Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu plana zdravstvene zaštite Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE Sekcija za kliničko inženjerstvo Biomedicinsko inženjerstvo (biomedical engineering) - inženjerstvo u biologiji i medicini odnosno biomedicini i zdravstvu - nije samo dio suvremene zdravstvene zaštite, već suvremena zdravstvena zaštita ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, a kliničko inženjerstvo (clinical engineering) u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama jedna je od glavnih djelatnosti koja danas zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva (eur-lex.europa.eu). Biomedicinsko inženjerstvo je imanentno zdravstvenim tehnologijama (health technology), napose medicinskim uređajima/proizvodima (medical device), pa bilo kakvo ozbiljnije razmatranje racionalizacije i optimizacije zdravstvene zaštite (u kojoj zdravstvene tehnologije i medicinski proizvodi imaju ključnu ulogu) naprosto nije moguća bez uključivanja biomedicinskih inženjera kao aktivnih dionika. U izravnoj svezi sa životima i zdravljem ljudi tako, primjerice, već postoji hrvatska regulativa o kvaliteti, sigurnosti i uporabi medicinskih uređaja povezanih s ionizirajućim zračenjem (koji u ukupnosti medicinskih proizvoda u hrvatskom zdravstvu čine važan, ali manji postotni udio), a koje se obvezno provode i pomoću ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i kliničkih stručnjaka za medicinsku fiziku, na od proizvođača ili prodavatelja medicinskih uređaja neovisan način. Postoji također i regulativa o kvaliteti i sigurnosti vozila i prometa na cestama, koja se obvezno provodi i putem ovlaštenih stanica za tehnički pregled vozila i njihovih djelatnika, na od proizvođača ili prodavatelja motornih vozila neovisan način. Međutim, ne postoji analogno koncipirana regulativa o kvaliteti, sigurnosti i uvjetima uporabe ostalih važnih medicinskih proizvoda tijekom njihovog kliničkog životnog vijeka, osobito medicinskih proizvoda s mjernom funkcijom (primjerice anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, itd.), a koja bi propisivala i obvezno angažiranje neovisnog stručnog tehničkog tijela i kliničkih stručnjaka kompetentnih za medicinske uređaje – biomedicinskih inženjera na svim razinama zdravstvene zaštite. Posljedično i toj činjenici broj se prijavljenih slučajeva ugrožavanja i narušavanja zdravlja i života bolesnika zbog vanjskih uzroka mjeri u hrvatskom zdravstvu u desecima tisuća neočekivanih i neželjenih događaja (https://www.hzjz.hr/), kao što je i brojnost radova o medicinskim greškama u spoju sa zdravstvenim tehnologijama ili medicinskim uređajima, koje su primjerice u SAD-u treći najčešći uzrok smrti, odmah nakon kardiovaskularnih i zloćudnih bolesti (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/). Smatramo stoga kako bi hrvatski zakonodavac, u najboljem interesu i za najveću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, zdravstvenih radnika i ustanova te zdravstvenog sustava i društva u cjelini trebao i u ovom Planu, ali i u nizu drugih novih i/ili izmjenjenih zakona i podzakonskih akata - o zdravstvenoj zaštiti, o medicinskim proizvodima, o kvaliteti zdravstvene zaštite, o standardima kvalitete zdravstvene zaštite, o biomedicinskom inženjerstvu, specijalizaciji iz biomedicinskog inženjerstva, i dr., propisati angažman biomedicinskih inženjera kao zdravstvenih radnika ključnih za sigurnost, sljedivost, učinkovitost, djelotvornost te osiguranje i kontrolu kvalitete medicinskih prozvoda u zdravstvenoj zaštiti ljudi 21. stoljeća. Primljeno na znanje U svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Planom, određeno je između ostalog i prioritetno razvojno područje usmjereno na osiguranje, praćenje i unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite.
2 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a dostavlja slijedeće komentare. I. Prijedlog: da se u stavku 8. riječi zdravstvene zaštite zamijene riječima zdravstvenih usluga čime bi stavak glasio: „- mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe uzimajući u obzir dostupnost zdravstvenih usluga po područjima III. Dodati još jedan stavak koji glasi: „ - povećanje kapaciteta zdravstvenih djelatnosti u skladu s potrebama stanovništva“. VIII. Točka 1, stavak 17.. – stavak „razvoj palijativne skrbi „izričajno izmijeniti u „osigurati pristup kvalitetnoj palijativnoj skrbi“. Točka 5. Izobrazba i stjecanje odgovarajućih vještina svih zdravstvenih radnika koji su regulirane profesije moraju biti sukladne smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije pa čak i krovnih europskih i svjetskih organizacija. Stoga bi bilo ispravno da se rečenica nastavi riječima… sukladno smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Ovim prijedlogom bi rečenica bila identična onoj koja se nalazi u starom Planu a glasi: 5. Na svim razinama zdravstvene djelatnosti potrebno je osigurati izobrazbu i stjecanje odgovarajućih vještina svih zdravstvenih radnika sukladno smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. X. 4.stavak: iza riječi dostupnosti dodati riječi kvalitetne zdravstvene zaštite i iza riječi otocima dodati riječi u skladu s potrebama stanovništva. Točka bi glasila: „ - – stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima u skladu s potrebama stanovništva“. XI. Komenta:Plan zdravstvene zaštite mora se temeljiti na analizi zdravstvenog stanja stanovništva, temeljenoj na zdravstvenim potrebama za sveobuhvatnom zdravstvenom zaštitom. Nije prihvaćen Sadržaj Plana zdravstvene zaštite utvrđen je člankom 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18).
3 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatska komora primalja smatra kako se u Republici Hrvatskoj treba raditi na povećanju nataliteta kroz organiziranje kvalitetne primaljske skrbi za sve žene i prevenciji bolesti kroz edukacije o važnosti dojenja, te svakako omogućiti patronažnu primaljsku skrb kako bi žene imale adekvatnu skrb u najosjetljivijem periodu svoga života. Isto tako, Hrvatska komora primalja smatra naročito važnim, uvrštavanje primaljske dokumentacije u sustav zdravstvene skrbi, jer je dokumentacija koju primalje trenutno ispunjavaju neadekvatna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je ovaj strateški dokument sagledala u kontekstu reproduktivnog zdravlja i prava žena na zdravstvenu skrb u skladu s relevantnim stručnim i etičkim standardima koje nalažu nacionalni i međunarodni pravni akti, a posebno u svjetlu recentno identificiranih primjera loše prakse pri pružanju zdravstvenih usluga rodiljama u javnim zdravstvenim ustanovama. Pravobraniteljica je vezano za to Ministarstvu zdravstva krajem 2018. uputila odgovarajuće preporuke te istaknula da unaprjeđenje skrbi za trudnice i rodilje treba smatrati strateškim prioritetom u zdravstvenom sustavu. U tom smislu značajno je uvrštenje „zaštite i unaprjeđenja reproduktivnog zdravlja“ u ovaj Nacrt Plana zdravstvene zaštite RH kao jedne od „zdravstvenih potreba stanovništva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“. Pored toga, kao „osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini“ navode se „zaštita reproduktivnoga zdravlja“ i „zaštita zdravlja majke, djece i mladih“. Prema točki XV. ovog dokumenta, Hrvatski zavod za javno zdravstva ima obvezu jednom godišnje izvještavati ministarstvo nadležno za zdravstvo o provedbi Plana. Navedeno predstavlja dobru osnovu za daljnje unaprjeđivanje reproduktivnog zdravlja i prava žena, područja ravnopravnosti spolova koje iziskuje posebnu pažnju u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravnim okvirima. Stoga Pravobraniteljica pruža podršku Nacrtu ovog dokumenta i pozdravlja uvrštavanje zaštite i unaprjeđenja reproduktivnog zdravlja žena kao prioritetnog interesa na nacionalnoj razini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, I. I. Prijedlog: da se u stavku 8. riječi zdravstvene zaštite zamijene riječima zdravstvenih usluga čime bi stavak glasio: „- mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe uzimajući u obzir dostupnost zdravstvenih usluga po područjima Nije prihvaćen Sadržaj Plana zdravstvene zaštite utvrđen je člankom 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18).
6 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, II. Hrvatska komora primalja u čl. II. stavak 1. iza alineje 4. predlaže dodavanje alineje 5. koja glasi: „povećanja nataliteta i ulaganje u zdravstvenu skrb žena u generativnoj dobi, te povećanja stope isključivo dojenje djece prema preporukama nadležnih organizacija EU“. Nije prihvaćen U članku II utvrđuju se opći ciljevi, dok se predloženi tekst odnosi na specifične ciljeve.
7 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, III. III. Dodati još jedan stavak koji glasi: „ - povećanje kapaciteta zdravstvenih djelatnosti u skladu s potrebama stanovništva“. Nije prihvaćen Načela zdravstvene zaštite utvrđena su člancima 13-20 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18).
8 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, III. Hrvatska komora primalja predlaže da se u čl. III. stavku 1. „Organiziranjem zdravstvene zaštite treba osigurati ostvarivanje načela“ alineja 5. iza riječi „praksi“ dodati riječi „uvrštavanje primaljske djelatnosti u mrežu zdravstvene zaštite“. Hrvatska komora primalja predlaže dodavanje alineje 8. koja glasi:“ osiguravanja kvalitetne zdravstvene skrbi za žene u generativnoj dobi i za obitelji, te promoviranje dobrobiti isključivog dojenja kako bi se prevenirale razne bolesti i stanja u kasnijoj dobi kako kod djeteta tako i kod majki“. Nije prihvaćen Načela zdravstvene zaštite utvrđena su člancima 13-20 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18).
9 Kristijan Grđan PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, III. Prema statističkim podacima EUROSTAT-a, Hrvatska se 2016. godine nalazila na 9. mjestu među zemljama EU po smrtnosti od preventabilnih bolesti. Prema istom izvoru, nalazila se na 10. mjestu po smrtnosti od izliječivih bolesti. Stoga se opravdano otvara pitanje hoće li se ovim Planom zdravstvene zaštite smanjiti te stope i da li su uopće navedeni odgovarajući indikatori. Naime, dugotrajna čekanja na pretrage i preglede uz liste čekanja koje se nikako ne smanjuju unatoč programima smanjenja listi čekanja, neodgovarajući kadrovski i materijalni kapaciteti, otežano rano otkrivanje bolesti, nedostupnost pojedinih lijekova ili oblika liječenja, sve to dovodi upravo do povećanja smrtnosti od preventabilnih i izlječivih bolesti. Planom je stoga potrebno odrediti mjere i aktivnosti koje ciljaju na određeno i propisano smanjenje smrtnosti od preventabilnih i izlječivih bolesti koje će se očitovati konkretnim smanjenjem listi čekanja u postotku prema godinama primjene plana, povećanje kadrovskih kapaciteta kod deficitarnih specijalizacija te povećanjem kvalitete zdravstvenih usluga. Plan često koristi riječi „sveobuhvatna zdravstvena zaštita“, a kako se to misli uopće ostvariti ako Hrvatska tek bude bila ponešto bolja od Rumunjske, Latvije, Litve, Bugarske, Mađarske, Srbije, Slovačke, Estonije i Turske? Primjerice, Njemačka i Irska su za šest mjesta udaljene od Hrvatske po smrtnosti od preventabilnih i izlječivih bolesti, pa niti ne čudi odlijev hrvatskih stanovnika u te zemlje, jer ispada da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj znatno opasniji za život. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, IV. Hrvatska komora primalja predlaže u čl. IV. stavak 1.“U svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Planom, određuju se prioritetna razvojna područja" da alineja 6. glasi:“zaštita trudnica i žena u generativnoj dobi, te promoviranje isključivog dojenja prema preporukama nadležnih organizacija“. Nije prihvaćen U članku II utvrđuju se opći ciljevi, dok se predloženi tekst odnosi na specifični cilj.
11 Kristijan Grđan PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, IV. Smanjenje listi čekanja bi također trebao biti prioritet. Npr. na pretragu magnetnom rezonancom, u većini zdr. ustanova u prosjeku treba čekati jednu do dvije ili više godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, V. Hrvatska komora primalja u čl. V. stavak 1. „Zdravstvene potrebe stanovništva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“ alineja 5. predlaže da glasi: „zaštita i unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja kroz organiziranje i unapređenje kvalitetne primaljske skrbi, te osiguranje kvalitetne edukacije i savjetovanja na svim razinama“. Predlaže se i dodavanje alineje 6. koja glasi: „promocija isključivog dojenja djeteta do 6. mjeseca djetetova života (prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije) te promocija važnosti nastavka dojenja i nakon 6 mjeseci života djeteta radi prevenirana bolesti u kasnijoj dobi djeteta i majki. Alineje 6. i 7. postaju 7. i 8. Djelomično prihvaćen Zdravstvene potrebe stanovništva od posebnog interesa navedene u alinieji 5. članka V. (zaštita i unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja) cjelovito obuhvaćaju sve aktivnosti na području zaštite i unaprijeđenja reproduktivnog zdravlja. U članku V dodana je nova alijenja koja glasi – promicanje zdravih navika djece (prehrana, dojenje, tjelesna aktivnost)
13 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, VIII. VIII. Točka 1, stavak 17.. – stavak „razvoj palijativne skrbi „izričajno izmijeniti u „osigurati pristup kvalitetnoj palijativnoj skrbi“. Točka 5. Izobrazba i stjecanje odgovarajućih vještina svih zdravstvenih radnika koji su regulirane profesije moraju biti sukladne smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije pa čak i krovnih europskih i svjetskih organizacija. Stoga bi bilo ispravno da se rečenica nastavi riječima… sukladno smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Ovim prijedlogom bi rečenica bila identična onoj koja se nalazi u starom Planu a glasi: 5. Na svim razinama zdravstvene djelatnosti potrebno je osigurati izobrazbu i stjecanje odgovarajućih vještina svih zdravstvenih radnika sukladno smjernicama Europske zajednice i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Nije prihvaćen Razvoj palijativne skrbi obuhvaća i unaprjeđenje i osiguranje pristupa palijativnoj skrbi. U svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih ovim Planom, određeno je između ostalog i prioritetno razvojno područje usmjereno na osiguranje, praćenje i unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite. Izobrazba i stjecanje odgovarajućih vještina svih zdravstvenih radnika sukladan je pravilima struke i usvojenim smjernicama.
14 Hrvatska komora dentalne medicine PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, VIII. 1. predlažemo dodati alineju koja glasi: - jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje, osobito oralno zdravlje“ Obrazloženje: Danas u svijetu gotovo nema zemlje koja u provođenju zdravstvene zaštite nema propisanu odgovornost građanina za svoje zdravlje, osobito oralno zdravlje. U Republici Hrvatskoj, nažalost, još uvijek ne prepoznajemo važnu ulogu odgovornosti pacijenta za njegovo oralno zdravlje, pa svi građani, koji plaćanjem zdravstvenih doprinosa zapravo „plaćaju“ za nemar, nebrigu i neodgovornost dijela građana koji ne brinu o svom zdravlju, uključujući o oralnom zdravlju. Hrvatska komora dentalne medicine kontinuirano ukazuje na činjenicu da nebriga i neodgovornost građana za njegovo oralno zdravlje neposredno i direktno uzrokuje troškove u dentalnoj djelatnosti, te da bi jačanje odgovornosti prvenstveno provođenjem preventivnih mjera, ali i primjenom odgovarajućih sankcija, rezultirala odgovarajućom uštedom u troškovima dentalne skrbi. Primljeno na znanje U članku VIII upisan je slijedeći tekst: – provođenje aktivnosti na promicanju zdravlja i prevenciji bolesti te cijepljenju, isticanje značaja preventive i osobne odgovornosti pacijenata za svoje zdravlje U članku VIII dodna je nova alijneja kako slijedi: – provođenje aktivnosti na promicanju i zaštiti oralnog zdravlja, isticanje značaja preventive i osobne odgovornosti pacijenata u zaštiti oralnog zdravlja
15 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, VIII. Hrvatska komora primlja u čl. VIII. točka 1. „Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini“ alineja 14. predlaže da glasi: „razvoj i povezivanje patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege u kući, te osiguravanje patronažne i primaljske djelatnosti vezane za zaštitu reproduktivnog zdravlja žena“. U čl. VIII. točka 2. „Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na sekundarnoj razini“ predlaže se da se u alineji 7. iza riječi „ustanovama“ dodaju riječi „te osiguravanje adekvatne zdravstvene dokumentacije u svim strukama u zdravstvenoj zaštiti“. U čl. VIII. točka 3. Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na tercijarnoj razini, uz osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na sekundarnoj razini predlaže se dodati alineja 9. koja glasi: „razvoj i unapređenje medicinske dokumentacije u svim strukama u zdravstvu“; U čl. VIII. točka 4. Osnove razvoja zdravstvene djelatnosti na razini zdravstvenih zavoda u alineji 4. predlaže se iza riječi „zaštite“ dodaju riječi „te unaprjeđenje medicinske dokumentacije“. Primljeno na znanje Zdravstvena zaštita na primarnoj razini provodi se kroz primaljsku djelatnost. Pitanja u vezi medicinske dokumentacije uređena su zakonom o podacima i informacija u zdravstvu (“Narodne novine” 14/19)
16 Hrvatska ljekarnička komora PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, VIII. Predlaže se u točki 1., iza "– provođenje aktivnosti na promicanju i zaštiti oralnog zdravlja, isticanje značaja preventive i osobne odgovornosti pacijenata u zaštiti oralnog zdravlja" dodati: -provođenje aktivnosti za poboljšanje adherencije na lijekove kao najčešće medicinske intervencije, -provođenje mjera za poboljšanje zdravstvene pismenosti stanovništva. Djelomično prihvaćen U Članku VIII dodana je nova alineja koja glasi: - provođenje mjera za poboljšanje zdravstvene pismenosti stanovništva uključujući i korištenje lijekova
17 Kristijan Grđan PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, IX. Dostupnost zdravstvenih usluga u Hrvatskoj uvelike je vezana uz odnos između javnog i privatnog sektora, te na njegovu povezanost do te mjere da liječnici koji rade u javno-zdravstvenim ustanovama i tamo mogu pružati svoje usluge kao privatnici ili imaju privatne klinike u kojima rade za vrijeme radnog vremena u zdravstvenoj ustanovi ili samo u privatnoj ustanovi primaju pacijente koje pribavljaju putem preopterećenih javnozdravstvenih ustanova. Tako ostvarivanje prava na sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu u potpunosti ovisi o materijalnim i financijskim prilikama pacijenata, naročito kada se radi o pretragama kao što su magnetna rezonanca ili specijalističkim pregledima u granama u kojima postoji deficit liječnika specijalista, kao npr. u neurokirurgiji. U praksi se dešava da pojedini liječnici specijalisti u bolničkim ustanovama u kojima imaju ambulante uopće ne primaju pacijente, već to samo rade privatno u svojim klinikama, dok pacijente pregledavaju specijalizanti! Iskorištavanjem resursa u javno-zdravstvenim ustanovama radi ostvarivanja vlastite financijske dobiti u vlastitim privatnim djelatnostima ne samo da je učinjena golema šteta državnom proračunu nego to ima i direktan učinak na zdravlje pučanstva iz razloga što su tada sveobuhvatne i pravovremene zdravstvene usluge primarno dostupne samo građanima koji si to mogu priušititi. Stoga predlažem dodati stavak 4. koji propisuje: "Privatni zdravstveni radnici ne mogu obavljati zdravstvenu djelatnost u javnoj zdravstvenoj službi." Nije prihvaćen Planom zdravstvene zaštite ne propisuju se uvjeti za obavljanje zdravstvene djelatnosti privatnih zdravstvenih radnika.
18 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, X. X. 4.stavak: iza riječi dostupnosti dodati riječi kvalitetne zdravstvene zaštite i iza riječi otocima dodati riječi u skladu s potrebama stanovništva. Točka bi glasila: „ - – stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima u skladu s potrebama stanovništva“. Primljeno na znanje Mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe utvrđuju se uzimajući u obzir strukturu i potrebe stanovništva.
19 Istarska županija PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, X. Predlaže se da se u mjerila za određivanje mreže javne zdravstvene službe uzmu u obzir i: - raspoloživost zdravstvenim resursima - mišljenje jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba - sezonske migracije stanovništva (povremeni veliki broj turista, sezonskih djelatnika) Primljeno na znanje U članku IX pod točkom j) kao jedno od mjerila mreža mreže javne zdravstvene službe navodi se i raspoloživost zdravstvenih resursa.
20 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XI. XI. Komenta:Plan zdravstvene zaštite mora se temeljiti na analizi zdravstvenog stanja stanovništva, temeljenoj na zdravstvenim potrebama za sveobuhvatnom zdravstvenom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Istarska županija PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XI. Primjedba uz članak XI, stavak h, točka 2.3 Najveća udaljenost od bolnice u kilometrima u Istarskoj županiji iznosi: 93 km Objašnjenje: po izračunima HAK-a udaljenost Savudrija – Pula iznosi 93 km, a Savudrija—Rijeka 104 km. Prihvaćen Prihvaćen.
22 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XI. Hrvatska komora primalja predlaže da se u čl. XI. točka 1. MORBIDITET u točki 1.1.1. iza riječi „djece“ dodaju riječi (,primaljske prakse“). U čl. XI. točka 1. MORBIDITET u točki 1.1.9. iza riječi „žena“ predlaže se dodati riječi „i primaljskoj praksi“. U čl. XI. točka 1. MORBIDITET u točki 1.1.10. iza riječi „žena“ predlaže se dodati riječi „i primaljskoj praksi“. Nije prihvaćen Praćenje morbiditeta provodi se u ordinacijama liječnika primarne zdravstvene zaštite koji utvrđuju dijagnozu.
23 Kristijan Grđan PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XI. Predlažem pod d) u zagradi dodati (te podacima Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, Registra osoba s invaliditetom) i potom dodati točku: "9. stopa invalidnosti", s obzirom da temeljem čl. 25. Kovencije o pravima osoba s invaliditetom one imaju pravo na zdravlje i mreža javne zdravstvene službe mora se utvrditi i prema njihovim zdravstvenim potrebama. Prihvaćen Prihvaćen.
24 Hrvatska ljekarnička komora PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XI. Predlaže se u Glavi XI, stavku e) ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA, točki 1, dodati alineju 1.1.19 koja glasi: „Broj prijavljenih nuspojava na lijekove“ Predlaže se u Glavi XI, stavku e) ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA, točki 1, dodati alineju 1.1.20 koja glasi: „Broj prijavljenih medikacijskih pogrešaka“ Predlaže se u Glavi XI, stavku e) ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA, točki 3, dodati alineju 3.8. koja glasi: „ Neadherencija na propisanu terapiju lijekom“ Predlaže se u Glavi XI, stavku j) UTJECAJ OKOLIŠA NA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA, točki 1, dodati alineju 1.9. koja glasi: „Kontakt sa kemoterapeuticima i citostatskim lijekovima“. Nije prihvaćen U čanku XI, stavku e) ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA pod 1. propisuju su mjerila za morbiditet U članku XI, stavku e) ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA, pod 3. propisuju se mjerila za rizike za zdravlje u populaciji U članku XI, stavku j) UTJECAJ OKOLIŠA NA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA pod 1.8. navedene su različite biološke i kemijske štetnosti koje ukjučuju i utjecaje kemoterapeutika i citostatika na random mjestu.
25 Hrvatska komora dentalne medicine PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XII. 1. Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: - Epidemiološko praćenje, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti, bolesti zuba i bolesti ovisnosti;“ Nije prihvaćen Osiguranje sredstava iz državnog proračuna utvđeno je člankom 10. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18).
26 Hrvatska ljekarnička komora PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XII. Predlaže se u Glavi XII, iza "-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje" dodati alineju 5. koja glasi: „Strukovne komore u zdravstvu“. Predlaže se u Glavi XII, iza "3. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava sredstva za provođenje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja" dodati točku 4. koja glasi: „Strukovne komore u zdravstvu osiguravaju provođenje stručnog usavršavanja za unapređenje rada zdravstvenih radnika, procjenjivanje i praćenje zdravstvenih radnika za povećanje kvalitete zdravstvenih usluga te provođenje stručnog nadzora nad radom zdravstvenih radnika.“. Primljeno na znanje Nositelji provedbe Plana zdravstvene utvrđeni su prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Navedene ustanove ujedno osiguravaju i financijska sredstva za potrebe zdravstvenog sustava. Strukovnim zakonima određene su ovlasti komora u zdravstvu.
27 Hrvatska komora dentalne medicine PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XIII. Predlažemo navođenje i postotka smanjenja karijesa koji su proizašli iz preventivnih postupaka u djece. Za navedeni podatak potrebno je konzultirati specijaliste pedodonte. Primljeno na znanje U članku XIII navode se indikatori učinka, a ne specifični indikatori praćenja pojedinih aktivnosti, kao što je to smanjenje postotka karijesa kod djece.
28 Hrvatska komora primalja PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XIII. Hrvatska komora primalja u čl. XIII. Indikatori učinka provedbe Plana za desetogodišnje razdoblje predlaže dodati: „Natalitet – povećan za 2% Stopa isključivog dojenja do 6. mjeseci – povećana za 10% Stopa dojenja do 1 godine – povećana za 15%“. Primljeno na znanje U članku XIII navode se indikatori učinka, a ne specifični inidikatori praćenja pojedinih aktivnosti, kao što su to stopa isključivog dojenja do 6. mjeseci i stopa dojenja do 1 godine. Plan zdravstvene zaštite usmjeren je na aktivnosti u sektoru zdravstva te isti ima samo sektorski učinak na povećanje stope nataliteta.
29 Kristijan Grđan PLAN ZDRAVSTVENE ZAŠTITE REPUBLIKE HRVATSKE, XIII. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Registra osoba s invaliditetom u 2019. godini, proizlazi da je najviša prevalencija invaliditeta vezana uz lokomotorni sustav i to od 36/1000 stanovnika ili 28,8% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Stoga predlažem da se pod toč. B) predvidi smanjenje oboljevanja, progresije ili komplikacija od bolesti lokomotornog sustava u postotku prema javnozdravstvenim kriterijima. Primljeno na znanje Razrada specifičnih ciljeva, kao što je to smanjenje prevalencije invaliditeta u vezi bolesti lokomotornog sustava, tematski potpada u Strateški plan razvoja javnog zdravstva koji je u proceduri izrade.