Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Josip Karadža II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA , Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Ovim Zakonom se u svrhu usklađivanja s promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave smanjuje broj članova predstavničkih tijela te se propisuje da će Gradska skupština Grada Zagreba imati četrdesetsedam zastupnika a mandat Gradonačelnika u trajanju 4 godine biti ograničen na ukupno 2 uzastopna mandata računajući od prvih sljedećih redovnih lokalnih izbora. Nije prihvaćen Pitanje mogućeg ograničavanja mandata kako gradonačelnika Grada Zagreba, tako i svih općinskih načelnika, gradonačelnika predstavlja složeno pitanje koje svakako zahtijevaju prethodnu širu javnu raspravu i u konačnici, politički konsenzus.
2 Nezavisna lista Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRADU ZAGREBU,  S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE  ZAKONA - Procjenjuje se da bi ukupna ušteda u proračunu Grada Zagreba iznosila cca 500.000,00 kuna godišnje. Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., u okviru Cilja Učinkovita, transparentna i otporna država utvrđena je mjera Transparentnost javnih financija. Molimo da u obavezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave posebno istaknete obavezu transparentnog, stručnog i učinkovitog upravljanja projektima, posebno investicijskim projektima. Projekti koji su sada daleko učestaliji u poslovanju lokalne i regionalne samouprave (između ostalog zahvaljujući ESI fondovima) postali su značajni kanal u odljevu sredstava iz lokalnih proračuna. Dok se troškovima poput plaća zaposlenika da upravljati na način da se ograniče na 20% ili 15% ukupnih rashoda, te se naknade predstavnicima ograniče na maksimalni dozvoljeni iznos, projekti su područje koje uopće nije regulirano. To znači da se često predstavnička tijela informiraju o projektima – samo u sklopu prijedloga godišnjih proračuna ili u sklopu usvajanja strateških planova razvoja i to u ukupnim iznosima i popisima, ne postoji obaveza da se prezentiraju pojedinačno, niti postoji obaveza da se o velikim projektima redovito izvještava predstavnicima. Na taj način predstavnici nemaju cjelovitu sliku i ne mogu informirano odlučivati o npr. podizanju dodatnih kredita za financiranje projekata ili prebacivanju upravljanja projektima na druge organizacije u vlasništvu grada (kao što je to bio slučaj sa Zagrebačkom žičarom). Gore spomenuti primjer Zagrebačke žičare, zorno prikazuje, kako na projektima dolazi do probijanja i rokova i projektnih proračuna, a ako su tvrdnje u nedavno javno objavljenom 7-satnom videu o tom projektu točne, onda uštede na pravilnom, transparentnom i stručnom upravljanju projektima daleko premašuju uštede koje izmjene ovih zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi i Gradu Zagrebu procjenjuju. Radi se o gotovo 100 milijuna kuna na jednom jedinom projektu koji je sumjerljiv cjelokupnoj godišnjoj uštedi na razini RH koja se procjenjuje za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tek projekti financirani iz ESI fondova dobe svoje točke na dnevnom redu sjednica predstavničkim tijelima i nešto se transparentnije provode zbog procedura koje su uvela nacionalna i EU nadležna tijela za provedbu projekata. Nije prihvaćen Predmetna materija na koju se odnosi konkretni komentar nije predmet uređenja Zakona Gradu Zagrebu, već propisa iz djelokruga Ministarstva financija te eventualno Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
3 Nezavisna lista Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRADU ZAGREBU, Članak 1. Moramo skrenuti pozornost da su predloženom raspodjelom članova predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u Članku 8. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, temeljem koje se predlaže ova izmjena u Zakonu o Gradu Zagrebu, građani grada Zagreba dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu da druge stanovnike Republike Hrvatske. Broj stanovnika koje jedan zastupnik u Gradskoj skupštini grada Zagreba zastupa višestruko je veći nego na primjer u gradu Splitu prvom sljedećem gradu po veličini. Razmjeri toga su sljedeći: - Grad Split, broj stanovnika 178.102 (2011), broj članova predstavničkog tijela 35, svaki član sada zastupa 5.089 građana, a predlaže se smanjene na 31 člana gradskog vijeća i time bi u buduće svaki član zastupao 5.745 građana Grada Splita. - Grad Zagreb, broj stanovnika 790.017 (2011), sadašnji broj članova predstavničkog tijela je 51 i svaki član zastupa 15.491 građana, a smanjenjem članova na 47 zastupnika rezultiralo bi da svaki član gradske skupštine zastupa 16.809 građana grada Zagreba. Predloženim smanjenjem broja zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba stavljaju se građani Grada Zagreba stavljaju se u još nepovoljniji položaj u odnosu na sadašnji. Osim toga građanin Splita također može biti zastupan i u Splitsko–dalmatinskoj županiji, što ne vrijedi za građanina Zagreba, te time ostvaruje više prava nego građanin Zagreba u procesima odlučivanja. Iz gornjih je podataka vidljivo da građani grada Zagreba imaju daleko manje biračko pravo od ostalih građana Republike Hrvatske, kao pravo da budu zastupani u predstavničkom tijelu mjesne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Smanjivanje broja članova predstavničkih tijela svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pa tako i Grada Zagreba, nikako ne predstavlja dovođenje konkretno, građana Grada Zagreba u neravnopravan položaj čime bi bila umanjenja njihova biračka prava. Specifičnost Grada Zagreba je upravo u tome da istodobno ima i položaj županije, a građani Grada Zagreba biraju svoje predstavnike u Gradsku skupštinu i na taj način ostvaruju svoje pravo da budu zastupani u predstavničkom tijelu.