Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu E-savjetovanje je samo ispunjenje forme jer se može utvrditi da uopće niste uzeli u obzir naše izrečene stavove kao u 2018.g.pa potom u 2019.g., što je izazvalo ogromno ogorčenja naših članova, i mnogi uopće više ne žele niti sudjelovati u e-savjetovanjima, ali ne žele više niti vještačiti. U vašem prijedlogu Uredbe nemate obrazloženja o razlici vrijednosti bodova za vještake i odvjetnike: vrijednost boda za rad odvjetnika iznosi 7 kn, za 2020. godinu (čl. 3, al.2), a vrijednost boda za rad vještaka iznosi 1,25 kn, za 2020. godinu. (čl. 10, al. 2), pa tražimo odgovor na to pitanje - tko to određuje takvu enormnu razliku ?! Pregledom Uredbi o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći u razdoblju od 2011.g. do 2019.g. može se utvrditi sijedeće: - od 2011. do 2013.g. bile su propisane naknade samo za rad odvjetnika, a vrijednost boda bila je 5,00 kn s uključenim PDV-om, - od 2014. do 2018.g. osim odvjetničkih, uvedene su i naknade za rad vještaka, a vrijednost boda bila je 5,00 kn za odvjetnike i 1,25 kn za vještake (sve s uključenim PDV-om), - u 2019. godini vrijednost boda za rad odvjetnika povećana je sa 5,00 kn na 7,00 kn (povećanje za 40 %), dočim vrijednost boda za obračun rada vještaka prema prijedlogu ostaje ista (1,25 kn s uključenim PDV-om)!!! Diskriminatorna i uvredljiva postojeća satnica sudskih vještaka i procjenitelja (za 35 bodova po satu dobivamo 43,75 kn s uključenim PDV-om, odnosno 35,00 kn bez PDV-a), je očito bila početna pozicija Ministarstva pravosuđa kod izračuna smanjenih vrijednosti bodova za ovu Uredbu. Za sve navedene radnje u Uredbi je ograničen broj bodova bez stvarnog uvida u predmet vještačenja, složenost i obimnost predmeta, nema troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, pa znači li to da vještak snosi troškove pravosuđa ??? Nema cjenika izrade procjembenih elaborata za građevine različitih namjena i veličine, za davanje odgovora na raspravi, a ne samo na glavnoj raspravi. Ukoliko broj bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja prelazi maksimalni broj bodova iz Uredbe, za složenije i obimnije predmete, obrazloženje suda u rješenju za isplatu bi trebalo biti prihvaćeno i dovoljno za isplatu usluge vještaku. Cjenik ne sadrži troškove odgode rasprave kada je vještak već pristupio na raspravu. U prijedlogu navedene Uredbe za 2020. Ministarstvo je vrijednost boda za obračun rada odvjetnika obrazložilo prošlogodišnjem povećanjem od 40 % u odnosu na prethodne godine, dakle za odvjetnike je i dalje 7,00 kn po bodu (s uključenim PDV-om), „zbog potrebe osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći jer je u prethodnim godinama došlo je do smanjivanja broja odvjetnika koji se nalaze na popisima Hrvatske odvjetničke komore za pružanje sekundarne pravne pomoći sastavljenim za područje jedinica područne (regionalne) samouprave što je uzrokovalo probleme uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prilikom određivanja odvjetnika korisnicima sekundarne pravne pomoći. Stoga se i za 2020. godinu vrijednost boda utvrđuje u visini od 7,00 kuna, imajući u vidu sredstva koja su za ovu namjenu osigurana u državnom proračunu“. Ne možemo se složiti s prethodnim obrazloženjem jer vještaci rade i redovna vještačenja za sudove sa višestruko potplaćenim satom pa u smislu navedenoga, inzistiramo na jednakoj vrijednosti boda za vještake, odvjetnike i tumače, dakle 7,00 kn po bodu. Naime, vrijednost radnog sata za sudske vještake uključujući i procjenitelje, nije promijenjena od 1995.g. tj. od prvog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN 98/1995.) gdje je u čl.20 određeno da se vrijednost nagrade određuje u bodovima, a vrijednost boda je 2,00 kune bruto. I za odvjetnike je tada to bila propisana vrijednost boda koja je danas 10,00 kn/bodu. U važećem Pravilniku o stalnim sudskim vještacima (NN 38/2014,123/2015.,29/2016) određena je u čl.24 vrijednost nagrade za vještaka od 2,00 kn bez PDV-a, dakle jednako kao prije 25 godina !!! U brojnim servisima automehaničarske i dr. obrtničko-servisne struke (npr.popravci perilica) javno su izvješene cijene radnog sata tih obrtnika od 250 kn.-). Stoga i dalje kao i prethodnih godina ne prihvaćamo apsurdne i nepoštene iznose vrednovanja našeg rada, a dosadašnje postupanje Ministarstva pravosuđa tumačimo kao diskriminatorno i omalovažavajuće prema našim brojnim strukama. Tražimo uvažavanje naših primjedbi i povećanje minorne cijene rada u redovnim sudskim postupcima, a u postupcima u kojima se naplaćujemo iz sredstava sekundarne pravne pomoći trebamo imati vrijednost od 7,00 kn/po bodu s uključenim PDV-om. Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja Ul.Frane Petrića 5, Zagreb Nije prihvaćen Prilikom propisivanja vrijednosti i raspona bodova na temelju kojih se određuje naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć pošlo se od vrijednosti bodova utvrđenih odredbama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15. i 29/16.; dalje: Pravilnik) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.), ali i činjenice da se naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Visina naknade za obavljeno vještačenje nije uvjetovana samo vrijednošću boda, već ovisi i o drugim parametrima koji utječu na visinu naknade. Za usporedbu, odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja, složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. I prilikom utvrđivanja vrijednosti radnog sata vještaka pošlo se od odredaba Pravilnika kojim je vrijednost radnog sata, jednako kao i Uredbom, utvrđena u iznosu od 35 bodova. Naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, čiji je sastavni dio procjembeni elaborat, Uredbom je određena u iznosu od 150 do 4000 bodova. Stoga, sud pri donošenju rješenja o odmjeravanju troškova vještačenja utvrđuje visinu naknade za izradu pisanog nalaza i mišljenja uvažavajući posebne značajke konkretnog predmeta vještačenja. Ministarstvo pravosuđa može izvršiti isplatu samo na temelju rješenja o odmjeravanju troškova vještaka koja su donesena u skladu s odredbama Uredbe, odnosno u kojem je naknada utvrđena u rasponu od 150 do 4000 bodova. Nadalje, Uredbom je propisana naknada za pristup na glavnu raspravu. Hoće li vještaku biti priznata naknada za pristup na ročište za glavnu raspravu koje je odgođeno, ovisi o ocjeni suda. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020., obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga, se ne može povisiti vrijednost boda na temelju kojega se utvrđuje visina naknade za obavljeno vještačenje jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
2 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu Ovim putem apeliramo na Ministarstvo pravosuđa da se o svim izmjenama propisa koji se tiču sudskih tumača pravovremeno obavijeste postojeća strukovna udruženja sudskih tumača kako bi na vrijeme mogla dati očitovanja struke te sudjelovati u donošenju prijedloga za e-savjetovanja, odnosno u donošenju izmjena i dopuna ili novih propisa koji se odnose direktno na pružanje njihove stručne usluge. Ukazujemo da su sudski tumači profesionalni kadar koji pružanjem specifične stručne usluge omogućava i osigurava funkcioniranje pravne države i vladavine prava, odnosno pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći, u istom smislu kao i odvjetnici, vještaci, suci ili državni odvjetnici odnosno svi aktivni čimbenici pravosudnog sustava. Budući da suci i državni odvjetnici za postupke sekundarne pravne pomoći ne dobivaju umanjene plaće, a istovremeno su stalno zaposleni i svi doprinosi i javna davanja podmiruju im se iz državnog proračuna, konsternirani smo potrebom da se sudskim tumačima, kao visokokvalificiranim pružateljima usluge, već ionako niske tarife prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008), ovakvim prijedlogom Uredbe utvrđuju zapravo na razini vrijednosti rada NKV radnika. Nije prihvaćen Ministarstvo pravosuđa svake godine provodi javno savjetovanje o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći. Osim toga, svake se godine, prije upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske Prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći dostavlja na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja se uređuju uredbom, a to su Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja i Hrvatska strukovna udruga sudskih tumača. Uloga sudskih tumača je da, po potrebi, pružaju stručne usluge prevođenja u sudskim postupcima. Troškovi prevođenja u pravilu padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču odnosno koji predlaže izvođenje dokaza. Međutim, u slučaju kada je stranci u postupku odobrena sekundarna pravna pomoć, troškovi prevođenja, koje ona ne može snositi zbog toga što su njezine materijalne prilike takve da bi plaćanje predujma za troškove tumača moglo ugroziti njezino uzdržavanje i uzdržavanje članova njezinog kućanstva, nadoknadit će se iz sredstava državnog proračuna. Sredstva državnog proračuna osigurana za ovu namjenu su ograničena. U trenutnoj situaciji promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
3 Udruga sudskih tumača i prevoditelja U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu Ovim putem apeliramo na Ministarstvo pravosuđa da se o svim izmjenama propisa koji se tiču sudskih tumača pravovremeno obavijeste postojeća strukovna udruženja sudskih tumača kako bi na vrijeme mogla dati očitovanja struke te sudjelovati u donošenju prijedloga za e-savjetovanja, odnosno u donošenju izmjena i dopuna ili novih propisa koji se odnose direktno na pružanje njihove stručne usluge. Ukazujemo da su sudski tumači profesionalni kadar koji pružanjem specifične stručne usluge omogućava i osigurava funkcioniranje pravne države i vladavine prava, odnosno pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći, u istom smislu kao i odvjetnici, vještaci, suci ili državni odvjetnici odnosno svi aktivni čimbenici pravosudnog sustava. Budući da suci i državni odvjetnici za postupke sekundarne pravne pomoći ne dobivaju umanjene plaće, a istovremeno su stalno zaposleni i svi doprinosi i javna davanja podmiruju im se iz državnog proračuna, konsternirani smo potrebom da se sudskim tumačima, kao visokokvalificiranim pružateljima usluge, već ionako niske tarife prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008), ovakvim prijedlogom Uredbe utvrđuju zapravo na razini vrijednosti rada NKV radnika. Nije prihvaćen Ministarstvo pravosuđa svake godine provodi javno savjetovanje o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći. Osim toga, svake se godine, prije upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske Prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći dostavlja na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja se uređuju uredbom, a to su Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja i Hrvatska strukovna udruga sudskih tumača. Uloga sudskih tumača je da, po potrebi, pružaju stručne usluge prevođenja u sudskim postupcima. Troškovi prevođenja u pravilu padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču odnosno koji predlaže izvođenje dokaza. Međutim, u slučaju kada je stranci u postupku odobrena sekundarna pravna pomoć, troškovi prevođenja, koje ona ne može snositi zbog toga što su njezine materijalne prilike takve da bi plaćanje predujma za troškove tumača moglo ugroziti njezino uzdržavanje i uzdržavanje članova njezinog kućanstva, nadoknadit će se iz sredstava državnog proračuna. Sredstva državnog proračuna osigurana za ovu namjenu su ograničena. U trenutnoj situaciji promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
4 Dragutin Matotek U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu Potpuno je nelogično, nekorektno, podcjenjivački nereagiranje predlagatelja da se godinama daju primjedbe na preniske vrijednosti za rad vještaka a naročito i izrazito prenisku vrijednost boda za rad vještaka od 1,25 kuna po satu pa ispada da satnica vještaka iznosi 43,75 kune, bruto. Ne vrijeđajući ničiji posao ali u svakoj majstorskoj radionici (auto napr.) imate cjenik u kojem je satnica oko 250,00 kuna. Predlažem izjednačiti vrijednost rada svih stručnih osoba obuhvaćenih u ovim postupcima (odvjetnika, vještaka, tumača) uz korekciju satnice i vrijednost pruženih usluga prema realnim tržišnim cijenama. Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja vrijednosti bodova radi utvrđivanje naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju tumači pošlo se od odredba Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14., 123/15. i 29/16.) ali i činjenice da se naknada za rad tumača isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povisiti vrijednost boda i iznos satnice na temelju kojega se utvrđuje visina naknade za obavljeno vještačenje jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
5 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Vrijednost naknade utvrđuje se u bruto iznosu (s uključenim javnim davanjima iz naknade) za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći uključujući u isto i PDV. Ukazujemo na nužnu potrebu utvrđivanja ove naknade u neto iznosu, jer ovako definirani bruto iznos stavlja u nejednaki položaj sudske tumače koji su različito registrirani, odnosno one koji jesu ili nisu u sustavu PDV-a, oni koji rade preko ugovora o djelu i dr., slijedom čega izračunom unatrag i odbijanjem javnih davanja iz naknade i PDV-a konačni neto iznos za pružanje 1 sata usmenog tumačenja dolazi na razinu cijene od cca. 54,72 kn (npr. kod rada putem ugovora o djelu). Budući da se ovim prijedlogom Uredbe utvrđuju preniske cijene za profesionalnu uslugu koja se temelji na visokoj stručnoj spremi i stalnom interdisciplinarnom usavršavanju, za pretpostaviti je da se sudski tumači neće moći odazvati ako žele opstati na tržištu s obzirom na sve troškove poslovanja koje moraju namiriti. Sudski tumači djeluju u funkciji omogućavanja funkcioniranja pravne države i vladavine prava, u smislu dostupnosti za sve imovinske kategorije. Međutim, upravo zbog neodrživo niskih naknada kojima isti ne mogu financirati svoje poslovanje i opstanak na tržištu rada, ukazujemo na mogućnost osipanja sudskih tumača i posljedično mogući pad kvalitete ili nemogućnost osiguranja usluge sudskih tumača, čime bi se osobe nižeg imovinskog statusa stavile u nepovoljniji i neravnopravan položaj. Ovdje također ukazujemo na još jedan ogroman problem s kojim se suočavaju sudski tumači, a to je da tijela javne uprave račune sudskih tumača plaćaju i sa zakašnjenjem od 6 do 12 mjeseci, iako je to oprečno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim su propisani rokovi plaćanja. Istodobno su neki sudski tumači dužni platiti PDV po izdanim, a ne naplaćenim računima, što ih dovodi u nezavidan položaj. Nije prihvaćen Opredjeljenje stručnog nositelja izrade propisa je da je zbog ograničenih sredstava koja su za ovu namjenu osigurana u državnom proračunu u vrijednost iznosa naknade koja je utvrđena u bruto iznosu za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći, s uključenim javnim davanjima, sadržan i iznos poreza na dodanu vrijednost. Stalni sudski tumači svoju djelatnost obavljaju na različite načine, npr. samostalno kao glavnu djelatnost ili kao drugu djelatnost uz radni odnos ili kao pravne osobe te su prema načinu na koji su odabrali obavljati svoju djelatnost u obvezli plaćati pojedina javna davanja. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci. Napominjemo da je način isplate za pruženu sekundarnu pravnu pomoć tumačima propisan odredbama čl. 38. i 39. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13. i 98/19.) u skladu s kojima su tumači dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti pravomoćnu sudsku odluku o odmjeravanju troškova, račun i obračun troškova, a upravna tijela svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu obračun troškova s pripadajućom dokumentacijom. Ako je sva dokumentacija uredna, od dostave obračuna troškova upravnom tijelu do isplate od stane Ministarstva pravosuđa dolazi u pravilu u roku od nekoliko tjedana.
6 Udruga sudskih tumača i prevoditelja I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Vrijednost naknade utvrđuje se u bruto iznosu (s uključenim javnim davanjima iz naknade) za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći uključujući u isto i PDV. Ukazujemo na nužnu potrebu utvrđivanja ove naknade u neto iznosu, jer ovako definirani bruto iznos stavlja u nejednaki položaj sudske tumače koji su različito registrirani, odnosno one koji jesu ili nisu u sustavu PDV-a, oni koji rade preko ugovora o djelu i dr., slijedom čega izračunom unatrag i odbijanjem javnih davanja iz naknade i PDV-a konačni neto iznos za pružanje 1 sata usmenog tumačenja dolazi na razinu cijene od cca. 54,72 kn (npr. kod rada putem ugovora o djelu). Budući da se ovim prijedlogom Uredbe utvrđuju preniske cijene za profesionalnu uslugu koja se temelji na visokoj stručnoj spremi i stalnom interdisciplinarnom usavršavanju, za pretpostaviti je da se sudski tumači neće moći odazvati ako žele opstati na tržištu s obzirom na sve troškove poslovanja koje moraju namiriti. Sudski tumači djeluju u funkciji omogućavanja funkcioniranja pravne države i vladavine prava, u smislu dostupnosti za sve imovinske kategorije. Međutim, upravo zbog neodrživo niskih naknada kojima isti ne mogu financirati svoje poslovanje i opstanak na tržištu rada, ukazujemo na mogućnost osipanja sudskih tumača i posljedično mogući pad kvalitete ili nemogućnost osiguranja usluge sudskih tumača, čime bi se osobe nižeg imovinskog statusa stavile u nepovoljniji i neravnopravan položaj. Ovdje također ukazujemo na još jedan ogroman problem s kojim se suočavaju sudski tumači, a to je da tijela javne uprave račune sudskih tumača plaćaju i sa zakašnjenjem od 6 do 12 mjeseci, iako je to oprečno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim su propisani rokovi plaćanja. Istodobno su neki sudski tumači dužni platiti PDV po izdanim, a ne naplaćenim računima, što ih dovodi u nezavidan položaj. Nije prihvaćen Opredjeljenje stručnog nositelja izrade propisa je da je zbog ograničenih sredstava koja su za ovu namjenu osigurana u državnom proračunu u vrijednost iznosa naknade koja je utvrđena u bruto iznosu za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći, s uključenim javnim davanjima, sadržan i iznos poreza na dodanu vrijednost. Stalni sudski tumači svoju djelatnost obavljaju na različite načine, npr. samostalno kao glavnu djelatnost ili kao drugu djelatnost uz radni odnos ili kao pravne osobe te su prema načinu na koji su odabrali obavljati svoju djelatnost u obvezli plaćati pojedina javna davanja. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci. Napominjemo da je način isplate za pruženu sekundarnu pravnu pomoć tumačima propisan odredbama čl. 38. i 39. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13. i 98/19.) u skladu s kojima su tumači dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti pravomoćnu sudsku odluku o odmjeravanju troškova, račun i obračun troškova, a upravna tijela svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu obračun troškova s pripadajućom dokumentacijom. Ako je sva dokumentacija uredna, od dostave obračuna troškova upravnom tijelu do isplate od stane Ministarstva pravosuđa dolazi u pravilu u roku od nekoliko tjedana.
7 Ured pučke pravobraniteljice II. NAKNADA ZA RAD ODVJETNIKA, Članak 3. Tijekom 2019. godine građani su pučkoj pravobraniteljici ukazivali na problem angažiranja odvjetnika dodijeljenih kroz sustav besplatne pravne pomoći, jer su ih pojedini odvjetnici odbijali zastupati u postupcima za koje im je odobrena sekundarna pravna pomoć. Također, u postupku prikupljanja podataka za izradu godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice, upravni odjeli u županijama isticali su da u pojedinim jedinicima lokalne i područne (regionalne) samouprave nema odvjetnika zainteresiranih za pružanje sekundarne pravne pomoći, te da se iz godine u godinu smanjuje broj odvjetnika koji se nalaze na popisu Hrvatske odvjetničke komore za pružanje sekundarne pravne pomoći na područjima JLP(R)S. Kao jedan od mogućih uzroka navedenog problema, ukazuje se na iznos naknade odvjetnika za pružanje sekundarne pravne pomoći, koja je niža u odnosu na visinu vrijednosti boda određenu redovnom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu od 10 kuna. Također, koristimo priliku napomenuti kako je zabrana diskriminacije u hrvatskom pravnom sustavu konkretizirana Zakonom o suzbijanju diskriminacije, koji prepoznaje 17 diskriminacijskih osnova među kojima je, između ostalih, i imovno stanje. Osobe slabijeg imovnog stanja koje su žrtve diskriminacije, odnosno nepovoljnijeg postupanja temeljem bilo koje druge osnove u slučaju neefikasnog sustava BPP-a su, pored diskriminacije temeljem neke druge osnove, zbog nemogućnosti pristupa sudu i učinkovitoj pravnoj zaštiti, istodobno diskriminirani i temeljem imovnog stanja. Slijedom navedenog, u cilju osiguravanja efikasnosti sustava besplatne pravne pomoći, predlažemo da se u glavi II. članku 3. Uredbe vrijednost boda za izračun naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici za pojedine pravne radnje i pojedine vrste postupaka, odredi u visini vrijednosti boda koja odvjetniku pripada za pojedine radnje u postupku po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Nije prihvaćen Visina iznosa naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć od strane odvjetnika ovisi o sredstvima koja su u tu svrhu osigurana u državnom proračunu te ju nije moguće izjednačiti s redovnom odvjetničkom tarifom propisanom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.). Osim naprijed navedenoga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povisiti vrijednost boda na temelju kojega se utvrđuje visina naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć od strane odvjetnika jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bi bilo suprotno navedenoj Odluci.
8 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom II. NAKNADA ZA RAD ODVJETNIKA, Članak 3. Predlažemo da se vrijednost boda dodatno približi ili izjednači sa vrijednošću boda sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, 1 bod=10,00 kuna. Imajući u vidu povišenje vrijednosti boda sa 5,00 kuna na 7,00 kuna za pružanje sekundarne pravne pomoći u 2020. godini, smatramo kako navedeno povišenje neće u bitnome utjecati na veću angažiranost odvjetnika u zastupanju. Osobe s različitim vrstama invaliditeta, u pravilu i lošijeg imovinskog statusa, kao korisnici prava na besplatnu pravnu pomoć, pritužuju se Pravobraniteljici na poteškoće kod pronalaska odvjetnika koji će ih zastupati u raznim postupcima. Isto se tako pritužuju i na nemogućnost dobivanja informacija o tijeku postupka. Smatramo kako je uzrok nedovoljne angažiranosti odvjetnika za zastupanje temeljem besplatne pravne pomoći upravo u manjoj naknadi za njihov rad u odnosu na odvjetničku tarifu, a što utječe na učinkovitost pravne zaštite. Smatramo kako se time pojačava neravnopravnost i nejednakost između osoba nižeg imovinskog statusa i višeg imovinskog statusa. Samim činom nižeg imovinskog cenzusa stavljene su u nepovoljniji položaj te postoji vjerojatnost da će njihov odvjetnik biti manje zainteresiran za aktivni angažman budući da je za isti posao bolje plaćen ukoliko zastupa stranku temeljem redovite punomoći i naplaćuje sukladno Tarifi. Za jednak rad potrebno je pružiti jednaku naknadu kako bi se očekivala jednaka angažiranost i pružila učinkovita pravna zaštita. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom u svom članku 13. koji se odnosi na Pristup pravosuđu propisuje dužnost države stranke u „osiguranju djelotvornog pristupa pravosuđu osobama s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugim osobama, pa i putem osiguravanja postupovnih i dobi primjerenih prilagodbi kako bi se olakšala njihova djelotvorna uloga, bilo kao izravnih ili neizravnih sudionika, uključujući i svjedočenje, u svim sudskim postupcima, uključujući istražni postupak i druge prethodne faze postupka“. Nije prihvaćen Visina iznosa naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć od strane odvjetnika ovisi o sredstvima koja su u tu svrhu osigurana u državnom proračunu te ju nije moguće izjednačiti s redovnom odvjetničkom tarifom propisanom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.). Osim naprijed navedenoga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povisiti vrijednost boda na temelju kojega se utvrđuje visina naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć od strane odvjetnika jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bi bilo suprotno navedenoj Odluci.
9 Koprivničko-križevačka županija Parnični postupak, Članak 4. U članku 4. stavku 2. prijedloga Uredbe, bi trebalo dodati podstavak s kojim bi se odredio broj pravnih radnji i najviša vrijednost bodova koji se stranci mogu odobriti za prvostupanjski postupak u svim ostalim građanskim postupcima iz članka 13. stavka 2. točke f. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.). Na primjer ako sada županijska službenica iznimno podnositelju zahtjeva odobrava korištenje pravne pomoći za spor iz obveznopravnih odnosa, pravno je nejasno za koji broj pravnih radnji i za koliko bodova mu je može odobriti jer nije riječ o sporu u kojem će sud odlučivati o stvarnim pravima, odnosno o obiteljskim ili radnim odnosima. Sukladno navedenom smatramo da tu pravnu prazninu treba otkloniti. Prihvaćen Prihvaća se komentar te će u članku 4. stavku 2. Prijedloga uredbe biti dodan odgovarajući podstavak.
10 Koprivničko-križevačka županija Izvanparnični postupak, Članak 6. U članku 6. stavku 1. točki 3. prijedloga Uredbe, smatramo da se broj bodova za zastupanje na ročištu u izvanparničnom postupku (20 bodova) treba izjednačiti sa brojem bodova za zastupanjem na ročištu u parničnom postupku (50 bodova) i sa brojem bodova za zastupanjem na ročištu u ovršnom postupku (50 bodova). Naime često se sekundarna pravna pomoć strankama odobrava za izvanparnične postupke iz obiteljskog prava u kojima se npr. odlučuje o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi ili o oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, te takvi izvanparnični postupci često zahtijevaju znatno veći angažman i umješnost odvjetnika od pojedinih parničnih ili ovršnih postupaka. Sukladno prethodno navedenom, odvjetnici koji su zastupali stranke u izvanparničnim postupcima često županijskim službenicima koji rade na poslovima besplatne pravne pomoći upućuju prigovore zbog broja bodova za zastupanje na ročištu u izvanparničnom postupku. Nije prihvaćen Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne mogu preuzeti nove obveze koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija i bile bi suprotne navedenoj mjeri te bi takvo postupanje bi bilo suprotno navedenoj Odluci.
11 RANKO GAVRILOVIĆ III. NAKNADA ZA RAD VJEŠTAKA, Članak 10. Podržavamo gore navedene argumente i prijedloge HDSViP koji se odnose na cijeli tekst Uredbe, ali i eventualnoj nemogućnosti poboljšanja cijene vrijednosti boda sudskih vještaka koja je regulirana Pravilnikom i nije se mijenjala više od 20 godina,kao i, minimalno, povećanje cijene za isti postotak kao što je prošle godine izvršeno povećanje kod odvjetnika (40% na raniju cijenu) predlažemo izmjenu čl. 10 toč. 2. Prijedloga Uredbe, kako slijedi: Za 2020. godinu vrijednost boda utvrđuje se u visini od 1,40 kuna. Ranko Gavrilović, sudski vještak za financije, bankarstvo, računovodstvo i devizno poslovanje, član HDSViP Nije prihvaćen Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povisiti vrijednost boda na temelju kojega se utvrđuje visina naknade za obavljeno vještačenje jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bi bilo suprotno navedenoj Odluci.
12 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu, IV. NAKNADA ZA RAD TUMAČA Ističemo također da cijene utvrđene Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima iz 2008. nisu mijenjane više od 10 godina, dok su troškovi života i poslovanja u tom razdoblju višekratno rasli. Ovim prijedlogom Uredbe za prijevod izgovorenog teksta u predloženu cijenu od 80,00 kn bruto po započetom satu prevođenja uračunat je i PDV od 25%, što znači da neto iznos po satu izgovorenog teksta iznosi 64,00 kn, dok prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008, čl. 26.) cijena za istu uslugu iznosi 150,00 + PDV. Smatramo da ovim prijedlogom Uredbe propisana cijena od 64,00 kn neto po započetom satu ni na koji način ne odgovara razini specijalističkog znanja koju sudski tumači u pružanju svojih usluga moraju imati. Takvu razinu cijene koja na tržištu trenutno vrijedi za NKV djelatnosti, npr. 1 sat usluge čišćenja kreće se od 65 kn + PDV, 1 norma sat dimnjačara košta 80 kn + PDV, smatramo ne samo neadekvatnom, već diskriminatornom, što će s vremenom posljedično samo dovesti do osipanja već ionako malog broja aktivnih sudskih tumača. Za usporedbu ističemo da se cijena komercijalnog prevođenja po satu (konsekutivno/simultano) na tržištu kreće u rasponu od 300 do 500 kuna, stoga je čak i trenutno propisana cijena aktualnim Pravilnikom u iznosu od 150,00 + PDV sama po sebi nedopustivo niska. Nadalje, smatramo potrebnim ukazati da je Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2019. godinu u odnosu na Uredbu iz 2018. godine vrijednost boda za odvjetnike podignuta na 7,00 kn (dok prema „Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika” vrijednost boda iznosi 10,00 kn + PDV), što je značilo uvećanje vrijednosti boda za čak 40%, dok je istom Uredbom za 2019. godinu naknada za rad sudskih tumača za pisani prijevod kao i za prevođenje izgovorenog teksta ostala ista kao i svih prethodnih godina, a u svakom slučaju nesrazmjerno i degradirajuće niska. U obrazloženju se porast vrijednosti boda za rad odvjetnika s dotadašnjih 5,00 kuna na 7,00 kn za 2019. godinu (čl. 3, st. 2) argumentira potrebom osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći. Istovremeno cijena retka/sata prevođenja za sudske tumače i dalje je ostala ista, iako su i sudski tumači dio tog istog sustava besplatne pravne pomoći te im se analogno povećanju tarifa za rad odvjetnika (porast od 40%) također još 2019. moralo odobriti barem razmjerno isto povećanje za sve kategorije prijevoda (usmeni i pismeni prijevodi). Temeljem gore izloženog apeliramo da se za sve usluge sudskog tumačenja pružene u okviru sekundarne pravne pomoći zadrže aktualne cijene iz Pravilnika o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008). Nije prihvaćen Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
13 Udruga sudskih tumača i prevoditelja U R E D B A o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2020. godinu, IV. NAKNADA ZA RAD TUMAČA Ističemo također da cijene utvrđene Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima iz 2008. nisu mijenjane više od 10 godina, dok su troškovi života i poslovanja u tom razdoblju višekratno rasli. Ovim prijedlogom Uredbe za prijevod izgovorenog teksta u predloženu cijenu od 80,00 kn bruto po započetom satu prevođenja uračunat je i PDV od 25%, što znači da neto iznos po satu izgovorenog teksta iznosi 64,00 kn, dok prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008, čl. 26.) cijena za istu uslugu iznosi 150,00 + PDV. Smatramo da ovim prijedlogom Uredbe propisana cijena od 64,00 kn neto po započetom satu ni na koji način ne odgovara razini specijalističkog znanja koju sudski tumači u pružanju svojih usluga moraju imati. Takvu razinu cijene koja na tržištu trenutno vrijedi za NKV djelatnosti, npr. 1 sat usluge čišćenja kreće se od 65 kn + PDV, 1 norma sat dimnjačara košta 80 kn + PDV, smatramo ne samo neadekvatnom, već diskriminatornom, što će s vremenom posljedično samo dovesti do osipanja već ionako malog broja aktivnih sudskih tumača. Za usporedbu ističemo da se cijena komercijalnog prevođenja po satu (konsekutivno/simultano) na tržištu kreće u rasponu od 300 do 500 kuna, stoga je čak i trenutno propisana cijena aktualnim Pravilnikom u iznosu od 150,00 + PDV sama po sebi nedopustivo niska. Nadalje, smatramo potrebnim ukazati da je Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2019. godinu u odnosu na Uredbu iz 2018. godine vrijednost boda za odvjetnike podignuta na 7,00 kn (dok prema „Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika” vrijednost boda iznosi 10,00 kn + PDV), što je značilo uvećanje vrijednosti boda za čak 40%, dok je istom Uredbom za 2019. godinu naknada za rad sudskih tumača za pisani prijevod kao i za prevođenje izgovorenog teksta ostala ista kao i svih prethodnih godina, a u svakom slučaju nesrazmjerno i degradirajuće niska. U obrazloženju se porast vrijednosti boda za rad odvjetnika s dotadašnjih 5,00 kuna na 7,00 kn za 2019. godinu (čl. 3, st. 2) argumentira potrebom osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći. Istovremeno cijena retka/sata prevođenja za sudske tumače i dalje je ostala ista, iako su i sudski tumači dio tog istog sustava besplatne pravne pomoći te im se analogno povećanju tarifa za rad odvjetnika (porast od 40%) također još 2019. moralo odobriti barem razmjerno isto povećanje za sve kategorije prijevoda (usmeni i pismeni prijevodi). Temeljem gore izloženog apeliramo da se za sve usluge sudskog tumačenja pružene u okviru sekundarne pravne pomoći zadrže aktualne cijene iz Pravilnika o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008). Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja vrijednosti bodova radi utvrđivanje naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju tumači pošlo se od odredba Pravilnika o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, br. 88/09. i 19/08.) ali i činjenice da se naknada za rad tumača isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
14 RANKO GAVRILOVIĆ Naknada za pisani prijevod, Članak 16. Komentar vezan za ujednačavanje povećanja cijene za 40% kao i kod odvjetnika u 2019. godini je samo minimum onoga što je potrebno. S obzirom na već višegodišnju podcijenjenost vrednovanja rada sudskih tumača, podržavamo stav Pravobraniteljice da se i u slučajevima odvjetnika i u slučajevima sudskih tumača, zadrži barem postojeća vrijednost boda u 100% iznosu, odnosno bez umanjenja predviđenog kod prevođenja u pružanju sekundarne pravne pomoći. Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja vrijednosti bodova radi utvrđivanje naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju tumači pošlo se od odredba Pravilnika o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, br. 88/09. i 19/08.) ali i činjenice da se naknada za rad tumača isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Osim toga, zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visina naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
15 RANKO GAVRILOVIĆ Naknada za pisani prijevod, Članak 16. U obrazloženju se porast vrijednosti boda za rad odvjetnika s dosadašnjih 5,00 kuna na 7,00 kn za 2019. godinu (čl. 3, st. 2) argumentiralo se potrebom osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći. Istovremeno cijena retka/sata prevođenja za sudske tumače i dalje ostaje ista, iako su i sudski tumači dio istog sustava besplatne pravne pomoći te bi im se analogno povećanju tarifa za rad odvjetnika (porast od 40%) također moralo odobriti povećanje barem razmjerno povećanju odobrenom za odvjetnike. Ističemo da su sudski tumači visokospecijalizirani kadar koji pružanjem specifične stručne usluge omogućava i osigurava funkcioniranje pravne države i vladavine prava, odnosno pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći. U tom smislu predlažemo izmjenu čl. 16., kako slijedi: AKTIVNOST NAKNADA 1. prijevod sa stranog jezika na hrvatski jezik i prijevod s hrvatskog jezika na strani jezik 3,60 kuna po retku 2. prijevod znanstvenih, stručnih i tekstova s posebnim pismom (arapski, kineski, japanski i sl.) 6,15 kuna po retku 3. prijevod s jednoga stranog jezika na drugi strani jezik 3,60 kuna po retku 4. ovjera teksta 30% na cijenu obavljenog prijevoda 5. hitan prijevod 50% na cijenu obavljenog prijevoda Ranko Gavrilović, član DSTiP, Član Radne grupe Zajednice za prevoditeljstvo HGK za Pravilnik Nije prihvaćen Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visinu naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.
16 RANKO GAVRILOVIĆ Naknada za prevođenje izgovorenog teksta, Članak 17. Sukladno ranije navedenim argumentima koji se odnose na cijeli tekst Uredbe, kao i, minimalno, povećanje cijene iza isti postotak kao što je prošle godine izvršeno povećanje kod odvjetnika (40% na raniju cijenu) predlažemo izmjenu čl. 17 toč. 1. Prijedloga Uredbe, kako slijedi: (1) Za prevođenje izgovorenog teksta s hrvatskog jezika na strani jezik i obratno, kao i s jednog stranog jezika na drugi, stalnom sudskom tumaču pripada naknada u iznosu od 110,00 kuna za svaki započeti sat. Ranko Gavrilović, član DSTiP Nije prihvaćen Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije bolesti COVID-2019 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 Vlada Republike Hrvatske je Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu („Narodne novine“, broj 41/20.; dalje: Odluka) utvrdila mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Jedna od mjera, utvrđena točkom III. Odluke, određuje da od dana stupanja na snagu Odluke, a to je 4. travanj 2020. obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Stoga se ne može povećati visinu naknade za rad tumača jer bi to značilo preuzimanje novih obveza koje nisu neophodne za izvršavanje osnovnih poslova i funkcija te bi takvo postupanje bilo suprotno navedenoj Odluci.