Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za 2019. godinu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | PRAVILNIK, Članak 3. | Prema Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izračunu, visini i naplati naknada za 2019. godinu, izmijenjen je članak 8., stavak 1. u kojem je brisana riječ „osim izvedenica“. Stoga Vas ljubazno molimo za mišljenje i tumačenje jesu li Izvedenice predmet uključivanja u osnovicu za izračun naknade. Ukoliko jesu, postavlja se pitanje u kojem iznosu ih je potrebno uključiti, odnosno koja pozicija iz VP obrasca – Izvještaj o financijskim instrumentima u vlastitom portfelju Društva je predmetna za uključivanje u osnovicu za izračun naknade. Smatramo potrebnim dodatno pojasniti i u stavku 11. članka 8 navedenog Pravilnika. Ujedno predlažemo i ažuriranje Upute za popunjavanje nadzornih izvještaja za investicijska društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, u dijelu VP obrasca koji je potrebno uskladiti sa Pravilnikom o nadzornim izvještajima za pravne osobe ovlaštene za pružanje i obavljanje investicijskih usluga. Također, ovom prilikom bismo htjeli skrenuti pozornost i na odredbe trenutno važećeg istoimenog Pravilnika te u okviru ovog savjetovanja uputiti komentare: 1) Ovim putem Vas također molimo da razmotrite izračun naknade iz članka 8. stavak 1. Pravilnika o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u dijelu iznosa vrijednosti financijskih instrumenata stečenih za vlastiti račun kreditne institucije kao i iznos portfelja i skrbništva. Budući da se naknada izračunava na stanje portfelja na svaki izvještajni datum, čini se kako se naknada za svaki kvartal obračunava i plaća na osnovicu koja je bila predmetna i u prethodnom izvještajnom periodu (kvartalu). 2) Člankom 7. Pravilnika o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga za 2019. godinu, za izdavatelje je propisana obveza plaćanja naknade na ukupne prihode. Molimo Vas da razmotrite opravdanost navedene obveze plaćanja na ukupne prihode obzirom da prema članku 8. Pravilnika već postoji obveza plaćanja na određene vrste prihoda koji također čine osnovicu za plaćanje iz članka 7. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Od 1.1.2016. na prijedlog subjekata nadzora, zbog velike volatilnosti prihoda od financijske imovine, Hanfa je promijenila osnovicu za obračun naknada na način da je osnovica prihodi zamijenjena osnovicom stanje financijske imovine. Uputa za popunjavanje Obrasca VP će biti usklađena s Pravilnikom i objavljena po donošenju istog. |
2 | Zagrebačka banka d.d. | PRAVILNIK, Članak 3. | Primijetili smo da se u nacrtu Pravilnika u opisu obuhvata plaćanja usluga nalazi slijedeće: 1) Kreditne institucije iz članka 6. stavka 1. točke 4. ZTK-a, dužne su Hanfi platiti naknadu od 0,3‰ (tisućinki) računano od prihoda od zaprimanja i prijenosa naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata i prihoda od izvršavanja naloga za račun klijenta; naknadu od 0,7‰ (tisućinki) računano od svih ostalih prihoda po osnovi usluga i aktivnosti iz članka 5. ZTK osim prihoda od upravljanja portfeljem i prihoda od pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata i skrbništva te trgovanja za vlastiti račun; naknadu od 0,014‰ (tisućinki) računano od iznosa vrijednosti financijskih instrumenata stečenih za vlastiti račun kreditne institucije te 0,005‰ (tisućinki) na iznos vrijednosti portfelja i skrbništva na datum izvještaja do 10 milijardi kuna, a na iznos vrijednosti portfelja i skrbništva na datum izvještaja koji je veći od 10 milijardi kuna, obračunava se naknada od 0,001‰ (tisućinki). Dok važeći Pravilnik ima jedan dodatak koji gore nedostaje:»1) Kreditne institucije iz članka 6. stavka 1. točke 4. ZTK-a, dužne su Hanfi platiti naknadu od 0,3‰ (tisućinki) računano od prihoda od zaprimanja i prijenosa naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata i prihoda od izvršavanja naloga za račun klijenta; naknadu od 0,7‰ (tisućinki) računano od svih ostalih prihoda po osnovi usluga i aktivnosti iz članka 5. ZTK osim prihoda od upravljanja portfeljem i prihoda od pohrane i administriranja financijskih instrumenata za račun klijenata i skrbništva te trgovanja za vlastiti račun; naknadu od 0,014‰ (tisućinki) računano od iznosa vrijednosti financijskih instrumenata stečenih za vlastiti račun kreditne institucije osim izvedenica te 0,005‰ (tisućinki) na iznos vrijednosti portfelja i skrbništva na datum izvještaja do 10 milijardi kuna, a na iznos vrijednosti portfelja i skrbništva na datum izvještaja koji je veći od 10 milijardi kuna, obračunava se naknada od 0,001‰ (tisućinki). Podsjećamo da smo krajem 2015. i početkom 2016. godine prezentirali naš stav o neophodnosti izuzeća izvedenica iz izračuna vrijednosti financijskih instrumenata stečenih za vlastiti račun kreditne institucije, te da ste tada uvažili iznesenu argumentaciju. Zagrebačka banka izvedenice koristi primarno za zaštitu od rizika promjene tečaja i za zaštitu od rizika promjene kamatne stope, te se u najvećem dijelu radi o rizicima koji proizlaze iz pozicija nastalih u poslovanju s klijentima banke. Uvođenje izvedenica u osnovicu za izračun naknade rezultiralo bi njihovim još rjeđim korištenjem za zaštitu od tržišnih rizika, što vjerujemo da nije željeni rezultat predloženih izmjena u nacrtu Pravilnika. Još uvijek vrlo mali broj korporativnih i institucionalnih klijenata koristi izvedenice, usprkos višegodišnjim naporima Zagrebačke banke u smjeru educiranje klijenata u području upravljanja tržišnim rizicima. Uvođenje naknade imalo bi direktan utjecaj na rast cijena izvedenica te bi se još manji broj klijenata odlučivao pravovremeno i adekvatno štititi od tržišnih rizika. Dodatno, smatramo važnim istaknuti da su izvedenice često višegodišnji financijski instrumenti, koji se ugovaraju s klijentima i istovremeno zatvaraju na međubankarskom tržištu istovrsnom transakcijom suprotnog predznaka. Prodajna marža jest razlika u cijeni te dvije transakcije na dan trgovanja. Uvođenje naplate naknade na izvedenice imat će to veći negativni utjecaj što je izvedenica duže ročnosti. Primjerice, ukoliko se radi o desetgodišnjem kamatnom swapu, kvartalna naknada bi se na njega naplatila četrdeset puta. Sukladno gore navedenom, možemo očekivati da će uvođenje naknade na izvedenice rezultirati njihovim poskupljenjem za klijente te njihovim još rjeđim korištenjem u svrhu za koju su primarno namijenjene. Stoga se nadamo da ćete uvažiti naš komentar i izuzeti izvedenice iz obuhvata za izračun naknada.“ | Nije prihvaćen | Činjenica je da su izvedenice financijski instrumenti izrazito osjetljivi na tržišna kretanja (te imaju izraženu volatilnost vrijednosti) zbog čega i buduća kretanja na tom tržištu obilježava visoka neizvjesnost i nepredvidivost. Međutim, unatoč neizvjesnosti i nepredvidivosti te uzimajući u obzir trenutno stanje tog segmenta financijskog tržišta, mišljenja smo da predloženi obračun naknada koji uključuje pozitivnu fer vrijednost izvedenica u obračunsku osnovicu po predloženoj stopi, neće imati značajan negativan utjecaj na njegov daljnji razvoj. Prema podacima kojima Hanfa raspolaže kreditne institucije, licencirane od strane Hanfe na dan 31.12.2018. iskazale su ukupno nominalnu (ugovorenu) vrijednost izvedenica u iznosu 53,57 mlrd kuna te pozitivnu fer vrijednost izvedenica na isti dan u iznosu 1,23 mlrd kuna (2,31% nominalnog iznosa izvedenica), što se prema računovodstvenim propisima priznaje u financijsku imovinu kreditne institucije. Pozitivna fer vrijednost izvedenica (1,23 mlrd kuna) predviđena je da uđe u obuhvat osnovice financijske imovine za obračun naknade Hanfi, što bi uz propisanu stopu od 0,014 ‰ iznosilo 17,31 tis kuna kvartalno (odnosno 69,27 tis kuna godišnje). Nadalje, prema podacima kojima Hanfa raspolaže, na dan 31.12.2018. od ukupnog nominalnog iznosa izvedenica licenciranih kreditnih institucija samo 0,41% se odnosilo na izvedenice ugrađene derivative (u nominalnom iznosu), a 0,59% na izvedenice koje se koriste kao instrument zaštite (u nominalnom iznosu), iz čega proizlazi zaključak da se većina ulaganja u izvedenice odnosi na segment trgovanja (spekulacijske svrhe sa ciljem ostvarivanja zarade). Pored navedenog, Hanfa naglašava da takva iznimka ne postoji u odnosu na ostale subjekte nadzora, a koji također koriste ili mogu koristiti za zaštitu od rizika, stoga ne nalazimo opravdanim raditi takvu razliku između subjekata nadzora Hanfe, odnosno dovoditi jedne u povoljan položaj naspram drugih. |