Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Eduard Oštarijaš | PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA REDOVITIH STUDENATA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE | Poštovani, također smatram da je osnova pravilnika zaista dobra, ali želio bih ukazati na dvije stvari: 1) Smatram da bi stipendije za izvrsnost dodijeljene odličnim studentima (nekadašnje državne stipendije kategorije "A") također trebale nositi izravan upis u dom. Sveučilišta koja dodjeljuju te stipendije zaista imaju visoke kriterije i uvjete za ostvarivanje prava pa ne bi bilo dobro studente dovoditi u poziciju da nakon tako teško ostvarenog prava ne mogu imati i vezano pravo izravnog ostvarivanja prava na smještaj u studentskom domu kao godinama dosad. Uostalom, to nikako nisu studenti kojima mjesto u domu može biti uskraćeno pa ne vidim razloga zašto bi takva mogućnost bila dostupna isključivo djeci-stipendistima Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. 2) Kao i Morana Šangulin, predlažem da se uvede bodovanje sudjelovanja studenata na kongresima/simpozijima, objavljeni stručni/znanstveni radovi i volontiranje (npr. prema ljestvici: a) do 50 sati, b) od 51 do 100 sati, c) više od 100 sati). Time bi se također pokazale otvorenost i podrška studentima u znanstvenom radu i aktivizmu što i priliči bolonjskom studiranju u 21. stoljeću. Isto tako bi možda trebalo bodovati studente-demonstratore koji odvajaju dosta svog vremena za rad s mlađim studentima na fakultetu, što je također jedna od najvećih odlika izvrsnih studenata, a te odlike uostalom priznaje i matični fakultet koji selektira odlične studente. Kao kriterij bodovanja demonstratura naveo bih broj fakultetskih zavoda na kojima student demonstrira. Mlade treba svakako poticati na što veći aktivizam kao što ih se potiče i na mobilnost te ostala dostiguća današnjeg načina studiranja. Srdačan pozdrav! | Nije prihvaćen | Studenti koji primaju stipendiju za izvrsne i sustavom bodovanja po uspjehu i napredovanju u studiju su već značajno više bodovani u odnosu na ostale koji nisu izvrsni, a imaju slabiji socijalni status. Rektorova nagrada i dekanova nagrada može biti za ocjene ali i za različite vrste studentskog aktivizma te za znanstveni ili stručni rad što znači da je studentski aktivizam kroz to vrednovan. |
2 | Roko Koštan | PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA REDOVITIH STUDENATA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE | Poštovani, U globalu prijedlog smatram vrlo dobrim, ali postoje dvije stavke na koje bih Vam htio ukazati. Smatram da bi se trebao uvesti članak zakona i razraditi situacija u kojoj mlada osoba sama financira svoje školovanje u drugom gradu. Društvo se u globalu uvijek žali kako mladi nisu dovoljno samostalni, ali pritom ne radi ništa po pitanju da im se omogući da uistinu budu samostalni. Tako primjerice u situaciji koju je navela prethodno Mihaela Balić, u kojoj roditelji nisu u stanju (unatoć primanjima) dati svom djetetu novac za školovanje, osoba biva zakinuta umjesto da joj se omogući da radom tijekom ljeta sama sebi bude sposobna financirati smještaj( 10 mjeseci u domu po 300-400 kuna bi bilo relativno lako izvedivo zaraditi), a potom i hranu. Naglasak ću staviti na smještaj budući da se ovdje konkretno o tome radi. Nisu li zapravo mladi kojima roditelji ne pomažu u financiranju školovanja (bilo da nemaju sredstava ili jednostavno ne žele jer nisu u dobrim odnosima sa svojom djecom (poznajem primjere npr. roditeljski alkoholizam , shizofrenija itd.-mlada osoba mora doći iz neke ustanove poput doma da bi dobila dodatne bodove, no to nije uvijek slučaj kod ovakvih stanja)) potpuno marginalizirani i nisu prepoznati kao slučaj kojem se treba baviti. U SAD-u i državama na sjeveru Europe mladi ljudi su odgovorni isključivo za sebe same te se na taj način nauče osamostaliti i izboriti u životu. Pitam se koja je poruka koju šaljemo mladima, trebaju li njihovi roditelji biti siromasi kako bi oni dobili pravo na dom ili bi se trebala gledati isključivo njihova sposobnost i omogućiti im da zarade svoj novac, uzmu sudbinu u svoje ruke, budu proaktivni, a da im socijalna država (kakva bi Hrvatska trebala biti) pomogne u tom naumu?! Druga situacija odnosi se na članak 12. Smatram da se treba specificirati radi li se samo o studijima u Hrvatskoj ili se priznaju i potvrde o školovanju brata ili sestre u državama članicama EU ukoliko se radi o članovima zajedničkog kućanstva. Nadam se da ćete razmotriti gore navedeno. Lijep pozdrav, Roko Koštan | Primljeno na znanje | Problem bi bio vjerodostojno utvrditi da se student sam financira, kao i opravdane razloge za to. Potvrde o školovanju braće ili sestara izvan RH se već uvažavaju. |
3 | Morana Šangulin | PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA REDOVITIH STUDENATA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE | Predlažem bodovanje volontiranja i aktivnog sudjelovanja na studentskim kongresima, simpozijima i skupovima. Također bi se osim dodjeljivanja bodova za rektorovu i dekanovu nagradu trebali dobiti i bodovi za osvajanje nagrade na kongresu i slične aktivnosti poput objavljenog rada u znanstvenom časopisu. Treba obratiti pažnju na studentski aktivizam u svakom pogledu, a ne samo na ocijene! | Primljeno na znanje | Rektorova nagrada i dekanova nagrada može biti za ocjene ali i za različite vrste studentskog aktivizma te za znanstveni ili stručni rad što znači da je studentski aktivizam kroz to vrednovan. |
4 | MIHAELA VUKOLIĆ | PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA REDOVITIH STUDENATA NA SUBVENCIONIRANO STANOVANJE | Smatram da bi u se u kriterij trebalo uključiti da se dodatni bodovi dobivaju i na temelju ostvarene državne stipendije, kao što to dobivaju i osobe s braniteljskom stipendijom. Također, prednost bi trebale imati osobe koje su se već nalazile u studentskom domu. Zatim, mislim da je potrebna veća kontrola oko socijalnog stanja koje se prikazuje, te smatram da neki ne prijave sve što bi trebali te tako dobivaju dom one osobe koje su vrlo dobrog socijalnog stanja te im nije iznimno potreban studentski smještaj u vidu doma kao nekima. Također, smatram da bi se na neki način trebala provjeriti zaduženja svih članova kućanstva iz kojega dolazi student i da bi to trebalo imati odraz na broj bodova, jer nije toliko bitno koliko neko kućanstvo ima prihod, ako većinu sredstava mora davati za npr. stambeni kredit, baš kao moji roditelji, te se treba uzeti i u obzir blokada računa i slično. Ponajviše dakle treba obratit pozornost na socijalno stanje i da je ono prikazano u potpunosti točno. | Nije prihvaćen | U državnim stipendijama vrednuju se isti kriteriji kao i u prijedlogu ovog Pravilnika, te bi dodatni bodovi za državnu stipendiju bili dvostruko vrednovanje. Socijalno stanje vrednuje se putem potvrda o prihodima nadležne Porezne uprave. Blokade računa mogu biti iz različitih razloga kao što su dug mobilnim operaterima, što nije socijalna kategorija. |
5 | Mreža mladih Hrvatske | Opći uvjeti, Članak 3. | čl. 3. st. 1. Smatramo ovu odredbu diskriminatornom jer se status EU državljana odnosno stranca na stalnome boravku u RH odnosi samo na strance koji najmanje 5 godina neprekidno imaju zakoniti boravak u RH i k tome su državljani EU. Pravilnik se donosi s ciljem da regulira na koji način redoviti studenti mogu ostvariti pravo na subvencionirano stanovanje te u skladu s time, druge odredbe nebi smjele redovitim studentima biti prepreka u ostvarivanju toga prava. Pored toga što se na ovaj način isključuje sve državljanje koji ne dolaze iz EU a imaju zakoniti boravak u Hrvatskoj manje od 5 godina, ta odredba također isključuje i azilante, tražitelje azila i strance pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom. Predlažemo usklađivanje članka 3. stavka 1. sa člankom 45. Zakona o azilu koji propisuje pravo azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom na školovanje pod istim uvjetima koji vrijede i za hrvatske državljane. | Nije prihvaćen | Sukladno Direktivi 2004/38/EC, članku 24., država domaćin nije obvezna dodjeljivati stipendije i studentske kredite studentima koji su državljani ostalih država EU-a. U presudi Bidar Europski sud je zauzeo stajalište, uz ostalo, da dodjeljivanje stipendija ostalim državljanima EU-a koji studiraju u državi domaćinu ne bi trebao izazvati nerazuman teret za financijski sustav stipendija zemlje domaćina. Stoga država domaćin može postaviti uvjete kojima bi se dokazao određeni stupanj integracije u društvo, kao i odrediti potrebno vrijeme prebivališta studenta prije upisa na visoko učilište. http://curia.europa.eu/juris/fiche.jsf?id=C%3B209%3B3%3BRP%3B1%3BP%3B1%3BC2003%2F0209%2FJ&pro=&lgrec=en&nat=or&oqp=&dates=&lg=&language=en&jur=C%2CT%2CF&cit=none%252CC%252CCJ%252CR%252C2008E%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252Ctrue%252Cfalse%252Cfalse&td=%3BALL&pcs=Oor&avg=&mat=or&parties=bidar&jge=&for=&cid=568334 Vezano uz napomenu za azilante, kako je Zakon o azilu u hijerarhiji propisa iznad pravilnika ne postoje prepreke za direktnu primjenu Zakona o azilu. |
6 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | Opći uvjeti, Članak 3. | Studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti, a koji ostvaruju pravo na smještaj u studenskim domovima temeljem bilateralnih i multilateralnih međudržavnih sporazuma, mogu biti studenti svih razina studija, uključujući i poslijediplomske te doktorske studije. Slijedom navedenoga, smatramo da bi se u stavku 5. članka 3. trebalo dodatno uvrstiti da studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti, kojima Ministarstvo dodjeljuje mjesta u studentskim domovima, mogu biti i oni upisani i na poslijediplomske te doktorske studije visokih učilišta u RH. | Djelomično prihvaćen | U članku 3. navedeno je da se na studente u okviru međunarodne razmjene i mobilnosti ne primjenjuju ostali uvjeti iz tog članka, ali se mogu uzeti u obzir kriteriji napredovanja u studiju. |
7 | Ivan Šoša | Opći uvjeti, Članak 3. | u st. 1. umjesto "studenti hrvatski državljani i državljani EU-a s prijavljenim boravkom u RH" trebalo bi stajati, isto kao I u st.2., "svi redoviti studenti" | Nije prihvaćen | Osnovni cilj državnih stipendija je pomoć studentima slabijega socijalno-ekonomskog statusa, te povećanje broja visokoobrazovanih osoba u RH. |
8 | Jelenka Mendeš Han | Izravan upis na temelju kriterija izvrsnosti, Članak 4. | Smatram da kriterij izvrsnosti treba ostati samostalan, odnosno ne dodavati mu socijalni kriterij, opisan u prvom stavku. Na ovaj način se ne potiče ni ne nagrađuje izvrsnost. Proračunska osnovica je sama po sebi niska, a 65% nije ni za komentirati. Prosječna plaća nije dovoljna prosječnoj obitelji ni za svakodnevni život, a kamoli školovanje djece. Danas su plaće opterećene stambenim kreditima, ovrhama, te ih nije prihvatljivo uzimati kao jedini kriterij materijalnog statusa. Ukoliko je potrebno odrediti nekakav minimum prihoda kao opći uvjet za ostvarenje prava za smještaj u domu, smatram da iz toga treba izuzeti kriterij izvrsnosti. | Nije prihvaćen | Prihodovni cenzus prisutan je samo kod izravne dodijele mjesta. Nema opcije da se smještaj dobije samo na temelju izvrsnosti jer raspolažemo s izuzetno malim brojem smještajnih jedinica. |
9 | Mreža mladih Hrvatske | Izravan upis na temelju ostalih kriterija, Članak 5. | čl.5.st.3. predviđa izravan upis studenata koji su ujedno i stipendisti Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata. S obzirom da se pravo na izravan upis može steći kroz zadovoljavanje kriterija izvrsnosti ili pak kroz zadovoljavanje jednog od uvjeta iz st. 1. i st.2. čl.3 koji se tiču djece vojnih ili civilnih stradalnika Domovinskog rata, ostaje nejasno zašto se kategorija stipendista iz “Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata” nameće kao uvjet za dobivanje izravnog smještaja u studentskom domu. Dodjela izravnog smještaja može voditi do stvaranja nejednakosti u odnosu na ostale skupine (pa i u odnosu na druge studente koji su djeca vojnih i/ili civilnih stradalnika Domovinskog rata) a koji se također susreću s ozbiljnim barijerama u pristupu kvalitetnom obrazovanju. | Djelomično prihvaćen | Člankom 5. stavkom 2. već su obuhvaćeni studenti, djeca poginulih, umrlih i nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, studenti koji su civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. navedenoga zakona te studenti, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenjem organizma |
10 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | Izravan upis na temelju ostalih kriterija, Članak 5. | Predlažemo da se u dijelu „Izravan upis na temelju ostalih kriterija“ uvrsti novi članak ili stavak, kojim bi se definiralo da pravo na izravan smještaj ostvaruju i studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti kojima je Ministarstvo (RH) dužno osigurati smještaj na temelju međudržavnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma, a kojima se mjesta u studentskim domovima dodjeljuju posebnim odlukama Ministarstva. Prema bilateralnim sporazumima koje RH potpisuje s različitim državama, svim stipendistima (studentima svih razina studija) potrebno je osigurati izravan smještaj u studentskom domu bez dodatnih uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na smještaj. Prema CEEPUS ugovoru, temeljem kojeg se između ostalog ostvaruju međunarodne mobilnosti studenata razina svih studija, a kojeg je Republika Hrvatska potpisnica, stipendije moraju biti dostatne za pokrivanje troškova života, smještaja te prehrane u pojedinoj zemlji te svaka država određuje što stipendija mora uključivati. Prema nacionalnim pravilima provedbe koja su usuglašena te definirana od strane Agencije za mobilnost te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, inozemnim studentima svih razina studija uz stipendiju za troškove života dodatno se osigurava smještaj u studentskim domovima. | Nije prihvaćen | Studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti već su obuhvaćeni posebnim odlukama ministra. |
11 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | Izravan upis na temelju ostalih kriterija, Članak 5. | ' | Nije prihvaćen | Komentar ili prijedlog nije vidljiv. |
12 | Antonio Marin | UVJETI ZA OSTVARENJE PRAVA NA SMJEŠTAJ U DOMU I NAČIN BODOVANJA, Broj bodova na temelju uspjeha na studiju | Poštovani, mišljenja sam da se u točkama (2) do (9) potrebni broj ECTS bodova izmjeni iz 55 u 45. Trenutnim pravilnikom student koji je iz bilo kojeg razloga recimo studirao na preddiplomskom studiju 4 godine umjesto 3 lišen je bilo kakvih bodova kasnije kad bude student diplomskog studija. Neupitno je da se treba podržati redovnost studenta, ali se stvara velika razlika između studenata nižih i viših godina studija. Npr. moguće je da student koji upisuje drugu godinu preddiplomskog (ili integriranog) studija (u slučaju da je ostvario svih 60 ECTS-ova) dobija prema točki (1) i (2) sveukupno 500 bodova. Dok recimo student koji upisuje završnu godinu diplomskog studija (ukupno petu) ne dobija nikakve bodove jer je na preddiplomskoj razini studirao 4 godine umjesto 3. Svakom se može dogoditi da zbog određenog razloga (financije, zdravlje, veliki prolazni zahtjevi nekog kolegija itd.) propisano trajanje studija produlji. Ali ako student u ostalim godinama pokaže uredno izvršavanje obveza (prosjek ECTS bodova minimalno 45) ipak bi trebao imati dodatne bodove kod smještaja u dom. Kako bi studenti koji redovno izvršavaju obaveze bili nagrađeni, a nisu obuhvaćeni točkom (1) npr. student koji u jesenskom roku položi sve ispite i ostvari svih 60 ECTS-a predlažem da se doda točka koja će dodatno nagrađivati studente za redovnost neovisno o spomenutim točkama (2) do (9). Lijep pozdrav, Antonio Marin | Nije prihvaćen | Svi studenti koji ostvaruju 45 ECTS bodova mogu ostvariti pravo na stipendiju, ali studenti koji ostavruju 55 i više su dodatno vrednovani zbog svog uspjeha u studiju. |
13 | Nenad Milijaš | UVJETI ZA OSTVARENJE PRAVA NA SMJEŠTAJ U DOMU I NAČIN BODOVANJA, Broj bodova na temelju uspjeha na studiju | Radi boljeg razumijevanja i izbjegavanja nejasnoća prilikom bodovanja mislim da bi članak 9. st. 9. trebao glasiti: (9) Studenti koji su u tekućoj akademskoj godini u statusu redovitoga studenta u Republici Hrvatskoj upisani u prvu ili drugu godinu diplomskoga sveučilišnog studija i prvu ili drugu godinu specijalističkoga diplomskoga stručnog studija, ostvaruju bodove kao i studenti iz stavaka 4 - 6. ovisno o broju godina studiranja na svim razinama studija uključujući i tekuću akademsku godinu. | Prihvaćen | Formulacija će se izmijeniti. |
14 | Antonio Marin | UVJETI ZA OSTVARENJE PRAVA NA SMJEŠTAJ U DOMU I NAČIN BODOVANJA, Bodovi na temelju socijalno-ekonomskoga statusa | Poštovani, pravilnik izgleda dobro, pojednostavljene su neke stvari što je za svaku pohvalu. Nagrađuju se redoviti studenti koji uredno izvršavaju obveze, a uz njih posebno puno se vodi na socijalno-ekonomskom planu. Jedina zamjerka je što ste izostavili odredbu vezanu uz djecu razvedenih roditelja. U prijašnjih pravilnicima ona je ovako glasila (Pravilnik 2014/2015): 4.8. Studenti razvedenih roditelja (uključujući i djecu iz izvanbračnih zajednica), a koji žive u zajedničkom kućanstvu samo s jednim roditeljem - 150 bodova. Iako se točka (9) dotiče ove tematike (prihod po članu kućanstva) moram naglasiti da su samohrani roditelji ipak posebna kategorija. Svakodnevno svjedočimo raznim socijalnim nesigurnostima, problemima s isplatama plaća i sl. koje najviše pogađaju upravo samohrane roditelje. To su izrazito socijalno osjetljive obitelji, vrlo često s krhkim primanjima stoga mišljenja sam da njihova djeca trebaju i dalje imati dodatne bodove. Lijep pozdrav, Antonio Marin | Prihvaćen | Bodovi za studente koji žive u kućanstvu sa samohranim roditeljem bit će dodani. |
15 | Mreža mladih Hrvatske | Bodovi na temelju socijalno-ekonomskoga statusa, Članak 12. | Predlažemo da se studente/ice koji dolaze iz kućanstva koje koristi zajamčenu minimalnu naknadu (stalnu pomoć za uzdržavanje prema propisima o socijalnoj skrbi) oslobodi sveukupnih troškova plaćanja doma. S obzirom da osobe koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu nužno spadaju u socijalne ugrožene skupine, pravo na subvencionirani studentski smještaj ne garantira da su te osobe u financijskoj mogućnosti studirati u drugome gradu i snositi troškove života. Oslobođanje od plaćanja participacije za smještaj u studentskim domovima je stoga jedan od mogućih koraka kako bi se osobama iz najsiromašnijih slojeva stanovništva omogućilo pravo na obrazovanje. | Primljeno na znanje | U članku 24. navodi se da "Novčani iznos za subvenciju smještaja u studentskome i učeničkome domu, kao i za subvencionirani smještaj kod privatnoga stanodavca utvrđuje ministar, sukladno raspoloživim sredstvima u Državnome proračunu, posebnom odlukom. Ministar može odrediti iznos subvencije ovisno o socijalno-ekonomskome statusu studenata." Namjera ove odredbe jest da se nakon prve godine implementacije Pravilnika, utvrdi broj studenata koji bi s obzirom na prihode bili oslobođeni u potpunosti plaćanje subvencije smještaja i na temelju toga isplaniraju sredstva u državnom proračunu. |
16 | Mreža mladih Hrvatske | Bodovi na temelju socijalno-ekonomskoga statusa, Članak 12. | čl. 12. st.2. Ostaje nedefinirano da li se to odnosi na i slučajeve kada su članovi obitelji na studiju u inozemstvu. Svakako treba predvidjeti i te slučajeve te ih shodno tome također bodovati. | Djelomično prihvaćen | U natječajima se već priznaju potvrde o školovanju članova obitelji izvan RH. |
17 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | STUDENTI KOJI NEMAJU PRAVO NA SMJEŠTAJ, Članak 15. | Predlažemo da se u ovaj članak dodatno uvrsti stavak u kojem se definira kako se uvjeti ovog članka ne primjenjuju na studente u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti. | Nije prihvaćen | Studenti u programu međunarodne razmjene i mobilnosti već su obuhvaćeni posebnim odlukama ministra. |
18 | Mreža mladih Hrvatske | UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA SUBVENCIONIRANI SMJEŠTAJ KOD PRIVATNOG STANODAVCA, Članak 23. | Prema izvješću Eurostudenta iz 2011. (Eurostudent, 2011:44) svega 11% studenata živi u domovima, dok ih 31% žive kao podstanari. S obzirom da je broj studenata koji žive kod privatnog stanodavaca gotovo tri puta veći nego broj studenata koji žive u domovima, pravilnikom je potrebno ustvrditi barem minimalne standarde; npr. kvote i visinu subvencije. | Primljeno na znanje | Kvote i visine subvencije određuju se odlukom ministra ovisno o raspoloživim sredstvima u državnom proračunu. |
19 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA SUBVENCIONIRANI SMJEŠTAJ KOD PRIVATNOG STANODAVCA, Članak 23. | Predlažemo da se u ovaj članak dodatno uvrsti da pravo na subvencionirani smještaj kod privatnog stanodavca ostvaruju i studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti kojima je, sukladno sporazumima, Ministarstvo dužno osigurati smještaj u studentskom domu, a u slučaju da im se isti ne može osigurati zbog nedostatka kapaciteta. | Nije prihvaćen | Studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti već su obuhvaćeni člankom 3. odnosno posebnim odlukama ministra. Pravo na subvencionirani smještaj kod privatnog stanodavca studenti ostvaruju prema istim kriterijma kao i na natječaju za smještaj u studentski dom, a na ovu grupu studenata se ti kriteriji ne primjenjuju. |
20 | Mreža mladih Hrvatske | IZNOS SUBVENCIJA ZA SMJEŠTAJ U STUDENTSKOME DOMU I SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 24. | Članak je neodređen i ostavlja prostor za kontinuirano arbitrarno donošenje odluka. Pravilnikom bi se trebali utvrditi standardi za utvrđivanje odluka koji se tiču cjelokupne studentske populacije, a ne da se iz godine u godine nanovo donose posebne odluke o visini subvencija. | Primljeno na znanje | U članku se navodi da "Novčani iznos za subvenciju smještaja u studentskome i učeničkome domu, kao i za subvencionirani smještaj kod privatnoga stanodavca utvrđuje ministar, sukladno raspoloživim sredstvima u Državnome proračunu, posebnom odlukom. Ministar može odrediti iznos subvencije ovisno o socijalno-ekonomskome statusu studenata." Namjera ove odredbe jest da se nakon prve godine implementacije Pravilnika, utvrdi broj studenata koji bi s obzirom na prihode bili oslobođeni u potpunosti plaćanje subvencije smještaja i na temelju toga isplaniraju sredstva u državnom proračunu. |
21 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | IZNOS SUBVENCIJA ZA SMJEŠTAJ U STUDENTSKOME DOMU I SUBVENCIONIRANO STANOVANJE, Članak 24. | Predlažemo u ovaj članak dodatno uvrstiti da se prilikom određivanja novčanog iznosa za subvenciju smještaja u studentskome domu, kao i za subvencionirani smještaj kod privatnog stanodavca, osigura jednak tretman studenata u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti te studenata iz RH. | Nije prihvaćen | Studenti u sklopu međunarodne razmjene i mobilnosti već su obuhvaćeni člankom 3. odnosno posebnim odlukama ministra. |