Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Auto SL 91 d.o.o. Pula   Svako smanjenje poreznih stopa prije svega treba pozdraviti, ali nužno je pažljivo nijansirati uz procjenu i simulacije agregatnog efekta na gospodarstvo. U tom smislu treba pripaziti na obuhvata sa ciljanim učincima: - stimulirati rast bruto plaća gdje je god moguće prema ili preko prosjeka, obzirom kako je kroz protekla dva kruga porezne reforme predložen i usvojen povećan prag neoporezivih izdataka za poslodavce i posloprimce (nagrada, prehrana, smještaj...) - porezni obveznici i zaposlenici sa više djece, uzdržavanih članova osoba i osobe s invaliditetom, dakle obveznici sa većim udjelom osobnih odbitaka često niti neće osjetiti učinke smanjene porezne stope pa tako npr. zaposleni sa dvoje djece i bruto plaćom u visini do 10.000kn prijavljeni na području Grada Zagreba, prema simulacijama , pa tako ostaju na dosadašnjih neto 8000kn, dakle neće osjetiti efekte smanjenja porezne stope, osim u uvjetima ako im bruto plaća poraste što je u uvjetima post Covid razdoblja malo ili nikako vjerovatno. Drugi primjer je zaposlenik sa 1 djetetom kojem je granica bruto plaće do 7.180kn te ne plaća porez na dohodak i prirez i tako ostaje na razini neto plaće od 5.744,00 pa u slučaju vjerovatno izostanka rasta bruto plaće prema ugovorenim ili kolektivno ugovorenom ključu, u budućem razdoblju za njih se suštinski kratkoročno ništa ne mijenja, - procijeniti treba stvarne učinke na veći broj zaposlenika starosti do 25. i 30. godine starosti, koji su prošlim reformama oslobođeni 100% ili 50% poreza na dohodak, te poslodavci pod određenim uvjetima ne obračunavaju ili ostvaruju pravo na povrat uplata zdravstvenog doprinosa na plaću u visini 16,5% (prvo zaposlenje, stalno zaposlenje, OSI...), bez obzira na visinu ugovorene ili obračunate bruto I plaće, a veliki dio zaposlenih ionako nije u "poreznim škarama" pa tako ne trebaju do daljnjega niti osjetiti pozitivne efekte smanjenja obračunskih stopa poreza na dohodak, - u slučaju snižavanja bruto I plaća tijekom 2021. , što je svakako bolje u odnosu na raskide radnog odnosa i veću nezaposlenost nužno je paziti na obuhvat , pa je tako nužan oprez i socijalni pristup kako bi se izbjeglo situaciju u kojoj će porezni obveznici sa višim bruto plaćama dobiti znatno povećane plaće odnosno kod primjera od bruto plaće 15000kn, razlika manje obračunatog poreza i prireza prelazi u povećanje neto plaću, pa u tom slučaju bilo bi logično očekivati kako će poslodavci biti stimulirati i barem se očekuje i povećanje bruto plaće pa imamo pozitivan efekt visinu uplata u mirovinske stupove i doprinose za zdravstvo. Za tako nešto u ovim uvjetima nema jamstva, - cilj je što za veći broj poreznih obveznika i zaposlenika odnosno njihove poslodavce koji sve ovo prežive stimulirati u cilju povećanja bruto / neto satnice rada, pa uz korištenje prava na neoporezive isplate održati potrošnju odnosno koliko je god moguće "kontrolirati direktne i indirektne štete" tijekom i post Covid razdoblja, - ukoliko se ne diraju mirovinski i zdravstveni doprinosi možda bi trebalo razmotriti uvođenje varijante sa 3 stope prema razredima obuhvata 12%, 18% i 30% odnosno u sljedećem krugu poreznog rastrećenja najvišu stopu dugoročno planirati na 24% kako bi se stimulirao ostanak odnosno ulazak u RH svijet rada za stručnjake iz zanimanja visoko plativim satnicama rada. Hvala na pažnji. Primljeno na znanje Komentari su primljeni na znanje u dijelu koje se odnose na predložene propise o porezu na dohodak. Ističemo kako je u okviru započete porezne reforme u prethodnom krugovima poreznog rasterećenja smanjen broj poreznih stopa i razreda te je ukinuta najviša porezna stopa što je dovelo do jednostavnosti u oporezivanju i smanjenju poreznog opterećenja rada i poduzetništva u skladu s preporukama Europske komisije.
2 HGK   Članice HGK iz Sektora za industriju i Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK predlažu kod izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak uzeti u obzir činjenicu da većina radnika u prerađivačkoj industriji neće osjetiti ili će osjetiti minimalni učinak predloženih mjera (pojedini poduzetnici procjenjuju da će to otprilike biti 40-60 kn po radniku). Zato se predlaže povećati neoporezivi dio dohotka na 5.000,00 kn, značajnije smanjiti poreznu stopu na 12% i kombinirati to s drugim mjerama, kao što smo i ranije predlagali za radnike u prerađivačkoj industriji. Primjerice, još jednom razmotriti mogućnost smanjenja dijela doprinosa za zdravstveno osiguranje u korist neto plaće radnika. Nije prihvaćen U prethodna četiri kruga poreznog rasterećenja provedene su značajne mjere s ciljem povećanja raspoloživog dohotka građana svih dobnih skupina odnosno povećan je osobni odbitak i smanjen je broj poreznih stopa i razreda te je ukinuta najviša porezna stopa što je dovelo do jednostavnosti u oporezivanju i smanjenju poreznog opterećenja rada i poduzetništva u skladu s preporukama Europske komisije. Naime, Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine povećan je osobni odbitak sa 2.600,00 kn na 3.800,00 kn za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Na taj način su omogućena veća neto primanja fizičkim osobama svih dobnih skupina te je proširena i godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn za sve dobne skupine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 106/18) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine proširena je godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kn na 360.000,00 kn, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine propisano je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn te umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za mlade do 25 - do 30 – te godine života obračunane na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kn, a na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%. Predmet smanjenja stope za obvezno zdravstveno osiguranje nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
3 Adrijana Marić   Izmjenama Zakona želi se povećati raspoloživi dohodak stanovništva koji proizlazi iz rada, smanjenjem poreznih stopa poreza na dohodak koje se primjenjuju prilikom oporezivanja rada. Načelno je inicijativa odnosno namjera ispravna, ali pri tome je nužno uzeti u obzir i utjecaj takvih promjena na ostale aspekte poreznih politika i drugih politika koje se kroz porezne politike pokušavaju voditi u ovom smislu prvenstveno se to odnosi na demografsku politiku. Naime, cilj je da porezna politika nužno bude i pravedna pri čemu je progresivnost u oporezivanju jedan od temelja pravedne raspodjele javnih troškova između onih koji su u stanju doprinositi više (pojedinci s najvišim primanjima) i onih koji imaju niže i srednje dohotke. U tom smislu ne možemo reći kako ove porezne izmjene idu na ruku povećanju pravednosti u oporezivanju budući da se niža porezna stopa smanjuje s 24% na 20% (što je 4 p.p. manje) dok se za viši porezni razred smanjuje s 36% na 30% (6 p.p. manje). Ovakva promjena dodatno smanjuje progresivnost, a time i pravednost u oporezivanju budući da će značajnije biti smanjen porezni teret za pojedince s iznad-prosječnim primanjima od onog koji će imati pojedinci sa srednje visokim primanjima. U prevedenom u novčani aspekt, značajno veće povećanje raspoloživog dohotka imati će osobe sa najvećim primanjima (članovi uprava, ministri, predsjednik države, predsjendnik Vlade RH, visoki management snažnijih trgovačkih društava, direktori državnih agencija i nekih državnih institucija i slično) od zaposlenika s prosječnim plaćama kojima će to povećanje raspoloživog dohotka biti minimalno ili nikakvo. Još više sablažnjuje činjenica da je i zadnja porezna izmjena poreznih razreda ponajprije išla na ruku pojedincima sa značajno iznad-prosječnim primanjima pa je ovo već drugi put da se smanjuje progresivnost u oporezivanju koja je i jedan od temelja pravedne preraspodjele javnih troškova. Naime, traženje pravednosti odnosno progresivnosti u oporezivanju proizlazi i iz činjenice da će pojedinci s najvećim dohocima najčešće imati i više koristi od javnih usluga jer će moći konzumirati više javnih dobara (ceste, ostala prometna infrastruktura, kultura, sport i slično) koje se financiraju iz zajedničkog budžeta. Također, treba uzeti u obzir da je nužno jačati srednji potrošački sloj odnosno što većem rasponu stanovništva ostaviti veći raspoloživi dohodak te sam mišljenja da su porezne izmjene trebale ići u smjeru većeg smanjenja niže porezne stope, a manjeg ili neznatnog smanjenja više porezne stope jer bi se time za veći iznos povećao raspoloživi dohodak većem broju ljudi, a pravednost odnosno progresivnost u oporezivanju ne bi bila dovedena u pitanje. Vezano za demografski aspekt utjecaja predloženih izmjena one su značajne i očituju se kroz direktan negativan utjecaj na demografske politike, te nepravednu raspodjelu povećanja raspoloživog dohotka između pojedinaca s djecom i onih bez djece. Naime, kako su apsolutni iznosi poreznih olakšica za uzdržavanu djecu direktno vezani za porezne stope smanjivanjem poreznih stopa apsolutni iznos olakšice za djecu se smanjuje, pa primjerice porezna olakšica za prvo uzdržavano dijete bez primjene prireza uz oporezivanje stopom od 24% iznosi 420 kuna, dok će ista ta olakšica nakon ovih izmjena iznositi 350 kuna. Isto znači da će porezne izmjene koje su predložene dovesti do iznad-proporcionalnog povećanja raspoloživog dohotka za pojedince s najvišim primanjima i samce dok će one za pojedince s djecom biti zanemarive što je potpuno u suprotnosti sa svim demografskim politikama koje su sastavni dio programa Vlade RH. Još je više poražavajuća činjenica da što je više uzdržavane djece to će pozitivni efekt predloženih poreznih izmjena za pojedince biti manji što ukazuje da se ovdje radi o potpuno anti-demografskoj mjeri odnosno prijedlogu. Ovaj anti-demografski aspekt predloženih poreznih izmjena može se anulirati, ako se u isto vrijeme koeficijent za svako uzdržavano dijete poveća za 20%, pa on primjerice za prvo dijete da iznosi 0,84 umjesto 0,7 za drugo 1,2 umjesto 1 itd. Mišljenja sam kako je ovo nužna dopuna ovog prijedloga kako bi se izbjegao ovaj anti-demografski aspekt predloženih izmjena, a kako je trenutno u prijedlogu. Nije prihvaćen U prethodnim krugovima poreznog rasterećenja provedene su značajne mjere koje su od utjecaja na demografski aspekt. Tako je Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (NN 1/19) od 1. siječnja 2019. povećan neoporezivi iznos potpore za novorođenče s jedne proračunske osnovice na 10.000,00 kn. Isto tako, mjera propisana u posljednjem krugu poreznog rasterećenja usmjerena na mlade do 30 godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada ujedno je i demografska mjera. Međutim, ističemo kako je izmjenama poreznih propisa moguće u određenom dijelu utjecati na demografski aspekt te su stoga određene mjere i propisane u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja u skladu s postavljenim limitima fiskalnog okvira, ali rješavanje temeljnih demografskih pitanja nije u nadležnosti Ministarstva financija Porezne uprave.
4 Pravobranitelj za djecu RH   Temeljem odredbi čl. 9. i 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo mišljenje na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kao i inicijativu za dopunu važećih odredbi Zakona o porezu na dohodak NN 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20), a koja se temelji na obraćanjima građana, kao i zapažanjima ovog Ureda. Od 1. siječnja 2018., odnosno od kada je na snagu stupila odredba čl.14.st.5. Zakona o porezu na dohodak, NN 115/16, bake i djedovi više nisu u mogućnosti koristiti poreznu olakšicu za svoje unuke. Predlažemo da se u daljnjoj proceduri donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak poduzmu radnje kako bi se dopunila odredba čl. 14. stavka 5 Zakona o porezu na dohodak na način da se uzdržavanim članovima uže obitelji i dalje smatraju potomci u izravnoj liniji. To je nužno radi zaštite interesa djece u životno mogućim situacijama u kojima roditelji djece ne rade, studiraju ili imaju primanja niža od razine osnovnog osobnog odbitka, a djecu uzdržavaju bake i djedovi (koji su i obveznici uzdržavanja temeljem čl. 288. stavak 2. Obiteljskog zakona). Prethodnim krugom poreznog rasterećenja udomiteljima je omogućeno uvećanje osobnog odbitka za djecu, međutim saznajemo za poteškoće kada ovo pravo stječu drugi članovi udomiteljske obitelji. Naime, prema Zakonu o udomiteljstvu (NN 115/18) udomiteljska obitelj je zajednica koju čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkom kućanstvu. Osim što imaju status udomiteljske obitelji, osobe koje s djetetom stanuju u istom kućanstvu i neposredno sudjeluju u odgoju, skrbi i brizi o udomljenom djetetu. Stoga, i radi zaštite interesa udomljene djece predlažemo da se uvećanje osobnog odbitka priznaje i članovima obitelji udomitelja. Unatoč činjenici da je prethodnom poreznom reformom tematika vezana za položaj životnog partnerstva propisana je člankom 15. Općeg poreznog zakona kao općeg zakona, i dalje držimo da je status životnih partnera roditelja potrebno preciznije definirati i odredbama Zakona o porezu na dohodak kako bi se izbjegle nedorečenosti i poteškoće u tumačenju odredbi u praksi. Također i ovom prilikom predlažemo da se u postupku donošenja zakona razmotri mogućnost efikasnije zaštite dječjih imovinskih prava i najboljih interesa, a vezano uz oporezivanje kamata na dječje štednje te činjenicu da su primici od imovine vrlo često jedini „dohodak“ koji djeca imaju. PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU Helenca Pirnat Dragičević, dipl. iur. Nije prihvaćen Opći porezni zakon predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak. Olakšicu za uzdržavanog člana uz ispunjenje uvjeta propisanih Zakonom može koristiti samo predstavnik udomiteljske obitelji - udomitelj jer je isti osoba na čije ime je izdana dozvola za obavljanje udomiteljstva odnosno osoba koja je sklopila udomiteljski ugovor u skladu s posebnim propisima te koja je u rješenju o pravu na usluge skrbi izvan vlastite obitelji u udomiteljsku obitelj navedena kao udomitelj. Dodatno propisivanje oslobođenja i olakšica nije predviđeno u skladu s postavljenim limitima financijskog okvira.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova   Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova, prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl.22.st.1.). Dana 19. kolovoza 2020. otvoren je postupak javnog savjetovanja o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Obrazac). Prije svega, ukazujem kako sam još u studenom 2016., kao i u kolovozu 2018., prilikom donošenja odnosno izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak bila uputila svoje mišljenje i primjedbe koje su se odnosile na tretman izvanbračnih drugova u odnosu na bračne drugove kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a vezano uz priznavanje pojedinih poreznih olakšica i oslobođenja navedenim kategorijama. Iako se u Obrascu (koji se trenutno nalazi u postupku javnog savjetovanja) ne predviđaju izmjene/dopune u dijelovima koji se odnose na porezni tretman izvanbračnih drugova te životnih partnera i neformalnih životnih partnera, smatram nužnim ponoviti primjedbe te ponovno ukazati na predmetnu problematiku imajući pritom u vidu činjenicu kako primjedbe koje sam u navedenom dijelu uputila tijekom 2016., kao i tijekom 2018. godine, nisu bile usvojene. Naime važeći Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020) u čl.14.st.6. koji se odnosi na pojam uzdržavanog člana uže obitelji vezano uz utvrđivanje osobnog odbitka propisuje: „Uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 4. ovoga članka smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.“ Dakle ne proizlazi da bi, pored bračnog druga, i izvanbračni drug kao i životni partner odnosno neformalni životni partner bili taksativno navedeni kao osobe koje se smatraju uzdržavanim članovima uže obitelji. Ista problematika dolazi do izražaja i kod čl.58. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Čl. 58.st.2. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.“ Čl. 58.st.4. glasi: „Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.“ Također i čl. 67. Zakona o porezu na dohodak koji govori o dohotku od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka u st. 8. propisuje: „Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.“ Dakle u svim navedenim člancima izrijekom se, kao osoba koja uživa posebni porezni tretman (ili olakšicu) prilikom pojedinih poreza iz navedenog zakona, navodi samo bračni drug, a bez taksativnog navođenja i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera. Pritom je nesporno kako Opći porezni zakon (Narodne novine, broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 42/2020 ) u čl.15. govori o položaju izvanbračne zajednice te isti glasi: „(1) Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. (2) Postojanje statusa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.“ Stoga Pravobraniteljica pohvaljuje čl. 15. Općeg poreznog zakona te ukazuje kako je navedenim člankom zakonodavac izjednačio status bračnog i izvanbračnog druga, kao i životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera, a što je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) kao organskim zakonom, ali i ostalim relevantnim zakonima koji uređuju navedenu materiju. Dakle nesporno je kako je zakonodavac načelno prepoznao nejednak tretman bračnih i izvanbračnih drugova u sustavu poreznih zakona te je odlučio izjednačiti njihov tretman (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera). Međutim Pravobraniteljica ponovno ukazuje kako je Opći porezni zakon pravni propis općenitije prirode (lex generalis) te kako bi navedeno izjednačavanje bračnih i izvanbračnih drugova te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera u sustavu poreznih zakona ipak trebalo i izrijekom biti navedeno u svakom pojedinom poreznom zakonu koji (kao lex specialis) uređuje određenu materiju, pa tako i u Zakonu o porezu na dohodak. Pravobraniteljica ovakvu preporuku temelji i na iskustvu iz prethodnih godina. Stoga imajući u vidu navedeno, a u cilju uklanjanja eventualnih pravnih nejasnoća i dvojbi vezano uz tretman bračnih i izvanbračnih drugova (kao i tretman životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera) u sustavu poreznih zakona, Pravobraniteljica smatra kako bi se ipak u svaki od pojedinih poreznih zakona, pa tako i u Zakon o porezu na dohodak, svakako trebalo: - pored bračnog druga kao osobe kojoj se priznaju određene porezne olakšice i/ili oslobođenja, u svakom relevantnom zakonskom članku izrijekom navesti i izvanbračnog druga te životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera kao osobe kojima se također priznaju navedene olakšice/oslobođenja. Pored navedenog, Pravobraniteljica smatra da bi se u Zakon o porezu na dohodak svakako trebalo uvrstiti i odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Nije prihvaćen Opći porezni zakon predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava te uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza nije uređeno drugačije. Člankom 15. Općeg poreznog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Time je položaj bračne zajednice u poreznom postupku izjednačen s položajem izvanbračne zajednice i zajednice životnog partnerstva. Slijedom navedenog, a s obzirom da je navedena odredba jasna i nedvosmislena te da Zakonom o porezu na dohodak nije drugačije uređeno, nesporno je da se ista odgovarajuće primjenjuje u navedenom Zakonu i nema potrebe dodatno je prenositi u Zakon o porezu na dohodak.
6 Varaždinska županija  , OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN U Varaždinu, dana 02. rujna 2020. godine Poštovani, obrazac prethodne procjene na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kao razlog potrebe izrade prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak navodi daljnje porezno rasterećenje poreznih obveznika, a zbog direktnog utjecaja na povećanja raspoloživog dohotka svih građana i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a kako bi se povećala osobna potrošnja – jedna od komponenti BDP-a. Ovaj cilj – povećanje raspoloživog neto dohotka - Ministarstvo financija predlaže ostvariti snižavanjem poreznih stopa s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Prethodnom procjenom učinka propisa mjeri se izravni učinak prijedloga propisa na gospodarski učinak, tržišno natjecanje, socijalni učinak, rad i tržište rada, zaštitu okoliša i zaštitu ljudskih prava. U okviru socijalnog učinka izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, Ministarstvo financija kao jedno od mjerila učinka navodi mali učinak na prirodnu migraciju stanovništva i migraciju uzrokovanu ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva. Struktura gospodarstva u Varaždinskoj županiji je nepovoljna što određuje i nepovoljnu strukturu zaposlenih u kojoj prevladavaju razmjerno niske plaće. Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Županije, u prerađivačkoj industriji zaposleno je 22.383 radnika ( 52,3% od ukupnog broja zaposlenih) sa prosječnom mjesečnom neto plaćom po radniku od 4.675 kuna. To je 2,2% manje od prosječne mjesečne neto plaće u gospodarstvu Varaždinske županije (4.777 kuna) koja je opet 14,5% niža od prosječne mjesečne neto plaće u gospodarstvu na nacionalnoj razini. Ukoliko se želi zadržati radna snaga na sjeveru Hrvatske, ublažiti migracije stanovništva, što je jedan od navedenih učinaka izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, tada se isto neće ostvariti prijedlogom Ministarstva financija koji doprinosi tome da će povećanje neto dohotka u većoj mjeri ostvariti isključivo zaposleni s većim primanjima, odnosno istima iznad prosjeka Varaždinske županije. Stoga se predlaže porezno rasterećenje i povećanje neto dohotka ostvariti povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 4.000,00 kn na 5.000,00 kn, a istim se izravno utječe na povećanje neto dohotka poreznih obveznika s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima na što ukazuju i dani obračuni u nastavku. Prosječna bruto plaća u Varaždinskoj županiji u 2018. godini, prema podacima DSZ iznosila je 7.046 kuna, odnosno projicirana je za potrebe analize na 7.286 kuna u 2019. godini. Kada se na obračun prosječne bruto plaće od 7.286 kuna primjeni prijedlog Ministarstva financija te prijedlog povećanja osnovnog osobnog odbitka, vidljivo je da povećanje osobnog odbitka sa 4.000 kn na 5.000 kn nosi veće promjene u porastu neto plaće od trenutnog prijedloga Ministarstva financija. Prijedlog Ministarstva povećava neto dohodak za svega 80 kn dok bi povećanje osobnog odbitka donijelo povećanje od gotovo 5%, odnosno 264 kune. Promjena poreznih razreda - Min.financija Plaća Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Bruto 6.000 6.000 7.286 7.286 15.000 15.000 43.000 43.000 Neto 4.573 4.611 5.346 5.426 9.734 10.112 25.734 27.178 Promjena 0,83% 1,51% 3,88% 5,61% Povećanje osobnog odbitka na 5.000 kn Plaća Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Sadašnja NOVA Bruto 6.000 6.000 7.286 7.286 15.000 15.000 43.000 43.000 Neto 4.573 4.800 5.346 5.610 9.734 10.018 25.734 26.187 Promjena 4,96% 4,94% 2,92% 1,76% Bruto plaća 6.000 Prosjek VŽŽ(7.286 kn) 15.000 kn 43.000 kn Promjena porezni razredi 0,83% 38 kn 1,51% 80 kn 3,88% 378 kn 5,61% 1.444 kn Promjena odbitak 5.000 kn 4,96% 227 kn 4,49% 264 kn 2,92% 284 kn 1,76% 453 kn Stoga se navedeno mjerilo socijalnog učinka – ublažavanje migracija i zadržavanje radne snage sjeveru Hrvatske, može ostvariti isključivo dizanjem osobnog koeficijenta i povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 4.000 kuna na 5.000 kn. Ono na što skrećemo pažnju ovim putem jest i to da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukoliko se predloži daljnje porezno rasterećenje u dijelu dohotka isto znači smanjenje prihoda jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Ministarstvo financija mora uzeti i taj učinak u obzir kao i mjere kojim će u potpunosti nadomjestiti gubitak prihoda jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. S poštovanjem, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN RADIMIR ČAČIĆ Nije prihvaćen U prethodna četiri kruga poreznog rasterećenja provedene su značajne mjere s ciljem povećanja dohotka građana svih dobnih skupina odnosno smanjen je broj poreznih stopa i razreda te je ukinuta najviša porezna stopa i znatno je povećan osobni odbitak što je dovelo do smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva. Naime, Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine povećan je osobni odbitak sa 2.600,00 kn na 3.800,00 kn za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. Na taj način su omogućena veća neto primanja fizičkim osobama svih dobnih skupina te je proširena i godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% sa 210.000,00 kn na 360.000,00 kn za sve dobne skupine. Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, br. 106/18) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine proširena je godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kn na 360.000,00 kn, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine propisano je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn te umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za mlade do 25 - do 30 – te godine života obračunane na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kn, a na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak nije predmet Zakona o porezu na dohodak. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje i primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak (porez koji bi trebali plaćati svi, plaćalo bi manje od trećine svih obveznika poreza na dohodak).
7 Krapinsko-zagorska županija OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Prijedlog Krapinsko-zagorske županije je da se umjesto predloženog smanjena poreznih stopa, poveća osnovni osobni odbitak sa 4.000,00 kn na 5.000,00 kn. Navedeno u odnosu na aktualni prijedlog doprinosi ravnomjernijem i pravednijem povećanju neto plaća, prije svega onima s manjim plaćama. Istovremeno, ovo što predlažemo je i prihvatljivije sa socijalnog aspekta, jer oni s manjim plaćama, ukoliko je ista viša od osobnog odbitka, dobivaju u apsolutnom iznosu isto koliko i oni s većim plaćama, dok kod aktualnog prijedloga bitnije rastu plaće s većim iznosima. Dakle, našim prijedlogom bi se povećao raspoloživi dohodak kod onih s manjom plaćom i vrlo vjerojatno je da bi to povećanje završilo u osobnoj potrošnji, a time bi se i povećali prihodi od PDV-a. Obzirom da aktualnim prijedlogom značajnije rastu plaće koje su i sada iznad prosjeka, za pretpostaviti je da bi to povećanje većim dijelom završilo u štednji, a ne u osobnoj potrošnji. Važno je istaknuti da navedeno dovodi do gubitka prihoda od poreza na dohodak kod jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave (do gubitka dovodi i aktualni prijedlog). Vezano na to, predlažemo da se navedeni gubitak jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave kompenzira na način da im se kao izvorni prihod ustupi sadašnji dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, a koji će se nadomjestiti kroz fond izravnanja za decentralizirane funkcije na teret PDV-a. Nije prihvaćen U prethodna četiri kruga poreznog rasterećenja provedene su značajne mjere s ciljem povećanja dohotka građana svih dobnih skupina odnosno smanjen je broj poreznih stopa i razreda te je ukinuta najviša porezna stopa i znatno je povećan osobni odbitak što je dovelo do smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva. Naime, Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine povećan je osobni odbitak sa 2.600,00 kn na 3.800,00 kn za sve porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova, a Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine propisano je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn. Ističemo kako se propisivanjem mjera u okviru poreznih propisa može utjecati na socijalni aspekt te su stoga propisane i određene mjere u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja koje su od utjecaja na isti sukladno postavljenim limitima fiskalnog okvira, ali za rješavanje temeljnih demografskih pitanja nije nadležno Ministarstvo financija Porezna uprava. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
8 DENIS PELOZA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA U tablici kod ishoda se navodi sljedeće: 3.2.Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti? Očekuje se porezno rasterećenja rada, odnosno povećanje raspoloživog dohotka svih građana i poduzetnika. Ovdje je sporan obuhvat povećanja raspoloživog dohotka u smislu SVIH GRAĐANA Sukladno predložene name u se sljedeći zaključci pa se u popuni točke 3.2. propušta kao i kod točaka 2.2 i 2.3. -povećanjem raspoloživog dohotka neće biti obuhvaćeni svi građani, a predmetno povećanje raspoloživog dohotka svakako neće biti razmjerno pa će se tako u povoljnijem položaju upravo naći osobe sa višim primanja i najmanje ugrožene, -dio građana sa većim osobnim odbitkom i skromnijim bruto plaćama također neće osjetiti ili će samo neznatno osjetiti efekte sniženja porezne stope sa 24% na 20%, osim u slučaju primjerenog ili znatnijeg porasta plaće što je poduzetništvu do daljnjeg manje vjerovatno obzirom na trenutne okolnosti i procjena za naredno razdoblje, -samo manji dio mladih u dobi 25 godina života i dio onih od 26 do 30 godina života uglavnom oni VII ili VIII razine obrazovanja zaposleni na radnim mjestima i kod poslodavaca sa uređenim sistematizacijama, pravilnicima ili kolektivnim ugovorima u javnom ili privatnom sektoru, uistinu su osjetili benefite smanjenog poreznog opterećenja od 100% odnosno 50%,pa će slijedno predloženom za mnoge jednostavno izostati, a posebno kroz 2021.godinu, -nastavno treba zaključiti kako će određeni utjecaj trebala imati rast odnosno propisana minimalna bruto plaća za 2021. i regresno za 2022.godinu Nije prihvaćen Ističemo kako se propisivanjem mjera u okviru poreznih propisa može u određenoj mjeri utjecati na socijalni aspekt te su stoga propisane i određene mjere u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja koje su od utjecaja na isti sukladno postavljenim limitima fiskalnog okvira, ali za rješavanje temeljnih socijalnih pitanja nije nadležno Ministarstvo financija Porezna uprava. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak nije predmet Zakona o porezu na dohodak.
9 Adrijana Marić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Mišljenja sam kako je pogrešno konstatiran utjecaj socijalnog učinka predloženih izmjena Zakona u dijelu učinka na demografski trend odnosno demografske politike koje su ocjenjene pod točkom 5.3.1. Naime, mišljenja sam kako predložene izmjene imaju značajne negativne učinke na demografske politike odnosno utječu na nepravednu raspodjelu povećanja raspoloživog dohotka između pojedinaca s djecom i onih bez djece. Naime, kako su apsolutni iznosi poreznih olakšica za uzdržavanu djecu direktno vezani za porezne stope smanjivanjem poreznih stopa apsolutni iznos olakšice za djecu se smanjuje, pa primjerice porezna olakšica za prvo uzdržavano dijete bez primjene prireza uz oporezivanje stopom od 24% iznosi 420 kuna, dok će ista ta olakšica nakon ovih izmjena iznositi 350 kuna. Isto znači da će porezne izmjene koje su predložene dovesti do iznad-proporcionalnog povećanja raspoloživog dohotka za pojedince s najvišim primanjima i samce dok će one za pojedince s djecom biti zanemarive što je potpuno u suprotnosti sa svim demografskim politikama koje su sastavni dio programa Vlade RH. Još je više poražavajuća činjenica da što je više uzdržavane djece to će pozitivni efekt predloženih poreznih izmjena za pojedince biti manji što ukazuje da se ovdje radi o potpuno anti-demografskoj mjeri odnosno prijedlogu. Ovaj anti-demografski aspekt predloženih poreznih izmjena može se anulirati, ako se u isto vrijeme koeficijent za svako uzdržavano dijete poveća za 20%, pa on primjerice za prvo dijete da iznosi 0,84 umjesto 0,7 za drugo 1,2 umjesto 1 itd. Mišljenja sam kako je ovo nužna dopuna ovog prijedloga kako bi se izbjegao ovaj anti-demografski aspekt predloženih izmjena, a kako je trenutno u prijedlogu. Mišljenja sam da je nužno, ukoliko bi se zadržao postojeći prijedlog Zakona, u dijelu 5.3.1. ocijene učinka označiti kako postoji negativan učinak predloženih izmjena na demografske politike, a koje će posredno negativno utjecati i na demografski trend. Nije prihvaćen Ističemo kako se propisivanjem mjera u okviru poreznih propisa može u određenom dijelu utjecati na demografski I socijalni aspekt te su stoga propisane i određene mjere u prethodnim krugovima poreznog rasterećenja koje su od utjecaja na iste sukladno postavljenim limitima fiskalnog okvira, ali za rješavanje temeljnih demografski i socijalnih pitanja nije nadležno Ministarstvo financija Porezna uprava.