treba razvijati poštivanje obiteljskih vrijednosti, poštivanje i ljubav prema roditeljima i ostalim članovima obitelji. Obitelj i obiteljski odnosi imaju najveći utjecaj na formiranje osobe i njenih životnih znanja, stavova i vrijednosti. 4. U planiranju i provođenju građanskog odgoja bitno je uključiti suradnju s roditeljima kao prvim i odgovornim odgojiteljima svoje djece. Autonomiju i uključenost roditelja, kao i partnerski odnos škole i roditelja je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitete i učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa. Osobito u provođenju građanskog odgoja treba imati na umu pravo roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (prema čl.64 Ustava RH). 5. U temi Demokracija izostavljena je građanska medijska pismenost, iako bez nje nema kompetentnog, informiranog i aktivnog građanina. Učenici imaju pravo da u odgojno-obrazovnom sustavu budu upoznati s vrstama medija i osposobljeni za kritičko razumijevanje medija. Predlažemo dopunu koja glasi: Mediji i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio, TV, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja. 6. Izostavljeno je cjelovito objašnjenje politike (politics, polity, policy). Politiku čine: institucije, javne politike, procesi, propisi. Nema razloga da učenicima budu uskraćene ključne stvari kako bi mogli donositi neovisne, racionalne, te osobno i društveno korisne prosudbe. S ovim pitanjem povezano je i upoznavanje učenika s tipovima političkih stranaka. Nedopustivo je osuditi ih na stjecanje dojma da je samo jedna stranka ispravna jer smo izišli iz jednopartijskog sustava. Tražimo da učenicima budu objašnjeni tipovi političkih stranaka, ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj i načela pravne države. - Tipovi političkih stranaka: demokršćanske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne. - Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj: 1. Zakonodavni dio vlasti – ima ovlast donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske – zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru). 2. Izvršni dio vlasti – ima ovlast provoditi i predlagati donošenje novih zakona (Vlada RH, predsjednik RH). 3. Sudbeni dio vlasti – ima ovlast rješavati nesporazume glede tumačenja, primjene i djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, županijski i općinski sudovi). Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima počiva pravni sustav. - Načela pravne države, ograničenje vlasti i pravna država, uloga pravosuđa u pravnoj državi, osiguranje jednakosti svih građana pred zakonom, bez obzira na vrijednosti, stavove, fizičke i duševne osobine; pravna država je podloga suzbijanju korupcije. Pravna, društvena i moralna odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države; Ustavna prava i odgovornosti građana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadležnim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH. 7. Da se tema Civilno društvo ne bi svela na puku indoktrinaciju važno je definirati što čini civilno društvo – udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; načela njihova djelovanja trebaju biti objašnjena kako bi se mladi na informiran način mogli uključivati temeljem svojih vrijednosti i preferencija. Aktivno djelovanje građana u društvenoj zajednici po Ustavu i zakonima ne može biti ograničeno samo na djelovanje kroz civilno društvo kako se prikazuje u ovoj temi. Slijedom rečenoga naziv teme treba biti: Društvena zajednica i civilno društvo. Treba objasniti koncept razreda i škole kao društvene zajednice, obitelji kao temeljne društvene zajednice, zato jer su to prirodne sredine u kojima učenici uče provoditi prava i odgovornosti te usvajaju demokratsku građansku kulturu. „Demokratsko upravljanje školama učenicima daje priliku naučiti na koji način mogu utjecati i sudjelovati u procesima odlučivanja kako bi kasnije upravljali zajednicom i definirali njezine ciljeve. Model političkog ciklusa moguće je primijeniti na procese odlučivanja i na mikro i na makro razini, odnosno na razini školske zajednice i političke zajednice u cjelini (na regionalnoj ili nacionalnoj razini).“ (iz Metodičkog priručnika navedenog u primjedbi 1) 8. Kada je riječ o uključivanju civilnih udruga u obrazovni sustav putem međupredmetne teme Građanski odgoj, osobito treba voditi računa o načelu ne-indoktrinacije (primjedba 1), kao i o ustavnom pravu roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (primjedba 4). Početkom ljeta 2015. g. je više od 7000 roditelja uputilo pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u kojima traže da odredi i ujednači kriterije ulaska civilnih udruga i organizacija u škole i dječje vrtiće, da objavi popis projekata i edukacija koje one provode s učenicima, nastavnicima i stručnim osobljem, te uvede obaveznu informiranu pisanu suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u tim projektima. U javnoj raspravi na eSavjetovanju u listopadu 2016. to nije uvaženo, a transparentni podaci o tome ne traže se niti u ovom Prijedlogu. Doduše, pozitivan korak učinjen je ove, 2018. godine kada je u novi Zakon o odgoju i obrazovanju uvedena obavezna pisana suglasnost roditelja za sve sadržaje koji nisu dio obveznih nastavnih predmeta (pa tako i za međupredmetne teme). Međutim, s obzirom da u samom ovom Prijedlogu nije jasno definirano tko, gdje i kada će provoditi sadržaje međupredmetnih tema (v. primjedbu 2), postoji mogućnost da se izigra spomenuto načelo ne-indoktrinacije, ustavna prava roditelja i Zakon o odgoju i obrazovanju. Da roditeljski oprez od nametanja njihovoj djeci agende jednog dijela civilnog društva u Hrvatskoj nije neopravdan pokazuje činjenica da je pred nekoliko godina u izradu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja u školama bila uključena tzv. Good inicijativa sastavljena od 30-tak udruga lijevo-liberalnog spektra iz Platforme 112 i financirana od Otvorenog društva Georgea Sorosa, čiji su projekti velikom dijelu roditelja u Hrvatskoj neprihvatljivi. Utjecaj civilnih udruga u školama, bilo direktno na učenike, bilo indirektno preko edukacije nastavnika i stručnog osoblja, treba biti ograničen samo na izborne sadržaje. Konkretno za provedbu Građanskog odgoja u školi to znači da se njen dio koji se odnosi na temu civilnog društva i suradnju i posjećivanje udruga i sl. treba izvoditi isključivo uz roditeljski informirani pisani pristanak. 9. U ovom Prijedlogu potpuno je izostavljena vrijednost domoljublja. Zabrinjavajuće je da se u sadržajima primjerice pet puta navodi pojam interkulturalnosti, a niti jednom se ne spominje domoljublje i pripadnost hrvatskom narodu. Naglašavaju se u više navrata prava nacionalnih manjina, a suverenost i hrvatski nacionalni identitet uopće ne! Glavni cilj cijelog odgojno – obrazovnog procesa bi trebao biti da iz tog sustava izlaze mladi ljudi koji znaju, mogu i hoće činiti dobro našem društvu. U tome možemo biti puno učinkovitiji ako kod učenika potičemo ljubav prema domovini i odgajamo ih za općeljudske i nacionalne vrijednosti. Mnoge su zemlje prepoznale domoljublje kao poticajan čimbenik u svom odgojno-obrazovnom sustavu i tome posvećuju veliku pažnju, a dojam je da ovaj Prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom odnosno kozmopolitskom duhu, ignorirajući nacionalni, obiteljski ili bilo kakav drugi identitet, a koji ne isključuje suživot pripadnika različitih nacionalnosti ili kultura već ga upravo čini uspješnijim. 10. Također u Prijedlogu potpuno izostaju općeljudske vrijednosti: etičnost, moralnost i brojne ljudske vrline i moralne kvalitete (poštenje, iskrenost, marljivost itd.) koje čovjeka čine kvalitetnim čovjekom odnosno građanina kvalitetnim građaninom (a što bi trebao biti cilj Građanskog odgoja). Isticanje općeljudskih vrijednosti su temelj i preduvjet svakog odgoja. Bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Učenike, dakle, treba odgajati i obrazovati ne samo u skladu s društvenim vrijednostima (određenima kulturom tj. civilizacijom), već i u skladu s općeljudskim (univerzalnim) etičkim/moralnim vrijednostima. U Prijedlogu se ističe da se 'stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice'. Međutim, zanemarena je činjenica da svako znanje, sposobnosti i vještine treba pratiti odgoj za vrednote. U Prijedlogu se spominju „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost” kao temeljne vrijednosti koje se promiču Građanskim odgojem i obrazovanjem, no one su u razradi Prijedloga zanemarene. Također je zanemaren i Ustav RH koji u čl. 3 navodi: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prvi dio komentara je generalni i ne odnosi se samo na ovaj kurikulum. Medijska pismenost je izuzetno važna tema i implicitno je uključena u ovaj kurikulum. Vodili smo se time da sve domene budu podjednako strukturirane svojim opsegom jer su jednako važne. Svi prijedlozi unijeti su već u dokument. Također, općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi. Vrijednosti iz Ustava RH unijete se u finalnu verziju.
43 Margarita Vrbanović   Margarita Vrbanović, viša savjetnica u mirovini Kraljevička 64 Zagreb Ministarstvo znanosti i obrazovanja E-savjetovanje o programu Građanski odgoj i obrazovanje PRILOG RASPRAVI O GRAĐANSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU Osjećam se obveznom dati svoje mišljenje o ovoj temi jer sam u srednjoj školi radila kao profesor, pedagog i metodičar 24 godine i u Ministarstvu obrazovanja do umirovljenja. Znam da je puno truda uloženo u ovaj program. Budući da je predviđeno da se ostvaruje na satu razrednika, dat ću svoje mišljenje i kao razrednik koji je s učenicima usklađivao sadržaje toga sata i prema njihovim interesima. Istina je da našem odgojno-obrazovnom planiranju nedostaju sadržaji koji bi obuhvatili bitne značajke građanskog odgoja. Prvo je pitanje jesmo li se dogovorili što se danas misli pod GOO, kad je tako očevidna podijeljenost u temeljnim svjetonazorskim pitanjima. Kako je moguće da se Građanski odgoj svede na tri cjeline koje proizlaze iz pojma d e m o k r a c i j a?! Ako se pozivamo na demokraciju, zašto program ne nudi i druga životno-odgojna stajališta i oblike? Kao narod došli smo u fazu labirinta. Što god dotaknemo ili pogledamo, razočarava nas i reagiramo neprimjereno. Nema izlaza, nema poboljšanja, nema poštivanja drugoga. Jesmo li zaista neodgojeni, ili smo zapali u ravnodušje, ili smo neznalice i svatko može od nas raditi što hoće. Ako doista želimo, što je naša moralna obaveza, odgajati za kvalitetne promjene na osobnom, društvenom i političkom planu, onda GOO mora povezivati i nadograđivati sadržaje koji će učenika oblikovati moralno, etički i svestrano. Posvijestiti učeniku da je život najvrjedniji dar koji obvezuje svakoga, da je stvoren kao dobra osoba i za dobrotu, da je obvezan to dobro širiti oko sebe. Zlo napreduje kad se dobro povlači. Općenito o programu Pročitala sam ga na stranici E- savjetovanje. 1. Ostavlja dojam ad hoc nabacanih misli, a učenicima nižih razreda, sužuje bogat, plemenit i lijep svijet u kojem žive, na traženje ljudskih prava, u nekoj neobičnoj demokraciji, koju ostvaruje civilno društvo. Kako je moguće da ljudi bez mandata, bez službene provjere stručnosti i znanja, koji sebe nazvaju 'civilno društvo', mogu krojiti državnu politiku, u ovom slučaju politiku obrazovanja i odgoja, najvažnijeg i najsuptilnijeg dijela društva?! 2. Program potpisuje ministrica znanosti i obrazovanja. Zar Ministarstvo nije odgovorno za cjelovit odgoj budućeg građanina – osobe, uvažavajući sve čovjekove dimenzije?! 3. Ako ovakav program uđe u škole, ubrzo će se vidjeti posljedice i netko će biti odgovoran. 4. Naznačene su 3 domene, predpostavljam za svekoliko školovanje (osnovne škole i gimnazije), u kojima se nemušto ponavljaju gotovo iste natuknice. 5. Ove tri cjeline, a ne domene, bi se trebale ostvariti kao jedna cjelina u zrelijim razredima nako što se djeca postupno oblikuju intelektualno, fizički i emocionalno. 6. Bez povezivanja s emocionalnom, duhovnom i antropološkom dimenzijom, koje su neophodne za oblikovanje cjelovite osobe, program će uskoro uroditi duševnom i intelektualnom prazninom jer je modeliran za neprirodno djelovanje. 7. Program treba potpuno preraditi tako da demokracija, ljudska prava i civilno društvo budu jedna nastavna cjelina. U nastavi su uobičajeni termini: nastavna cjelina, tema i jedinica. Pretpostavljam da je program sročila osoba koja nije radila u nastavi. 8. Program traži cjelovitu lekturu u duhu suvremenoga hrvatskoga jezika. 9. Pojam domena prvenstveno se danas rabi u internetskom poimanju i nije ukorijenjen u hrv. jeziku. Na što se odnosi pojam 'ritual' ? Kakva je to ''politička funkcija'' u razrednom vodstvu? 10. Držim da nije nužno već u nižim razredima učenike odmah upućivati na traženje prava, nego ih odgajati u ljepoti zajedništva i prijateljstva i postupno upućivati na prava, ali i odgovornost. U kurikulu se pojmovi ljuska prava, demokracija i civilno društvo uzdižu do idolatrije. 11. Pojam 'osnažiti' nema mjesta u programu, jer učenici nisu aktivisti niti bi to trebali biti u školskoj dobi. PRIJEDLOZI • Građanski odgoj, tako je uvijek bilo, iako se tako nije nazivao, treba sustavno i postupno odgajati i stvarati navike lijepoga, uljudnoga, kulturnoga ponašanja i komunikacije, pa bi valjalo zaviriti i u Bon-ton. • TEMA: DOBRO ODGOJEN GRAĐANIN /pristojno i uglađeno ponašanje, pozdrav, osmjeh, pomoć, slušati dok drugi govori, pristojan razgovor bez ružnih riječi, osobito psovke i izrugivanja, ogovaranja; upozoriti na neprimjereno, raskalašeno ponašanje, guranje, izazivanje i vrijeđanje; jačati volju da dobro vlada u nama i izvan nas, ne dopustiti da našim bićem vlada bijes, ljubomora i mržnja, oblikovati ljude jakoga karaktera ....../ • Odgoj i obrazovanje je istinski najveći kapital koji naše društvo ima i zato ono što se posvuda u svijetu pokazalo da nas krasi kao narod (dobrohotnost i gostoljubivost, poštenje i istinoljubivost, radišnost, znanje i odgovornost, skromnost, veselo raspoloženje i zajedništvo) valja obnoviti i usustaviti prema mogućim temama koje se mogu protezati na više razrede tijekom školovanja, primjereno dobi učenika. • TEMA DOMOLJUBNOST, RODOLJUBNOST i ČOVJEKOLJUBNOST /što je narod bez domovine, što je pojedinac bez domovine; čovjek je biće zajedništva, prva mu je zajednica obitelj, pa porodica, pa zavičajnost, šira zajednica i čovječanstvo. • Hrvati pripadaju u najstarije europske narode; uređena kraljevstva, kneževine i županije (imaju čak i vlastiti novac za kneza Borne –hrvatski frizatik, za Bele IV. slavonski banovac ; poticati na samosvojnost, suverenost, hrabrost – zemlju dobili kao nagradu - hrabri ratnici, i u veoma teškim povijesnim i životnim okolnostima sačuvali je do danas. Povijesne simbole povezati sa znakovljem suverene, slobodne, neovisne Republike Hrvatske danas: Himna, grb/grbovi na crkvi sv.Marka, zastava, spomenici i dr. Hrvati nikad nisu posezali za tuđim dobrima, branili svoje; Domovinski obrambeni rat, branitelji, velikani hrv. povijesti,( dr. Franjo Tuđman), kulture, znanosti, umjetnosti, športa ....obilježavanje • Demografija kao najaktualnije državno pitanje danas. Svi trebamo složno raditi da mladi zavole život, ljude, rad; stvarati autoritete i političare koji će nositi svedržavnu idejnost za opstanak hrvatskog naroda u vlastitoj državi. Važna je i provjera ljudi koji žele živjeti u RH u skladu s njezinim civilizacijskim, kulturološkim i vjerskim tekovinama. TEMA KAKO SAČUVATI ZDRAVLJE i REPRODUKCIJA?! Temeljna pouka: higijena tijela, duše i psihe Ministarstvo m o r a biti nositelj kampanje protiv neurednog života. Da bi se djevojku i mladića pripremilo za častan obiteljski život, ljude s vrlinama koji će kao obiteljsko-društveni ljudi moći donijeti kvalitetne političke promjene, mora ih se osposobiti da razlučuju što je dopušteno, a što nije; što je zdravo, a što nije; što su vrline, a što poroci, što je dobro i zašto je nešto loše ili zlo. ** Pomodnost u odijevanju /ako se tijelo ne štiti osobito u zimskim uvjetima, pojavljuju se razne bolesti koje učenika iscrpljuju fizički, psihički i emocionalno, s ozbiljnim posljedicama u kasnijoj životnoj dobi ** Pomodnost u ishrani /pretjerana mršavost/debljina; dijete, brza hrana ... ** Pomodnost uljepšavanja, tetovaža, pircing i drugo štetno ugrađivanje u dijelove tijela, upotreba pudera, šminke, lakova, boja za kosu // zašto učenik ima potrebu biti netko drugi, oponašati loše uzore i tako ugrožavati svoje fizičko, psihičko i emocionalno zdravlje? Treba ga pohvalila jer uči i stječe znanje, da je dobar, pametan, da je baš takav kako je rođen lijep, da je sposoban, da je lijepo što postoji, da ga zajednica treba .... Mladi su često veoma ranjivi i ranjeni u duši. Nastojati da se otvore, steći njihovo povjerenje, boriti se za svakog mladog čovjeka. ** Način života: kasno lijeganje, pomanjkanje aktivnosti u prirodi, neuredna ishrana, pomanjkanje samodiscipline; putovi ovisnosti, najnoviji podatak kaže da ima oko 800 droga uz već postojeće: kokain, heroin, LSD, marihuanu, brzo razarajućeg djelovanja na mozak; igrice, kockanje, kartanje, alkohol, cigarete, pornografija, .... Upozoriti učenike na opasnosti od sekti, spiritizma i drugih alternativnih opasnosti, sve češća samoubojstva ili psihičke bolesti o kojima se malo govori u javnosti. • Zdravlje i opstanak čovječanstva ovisi o prirodi i okolini u kojoj čovjek živi i sazrijeva. TEMA LJEPOTA SKLADA ČOVJEKA I PRIRODE ** Usavršavanje tehnologija na svim područjima i nedovoljna i površna briga dovode do onečišćenja okoliša: tla, vode, zraka što dovodi do prekida hranidbenog lanca i tako do prirodnog samostalnog obnavljanja života. ** štedjeti vodu/struju/papir, ne trošiti jaka sredstva za pranje i čišćenje, ne koristiti plastičnu ambalažu, sve vrste boca; nerazgradivi opušci cigareta; reciklaža dovodi do smanjenja deponija smeća; mijenjati način života, odreći se nekih '' civilizacijskih blagodati'' . Ne kupovati što nije potrebno za život i što nije prirodno razgradivo • Unutarnji i vanjski okoliš također djeluju na raspoloženje učenika i odraslih, poučiti ih kako je važno održavati okoliš, uljepšavati, ne ostavljati otpatke posvuda; posebno upozoriti na grafite, uništavanje fasada, klupa, inventara na igralištima. Sve su to vrijedne i potrebne stvari; netko se trudio, kupio, čuvao; imati poštovanja prema prirodi i stvarima jer su to sve vrijednosti. I novac je vrijednost, i torba i tenicice. Biti zahvalan i skroman. Skroman i pošten čovjek neće bi podložan korupciji i krađi. • Učenik kao osoba ima svoje dostojanstvo. Odgojitelj/profesor/ravnatelj/čistačica/ imaju svoje dostojanstvo. TEMA KAKO BITI I OSTATI ČOVJEK U SVIJETU ROBOTIKE, DIGITALNIH SREDSTAVA, MEDIJA I NEURAVNOTEŽENIH ODNOSA NA SVJETSKOJ RAZINI ?! ** Držati do sebe, raditi, ići naprijed, dostojanstveno i odgovorno; biti dobar, strpljiv, promišljen; obilno davati i pomagati jer se tako postaje sretan, biti koristan, praštati i shvaćati/razumijevati drugoga; obitelj je najveće blago našeg života i zemlje – štititi je ljubavlju; cijeniti život pa će on darivati i nas. Skupina stručnjaka (četrdesetak ) je pripremila Deklaraciju o ljudskom dignitetu/dostojanstvu – o dostojanstvu svakog čovjeka, koja će dobiti svoj značaj 2019. g. uz Deklaraciju o ljudskim pravima. ** Svakako gdje god se pojavi prigoda, govoriti o ljubavi i prijateljstvu kao zalogu mira i sretnoga života. Ako bi se ovakvim sadržajima i poukama odgajalo učenike, njima bi vladao mir, prihvaćanje drugoga, prijateljski odnos i širilo bi se dobrohotno raspoloženje i ne bi bilo nasilja, jer prije prava na ljudska prava, prirodno postoji oduvijek pravo na dostojansvo ljudske osobe. Ne radimo od učenika buntovnike protiv države koja ih treba kao i oni nju. TEMA IZ HRVATSKE SLAVNE PROŠLOSTI ŽIVJETI ZA BUDUĆNOST ** Moja Domovina - zemlja dobrih ljudi i slavne prošlosti. Upoznavati temeljne vrijednosti: nacionalni identitet, nacionalna suverenost, kultura državnosti i odgovornost prema svojoj državi i zemlji, kršćanski korijeni; obilježja, značajni događaji, poštivanje živih i poginulih branitelja; 1990.g. razdjelnica u hrv. povijesti, višestranački izbori, sloboda tržišta, sloboda govora, (što je sloboda govora? To je sloboda govorenja istine). Nitko nema pravo ideologizirati hrvatsku djecu i mladež, zato ih se treba osposobiti da budu medijski pismeni, da proniču istinu, da se zalažu za istinu i pravdu. Demokracija podrazumijeva da su sve političke stranke na natjecanju, a da učenici prepoznaju njihovu kvalitetu, tako ih osposobiti. Ovo je sad i prilika da se počne preko GOO-a promišljati i o civilnom društvu-udrugama, kako ono danas djeluje u hrvatskom društvu, da se demistificira njihovo djelovanje i obznane njihove aktivnosti i mreža utjecaja. To bi mogao biti pravi izazov za srednjoškolsku mladež kao istraživalački rad i za debatne klubove. Što je zanemareno i iskvareno ljudskom neodgovornošću i površnošću, valja hitno popravljati u ravnopravnom dogovaranju škole, roditelja i Ministarstva. Nadam se demokratskoj obradi i uvažavanju primjedaba da bi doista zemlja krenula u boljitak. Srdačno pozdravljam i želim uspješan rad. M. Vrbanović Djelomično prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Građanski odgoj i obrazovanje je međupredmetna tema i predviđen je za realizaciju kroz cjelokupni nastavni proces i cjelokupni život škole. Doprinosi pripremanju djece i mladih za aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu zajednice. Očekivanja su u skladu s razvojnim mogućnostima učenika u osnovnoj i srednjom školi. Vrijednosti sadržane u kurikulumu predstavljaju poveznicu s temama koje će se realizirati u nastavnome procesu na dobrobit pojedinca i cijele zajednice. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
44 Matko Marušić   Matko Marušić_prilog javnoj raspravi U predloženom nastavnom programu predmeta Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=9480) predviđene su samo tri domene: Ljudska prava, Demokracija i Civilno društvo. Sve tri poštujem i smatram da trebaju biti u programu. No ono što one obuhvaćaju nije ni četvrtina programa koji taj predmet treba imati! Prvo, te tri domene se međusobno preklapaju, jer Demokracija per se obuhvaća Ljudska prava i Civilno društvo. Dakle, te tri domene čine samo JEDNU domenu koja treba biti u programu. Drugo, program predmeta namijenjen je hrvatskoj mladeži, a ona ima izražene probleme s kojima se taj predmet treba suočiti, jer se ne uče i ne usvajaju u drugim predmetima. Kratko i jasno rečeno, u Hrvatskoj razina civiliziranosti u najširem smislu te riječi, nije na razini prosjeka zemalja Europske unije i stoga predmet Građanski odgoj i obrazovanje treba djelovati upravo prema našim civilizacijskim slabostima – nedovoljno uljuđenom ponašanju i komunikaciji, korupciji i nedovoljnom poštovanju institucija države i društva. Zato predlažem da se uz (integriranu, v. gore) domenu „Demokracija“ uvedu još tri domene i da program ima ČETIRI DOMENE. Ovdje okvirno navodim njihov sadržaj, duboko uvjeren da će odgovarajući stručnjaci i učitelji lako i prikladno njihov sadržaj rasporediti u odnosu na učeničku dob, tj. razrede školovanja. Četiri domene trebaju obuhvatiti sljedeće gradivo. 1. Građanska kultura Zbog sveproširenog izostanka zanimanja mladeži za kulturu, svagdanju kulturu treba detaljno predstaviti i objasniti zašto je ona važna, korisna, lijepa i plemenita. Treba predvidjeti posjete lokalnim kulturnim događajima i prije i nakon njih provesti rasprave o njihovoj vrijednosti. Reći ću simbolično: ako predmet Građanski odgoj ne obuhvaća lekciju da se djeci objasni razlika Beethovena i cajki, onda je taj predmet potpuno promašen. Kao dio građanske kulture u školama treba uvesti zajednički sastanak nastavnika i učenika na početku svakoga polugodišta, koji počinje pjevanjem državne himne i na kojemu ravnatelj/ica drži poticajan govor i predstavlja postignuća i probleme u prethodnom polugodištu s odgovarajućim planovima i preporukama za polugodište koje počinje. Nužno je potrebno u okviru domene Građanska kultura djecu učiti pristojnost i poštenje, jer oni danas nisu na dužnoj visini ni u društvu niti među mladeži. Ta dva pojma nisu fraze, nego iza njih stoji mnogo konkretnih lekcija i učenja „tehnologije“. Pristojno ponašanje uključuje primjereno pozdravljanje, odnos prema starijima, starijima, slabijima, uglednima, prema drugom spolu, upoznavanje, zahvaljivanje, pristojno ponašanje za stolom, odijevanje, rječnik, službeno i neslužbeno dopisivanje, osnove osobne administracije itd. Posebno učenicima treba naglasiti poštenje i pošteno učenje u školi: treba oštro kritizirati prepisivanje i izbjegavanja obveza, a napose trebaju važne lekcije o odnosu prema nastavnicima, odnosu roditelja prema školi, odnosu prema knjigama, domaćim zadaćama i izostancima; treba objasniti važnost točnosti, pristojnosti i finoće u školskom životu te odnos prema drugim učenicima, športu, školskim priredbama i natjecanjima, itd. Tu pripadaju i važnost i ljepota učenja, važnost čitanja u slobodnom vremenu, važnost školovanja za odrasli život i mirovinu, za ugled u društvu, važnost zanimljivosti budućega posla, plaća, intelektualnost, itd. Bez obzira na lekcije u predmetu Zdravstveni odgoj, u ovom predmetu treba pitanja „zabave“ i „užitaka“ predstaviti u kontekstu uljuđenosti, zdravlja i budućnosti. Treba jasno reći da su šport, glazba i zabava lijepi i poželjni ali da se ne smiju precijeniti i postati smisao života. Svakako treba imati lekcije o navijanju – pristojnom, poštenom i zdravom, kako sa stajališta ljudskih prava tako i u odnosu na važnost domoljublja i nacionalnoga ponosa i jedinstva. Treba objasniti i raspraviti zlo kocke, promiskuiteta, droge, noćnih provoda, alkohola i razularenosti i ispraznost glamura i hedonizma. 2. Ljudske vrline Nema toga što bi predmet Građanski odgoj i obrazovanje trebao djecu učiti prije učenja o ljudskim vrlinama! Internet nabraja više od 50 ljudskih vrlina (http://www.52virtues.com/virtues/the-52-virtues.php), a ja ću spomenuti samo neke: ljubaznost, kreativnost, disciplina, razboritost, razumnost, smotrenost, pravednost, duhovna moć, hrabrost, umjerenost, suzdržljivost, poštenje, milosrđe, povjerenje, zahvalnost, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, služenje drugima… Kako postupiti kad je na djelu izdaja, psovka, laž, prevara ili nasilje? Što učenik treba učiniti kad ga se zlostavlja ili kad vidi zlostavljanje? Predmet Građanski odgoj i obrazovanje ima jedinstvenu priliku promovirati i djeci otvoriti oči za ljudske vrline. Na tim vrlinama utemeljen je i osobni i društveni život svakoga čovjeka pa su bez njih sva druga učenja potpuno bezvrijedna. 3. Demokracija U toj domeni treba učiti o demokraciji, ljudskim pravima i civilnom društvu, kako je predviđeno u sadašnjem, a nepotpunom, prijedlogu sadržaja predmeta. No uz prava usporedno i simetrično treba učiti i odgovornosti, npr. izlazak na izbore, sudjelovanje u javnim raspravama, participacija u zajednici, tribinama i udrugama. S druge strane, u predloženom se programu često spominje pojam „tolerancija“, ali samo u odnosu prema drugima, a nedostaje simetrično naglašavanje prava osobe da očekuje da i drugi nju „toleriraju“. Govori se o „pravima učenika“, ali se uz to uopće ne spominje njihova odgovornost prema školi i nastavnicima, kolegama i cijelom društvu i državi, ili odgovornost osobnoj sigurnosti, napretku i kvalitetnom životu. Učenje o demokraciji treba sadržavati dimenziju odgoja za kritičko mišljenje da bi se onemogućilo pojedince i interesne skupine da ostvaruju svoje interese na račun drugih. Treba navesti važnost slobode udruživanja, slobodnog tržišta, slobode govora te slobode općenito jer bez toga nema ni demokracije. 4. Hrvatska kultura i tradicije Domoljublje se ne smije potiskivati i omalovažavati, nego ohrabrivati i usmjeravati prema ljubavi za sve ljude – počevši od sebe samoga. Učenicima treba objasniti da domoljublje nije mržnja prema drugima, nego sreća, blagodat, ugoda, pravednost i sigurnost življenja u vlastitoj sredini. Treba objasniti zašto volimo Hrvatsku; zašto je ona važna, zašto su toliki dali živote za nju, kako je trebamo voljeti i čuvati. Treba dati objašnjenje povijesne čežnje i borbe Hrvata za samostalnom državom. To nije „donošenje politike u školu“, nego svakodnevica, identitet i blago hrvatskih građana. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Zbog povijesnog zatiranja hrvatskoga domoljublja i nacionalnoga ponosa učenicima treba prenijeti osnove uljuđenoga domoljublja i njegove izvore. Program treba pomno objasniti sve hrvatske službene i tradicijske praznike i blagdane; koji su praznici, a koji blagdani, kada se čestita pravoslavcima, a kada muslimanima i kako se općenito odnositi prema vjernicima i onima koji to nisu. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća, s ciljem da je učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Treba učiti ustroj hrvatske državne vlasti, hrvatske vojske, školstva, gospodarstva, pa i kulture, športa i drugoga što djetetu pomaže snalaženju u društvu i u boljem učenju i radu. Na razini lokalne sredine treba objasniti zašto (barem najvažnije) ulice i trgovi nose imena koja nose. Koliko, na primjer, Zagrepčana zna zašto glavna gradska transverzala Ilica i Jurišićeva ulica nose ta imena? Gdje to mogu naučiti ako ne u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje? U drugim se predmetima uče činjenice, ali u ovom predmetu te činjenice treba pretvoriti u ponos, samopoštovanje i ideale kvalitetnoga života. Matko Marušić, profesor emeritus Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Građanski odgoj i obrazovanje nije predmet već međupredmetna tema. Uveden je novi naziv za treću domenu. Također, dorađena je treća domena kao i sve druge domene prema primjedbama iz javne rasprave. Finalna verzija dokumenta sadrži vrijednosti propisane Ustavom RH.
45 Prijatelji životinja   Osim zaštite ljudskih prava i zaštite kulturnih i prirodnih bogatstava, smatramo da bi u Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje trebalo uključiti i područje zaštite životinja uzimajući u obzir da je to tema koja se proteže kroz sve dimenzije građanskih kompetencija te je kao takva dobar primjer teme koja se može koristiti za razvijanje kompetencija učenika, a osobito kroz domenu Civilno društvo. Tema dobrobiti i zaštite životinja te njihovih prava je tema koja se može integrirati kroz sve cikluse i izrazito je pogodna i primjenjiva kao tema kojoj bi se posvetila pozornost u školskome programu. Primjerice, zbog izrazito suprotnih i suprotstavljenih stavova („za” i „protiv”), tema iskorištavanja životinja od strane čovjeka dobar je primjer teme na kojoj se mogu vježbati i razvijati znanja i kompetencije – od zagovaranja vlastitih do poštovanja tuđih stavova, uvidi u demokratski oblik rasprave, diskusija, debata, prihvaćanje i uvažavanje različitosti, prava i svjetonazora drugih, pravo na slobodu govora i mišljenja, tolerancija i kritičko mišljenje. Nadalje, pitanje zaštite životinja pridonosi razvoju humanosti, empatije i suosjećanja te stavlja naglasak na nenasilje kao preferirani i jedini prihvatljivi način djelovanja i ponašanja. Na temelju vlastita 17-godišnjega rada i iskustva, skrećemo pozornost da je zaštita životinje tema kojom se učenici mogu baviti kroz volontiranje i humanitarni rad u školi i lokalnoj zajednici, kroz organizaciju i provođenje akcija kojima se obilježavaju posebni dani ili akcije, kroz sudjelovanje u radu lokalnih organizacija civilnoga društva, kao i kroz humanitarne akcije škole u suradnji s lokalnom zajednicom, osobito organizacijama civilnoga društva, a to su načini djelovanja navedeni u preporukama Kurikuluma. Predlažemo da se u domene svih ciklusa uvrste izrazi vegetarijanstvo, veganstvo i prava životinja kao teme kroz koje se učenici educiraju i pokazuju da razumiju te da su prihvatili koncept aktivnoga i odgovornoga, odnosno demokratskoga građanstva (zastupaju demokratske vrijednosti: dostojanstvo osobe, ravnopravnost, pravda i nenasilje). Na taj način potiče se razvoj vrijednosti neovisnosti, pravednosti, solidarnosti, mirotvorstva, nepotkupljivosti, poštovanja svojega i tuđeg rada te osobne angažiranosti za dobrobit drugih. U aktivnosti u kojima se navode volontiranje, humanitarne akcije, kreativne radionice i provođenje akcija može se i uključiti rad udruga čiji program se zauzima za prava životinja, zdrav način prehrane i zaštitu okoliša. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi, stoga se vaši prijedlozi trebaju planirati i ostvarivati na konkretnim nastavnim satima. Sadržaji koje navodite dio su drugih kurikuluma, a ostvarivanje i promicanje ljudskih prava podrazumijeva i utjecaj na prava životinja.
46 Božena Čizmin  , I. Primjedbe i prijedlozi u vezi međupredmetne teme Građanski odgoj Građanski odgoj je iznimno važna tema I dobro je da će biti uključena u odgojno-obrazovni proces. Baš zato predloženi okvir smatram preuskim iz razloga što ljudska prava, demokracija I civilno društvo su tek refleksija odgoja učenika - budućih politički aktivnih sudionika društva. TEMELJI GO treba se temeljiti na razvijanju općeljudskih vrijednosti, etici, pravednosti, poštenju I istini. On mora biti objektivan I transparentan, te poučan. Ukoliko ova područja nisu uključena u temu, onda je naziv teme promašen I treba ga izmijeniti u “građansko obrazovanje” umjesto “odgoj”. Treba u temu uključiti važnost identiteta. Samo osoba s jasnim identitetom može pred sebe postaviti jasne ciljeve. Pitanja poput: tko sam, odakle dolazim, kome I čemu pripadam, zašto živim I što želim ostvatiti… trebaju biti osnova izgradnje građanskog identiteta. Poseban naglasak treba staviti na nacionalni identitet. Tema slobode treba biti temeljito obrađena. Istaknuti važnost obrane I borbe za slobodu. Razgraničiti slobodu pojedinca I slobodu društva. Treba također postaviti granice slobode(granica slobode je druga osoba, drugo društvo, druga država…) Sloboda filozofski nije kada se čovjek može odlučiti za bilo što, nego je sloboda kada se čovjek može odlučiti za ono što je dobro. Osoba koja se odlučuje za zlo, nije slobodna jer sloboda je vrhunsko dobro. U tome smislu odluka za npr.drogu, laž, krađu, smrt I slično nije sloboda niti vodi u slobodu. DRUŠTVENA STVARNOST GO treba uvesti učenika u stvarno društveno okruženje. Građanski odgoj nikako ne smije favorizirati pojedine političke opcije, nego treba biti neutralan spram političkih strana, spram uvjerenja, ali istovremeno treba omogućiti učenicima da uočavaju uzročno-posljedične veze raznih društveno-političkih kretanja, utjecaj medija, vanjskih (globalnih) čimbenika I slično, na opće dobro I društvo u cjelini. U okviru teme demokracije, učenicima treba omogućiti uvid u primjere demokratskih I nedemokratskih procesa, zlouporabe demokracije. Učenici trebaju biti upoznati sa svim načinima življenja demokracije: sloboda govora, referendum, izbori, prosvjedi, udruživanje itd. Također treba ih se osposobiti da uoče načine na koje se u suvremenim situacijama izigrava(la) demokracija. Učenike treba upoznati sa vanjskim faktorima koji utječu na političke I društvene procese: organizacije, udruge, društva, te treba učenike naučiti otčitati stvarne (pozitivne ili negativne) posljedice takvih utjecaja. Učenike treba kroz Građanski odgoj osposobiti da filtiriraju informacije, da budu sposobni izvući bit iz medijske buke. Treba naučiti učenike kako mediji mogu biti u službi demokracije, ali treba ih naučiti kao prepoznati medijske manipulacije. Učenike treba upoznati sa Ustavom i ustrojem vlasti. Također ih treba upoznati sa pravnom, moralnom I društvenom odgovornošću koje nosi političko djelovanje. Učenike treba poučiti koliko je važno sudjelovanje u političkom životu. Učenike nikako ne treba ostaviti u dojmu bezizlanosti društenvo-političkog stanja, nego ih poticati na hrabrost za promjene, na vjeru u ideale, pozitivan stav I povjerenje u dobro. OSTALO Što se tiče sudjelovanja civilnih udruga u temi građanskog odgoja, ono mora biti uz pisani pristanak roditelja, u skladu za Zakonom o odgoju i obraovanju, te svaki roditelj mora imati slobodu isključiti ili uključiti dijete iz takve vrste aktivnosti. Božena Čizmin, dipl.oecc Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vrijednosti su sadržane u kurikulumu i predstavljaju poveznicu s temama koje će se realizirati u nastavnome procesu na dobrobit pojedinca i cijele zajednice. Neki se prijedlozi ne odnose konkretno na dokument, već su generalni. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
47 Forum za slobodu odgoja  , Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje Komponente koje prepoznajemo kao doprinos kvaliteti i iskorak: - Osim što se učenike poučava pojmove tj. gradi znanja, poučava ih se znanjima i vještinama za aktivan doprinos društvu. Ovo smatramo ključnim za razvoj njihove građanske kompetencije odnosno za postizanje cilja GOO-a – informiranog, odgovornog i aktivnog građana. - S obzirom na raniji kurikulum GOO-a, ovaj je unaprijeđen te se spominje demokratizacija škola, pravo na obrazovanje i pravo na rad te solidarnost. Se navedeno smatramo pozitivnim u smislu doprinosa kvaliteti rada na razvoju građanske kompetencije učenika/ca. - Područje koje se bavi demokracijom je dobro i jasno obrađeno i postavljeno. - Ljudska prava su u većoj mjeri dobro prostavljena i obrađena; zastupljena su znanja, ali i djelovanje (generacije ljudskih prava, relevantni dokumenti, ali i zaštita i promicanje ljudskih prava). Ono što nije jasno iz predloženog dokumenta je to da nije poznat okvir koji bi ovaj kurikulum trebao pratiti - osnovne smjernice, vizija i ciljevi reforme, time je nemoguće vidjeti da li je kurikulum dobro postavljen, odgovara li općem okviru, nastojanjima i ciljeva reforme. Također, u dokumentu ne piše da ovaj kurikulum proizlazi iz Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije i kako odnosno koje su poveznice. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Komentar je generalni i ne odnosi se samo na ovaj dokument.
48 Forum za slobodu odgoja   Premda je kurikularna reforma najavljivana kao cjelovita, a njen cilj bio: „uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja“, ovo e-savjetovanje uključuje tek jedan dio sustava, a bez jasnog okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze. E savjetovanje odnosi se na sadržaje i ishode nastavnih predmeta i međupredmetnih područja i nije jasno kako će oni biti povezani s potrebnim infrastrukturnim preduvjetima, osposobljavanjem stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena, nema jasan plan provedbe niti iskazane troškove. Također je nejasno i u kojoj je vezi s eksperimentalnom provedbom projekta Škole za život. Analizom proračunskih izdvajanja za obrazovanje može se ustanoviti da se za reformu izdvaja manje od 1% sredstava namijenjenih za obrazovanje čime se ne jamči razvoj i reforma. Smatramo da su za učinkovitu reformu i njenu uspješnu provedbu svi navedeni elementi i njihova povezanost od ključne važnosti. Rezultati e-savjetovanja i njihova provedba mogu postati upitni iz dva razloga: (1) nije jasno na koji način kurikulumi na e-savjetovanju (uključujući i ovaj) proizlaze i u kojoj su korelaciji s okvirom za razvoj istih, a dodatno je nejasno u kojoj je korelaciji ovo e-savjetovanje s trenutnim projektom reforme Škola za život. Ista je upravo u eksperimentalnoj provedbi, a najavljeno je da će uskoro obuhvatiti sve škole. S tim u vezi – nije jasno kakva će biti provedba rezultata e-savjetovanja niti iz kojih će se od ovih procesa (evaluacije eksperimentalne provedbe ili e-savjetovanja) nastaviti reforma kurikuluma. (1) Zakon o odgoju i obrazovanju (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 19. srpnja 2018.) predviđa sljedeće: »Članak 9: stavak 2 - Nacionalni kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“ Okvirni nacionalni kurikulum (ONK) je dokument koji nije potvrđen, na stranicama Ministarstva objavljen je kao Prijedlog nakon javne rasprave u prosincu 2017. (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/okvir_nacionalnoga_kurikuluma.pdf), te nije jasno iz kojeg okvira proizlaze niti kako će se dalje provoditi predmetni i međupredmetni kurikuumi na e-savjetovanju. ONK jest krovni nacionalni kurikulumski dokument, koji određuje elemente nacionalnoga kurikuluma za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. ONK je osnova za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kao i dokumenata izrađenih na drugim razinama. (ONK, Prijedlog nakon javne rasprave, 2017.) Projekt Škola za život (Eksperimentalna provedba kurikularne reforme) ne poziva se na taj dokument već na Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) iz 2011. Dokument koji je izrađen u pripremi reforme (ONK) nije usvojen, a novi okvir nije predložen. Dodatno, NOK (iz 2011.) ne proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Iz predloženih dokumenata nije vidljivo kako su predmetni kurikulumi na e- Savjetovanju povezani sa 7 odgojno-obrazovnih područja, nacionalnim kurikulumima definiranim ONK-om: jezično-komunikacijskim područjem kurikuluma, matematičkim područjem, prirodoslovnim područjem, tehničkim i informatičkim područjem, društveno-humanističkim područjem kurikuluma, umjetničkim područjem, tjelesnim i zdravstveim područjem kurikuluma. (2) Cilj eksperimentalnog projekta Škola za život je provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada te novih nastavnih sredstava (Eksperimentalni program: Škola za život, MZO:https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/Skola-za-zivot/eksperimentalni_program-skola_za_zivot.pdf). U sklopu Škole za život, za kurikulume je najavljena recenzija, a proces javnog savjetovanja se ne spominje. „S obzirom na to da je proces recenzije u tijeku, moguće su manje izmjene u kurikulumskim dokumentima prije početka provedbe eksperimentalnoga programa. Svi kurikulumski dokumenti sastavni su dio ovog eksperimentalnoga programa“, stoji u dokumentu Škola za život. Znači li to da je proces e-savjetovanja zapravo neprimjenjiv na ovu reformu, da li se kurikulumi revidiraju prema recenzijama, e-savjetovanju i u kojoj su vezi ova dva procesa? Međupredmetna područja (posebice: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Poduzetnost) u značajnim su korelacijama i smatramo da njihovi kurikulumi trebaju činiti jasniju cjelinu i imati jasno identificirane poveznice, moguće u jednom zajedničkom dokumentu iz kojeg proizlazi i njihov zajednički kurikulum. Dodatno, neuvjerljive su korelacije koje tvrde da će se pojedini ishodi međupredmetnih područja u jednakoj mjeri odnositi na sve predmete, te smatramo da te dijelove kurikuluma treba pažljivije planirati i dovesti u jasnije korelacije s konkretnim predmetima, ne sa svakim jednako, a kako bi se u skladu s navedenim moglo učinkovitije planirati i provoditi osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prvi dio komentara je generalni i ne odnosi se samo na ovaj kurikulum. Također, općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi.
49 Gong Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Pozdravljamo uvrštavanje tema vezanih uz radnička prava i sindikalno udruživanje u ovaj prijedlog kurikuluma. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
50 Gong Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme Predlažemo nadopuniti rečenicu „Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu.“ na način da se doda sintagma: „intelektualnim vještinama i sposobnostima te vještinama sudjelovanja/participacije“. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Termin intelektulane vještine ne postoji, a sudjelovanje/participacija sadržano je u dokumentu.
51 Marija Friedrich   Poštovani, donosim ovdje opći komentar. Iz opisa predmeta: „Stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove,“ „ponajviše usmjeren su kritičko mišljenje i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje.“ Ovdje nedostaje da svakom znanju i sposobnostima treba prethoditi odgoj za vrednote, osobito jer se radi o stjecanju stavova. Navodi se da su „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja“, ali u domenama su zanemareni. Pored toga, treba se više osloniti na 3. članak Ustava RH koji navodi „najviše vrednote ustavnog poretka RH“. Taj članak ističe npr. i mirotvorstvo, koji nije istaknut u ciljevima, nego se umjesto toga spominju nenasilje, nenasilna komunikacija i sl. Tablica odgojno-obrazovnih očekivanja i ključnih sadržaja podijeljena je na: - Odgojno-obrazovna očekivanja - Znanje - Vještine - Stavove i - Preporuke za ostvarivanje očekivanja U ovim „Stavovima“ se npr. ne ističu, u ciljevima navedeni: „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost“, a pogotovo nema vrednota iz 3. članka Ustava Republike Hrvatske: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ Smatram da je u jednom građanskom odgoju i obrazovanju nezaobilazan Ustav. Osobito je važno, kako to ističe i Ustav, uključiti i roditelje jer je riječ o odgoju i obrazovanju njihove djece. Zato treba ovim programom predvidjeti prethodnu informiranost roditelja o temama i sadržaju. U samom ovom programu nije dovoljno istaknuto domoljublje niti poštivanje nacionalnih simbola. Učenici bi ovdje trebali učiti o važnim osobama za kulturu, umjetnost, znanost iz domovine, a osobito iz njihove lokalne povijesti. U sklopu toga da upoznaju po kome i zašto neke ulice i trgovi iz njihova grada/mjesta nose imena. Kad se polazi od vrednota, to bi na prvom mjestu trebale biti četiri stožerne koje su temelj ostalim ljudskim vrlinama: razboritost, umjerenost, jakost i pravednost. Citirat ću ovdje bivšu filipinsku predsjednicu Corazon Aquino, svjetski poznatu zagovornicu demokracije, mira, ženskih prava i vjerskih vrlina: „Ako ljudi ne posjeduju prave vrednote, demokracija je obično udruženje budala.“ Predlažem domenu „Civilno društvo“ preimenovati u „Društvena zajednica i civilno društvo“. U razradi ovdje treba objasniti pojam civilnog društva i što je ono, odnosno njegov doprinos unutar šire društvene zajednice. Također bi trebalo učenicima predstaviti konkretna civilna društva da bi se i sami mogli prepoznati i angažirati u nekom (udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati). Uvijek, naravno, uz informirani pristanak roditelja. Volontiranje je tema koja zaslužuje ovdje veći prostor. Također i predstavljanje nekih projekata za volontiranje, npr. „72 sata bez predrasuda“. Mladi su najčešće otvoreni za pomaganje onima u potrebi. U ovoj međupredmetnoj temi treba ih uputiti gdje i kako to mogu što kvalitetnije provoditi u djelo. Marija Friedrich, dipl.inž., majka četvero djece, predsjednica Vijeća roditelja, 14 god. radnog iskustva u nastavi Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Građanski odgoj i obrazovanje jest međupredmetna tema, nije predmet. Također, općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi.
52 Ante Milić   U potpunosti podržavam dodavanje domena koje su u raspravi iznijeli prof.emer. Matko Marušić, prof.emer. Miroslav Furić, prof. Antonia Sikavica Joler i kolega inženjer-profesor Andrija Čaljkušić. Građanska kultura, ljudske vrline, demokratičnost s temeljem u hrvatskoj kulturi i tradiciji su odlična koncepcija da ovaj kurikul poboljšamo te da učenike podučimo poštenju, dobrom odgoju, poštivanju drugačijeg te prije svega DOMOLJUBLJU. S poštovanjem, Ante Milić, dipl.ing. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
53 ALKA MIRNA ANČIĆ IGREC   OŠ Julija Klovića, Zagreb Aktiv Razredne nastave OSVRT NA KURIKUL GRAĐANSKOGA ODGOJA Građanski odgoj i obrazovanje Primjedbe: - potrebno je naglasiti i odrediti tko treba učenicima prenositi znanja i vrednote uključene u sadržaje GOO-a - učitelji nisu pripremljeni za provedbu sadržaja - u rad škola treba uključiti centre za kulturu - u svakom razredu odrediti da svaki učenik, barem jednom godišnje, sudjeluje u nekoj od aktivnosti izvan škole (radionica, okrugli stol, tribina i slično vezano uz GOO) - kontinuirano praćenje i bilježenje informacija o napretku učenika se provodi i sada – nepotrebna nova dokumentacija - vodeći učenike kroz aktivnosti o pravima koje im pripradaju nisu dovoljno razrađene dužnosti i odgovornosti koje iz tih prava proizlaze - negativne strane su: organizacijski izazovi, sustavni pristup uvođenja i provođenja ovog sadržaja - pitanje ostvarivanja korelacije i administracije – sve to donosi još više administracije - ovakvo rješenje vođenja i provođenja GOO nije primjereno niti efikasno u sustavu u kojem se treba odvijati - nedostatne financije - izostaje promjena (dojam da se ništa nije promijenilo) - AZOO i MZO nevidljivi u procesu i podrška u vidu edukacija neprimjerena - provedba ovisi o osobnom angažmanu učitelja - u sastavljanju Kurikula važno je razraditi teme po razredima kako se ne bi ponavljale Zaključak: Vodeći učenike kroz aktivnosti koje ih poučavaju o pravima koje im pripadaju istovremeno ih treba još više upozoravati i na dužnosti i odgovornosti koje iz tih prava proizlaze. Negativne su strane kao i do sada, poput organizacijskih izazova, komunikacije i sustavnog uvođenja i provođenja sadržaja, i nova papirologija. AZOO i MZO su nevidljivi u procesu, podršci kao i u vidu materijala te neprimjerene i nedostatne edukacije učitelja Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Primjedbe se ne odnose konkretno na dokument, već su generalni. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
54 Centar za mirovne studije  , Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje MT: Građanski odgoj i obrazovanje Komponente koje prepoznajemo kao doprinos kvaliteti i iskorak: - Osim što se učenike poučava pojmove tj. gradi znanja, poučava ih se znanjima i vještinama za aktivan doprinos društvu. Ovo smatramo ključnim za razvoj njihove građanske kompetencije odnosno za postizanje cilja GOO-a – informiranog, odgovornog i aktivnog građana. - S obzirom na raniji kurikulum GOO-a, ovaj je unaprijeđen te se spominje demokratizacija škola, pravo na obrazovanje i pravo na rad te solidarnost. Se navedeno smatramo pozitivnim u smislu doprinosa kvaliteti rada na razvoju građanske kompetencije učenika/ca. - Područje koje se bavi demokracijom je dobro i jasno obrađeno i postavljeno. - Ljudska prava su u većoj mjeri dobro prostavljena i obrađena; zastupljena su znanja, ali i djelovanje (generacije ljudskih prava, relevantni dokumenti, ali i zaštita i promicanje ljudskih prava) (Konstruktivne) kritike, nedoumice i prijedlozi: - Nije poznat okvir koji bi ovaj kurikulum trebao pratiti - osnovne smjernice, vizija i ciljevi reforme, time je nemoguće vidjeti da li je kurikulum dobro postavljen, odgovara li općem okviru, nastojanjima i ciljeva reforme. Također, u dokumentu ne piše da ovaj kurikulum proizlazi iz Strategije znanosti, obrazovanja i tehnoilogije i kako odnosno koje su poveznice. - Podijeljen u 3 domene: ljudska prava, demokracija i civilno društvo. Nije jasno zašto baš te tri niti je u dokumentu objašnjeno. Nejasno je i zbog čega je civilno društvo odvojeno od demokracije te koj je njegova veza s demokracijom. Općenito, u dokumentu ove dvije domene nisu u korelaciji te smatramo da će to doprinijeti nerazumijevanju učenika o funcioniranju demokratskog društva te mogućnostima demokratizacije. Kurikulum sugerira da se sudjelovanje u političkom i društvenom životu radi/događa samo kroz udruge te to dodatno zamagljuje kako funkcionira demokracija i procesi emokratizacije. - Dodatno stvara poteškoće u razumijevanju i komentiranju to što nije navedeno i objašnjeno na kojem konceptu građanina se temelji ovaj kurikulum - Kurikulum bi trebalo doraditi u kategorijama aktivnosti, stavova i vještina, naime te kategorije su na pojedinim mjestima zamijenjene. Također predlažemo da se još doradi u području korelacija (predmetne i međupredmetne korelacije bi trebalo pojačati, ima više prostora za korelacije nego je navedeno u dokumentu) te predlažemo usklađivanja ciljeva i aktivnosti. - Dodatno, kurikulum kako je predložen djeluje teško provediv - s obzirom da se provodi međupredmetno, sa relativno malo korelacija, nije realno da se mogu ostvariti predviđeni ishodi u obrazovnim ciklusima. Zbunjuje i to što u međupredmetnoj temi postoje prijedlozi aktivnosti koje su izvanškolske aktivnosti i sl. - Kao veliku poteškoću vidimo da razrednici i ostali nastavnici (odnosno svi) trebaju imati poprilično velik korpus znanja kako bi predviđeni kurikulum mogli provoditi. Također preapstraktan je za nastavnike (npr. ima dosta pojmova koji su predstavljeni kao samorazumljivi tj. nisu objašnjeni koncepti niti predloženo kako ih ostvariti). Npr. interkulturalnost nije objašnjena, a često nije jasno iz predloženih očekivanja i aktivnosti kako će nastavnik u radu s djecom tome moći doprinijeti. Solidarnost je zamijenjena humanitarnim radom ili pristupom. U kurikulumum je vidljivo da postoji nerazumijevanje pojma solidarnost te, iako je u očekivanjima (npr. razvijanje solidarnosti), nema primjera kako na tome raditi. Predlažu se humanitarne akcije. - Veza između ishoda i sadržaja je na mnogim mjestima slaba odnosno ne vidimo kako je moguće predloženim sadržajima ostvariti navedene ishode i očekivanja. - Dodatno zbunjujući pojam koji se pojavljuje je „Vrijednosti i ciljevi civilnog društva“. Nismo upoznati sa definicijom civilnog društva koja obrazlaže vrijednosti i ciljeve civilnog društva, dapače ovaj sektor (prvenstveno udruge i inicijative u RH) imaju različite ciljeve i vrijednosti na kojima temelje svoj rad. Predlažemo da se pojasni što se pod ovime mislilo ili drugačije definira ovo područje. - Kao neke od očekivanja ovaj kurikulum postavlja demokratizaciju škole. Ukoliko se u temeljnom kurikularnom dokumentu ta težnja i namjera ne spominje (a ONK nije na snazi) ili u drugim predmetnim i međupredmetnim kurikulumima, onda je nerealno očekivati da će tako kompleksna promjena unutar škole doći kroz međupredmetnu temu GOO-a. - Kurikulum je izrazito nacionalno usredotočen i tek na kraju obrazovnog ciklusa se spominje EU. Smatramo da se ne može kvalitetno razvijati građanska kompetencija u gotovo isključivo nacionalnom okviru. Problem vidimo u nedostatku konteksta što će onemogućiti da učenici razumiju politike EU pogotovo izvan šireg konteksta. Globalna komponenta nedostaje u kurikulum iako se u svrsi i opisu područja spominje. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Neki komentari su generalni i ne odnose se samo na ovaj dokument. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja. Treća domena je, također, dorađena prema stručni i znanstvenim pristupima Građanskom odgoju i obrazovanju.
55 Centar za mirovne studije   Opći komentari na proces e-Savjetovanja nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma predmeta i međupredmetnih tema Premda je kurikularna reforma najavljivana kao cjelovita, a njen cilj bio: „uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja“, ovo e-savjetovanje uključuje tek jedan dio sustava, a bez jasnog okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze. E savjetovanje odnosi se na sadržaje i ishode nastavnih predmeta i međupredmetnih područja i nije jasno kako će oni biti povezani s potrebnim infrastrukturnim preduvjetima, osposobljavanjem stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena, nema jasan plan provedbe niti iskazane troškove. Također je nejasno i u kojoj je vezi s eksperimentalnom provedbom projekta Škole za život. Analizom proračunskih izdvajanja za obrazovanje može se ustanoviti da se za reformu izdvaja manje od 1% sredstava namijenjenih za obrazovanje čime se ne jamči razvoj i reforma. Smatramo da su za učinkovitu reformu i njenu uspješnu provedbu svi navedeni elementi i njihova povezanost od ključne važnosti. Rezultati e-savjetovanja i njihova provedba mogu postati upitni iz dva razloga: (1) nije jasno na koji način kurikulumi na e-savjetovanju (uključujući i ovaj) proizlaze i u kojoj su korelaciji s okvirom za razvoj istih, a dodatno je nejasno u kojoj je korelaciji ovo e-savjetovanje s trenutnim projektom reforme Škola za život. Ista je upravo u eksperimentalnoj provedbi, a najavljeno je da će uskoro obuhvatiti sve škole. S tim u vezi – nije jasno kakva će biti provedba rezultata e-savjetovanja niti iz kojih će se od ovih procesa (evaluacije eksperimentalne provedbe ili e-savjetovanja) nastaviti reforma kurikuluma. (1) Zakon o odgoju i obrazovanju (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 19. srpnja 2018.) predviđa sljedeće: »Članak 9: stavak 2 - Nacionalni kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“ Okvirni nacionalni kurikulum (ONK) je dokument koji nije potvrđen, na stranicama Ministarstva objavljen je kao Prijedlog nakon javne rasprave u prosincu 2017. (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/okvir_nacionalnoga_kurikuluma.pdf), te nije jasno iz kojeg okvira proizlaze niti kako će se dalje provoditi predmetni i međupredmetni kurikuumi na e-savjetovanju. ONK jest krovni nacionalni kurikulumski dokument, koji određuje elemente nacionalnoga kurikuluma za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. ONK je osnova za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kao i dokumenata izrađenih na drugim razinama. (ONK, Prijedlog nakon javne rasprave, 2017.) Projekt Škola za život (Eksperimentalna provedba kurikularne reforme) ne poziva se na taj dokument već na Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) iz 2011. Dokument koji je izrađen u pripremi reforme (ONK) nije usvojen, a novi okvir nije predložen. Dodatno, NOK (iz 2011.) ne proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Iz predloženih dokumenata nije vidljivo kako su predmetni kurikulumi na e- Savjetovanju povezani sa 7 odgojno-obrazovnih područja, nacionalnim kurikulumima definiranim ONK-om: jezično-komunikacijskim područjem kurikuluma, matematičkim područjem, prirodoslovnim područjem, tehničkim i informatičkim područjem, društveno-humanističkim područjem kurikuluma, umjetničkim područjem, tjelesnim i zdravstveim područjem kurikuluma. (2) Cilj eksperimentalnog projekta Škola za život je provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada te novih nastavnih sredstava (Eksperimentalni program: Škola za život, MZO:https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/Skola-za-zivot/eksperimentalni_program-skola_za_zivot.pdf). U sklopu Škole za život, za kurikulume je najavljena recenzija, a proces javnog savjetovanja se ne spominje. „S obzirom na to da je proces recenzije u tijeku, moguće su manje izmjene u kurikulumskim dokumentima prije početka provedbe eksperimentalnoga programa. Svi kurikulumski dokumenti sastavni su dio ovog eksperimentalnoga programa“, stoji u dokumentu Škola za život. Znači li to da je proces e-savjetovanja zapravo neprimjenjiv na ovu reformu, da li se kurikulumi revidiraju prema recenzijama, e-savjetovanju i u kojoj su vezi ova dva procesa? Međupredmetna područja (posebice: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Poduzetnost) u značajnim su korelacijama i smatramo da njihovi kurikulumi trebaju činiti jasniju cjelinu i imati jasno identificirane poveznice, moguće u jednom zajedničkom dokumentu iz kojeg proizlazi i njihov zajednički kurikulum. Dodatno, neuvjerljive su korelacije koje tvrde da će se pojedini ishodi međupredmetnih područja u jednakoj mjeri odnositi na sve predmete, te smatramo da te dijelove kurikuluma treba pažljivije planirati i dovesti u jasnije korelacije s konkretnim predmetima, ne sa svakim jednako, a kako bi se u skladu s navedenim moglo učinkovitije planirati i provoditi osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Prvi dio komentara je generalni i ne odnosi se samo na ovaj kurikulum. Također, općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi.
56 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod Domene C "Civilno dsuštvo" u Preporuci za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „surađivati s lokalnim društvom Crvenog križa te realizirati volontiranje u programima i projektima Crvenog križa“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Učitelj/nastavnik uvijek ima tu odgovornost dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu te realizirati nastavni proces prema didaktičko-metodičkim načelima.
57 Hrvatski Crveni križ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kod stavke goo A.3.3. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže (kod "posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava) „posjetiti Edukacijski centar Hrvatskog Crvenog križa u sklopu nterdisciplinarne terenske nastave“. Hrvatski Crveni križ dobio je suglasnost 8. svibnja 2018. godine za provedbu programa interdisciplinarne terenske nastave u „Edukacijskom centru Hrvatskog Crvenog križa“ za učenike sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Kod iste stavke Hrvatski Crveni križ kod "sudjelovati na tribinama" predlaže dodati "i edukacijama". Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.
58 Maja Brezak Pohrebny  , Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje KOMENTAR UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU- Primjedbe: - potrebno je naglasiti i odrediti tko treba učenicima prenositi znanja i vrednote uključene u sadržaje GOO-a - učitelji nisu pripremljeni za provedbu sadržaja - u rad škola treba uključiti centre za kulturu - u svakom razredu odrediti da svaki učenik, barem jednom godišnje, sudjeluje u nekoj od aktivnosti izvan škole (radionica, okrugli stol, tribina i slično vezano uz GOO) - kontinuirano praćenje i bilježenje informacija o napretku učenika se provodi i sada – nepotrebna nova dokumentacija - vodeći učenike kroz aktivnosti o pravima koje im pripradaju nisu dovoljno razrađene dužnosti i odgovornosti koje iz tih prava proizlaze - negativne strane su: organizacijski izazovi, sustavni pristup uvođenja i provođenja ovog sadržaja - pitanje ostvarivanja korelacije i administracije – sve to donosi još više administracije - ovakvo rješenje vođenja i provođenja GOO nije primjereno niti efikasno u sustavu u kojem se treba odvijati - nedostatne financije - izostaje promjena (dojam da se ništa nije promijenilo) - AZOO i MZO nevidljivi u procesu i podrška u vidu edukacija neprimjerena - provedba ovisi o osobnom angažmanu učitelja - u sastavljanju Kurikula važno je razraditi teme po razredima kako se ne bi ponavljale Zaključak : Vodeći učenike kroz aktivnosti koje ih poučavaju o pravima koje im pripadaju istovremeno ih treba još više upozoravati i na dužnosti i odgovornosti koje iz tih prava proizlaze. Negativne su strane kao i do sada, poput organizacijskih izazova, komunikacije i sustavnog uvođenja i provođenja sadržaja, i nova papirologija. AZOO i MZO su nevidljivi u procesu, podršci kao i u vidu materijala te neprimjerene i nedostatne edukacije učitelja Aktiv RN OŠ Julija Klovića Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Građanski odgoj i obrazovanje je međupredmetna tema i predviđen je za realizaciju kroz cjelokupni nastavni proces i cjelokupni život škole. Doprinosi pripremanju djece i mladih za aktivno sudjelovanje u društvenom i političkom životu zajednice. Učitelj/nastavnik ima tu odogovornost samostalno dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu i povezivati teme te realizirati nastavni process prema didaktičko-metočkim principima, a radi ostvarenja ciljeva i očekivanja zacrtanih kurikulumom. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
59 Kuća ljudskih prava Zagreb Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi Predlažemo dopune: "Odgojno-obrazovna očekivanja postavljena za svaku domenu Građanskoga odgoja i obrazovanja ostvaruju se u okviru nastavnih predmeta ili izvan nastave (projekti, akcije i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života). " “Na kraju svakoga ciklusa provodi se vanjsko vrednovanje”. - pojasniti na koji način i tko provodi vanjsko vrednovanje. “U eksperimentalnom provođenju Cjelov i te kurikularne reforme vrednovanje će biti prepušteno aut o nomiji škola.” - zamjeniti pojam “Cjelovite kurikularne reforme” s “Škola za život”. Također, nije jasno kako će se moći izraditi standard nakon eksperimentalne provedbe ako ne postoji standardizirano praćenje i vrednovanje u trajanju eksperimentalne provedbe. “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje humanitarnih akcija i volontiranje.” - predlažemo nadopunu: “Specifični načini provjere vještina u Građanskome odgoju i obrazovanju razine su uključenosti u aktivnostima: istraživanje, simulacije, realizacija projekata, provođenje akcija i aktivnosti za dobrobit zajednice i podizanje kvalitete života i volontiranje.) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Za područje vrednovanja postoji poseban dokument u okviru reforme, a učitelj/nastavnik je samostalan u realizaciji vrednovanja prema Pravilniku.
60 Rosana Štrocinger   Mišljenje voditeljica ŽSV GOO razredne nastave, 11.12.2018. Državni stručni skup Škola za život - Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje, Zagreb, MSU Građanski odgoj i obrazovanje je u Školi za život reduciran u odnosu na postojeći Kurikulum GOO. Sadržaj postojećeg Kurikuluma svedeni su na tri domene, a do sada su bili obuhvaćeni u šest dimenzija. Sadržaj pojedinih međupredmetnih tema: Održivi razvoj, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti treba ujediniti u temeljnu međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje radi lakšeg provođenja, snalaženja i povezivanja materijala prilikom spoznavanja novih nastavnih sadržaja. Prilikom svega toga nigdje se ne spominje u dokumentima za razrednu nastavu (ciklus 1. i ciklus 2.) Škole za život Projekt građanin koji je dugogodišnji projekt zastupljen u velikom dijelu vrtića i škola „lijepe naše“. Projekt objedinjuje sve međupredmetne teme Škole za život, bazira se na istraživačkom radu, uključuje lokalnu zajednicu i razne institucije, uči učenika za život , snalaženje u životnim zajednicama i stvara budućeg aktivnog građanina. U dosadašnjem aktivnom provođenju Građanskog odgoja i obrazovanja Projekt građanin prisutan je od 1998. u vrtićima i školama. U predloženom Metodičkom priručniku koji je vidljiv voditeljicama ŽSVa GOO čije su škole uključene u Školu za život, u očekivanim postignućima na kraju određenog mjeseca međusobno se isprepliću GOO i ostale međupredmetne teme što potvrđuje da bi bilo poželjno i dobro sve teme objediniti u jednu međupredmentnu temu.(čime bi olakšali provedbu) Prethodni Kurikulum GOO je točno utvrdio i propisao broj sata Sata razrednika u kojem je potrebno izvesti međupredmetnu temu GOO. Novi dokument nema tih prijeloga niti obveza učitelja da izvedu GOO u okviru Sata razrednika. Učitelji pripravnici završavaju učiteljske fakultete i ulaze u razrede, nisu u svome obrazovanju čuli za GOO i ostale međupredmetne teme. Srdačan pozdrav, Sandra Vuk, Dragana Rakonca, Zdenka Novak, Snježana Kegel, Dubravka Tkalčec i Rosana Štrocinger. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja. Učitelj/nastavnik uvijek ima tu odogovornost samostalno dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu i povezivati teme.
61 Antonija Sikavica Joler   Komentar na Odluku o donošenju kurikula za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Nakon 25 godina nastavničkoga staža u gimnaziji odmah na početku osvrćem se na postojeće mape Građanskoga odgoja i obrazovanja – namijenjene učenicima - a koje nastavnici već godinama popunjavaju raznovrsnim sadržajima, no one ostaju „mrtvo slovo na papiru“ jer za njih učenici u većini ne znaju pa se njima ni ne koriste. One su popunjene bez ikakvih konkretnih uputa iz nadležnoga Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uprava škole i odgovorne osobe (ravnatelj) uglavnom ne daju nikakve precizne naputke. Također treba istaknuti da korelacija sadržaja međupredmetnih tema Građanskoga odgoja i obrazovanja ni na koji način ne može biti ista za sve nastavne predmete jer je u Hrvatskome jeziku i književnosti (osobito u lektiri), Povijesti, Zemljopisu ili Sociologiji i Filozofiji bitno prisutnija negoli u Matematici, Fizici ili Kemiji. Dakle, u pisanju kurikula GOO-a iznimno se mora paziti da se teme ne preklapaju s nastavnim sadržajem jer učenici već sada pokazuju nezainteresiranost za takav oblik nastave. Iznimno je važno naglasiti i odrediti tko treba učenicima prenositi znanja i vrednote uključene u sadržaje GOO-a. To nikako ne bi smjelo biti prepušteno razrednicima s obzirom da oni nisu kompetentni (jednako kao ni u Zdravstvenome odgoju) za mnoge od tema (često posljedično ni zainteresirani) niti ih bilo koji priručnik ili katalog može pripremiti za kvalitetnu provedbu iznimno važnih sadržaja GOO-a. Pritom moramo sumnjati i u vlastita opredjeljenja, subjektivnost i interpretacije onih koji će takve teme iznositi učenicima i time maksimalno predvidjeti načine provedbe ovih tema. Sadržaj GOO-a nipošto ne treba formalizirati na satovima razredne zajednice, što je do sada slučaj. U sastavljanju kurikula GOO-a iznimno je važno razraditi teme po razredima kako se one ne bi ponavljale te kod učenika izazvale negativne reakcije. (Npr. dosadašnja predavanja o alkoholiznu, drogi ili opasnostima u prometu), a to su iznimno važne teme za njihov razvoj i odnos prema životu, obitelji i odgovornosti prema samome sebi. U iznošenju prijedloga poboljšanja postojećega kurikula GOO-a nadovezat ću se na već predložene izmjene domena koje je iznio prof. emer. Matko Marušić te nastavno prof. emer. Miroslav Furić jer smatram da su izvrsno koncipirane i razrađene te dodajem svoje prijedloge u okviru toga pa čak i redoslijed domena - od kućnoga odgoja preko uloge škole do razvoja demokratskoga društva i dostignuća civilizacije. 1. GRAĐANSKA KULTURA Predlažem nove oblike za već postojeće kulturne manifestacije. U rad škole treba uključiti centre za kulturu jer oni priređuju niz radionica, okruglih stolova, tribina i slično i to uglavnom besplatno. U svakome razredu treba odrediti da učenik jednom godišnje sudjeluje u nekoj od ovih aktivnosti. Pritom bi bilo dobro da u to uključi i roditelja, rođaka ili prijatelja izvan škole kao oblik druženja i socijalizacije kao ishoda. Također treba posjetiti kazalište, izložbu i otići na koncert ozbiljne glazbe, što se nudi također često besplatno (npr. Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Noć muzeja i sl.) Na razini škole bilo bi dobro napraviti svojevrstan kalendar obljetnica kojim bi se obilježavali datumi vezani uz pojedine hrvatske velikane koji su pohađali školu i uz predmete vezane uz njihov znanstveni, umjetnički ili sportski uspjeh. Time bi interes učenika bio kudikamo veći, osobito ako bi te osobe sudjelovale u proslavi Dana škole ili nekim drugim povodom uključivale se u teme GOO-a. (Vidi 4. domenu.) Također se sadržaji GOO-a mogu prezentirati i uklopljeni u nastavne predmete koji su im srodni, npr. Dan biologije. Godina osnivanja škole mogla bi biti poticaj da svaki nastavni predmet pronađe događaj ili osobu koja prezentira tu godinu. S druge strane, posebna pozornost treba se posvetiti temama vezanima uz opasnosti koje donosi suvremeno doba kao što su digitalna demencija, vršnjačko nasilje (o čemu učenici teško progovaraju u razrednoj zajednici), često su svedeni na slušanje predavanja u kojima se iznosi teorija i statistički podaci, dok radionice najčešće nisu primjerene njihovu uzrastu. Također bi Ministarstvo trebalo dati određene naputke o kodeksu odijevanja jer škola nije plaža (npr. u ljetno doba). Učenike treba podučiti bontonu! 2. VRLINE U mnogim školama postoje određene volonterske akcije, međutim takve inicijative ne mogu se svesti na jedan dan i nekoliko pojedinaca. Solidarnost je nešto što treba njegovati, a sami učenici mogu dati svoje prijedloge kome i kako pomoći (odlazak starijim susjedima u trgovinu, organizirano pomaganje učenicima iz razreda u ispravljanju negativnih ocjena, druženje/radionice s osobama s posebnim potrebama, skupljanje slikovnica za nezbrinutu djecu i slično). U takvim akcijama treba inzistirati na dobrovoljnosti, ali da pritom sudjeluje barem netko iz svakoga razreda. Ako je više inicijative, time će se proširiti i aktivnosti, a razredi se mogu međusobno i „natjecati“. Osim isticanja vrlina treba ukazati i na probleme koji su sve raširenija pojava našega školstva, a to je markiranje, prepisivanje i uopće ogroman rast izostanaka (s obzirom na postojeći Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera). Učenike treba osvijestiti da je u navedenim slučajevima riječ o nepoštenju, koje, nažalost, često podržavaju i roditelji. Stoga bi učenik s najmanje izostanaka trebao biti pohvaljen kao pozitivan primjer. Disciplina u razredu problem je koji zahvaća sve dobne razine i o njoj posebno treba raspraviti na razini stručne službe škole (ravnatelj, pedagog i školski psiholog) uz naputke iz Ministarstva. 3. HRVATSKA KULTURA I TRADICIJA Domoljublje je vrlina kojoj svako društvo i pojedinac treba težiti (ne samo na satu Hrvatskoga jezika kada uče hrvatsku himnu, autora i skladatelja) nego njegovanjem obljetnica vezanih uz zavičaj ili blisku prošlost. Naime, mnogi učenici primjerom iz svoje obitelji mogu doprinijeti ovoj temi (npr. Domovinski rat – sjećanja roditelja ili rođaka bez obzira bili neposredni sudionici ili nose neki drugi svoj osobni doživljaj). Domoljublje treba vezati uz manifestacije koje su bliske svakodnevnom životu učenika (npr. Svjetsko prvenstvo u nogometu). S obzirom na popis stanovništva u Hrvatskoj, a 86 % građana izjasnilo se kao katolici, poštujući tu činjenicu možemo se ugledati na bavarski primjer gdje je u svim javnim ustanovama istaknut križ. Također i u američki primjer gdje je državna zastava na svakoj javnoj ustanovi, pa tako i školi. 4. DEMOKRATSKO DRUŠTVO (Demokracija, ljudska prava i civilno društvo) Demokracija uključuje ljudska prava kao što su pravo na jezik, na kulturu i tradiciju, pravo na političke organizacije ili razna manjinska prava. U tome je smislu iznimno važno poštivanje drugih i/ili drugačijih, ali i uz uvažavanje volje većine. To se ponajbolje može vidjeti na referendumskim pitanjima, koja se mogu „obraditi“ i u školi kroz debatu, parlaonicu, okrugle stolove jer te modele učenici lako usvajaju i sami u tome aktivno sudjeluju, a o njima je iznimno važno javno progovoriti. Također škola može pozvati i udruge civilnog društva na panel-diskusije vodeći pritom računa da budu i s tzv. lijevog i desnog političkog spektra za istim stolom. Time učenici dobivaju izravnu priliku sudjelovanja u raspravi te razvijaju kritičko mišljenje. Osobito je to važno u maturalnome razredu kada će prvi put dobiti i pravo glasovanja i sudjelovanja u političkom životu Hrvatske. Učenike treba upoznati i s likom Ante Starčevića, Oca Domovine i prvoga borca za ljudska prava. Učenike treba ohrabriti u iznošenju vlastitih stajališta bez osude i ruganja jer je sloboda govora zajamčena hrvatskim Ustavom, no u praksi strah ili pomodarstvo potiru ovu civilizacijsku vrednotu. U tome smislu dobro bi bilo da učenici pripreme javni govor (od svega nekoliko minuta) u kojemu će predstaviti osobe ili aktivnosti navedene u prethodnim domenama GOO-a. Što se tiče uključenosti same škole u ove teme, važno je naglasiti odredbe Kućnoga reda škole, koji podrazumijeva i prava, ali i obaveze učenika – ne samo u školi nego i na izletima i izvan nje. To ne smije biti formalnost na početku šk. godine, koja se u praksi najčešće i preskače. Također učenici trebaju aktivno participirati u Vijeću učenika, koje se ne smije svesti na opominjanje učenika, nego na njihove konstruktivne i argumentirane prijedloge koje bi vodstvo škole trebalo s obrazloženjem i uvažiti. Jednako tako trebali bi biti uključeni i roditelji ne samo na roditeljskim sastancima ili formalno u Vijeću roditelja, nego sudjelovanjem u školskim aktivnostima navedenima u prethodnim domenama, a što se posebno može primijeniti i u izvedbi pojedinih tema GOO-a s obzirom na profesionalnu stručnost roditelja (npr. liječnici, suci, policajci, psiholozi i drugi). Ovdje je naveden niz primjera koje bi trebalo konkretizirati u kurikulu Građanskoga odgoja i obrazovanja počevši od samoga službenog naziva kurikulum umjesto hrvatskoga nazva kurikul (nastavni uputnik), što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom pa se pitam kako o njemu možemo poučavati učenike ako se temeljni dokument ne drži toga propisa. Antonia Sikavica Joler, prof. Zagreb Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi. Korelacija među međupredmetnim temama je ostvarena kao i korelacija s predmetima. Učitelj/nastavnik uvijek ima tu odogovornost dodatno ostvarivati korelaciju u nastavnom procesu. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja.
62 Liljana Benčik   Reforma školstva u kojoj nema hrvatskih tradicijskih vrijednosti, u kojoj se ne uči povijest Domovinskog rata, u kojoj se uči rodna ideologija je poništavanje hrvatskog identiteta i put k "novom svjetskom poretku" u kojemu nema nacije, briše se identitet, a čovjek postaje samo robot ili broj koji će raditi za svjetske vlastodršce. Takvu državu zasigurno hrvatski branitelji nisu željeli, za takvu se državu nisu borili! Takvu državu Hrvatsku nije želio ni hrvatski narod kada se na referendumu 19. svibnja 1991. odlučivao za samostalnu, neovisnu Republiku Hrvatsku. Zašto su političke elite suprotstavljene volji naroda? Zašto ne poštuju Ustav RH, koji kaže da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu? Čije interese zastupaju, ako ne interese naroda koji ih je birao? Kako da to nazovem nego izdaja vlastitog naroda i njegovih želja i interesa! Samo stranke i nekompromitirani ljudi sa jasnom vizijom budućnosti, sa idejama koje nose vrijednosti demokracije, slobode, humanosti, pravednosti i pravde, solidarnosti i jednakosti, zdravog razvoja i napretka , koje nose stvarne promjene i koje uistinu žele raditi prave stvari sa svojim narodom i svim građanima Hrvatske zaslužuju povjerenje, a takve se još nisu pojavile u političkom životu, osim par pojedinaca. Liljana Benčik, Pula Primljeno na znanje Poštovana, Vaš komentar ne odnosi se samo na kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja i nema konkretne prijedloge. Sve vrijednosti sadržane su u finalnoj verziji dokumenta.
63 Liljana Benčik   Čitajući Prijedlog , na prvi pogled izgleda dobro, međutim kao majka i baka, koja živi sa svojim unucima i sudjeluje u njihovu odrastanju, imam ozbiljne primjedbe: 1. Nigdje ne vidim ulogu i mjesto roditelja, posvojitelja ili ukratko obitelji! A djeca dolaze u školu već usmjerena sa svojom obitelji, donose svoju etničku, nacionalnu i vjersku pripadnost, donose socijalni status koji obilježava obitelj i donose svoje porijeklo, uvjetovano mjestom i krajem u kojem su rođena. Znači da se ovim faktorima uopće niste rukovodili kod izrade Prijedloga. Koje je i gdje je mjesto roditelja i obitelji? Neka djeca postaju svjetski ljudi, ali moraju znati od kuda su potekli, koji su im korijeni i tko su im pretci.. To čini multietničnost i multikulturalnost, koja obogaćuje svaku sredinu! 2.Pored Građanskog odgoja, koji je svakako potreban, djecu treba učiti odgovornosti, da budu odgovorni najprije prema sebi, a onda prema drugima. Svugdje se navode samo ljudska prava, djecu se uči koja prava imaju, razne Udruge civilnog društva, govore samo o pravima, a gdje su obveze? Obveze donose odgovornost za učinjeno, a ne prava! Tako danas ako od djece tražiš odgovornost, oni kažu" zvati ću ja plavi telefon, ti kršiš moja prava" Znači obvezno uključiti i obveze, a ne samo prava! 3.Hrvatska kultura i tradicija nigdje se ne spominju, a sa ovim Prijedlogom namjeravate odgojiti i obrazovati svjetske ljude.Svjetski čovjek puno putuje, upoznaje nove ljude i krajeve i to se naziva turizam. Turizam je gospodarska grana, koja se najbrže razvija i postaje jedna od najisplativijih gospodarskih grana. Koriste se svi resursi kako bi se obogatila turistička ponuda, od prirodnih ljepota, gastro tradicijske baštine, nematerijalne kulturne baštine, kulturnih povijesnih spomenika, umjetnosti, književnosti, obilježavanja povijesnih događaja, do raznih manifestacija inspiriranih bogatom kulturnom i tradicijskom baštinom. Pitam ja vas kako će djeca, budući turistički djelatnici sve to znati, ako ih se u školi tome ne uči? Kako će razvijati i unapređivati gospodarstvo i turizam, ako ne znaju svoju povijest, (a izbacili ste je iz strukovnih škola), kulturnu baštinu ( umjetnost, književnost i tradiciju ), izradu suvenira i što je najvažnije gastro ponudu? Kako će prezentirati gastro ponudu svoga kraja, ako nisu naučili u obitelji iz koje su potekli? Ne možete od djece stvarati svjetske ljude bez temelja! A temelji su obitelj i tradicijske i kulturna baština! Kao da gradite " čardak, ni na nebu, ni na zemlji" To je jedan vid očuvanja i razvijanja tradicijske baštine kroz turizam i to treba svakako uključiti. 4.Naučiti djecu dostojanstvu,Što je čovjek bez obraza,bez svog ponosa i bez dostojanstva? A u Hrvatskoj tradiciji obraz predstavlja vrijednost jednog čovjeka.Njegovu čast,ponos,poštenje, dosljednost,povjerenje,dobrotu i dostojanstvo. Kad izgubiš obraz,što ostane od čovjeka i njegove osobnosti? Zato i postoji narodna izreka " obraz kao đon" Dostojanstvo(lat.dignitas) dakle dignitet,označava pravo na poštovanje osobe od rođenja. On ujedno znači čast i ugled svake osobe,svakog čovjeka! Sam pojam ima više dimenzija: filozofsku,vjersku i pravnu.Vanjskih čimbenika ima previše da bi sve mogla obraditi,ali navesti ću ratno stanje,diktature ,ugrožavanje ljudskih prava, koja su usko povezana sa dostojanstvom. Dostojanstvo čovjeka je istovremeno i socjalna kategorija,jer znači zahtjev za vrednovanjem i poštovanjem koje svaki čovjek očekuje. Albert Einstein je rekao;"Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu" A Konfucije kaže;"Plemenit čovjek je dostojanstven, ali nije ohol. Prostak je ohol ali nije dostojanstven" Što znači da je oholost suprotnost dostojanstvu. Što je čovjek više ohol,to ima manje dostojanstva! Oholost se hrani lažima, dok dostojanstvo počiva na istini. Ohol čovjek se razmeće i hvali, dok dostojanstven to nikada ne čini. Oholost je neumjerena ,a dostojanstvo odmjereno. Ohola osoba puna je sebe u svojoj umišljenosti.Takve osobe traže potvrdu samih sebe u publici. Njima je neophodna publika,od koje stalno očekuju potvrdu svoje veličine. Dostojanstven čovjek živi svoj život,onakav kakav jest. Ne juri za tuđim odobravanjem, jer je svjestan sam sebe i svoje vrijednosti. Oholost se zasniva na samozavaravanju, a dostojanstvo na spoznaji samoga sebe. Dostojanstvo se ogleda i u odnosu prema drugima,a to je: humanost, nesebičnost, poštenje, odanost, iskrenost i tolerantnost. A u odnosu prema sebi;skromnost, samokritičnost i promišljenost. Mislim da sam navela dovoljno argumenata o čemu biste djecu trebali učiti i što bi sve trebalo obuhvatiti! Liljana Benčik, Pula, Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja koje su se mogle uzeti u obzir s obzirom na stručni i znanstveni pristup Građanskom odgoju i obrazovanju.
64 Zlatko špoljar   Ova "Odluka" pisana je u maniri "briselskih poslušnika", birokratskim jezikom političke korektnosti. Do apsurda je doveden odnos "prava - obveze" u korist "prava". Nigdje se ne vidi poveznica s tradiciom, običajima, etnosom, povijestnim iskustvom i domoljubljem kao čimbenicima na kojima izrasta i počiva svako građansko društvo. Ovo nije smjelo biti napisano tako bljutavo- bezlično kao da se ne piše za točno određenu zajednicu ljudi koji već imaju svoj određeni temelj. Da ne bih ponavljao što je već rečeno u podpunosti se slažem s predhodnim komentarima koje podpisujem od slova do slova. Nadam se da će oni biti uzeti u obzir pri izradi nove "Odluke". Zagreb 04.12.1948. Zlatko Špoljar, Zagreb, Vrteci 10. zlatko.spoljar@yahoo.com Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz javne rasprave koje su se mogle uzeti u obzir s obzirom na stručni i znanstveni pristup Građanskom odgoju i obrazovanju.
65 Milan Čuvalo   Prijedlog obuhvaća 3 domene: domena Ljudska prava, domena Demokracije i domena Civilno društvo. Na prvi pogled - ništa loše. Dapače, korisno. Pažljivijim čitanjem nameće mi se niz pitanja i dilema. 1. Zašto upravo 3 navedene domene? Svjedoci smo činjenice da se mlade osobe, učenici, danas susreću sa cijelim nizom izazova, nama starijima do jučer gotovo ili potpuno nepoznatih. Primjerice: nove tehnologije komuniciranja; korištenje interneta i zloporaba neiskustva mladih; različite vrste ovisnosti, od ovisnosti o igricama do heroina, pušenja, alkohola, kocke itd.; nasilje u školama, obitelji, na ulici; odnos prema imovini drugih, ekonomska nepismenost i posljedice, odnos prema kulturi općenito a posebno kulturi naroda kojem pripadaju, potrebi učenja i stjecanja znanja, itd. Mogao bih nabrajati do sutra probleme i izazove kojima su izloženi učenici. Držim da su ove teme itekako bitne za odgoj i obrazovanje. Gdje će ove domene naći mjesto u odgojnom i obrazovnom sustavu koji se financira novcima poreznih obveznika? Kad bi ste pitali bilo koga na ulici, na placu, u obitelji, što je prioritet u odgoju i obrazovanju učenika: 3 domene iz predmetnog Prijedloga ili domene koje sam naveo a Vi ih niti ne spominjete, siguran sam da ne bi dali prioritet domenama iz predmetnog Prijedloga. Ne zanima nas, dakle, pomoći učenicima da nauče formirati ispravan stav prema: ovisnostima, nasilju, agresivnosti medija sa bezbroj lažnih informacija koje i one sa bogatim iskustvom i solidnim znanjem odvode na krivi put, učenju i stjecanju znanja kao preduvjetu razvoja svakog pojedinca i zajednice. Ako je cilj Prijedloga obrazovati aktiviste nekih civilnih udruga o trošku poreznih obveznika, uludo bacate vrijeme i novac. 2. Analizirajući tekst predmetnog Prijedloga uočio sam da se govori isključivo o pravima. Riječ „Pravo“ pojavljuje se 23 puta. Riječ „Obveza“ pojavljuje se nula (0) puta. Riječ „Rad“ u smislu definicije i uloge u ljudskom životu (Ljudski rad je svrsishodna i svjesno organizirana djelatnost ljudi, radi postizanja nekog korisnog učinka…) pojavljuje se 0 puta. Riječi: disciplina, moral, red, odnos prema roditeljima i općenito starijima, odnos prema institucijama države, odnos prema nastavnicima, odnos prema državi i narodu, spominje se nula puta. A riječ je o građanskom odgoju i obrazovanju!? Svjedoci smo stvarnosti da se vrlo lako naučimo pravima ali teško ili nikako obvezama. Pa kad je to tako zašto uvoditi posebnu edukaciju o pravima? Dakle, u Prijedlogu se radi o katalogu prava, bez spomena odgovornosti. Ne znam zašto Prijedlog ne polazi od općeprihvaćenog načela da nema prava bez obveza i odgovornosti. Sukladno navedenome predlažem da se tekst Prijedloga izmijeni na način: - Da se u tekstu Prijedloga, uz prava učenika posebno naglasi odgovornost i obveza učenika da savjesno i odgovorno izvršavaju postavljene zadatke i tako učenjem stječu znanja potrebna sa samostalan i odgovoran rad a za korist prije svega njih samih a onda i cijelog društva; - Da se tekst izmijeni na način da obuhvati domene zaista bitne za odgoj i obrazovanje učenika (gore navedene). Tri navedene domene ne mogu imati prioritet pred nizom za odgoj i obrazovanje učenika važnijim domenama. U Zagrebu, 03.12.2018. Milan Čuvalo Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Dokument je dorađen prema primjedbama iz eSavjetovanja koje su se mogle uzeti u obzir s obzirom na stručni i znanstveni pristup Građanskom odgoju i obrazovanju.
66 Miroslav Furić   GRAĐANSKI ODGOJ Predlažem da predmet, uz predložene domene koje se može integrirati u jednu, postoje dodatne, vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline i hrvatska kultura i tradicije. Građanska kultura: Moderno vrijeme nas je preplavilo površnim, hedonističkim i dezintegrirajućim elementima. Ne smije se odstupati od etike i kulturnih običaja ovog prostora. U glazbi valja isticati vrijednosti kvalitetnih melodija i uzdizati divovska dostignuća (primjer Bachove mise u B molu ili suvremene Mise Bernsteina). Klasično slikarstvo mora biti slijedeća važna komponenta u građanskoj kulturi ( od Giotta do Kandinskog…). Mi smo preplavljeni polu-pornografskim uradcima „estrade“ u kojoj gola bedra i polugole dojke i stražnjice potiču niže ljudske instinkte. Na to se naljepljuju primitivne melodije s tri durska akorda i eventualno jednim sept-akordom, a tekst bi trebao izazvati zgražanje svojom prazninom. Tome se mora suprotstaviti isticanjem vjekovima nakupljanih kulturnih vrijednosti. Organizirano posjećivanje koncerata i izložbi s adekvatnim tumačenjem sadržaja izvjesno doprinose građanskoj kulturi. Moramo oživjeti pristojnost na ulici ( poštivanje starijih, a posebno hendikepiranih). U SAD se naročito naglašava obrambeni stil vožnje; građansko ponašanje u prometu jest bitno. Danas toleriramo agresivnu vožnju (po mojoj procjeni opasniju od starog ili alkoholiziranog vozača). Tolerancija, pa i očekivanje tuđih pogrešaka važne su za harmoničnije funkcioniranje ljudske zajednice. Građansko poštenje je kamen temeljac uspješnih civiliziranih zemalja. Utaja poreza se u Americi smatra visoko neetičnim djelom. U Americi studenti osuđuju prepisivanje na ispitima. Varanje na svim stupnjevima društva je unijeto u široke slojeve Brozovom parolom „snađi se druže“ ili njegovom potrebom „nadrastanja pravnog poretka“. Te tragične devijacije tijekom pedeset godina totalitarnog poretka stekle su vrstu prešutnog prihvaćanja. Koliko bolji bi nam bio BDP da građanin savjesno prijavljuje svoje prihode. Američki konobari su dužni prijavljivati svoje napojnice… Hrvatska mora razvijati svijest da ovo nije tuđinska država, koju treba sabotirati, nego građanski korektnim ponašanjem zapravo pomagati jedni drugima. Razularenost gomile na „koncertima“ i sportskim terenima može se represivno umanjiti. Ipak temelj takvog ponašanja dolazi iz odsutnosti komponente u građanskom odgajanju. Ljudske vrline: Skladno funkcioniranje civilizirane ljudske zajednice postiže se sinergijom zakonske regulative i etičke komponente ugrađene u običaje pojedinaca. Neke od njih direktno spominjem, no lista se može proširivati. Pravedno postupanje građana i očekivanje pravednog donošenja odluka u sudskim procesima su bitna okosnica društva. Trenutno mediji kreiraju atmosferu da novac putem lukavih odvjetnika može svakog osloboditi. Taj osjećaj se treba suzbiti. Odgojem moramo jačati orijentaciju prema pravednosti (kolikogod nas uvjeravali da pravo i pravda nisu iste kategorije). Građansko poštenje mnogo pomaže suzbijanju devijantnih pojava; povratak nađenog, istinito svjedočenje, pomoć bližnjemu, služenje drugima, osuda laži psovki i prijevare, milosrđe i opća ljudska solidarnost moraju naći svoje mjesto u građanskom odgoju. Hrvatska kultura i tradicije: Američka kuća i švicarska kuća vrlo često imaju na travnjaku jarbol s nacionalnom zastavom. Pjevanje himne na početku školske godine bi učenike podsjećalo na zajedništvo unutar malog naroda, koji je tek nedavno dobio međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Od samog početka je hrvatska himna ujedinjavala naš narod. Bila je polu-zabranjivana, ali je u narodu ostala kao iskra koja je očuvala ideju o našoj samobitnosti. Patriotizam nije mržnja prema drugom i drugačijem ali definitivno potiče pozitivne osjećaje zajedništva pa i empatije. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća, s ciljem da je učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Hrvatska kultura postoji tisuću godina. Površno spominjem Gundulića, Sorkočevića, Bukovca…kao vrhove naših kulturnih dostignuća. Slično postoje znanstvena imena koja počinju s Boškovićem, a slijedi niz svjetski prepoznatih imena. Mladi hrvatski građani mogu tako imati uzore za vlastite težnje i nastojanja nastavka stvaranja na tradicijama velike hrvatske kulture s milenijski korijenom. Hrvatska je kultura kroz povijest pronosila zajedništvo naroda. Na njenom poznavanju naša djeca moraju odrastati s ponosom i težnjom da svojoj domovini doprinesu maksimalno. Kroz život me vodila Kennedy-eva rečenica: „ Ne pitaj što domovina može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za nju!“ Miroslav Furić, Professor emeritus Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Građanski odgoj i obrazovanje jest međupredmetna tema, nije predmet. Također, općenito – kurikulum je samo okvir za detaljniju razradu nastavnih situacija i korelacija u školi.
67 IVANA LOVIĆ ŠTENC   Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Komentar je generalni i ne odnosi se samo na ovaj kurikulum.