Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dan Margetić PRAVILNIK O OBAVLJANJU RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, POSEBNIM STANIŠTIMA I PODRUČJIMA S POSEBNOM REGULACIJOM RIBOLOVA Bilo kakav ribolov u zaštićenimn područjima i posebnim staništima trebao bi ovim pravilnikom biti zabranjen i to bi trebala biti jedina točka ovog pravilnika. Kazne za kršenje zabrane bi trebale biti dio Kaznenog i Prekršajnog zakona. Ribolov, kako onaj zbog prehrane ljudi tako i rekreacijski, predstavlja nepotrebno nanošenje patnje ribama koje su osjetilna bića - dakle osjećaju bol i patnju. Danas se bez problema svi ljudi u civilizaciji mogu prehranjivati ukusnom i zdravom biljnom hranom. Nije prihvaćen Primjedba se ne odnosi na predmet e-savjetovanja odnosno ne odnosi se na odredbe predmetnog prijedloga pravilnika već predstavlja općeniti komentar vezan uz ribarstvo.
2 LAV BAVČEVIĆ PRAVILNIK O OBAVLJANJU RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, POSEBNIM STANIŠTIMA I PODRUČJIMA S POSEBNOM REGULACIJOM RIBOLOVA Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16, 98/19) čl 3. stavak 2., živa prirodna bogatstva u moru predstavljaju pomorsko dobro RH. U čl. 6, stavak 3, istog Zakona navodi se da opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko ima pravo služiti pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Prema Ustavu RH more čl. 2 , Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime, što implicite izričito znači da se korištenje prirodnog bogatstva uređuje Zakonom, a ne i podzakonskim aktima. Nadalje prema čl 5. Ustava Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. U Ustavu RH, članak 52, stavak 2, izričito se navodi da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima. Ukoliko su sudionici u ribolovu ovlaštenici različitih prava, sukladno kategoriji ribolova koju obavljaju, a jesu, onda se uvjeti i način, na koji se ta dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati, određuju isključivo zakonom. Iako ovo nije savjetovanje o Zakonu, za daljnju diskusiju je dobro imati u vidu gore navedeno. U Zakonu o morskom ribarstvu, čl. 3 stavak 3 izričito piše: (3) Način uporabe, vrste, karakteristike i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog, odnosno rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar pravilnikom. Jedina ovlast koja se Zakonom o morskom ribarstvu (čl. 28 stavak 4.) daje nadležnoj javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelom prirode je visina naknade za posebnu dozvolu za športski ili rekreacijski ribolov u zaštićenim područjima. U Pravilniku o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru(„Narodne novine“ br. 122/17, 12/18 i 54/18) se ne propisuju ribolovni alati i oprema s kojom se u športskom i rekreacijskom ribolovu, u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode može obavljati ribolov. Ali se umjesto toga (čl. Stavak 7.) ovlašćuje nadležna javna ustanova da odredi način obavljanja ribolova, karakteristike i količinu ribolovnog alata za športski i rekreacijski ribolov. To ovlaštenje je, prema Zakonskim ovlastima, obavezama i odgovornostima ministra, nezakonito prenošenje ovlasti ministra i sklanjanje odgovornosti ministra na nadležnu javnu ustanovu. Posljedica ovog propusta jesu diskriminatorna ograničenja koja su propisale javne ustanove , što se posebno odnosi na diskriminaciju prema Direktivi 2006/123/EZ, prema načelu nediskriminacije iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a onda i prema Ustavu Republike Hrvatske. Ovo navodim u savjetovanju za ovaj pravilnik, jer bi s njegovim prihvaćanjem u ovakvom obliku provele jednake zakonske nesukladnosti. Treba napomenti da je u međuvremenu (od donošenja Zakona 2017.godine) u zaštićenim dijelovima prirode, u kojima je dozvoljen gospodarski ribolov, obavljan gospodarski ribolov, sukladno pravilnicima koje je sukladno svojim ovlastima, zaduženjima i odgovornostima donosio Ministar. Sada bi bilo logično da se ovaj pravilnik donese u smislu dodatnih ograničenja, koja se onda u logičnom slijedu donose za gospodarski ribolov i ograničenja koja bi ministrica trebala donijeti kao dodatak na opća pravila u negospodarskom ribolovu koja su trebala, analogno gospodarskom ribolovu, biti propisana pravilnikom o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Za to je potrebno ispraviti ovaj prijedlog pravilnika, uz uvjet da se provedu i izmjene i dopune Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru kako bi isti bio usklađen sa Zakonom o morskom ribarstvu. Ovaj prijedlog pravilnika se temelji na članku 7. Zakona o morskom ribarstvu , stavak 2. gdje se izričito navodi: „ U dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode, ograničenja u obavljanju ribolova propisuje ministar nadležan za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode“. To znači da je to obaveza i odgovornost Ministrice i da se posljedično ovlast za donošenje propisa ne može ovim pravilnikom prenijeti na javne ustanove, jer bi to predstavljalo sklanjanje i obaveza i odgovornost Ministrice za primijenjena ograničenja i uvjete. U ovom prijedlogu pravilniku to je ispravno primijenjeno na gospodarski ribolov, ali ne i na športski i rekreacijski ribolov. Zoniranje područja u smislu ograničavanja ribolova u zaštićenim dijelovima prirode je u skladu s načinom i mjerama upravljanja koje se provode u ribarstvu RH. Djelomično prihvaćen Zakon o morskom ribarstvu navodi u članku 7. stavku 2. sljedeće: "(2) U dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama posebnog rezervata, nacionalnog parka i parka prirode, ograničenja u obavljanju ribolova propisuje ministar nadležan za poslove ribarstva (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.". Koristimo skrenuti pažnju na stavak 3. istog članka, koji navodi: "(3) Radi zaštite morskog ekosustava u dijelovima mora iz stavka 2. ovoga članka mogu se propisati dodatna ograničenja obavljanja ribolova u zaštićenom području sukladno podzakonskim aktom donesenim na temelju propisa koji uređuje pitanja zaštite prirode uz prethodno mišljenje ministra.". Odredba iz stavka 3. članka 7. Zakona koja daje ovlast ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode za donošenje dodatnih mjera regulacije ribolova prenesena je u članak 2. Prijedloga pravilnika, te ista ne izlazi iz okvira uređenog Zakonom. Uzimajući u obzir Vaš komentar napravljena je izmjena u članku 2. na način da se obavljanje športskog i rekreacijskog ribolova odvija sukladno odredbama Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru, a dodatna ograničenja u športskom i rekreacijskom ribolovu u zaštićenim područjima se reguliraju aktom iz nadležnosti ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, što je u skladu i sa Zakonom o morskom ribarstvu i sa Zakonom o zaštiti prirode. Dodatno, izmjenama i dopunama Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru dodatno će se pojasniti pojedine odredbe kako bi bilo jasno da visinu naknade za vrste dozvola koje su definirane u Pravilniku o športskom i rekreacijskom ribolovu (članak 5.) propisuju javne ustanove, a dodatna ograničenja u količini ribolovnog alata, zonaciju ribolovnog područja i sl. propisuje ministar nadležan za zaštitu prirode, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za ribarstvo.
3 LAV BAVČEVIĆ OPĆE ODREDBE, Članak 1. Znači ovim se Pravilnikom propisuje regulacija cjelokupnog ribolova (gospodarskog i negospodarskog) u navedenim zaštićenim područjima što je sukladno Zakonu o morskom ribarstvu! Prihvaćen Da, ovim se pravilnikom propisuje regulacija gospodarskog i negospodarskog ribolova u zaštićenim područjima, kako je i navedeno u članku 2. Pravilnika.
4 LAV BAVČEVIĆ REGULACIJA RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA , Članak 2. U ovom članku se odredba istog članka Zakona o morskom ribarstvu, se primjenjuje dva potpuno različita načina: 1. U zaštićenim dijelovima prirode, u kojima je Zakonom dozvoljen gospodarski ribolov gospodarski ribolov isti se dozvoljava obavljati u skladu s ovim pravilnikom (stavak 3.), što je primjer zakonitog prenošenja ovlasti na ministricu. 2. U zaštićenim dijelovima prirode, u kojima je dozvoljen sportski i rekreacijski ribolov ovlast za donošenje uvjeta i ograničenja u sportskom i rekreacijskom ribolovu se ovim pravilnikom (čl.1) nezakonito prenosi s ministrice na javne ustanove. Zato u ovom članku treba promijeniti prvi stavak tako da bude zakonit kao što je to i stavak 3. predmetnog Pravilnika. Sa zakonom usklađeni stavak 1. članka 2 bi tada glasio : „Sportski i/ili rekreacijski ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama nacionalnog parka, posebnog ihtiološkog rezervata, posebnog rezervata u moru i parka prirode smije se obavljati u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.“ Tako bi ministrica sukladno Zakonu propisala prava, ograničenja i uvjete u sportskom i rekreacijskom ribolovu u zaštićenim područjima koja proizlaze iz te posebne dozvole. Ministrica bi također propisala i to da li dozvola može biti godišnja, mjesečna, tjedna itd. Tek bi tada, sukladno Zakonu , iznos naknade za posebnu dozvolu propisala nadležna javna ustanova. S obzirom da su javne ustanove već, (zbog prethodnog nezakonitog prenošenja ovlasti s ministra na javne ustanove), utvrdile uvjete i ograničenja u sportskom i rekreacijskom ribolovu, ti se uvjeti i ograničenja mogu prenijeti u ovaj pravilnik i tako otkloniti problem zakonitosti. Naravno, treba ih uskladiti sa Zakonom, s pravnom stečevinom EU i s Ustavom RH. Na taj način bi se omogućilo da se u istoj proceduri javnog savjetovanja, na istoj razini donošenja, javno rasprave i eventualna sporna pitanja. Djelomično prihvaćen Isto kao odgovor u naslovu Pravilnika.
5 Marko Bertolino REGULACIJA RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA , Članak 2. Članak 2. stavak 1 promijeniti Sportski i/ili rekreacijski ribolov u dijelovima mora koji su zaštićeni u kategorijama nacionalnog parka, smije se obavljati isključivo u skladu s aktom javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem i uz posjedovanje posebne dozvole za takav ribolov ukoliko je aktom javne ustanove navedeni ribolov dozvoljen. Obrazloženje: formulacija članaka koji je predložen zakonom je lako regulirati izmjenama pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru, kako je predloženo u dodatnom komentaru. isto tako, veliki je interes uprava parkova prirode dozvolit gospodarski ribolov, a sportski i/ili rekreativni zabraniti, što je vidljivo u praksi, a nema smisla, jer pričamo o omjerima 99% naspram 1% ulova Nije prihvaćen Za dodatna ograničenja za obavljanje ribolova koja je moguće propisati posebnim propisom iz nadležnosti ministarstva nadležnog za zaštitu prirode potrebno je zatražiti prethodno mišljenje ministarsta nadležnog za poslove ribarstva.
6 Marko Bertolino REGULACIJA RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA , Članak 2. Osim što je suludo imati sportski i rekreativni ribolov, kao dvije zasebne kategorije, što je priča za sebe i postoji jedini u RH, ovaj članak opet diskriminira sportke i rekreativne ribolovce. Prijedlog članka, kako bi se zaštitili parkovi prirode i smanjio ribolovni napor, a na neki jednostavan i lako provedljiv način je samo jedna točka koja se ubaci u Pravilnik o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru. "U parkovima prirode se može ulovit najviše 10 riba, te ukupna težina ulovljenih riba se ograničava na 3 kg tijekom jednog dana." To koliko riba i koliko kila je maksimalno dozvoljeno, treba naravno odlučiti struka. Primljeno na znanje Dodatna ograničenja u obavljanju ribolova, koja mogu uključivati ograničenje ukupnog ulova po plovilu u količini manjoj od one propisane Zakonom o morskom ribarstvu (pet kilograma koje može biti uvećane za masu jedne ribe ili drugog morskog organizma) u pojedinom zaštićenom području mogu se propisati posebnim propisom iz nadležnosti ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, sukladno članku 7. stavku 3. Zakona o morskom ribarstvu.
7 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Gospodarski ribolov i mali obalni ribolov u Malostonskom zaljevu i Malom moru, Članak 4. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o proglašenju područja Malostonskog zaljeva i Malog mora strogim rezervatom od 23. prosinca 2002. godine, ne 2020. godine. Prihvaćen Prihvaća se.
8 LAV BAVČEVIĆ Gospodarski ribolov i mali obalni ribolov u Malostonskom zaljevu i Malom moru, Članak 4. Upisivanje podzone u očevidniku ili izviješću, bez praćenja plovila putem Satelitskog sustava nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS), ne može nedvojbeno potvrditi da se taj ribolov i dogodio u toj podzoni. Netočna evidencija se može očekivati, pogotovo ako ribari očekuju neka buduća prava temeljena na povijesnom ulovu ili ribolovnoj aktivnosti u toj podzoni. Primljeno na znanje Svjesni smo da bilježenje podataka na ovaj način nije u potpunosti pouzdano ukoliko ne postoji odgovarajući način za provjeru upisanog podatka poput VMS-a, no isto tako ovo kompromisno rješenje svakako predstavlja bitan iskorak u odnosu na postojeće stanje.
9 LAV BAVČEVIĆ Gospodarski i mali obalni ribolov u Podzoni očuvanja biološkog bogatstva mora, Članak 8. Smanjivanje mogućnosti korištenja ribolovnih alata (npr. duljina mreže) je u skladu s ciljevima zaštite. Međutim gospodarski ribari u istom danu smiju obavljati ribolov u zaštićenom području i u ribolovnom moru izvan područja zaštite. U očekivanju više slobodnih „pošta“ ovakva regulacija može privući više gospodarskih ribara u zaštićeno područje, a onda će ti isti ribari preostale alate polagati na rubnim područjima zaštićenog područja, pa bi rezultat mogao biti neočekivano lošiji. Odnosno može se očekivati maksimalan napor u zaštićenom području i povećani ribolovni pritisak na rubnim područjima oko zaštićenih područja. O tome se mogu prikupiti podaci jedino uz korištenje VMS-a. Samo takav nadzor bi garantirao mogućnost mjerenja duljine položenih alata i omogućio pravilnu interpretaciju odnosa ribolovnog napora i stanja resursa. Tada bi se mogle donijeti i kvalificirane korektivne mjere. To se može postići samo ako se ograniči pravo gospodarskog ribolova samo na ovlaštenike koji koriste plovila s VMSom. Ako se to ne može odmah primijeniti može se dati odgoda primjene od recimo 12 mjeseci. Primljeno na znanje Evidenciju ribolovnog napora u zaštićenim područjima na način predložen u ovom Prijedlogu smatramo prvim korakom u uspostavi dodatne regulacije ribolova. Konačni cilj je uspostava VMS sustava i obaveza ispunjavanja m-očevidnika, te je planirano da se predmetni propis, kada se steknu uvjeti, naknadno izmijeni u tom smjeru.
10 LAV BAVČEVIĆ Gospodarski i mali obalni ribolov u Podzoni regulacije gospodarskih aktivnosti, Članak 9. Smanjivanje mogućnosti korištenja ribolovnih alata (npr. duljina mreže) je u skladu s ciljevima zaštite. Međutim gospodarski ribari u istom danu smiju obavljati ribolov u zaštićenom području i u ribolovnom moru izvan područja zaštite. U očekivanju više slobodnih „pošta“ ovakva regulacija može privući više gospodarskih ribara u zaštićeno područje, a onda će ti isti ribari preostale alate polagati na rubnim područjima zaštićenog područja, pa bi rezultat mogao biti neočekivano lošiji. Odnosno može se očekivati maksimalan napor u zaštićenom području i povećani ribolovni pritisak na rubnim područjima oko zaštićenih područja. O tome se mogu prikupiti podaci jedino uz korištenje VMS-a. Samo takav nadzor bi garantirao mogućnost mjerenja duljine položenih alata i omogućio pravilnu interpretaciju odnosa ribolovnog napora i stanja resursa. Tada bi se mogle donijeti i kvalificirane korektivne mjere. To se može postići samo ako se ograniči pravo gospodarskog ribolova samo na ovlaštenike koji koriste plovila s VMSom. Ako se to ne može odmah primijeniti može se dati odgoda primjene od recimo 12 mjeseci. Djelomično prihvaćen Evidenciju ribolovnog napora u zaštićenim područjima na način predložen u ovom Prijedlogu smatramo prvim korakom u uspostavi dodatne regulacije ribolova. Konačni cilj je uspostava VMS sustava i obaveza ispunjavanja m-očevidnika, te je planirano da se predmetni propis, kada se steknu uvjeti, naknadno izmijeni u tom smjeru.
11 LAV BAVČEVIĆ Zajedničke odredbe za ribolov u PP Telašćica, Članak 10. Upisivanje podzone u očevidniku ili izviješću, bez praćenja plovila putem satelitskog sustava nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS), ne može nedvojbeno potvrditi da se taj ribolov i dogodio u toj podzoni. Netočna evidencija se može očekivati, pogotovo ako ribari očekuju neka buduća prava temeljena na povijesnom ulovu ili ribolovnoj aktivnosti u toj podzoni. Primljeno na znanje Svjesni smo da bilježenje podataka na ovaj način nije u potpunosti pouzdano ukoliko ne postoji odgovarajući način za provjeru upisanog podatka poput VMS-a, no isto tako ovo kompromisno rješenje svakako predstavlja bitan iskorak u odnosu na postojeće stanje.
12 Javna ustanova Park prirode Lastovsko otočje PRAVILNIK O OBAVLJANJU RIBOLOVA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA, POSEBNIM STANIŠTIMA I PODRUČJIMA S POSEBNOM REGULACIJOM RIBOLOVA, PARK PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE Prijedlog Javne ustanove „Park prirode Lastovsko otočje“ za Prijedlog pravilnika o ribolovu u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova. Zona stroge zaštite (Ib) () Zona stroge zaštite morskog dijela Parka (Ib) uključuje 7 zona stroge zaštite (4,47% morskog dijela Parka) na sljedećim lokacijama: - akvatorij oko uvale Kolač na otoku Sušac - zona uz zapadnu obalu otoka veličine 0,6 km2, - akvatorij otočića Bijelac u krugu od 50 metara od obale, površine 0,25 km2 - akvatorij otoka Bratin, površine 1,7 km2 - akvatorij hridi Tovari, površine 1,07 km2 - akvatorij zone od Mrca, na južnoj strani otoka Lastova, istočno od Vejeg mora, površine 0,89 km2 - akvatorij otočne skupine Lukovci, površine 1,45 km2 - akvatorij otoka Glavat, površine 1,5 km2 Ovih sedam područja unutar svojih granica obuhvaćaju tipična morska staništa Parka te ujedno i staništa rijetkih i ugroženih morskih vrsta. U ovim zonama zabranjene su ribolovne aktivnosti što omogućuje obnovu ribolovnih resursa te zaštitu svih vrsta i staništa. U navedenim područjima dozvoljeno je ronjenje s ronilačkim aparatom, kupanje i posjećivanje isključivo uz pratnju stručnog vodiča ili koncesionara, a plovidba je regulirana i ograničena. Promet bez zaustavljanja dozvoljen je brzinom ne većom od 5 M/h. Zona usmjerene zaštite Zona usmjerene zaštite definira regulaciju ribolovnih aktivnosti (broj korisnika, vrstu i vremensko korištenje alata) u akvatoriju Parka izuzev zona bez ribolova navedenih u kategoriji I b – zone stroge zaštite, odnosno sljedeće: () U Parku prirode Lastovsko otočje zabranjen je svaki oblik gospodarskog ribolova osim gospodarskog ribolova sljedećim alatima: 1. vršama za lov ribe 2. ostima s ili bez upotrebe osvjetljenja 3. udičarskim ribolovnim alatima 4. mrežama stajaćicama () Gospodarski ribolov može se obavljati na području Parka prirode samo na temelju Odobrenja koje izdaje ministarstvo nadležno za poslove ribarstva. Gospodarski ribolov mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru sukladno posebnom propisu. () Odobrenje za obavljanje gospodarskog ribolova na području Parka prirode mogu dobiti pravne i fizičke osobe, koje imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Parka prirode. Iznimno od odredbe stavka x. ovog članka, odobrenje za obavljanje gospodarskog ribolova može se izdati i fizičkim i pravnim osobama koje nemaju sjedište odnosno prebivalište na području Parka prirode, ukoliko se u postupku izdavanja Odobrenja iz članka x. ne izdaju sva raspoloživa odobrenja. Na plutajućim oznakama ribarskih alata korištenim u gospodarskom ribolovu mora biti čitljivo napisano ime i luka upisa ili registarska oznaka plovila koja obavlja ribolov. () U Parku prirode Lastovsko otočje se svake godine može se izdati najviše 45 Odobrenja za obavljanje gospodarskog ribolova. Odobrenje za obavljanje gospodarskog ribolova izdaje se na rok od najviše tri godine. Ako se za obavljanje gospodarskog ribolova u Parku prirode javi više od 45 kandidata za izdavanje Odobrenja, provodi se natječajni postupak. Ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov, mogu od nadležnog ministarstva za obavljanje poslova ribarstva ishoditi, te dobiti samo jedno Odobrenje za obavljanje gospodarskog ribolova na području Parka prirode. () U Parku prirode Lastovsko otočje po jednom plovilu dozvoljeno je koristiti: - 20 vrša za lov ribe - 50 komada vrša za lov velikih rakova () U Parku prirode Lastovsko otočje po jednom plovilu dozvoljeno je koristiti jedne osti s ili bez upotrebe osvjetljenja. () U Parku prirode Lastovsko otočje po jednom plovilu dozvoljeno je koristiti ukupno najviše 10 komada odmeta, kančenice, povlačnih povraza ili panule i povraza s kukom za lov lignji. () Kod ribolova stajaćim parangalom po jednom plovilu dozvoljeno je koristiti naviše 500 udica. () Kod ribolova plivajućim povrazima (tunje samice) po jednom plovilu dozvoljeno je koristiti najviše 10 plivajućih povraza. () Lov glavonožaca povrazom s kukom uz umjetnu rasvjetu u akvatoriju Parka prirode Lastovsko otočje dozvoljen je od 01. studenog do 31. prosinca. () Ukupna dozvoljena količina jedne ili više vrsta mreža stajaćica je najviše 2000 m po jednom plovilu, iznimno od ovog stavka količina mreža može biti uvećana za 1000 m zbog jednog dodatno zaposlenog ribara, a koji sudjeluje u obavljanju ribolova. () Ukupna dozvoljena dužina mreža za mali obalni ribolov je najviše 200 m po jednom plovilu. () Zabranjeno je koristiti mreže stajačice na udaljenosti manjoj od 50 metara od granice zona bez ribolova. Primljeno na znanje Smatramo da je glas lokalnih ribara izuzetno važan, a jednostrano nametanje mjera koje ne nailaze na podršku većine ribara lokalne zajednice smatramo kontraproduktivnim. S druge strane, mjere predviđene ovim propisom u ovom trenutku predstavljaju prijelazno, kompromisno rješenje, ali ujedno i bitan iskorak u smjeru uspostave posebnog režima upravljanja ribolovom u Parku prirode Lastovsko otočje. Slažemo se da je za cjelovitu zaštitu potrebna daljnja nadogradnja te ćemo nastaviti raditi u tom smjeru pri čemu će se u razmatranje uzeti i Vaši prijedlozi, u dijelu u kojem su u skladu sa zakonodavnim okvirom RH.
13 LAV BAVČEVIĆ Gospodarski i mali obalni ribolov, Članak 11. Kako će se ovo provesti u smislu nadzora i kontrole, s obzirom da gospodarski ribari mogu u istom danu obavljati ribolov u zaštićenom području i izvan njega, a izvan zaštićenog područja mogu koristiti više ribolovnih alata? To što je u plovilu 2000 metara mreža ne znači da nije još 2000 metara u moru. Ili kad isplovi iz zaštićenog područja može imati više mreža iako je obavljao ribolov u zaštićenom području. Ili može otići položiti 2000 metara mreža pa se vratiti po još 1000 metara i isto napraviti i za vrijeme podizanja alata. I na kraju tko će mjeriti đužinu mreža na plovilu. Sve se pojednostavnjuje primjenom satelitskog sustava nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS) i ograničenjem prava ribolova , ne ovlaštenike koji koriste plovila s ugrađenim VMS-om. Primljeno na znanje Važeći propis (Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajaćicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima te posebnim načinima ribolova) također ograničava ukupni broj mreža po plovilu. Označavanje ribolovnog alata propisano je navedenim propisom i njegova primjena se odnosi na cijelo ribolovno more, uključujući i zaštićena područja. Vezano za ugradnju VMS-a, molimo da obratite pozornost na prethodne odgovore.
14 Marko Bertolino Gospodarski i mali obalni ribolov, Članak 11. Prava zaštita je imati 3 kilometra mreže po plovilu i to mreža stajaćica. Predlažem da se broj digne na 20.000 metara po osobi u plovilu Nije prihvaćen Maksimalna duljina mreža stajaćica koja se smije držati na plovilu ili postaviti u more po pojedinom plovilu definirana je Uredbom (EU) br. 2019/1241.
15 LAV BAVČEVIĆ Gospodarski i mali obalni ribolov, Članak 12. Upisivanje podzone u očevidniku ili izviješću, bez praćenja plovila putem satelitskog sustava nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS), ne može nedvojbeno potvrditi da se taj ribolov i dogodio u toj podzoni. Netočna evidencija se može očekivati, pogotovo ako ribari očekuju neka buduća prava temeljena na povijesnom ulovu ili ribolovnoj aktivnosti u toj podzoni. Primljeno na znanje Svjesni smo da bilježenje podataka na ovaj način nije u potpunosti pouzdano ukoliko ne postoji odgovarajući način za provjeru upisanog podatka poput VMS-a, no isto tako ovo kompromisno rješenje svakako predstavlja bitan iskorak u odnosu na postojeće stanje.
16 KLUB ŠPORTSKOG RIBOLOVA NA MORU "PUČ" - POMER POSEBNA STANIŠTA I REGULACIJA RIBOLOVA U NJIMA, Članak 14. Tražimo da se u akvatoriju Uvale Šćuza u Medulinskom zaljevu zabrani svaki oblika ribolova. Klub športskog ribolova na moru "Puč" - Pomer uvidom u prijedlog Pravilnika o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova - Posebna staništva i regulacija ribolova u njima, pokrenuo je inicijativu za zabranu bilo kakvog oblika ribolova u akvatoriju uvale Šćuza u Medulinskom zaljevu. Akvatorij Uvale Šćuza u Medulinskom zaljevu – obuhvaća područje od obale do zaštitnog zida koji odvaja Uvalu Šćuza od ostalog akvatorija Medulinskog zaljeva. U Akvatoriju Uvale Šćuza dugi niz godina bio je zabranjen svaki oblik ribolova i to u vremenima kada smo imali vidno bogatiji riblji fond. Uz to što je Uvala Šćuza fizički odvojena zaštitnim zidom od ostatka ribolovnog mora, mišljenja smo da bi trebalo dugoročno osigurati i mirno mjesto gdje će se riba mrijestiti i rasti. Smatramo da bi zabrana ribolova u navedenom području imala dugoročno pozitivan učinak na riblji fond u ostatku Medulinskog zaljeva. Sa našom inicijativom suglasni su: Općina Medulin -Upravni odjel za EU projekte, opću upravu i gospodarstvo, Udruženje obrtnika Pula - Ceh za ribarstvo i akvakulturu, Klub sportskog ribolova na moru "Šargo" Medulin. Prihvaćen Prihvaća se.
17 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA Ušće rijeke Raše, Članak 21. Predlažemo u stavku 2. dodati da je na području ušća rijeke Raše dozvoljeno i sakupljanje školjkaša u periodu od 1. lipnja do 1. rujna, kao što je to godinama bilo dozvoljeno i nije imalo negativan utjecaj na stanište, te se provodio i monitoring vode i školjkaša. Stoga tražimo da se to ponovo vrati, baš radi smanjivanja izlova na drugim staništima. Nije prihvaćen Provedeno je istraživanje od strane Instituta za oceanografiju i ribarstvo koje je, među ostalim, imalo za cilj predložiti nova područja za sakupljanje školjkaša. Završno izvješće sadrži popis lokacija za koje se predlaže da se uključe u monitoring program, te ušće rijeke Raše za sad nije među njima.