Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Telekom d.d. PRILOG 1. Izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža novih generacija i nastavak digitalizacije hrvatskog društva preduvjet su gospodarskog razvoja RH. U kontekstu predmetnog savjetovanja i prikazanih načelnih budućih izmjena Zakona o gradnji (u daljnjem tekstu: ZoG), smatramo da je nužno predvidjeti da se kroz buduće izmjene Zakona o gradnji osigura ubrzavanje i olakšavanje gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture kao infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, a koja se u uvjetima postojeće pandemije pokazala kao osnovni preduvjet kontinuirane gospodarske i društvene aktivnosti. Konkretne prijedloge dopuna pojedinih dijelova Obrasca prethodne procjene iznosimo u nastavku. I/ U 2. poglavlju – Analiza postojećeg stanja u toč. 2.1. izmijeniti tekst na sljedeći način: „Osim toga, ovim Zakonom uredit će se pojedina pitanja kojima će se utjecati na uklanjanje barijera za realizaciju izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture od interesa za RH i linijske prometne infrastrukture od državnog značaja koja se financira sredstvima iz fondova EU, prvenstveno željezničke i cestovne infrastrukture“ Obrazloženje: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, NN 106/17, temeljni je državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru. U Strategiji, kao jedna od temeljnih okosnica prepoznata je i elektronička komunikacijska infrastruktura (u daljnjem tekstu: EKI), za koju se navodi da ima revolucionaran učinak kao i razvoj prometne ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Dodatno se navodi da izrađivači prostornih planova županija nisu mogli pratiti na odgovarajući način brze tehnološke promjene u području elektroničkih komunikacija što je imalo za posljedicu neujednačenost prikaza po županijama, bilo po važnosti EKI i druge povezane opreme bilo po stupnju i načinu odabira lokacija za pojedine vrste EKI i druge povezane opreme. Stoga je Strategijom definirana aktivnost pod nazivom: „Stvaranje odgovarajućih prostorno-planskih preduvjeta za razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.“ Također, zbog važnosti razvoja elektroničke komunikacijske mreže i EKI, a koje su u čl.3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje u tekstu: ZEK) proglašene od interesa za Republiku Hrvatsku, donesena je Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 131/12, 92/15 (dalje u tekstu: Uredba) koja, između ostaloga, u čl.13. propisuje obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLS/JRS) „…da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja iz svog djelokruga s odredbama Uredbe prigodom njihove prve izrade, ili prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna nakon stupanja na snagu Uredbe“, a da se sve „do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba“. I prijelazne i završne odredbe čl.118.st.3. ZEK-a iz 2011.g. propisuju da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama ZEK-a primjenjuje Uredba. U čl.5. Uredbe propisano je da se antenski prihvati ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, dok se antenski stupovi planiraju Objedinjenim planom koji je dio Uredbe i obuhvaća usklađene planove svih operatora pokretnih komunikacija u RH. Grafički dio Objedinjenog plana sadrži ucrtane lokacije postojećih samostojećih antenskih stupova i ucrtane planirane elektroničke komunikacijske zone, za svaku županiju i Grad Zagreb te se kao takav objavljuje na internetskim stranicama HAKOM-a. Stoga, Objedinjenim planom definiraju se zone postavljanja samostojećih antenskih stupova te je obvezno prostorne/urbanističke planove uskladiti s Objedinjenim planom. Međutim, unatoč Uredbi, JLS/JRS putem dokumenata prostornog uređenja (čak 428 jedinica JL(R)S suprotno Uredbi ograničavaju postavljanje antenskih prihvata, sukladno Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020., Hrvatska) i dalje nezakonito reguliraju postavljanje antenskih prihvata i stupova, i to vrlo ograničavajuće. Iako bi se, u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom ista trebala izravno primjenjivati, nadležna tijela u domeni graditeljstva ne prihvaćaju primjenu Uredbe, smatrajući da se posebnim propisima izvan domene prostornog planiranja i graditeljstva ne može uređivati gradnja. Dakle, iako je Uredba na snazi od prosinca 2012.g., značajan broj JLS/JRS nisu uskladili dokumente prostornog uređenja, a nadležna lokalna tijela iz područja graditeljstva odbijaju izravno primijeniti Uredbu prilikom izdavanja akata potrebnih za izgradnju. Zbog navedenog, operatori su i nadalje u nemogućnosti od JLS/JRS-a (kada se iste pojavljuju kao javnopravna tijela ili upravna tijela u postupku gradnje) ishoditi posebne uvjete građenja koji predstavljaju preduvjet za izradu planerske dokumentacije i početak gradnje. Naime, predajom zahtjeva projektanta upravnom tijelu (JLS/JRS) isto tijelo odbija zatražiti od javnopravnog tijela (dalje u tekstu: JPT) utvrđivanje posebnih uvjeta pozivajući se na odredbe prostornih planova koji nisu usklađeni s Uredbom. U navedenom slučaju se ne radi o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, već JLS/JRS niti ne prosljeđuje zahtjev za posebnim uvjetima JPT. Postupak se zaustavlja u nultoj (preliminarnoj fazi). Smatramo takvo postupanje nezakonitim s obzirom da je u čl.82.st.1. ZoG propisano da je upravno tijelo dužno od JPT zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta. Dakle, bez obzira na protivnost prostornom planu, proizlazi da se posebni uvjeti moraju zatražiti, a na svakom pojedinom JPT-u je odluka hoće li iste uvjete utvrditi ili će postupak njihovog utvrđivanja obustaviti. ZoG ne propisuje posljedice ako upravno tijelo u roku od osam dana ne zatraži od JPT utvrđivanje posebnih uvjeta. Imajući u vidu činjenicu da je ZEK-om propisano da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama navedenog Zakona primjenjuje Uredba te da se ista neovisno o tome ne primjenjuje na propisani način, nužno je ustrajati u izmjeni propisa iz domene gradnje i prostornog planiranja, a obzirom da nadležna tijela u domeni gradnje i prostornog planiranja smatraju da se jedino posebnim propisima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Provedba i primjena Uredbe kroz prostorno-plansko planiranje i proces ishođenja dokumenata potrebnih za izgradnju preduvjet je za razvoja EKI, a koji razvoj je jedan od preduvjeta daljnjeg napretka gospodarstva i društva u cjelini. Navedeno je i precizno utvrđeno u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i u Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Također, imajući u vidu aktualnu situaciju uzrokovanu epidemijom virusa COVID-19, jasno se pokazuje da je razvoj širokopojasnog pristupa internetu nužan za gospodarsko djelovanje i rad javnog sektora (zdravstvene i obrazovne ustanove i dr.) te je neophodno isti olakšati, a ne onemogućavati njegovu izgradnju nezakonitim prostornim planovima. Slijedom navedenog, smatramo neophodnim osigurati usklađenje dokumenata prostornog uređenja s Uredbom, a do tada direktnu primjenu Uredbe na način da se u ZoG u čl.128.st.5. unese odredba o iznimnom projektiranju, gradnji i izvođenju radova na EKI protivno prostornom planu, a sukladno Uredbi. II/ U 3. poglavlju – Utvrđivanje ishoda odnosno promjena u toč. 3.1. izmijeniti tekst na sljedeći način: „Ispravak nedostataka koji onemogućavaju učinkovitu provedbu postupaka koji prethode izdavanju građevinske dozvole i uklanjanje barijera za realizaciju izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture od interesa za RH i linijskih prometnih infrastrukturnih građevina od državnog značaja koje se financiraju sredstvima iz fondova EU .“ Obrazloženje: Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, radi se o tematici prostornog uređenja, bit će razmotreno prilikom izmjene Zakona o prostornom uređenju.
2 Hrvoje Lončarević PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Potrebna je izmjena i/ili dopuna članka 182. Zakona kojim je u st.3 uređeno izdavanje uporabne dozvole za građevine izgrađene na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007., dio koji se odnosi uvjet da se "dozvola … izdaje izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela u pogledu … OBLIKA I VELIČINE građevne čestice…". Praksa tijela nadležnih za izdavanje uporabnih dozvola temeljem čl. 182. Zakona je rigorozno tumačenje navedenog dijela st.3 na način da oblik i veličina građevne čestice ne smiju uopće biti mijenjani od dana izdavanja građevne dozvole do dana podnošenja zahtjeva za uporabnu dozvolu te sukladno tome odbijaju zahtjeve za uporabnu dozvolu ukoliko je došlo do ikakve promjene oblika i veličine građevne čestice Takav kruti stav nadležnih tijela neusklađen je životnom stvarnošću da su građevne (katastarske) čestice podložne promjenama u pogledu oblika i veličine zbog uzroka na koji vlasnici nekretnina često nisu mogli utjecati, kao primjerice: - ucrtavanja cesta sukladno Zakona o cestama - ucrtavanja javnog vodnog dobra sukladno Zakonu o vodama - provedbe pravomoćnih sudskih odluka radi razvrgavanja suvlasništva - izvanparničnim uređenjem međa - i dr. Problematika je time veća što je uskraćena mogućnost ishođenja uporabne dozvole za građevine izgrađene prema prijašnjim propisima budući za iste građevine nije moguće provesti "redovan" tehnički pregled prema postojećim propisima budući je nemoguće udovoljiti uvjetima za tehnički pregled (prijava gradilišta, završno izvješće nadzornog inženjera, izjava izvođača radova i dr.) s obzirom da takvi uvjeti nisu bili predviđeni ranijim propisima, a uz ovakvu formulaciju čl. 182 te pravno shvaćanje tijela nadležnih za izdavanje uporabnih dozvola nije mogući niti ishoditi uporabnu dozvolu sukladno istom članku. Kako je uporabna dozvola često akt potreban za ostvarivanje određenih prava i pogodnosti (primjerice aplikaciju za sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća) predlažemo da se predvidi izmjena čl. 182 na način da predvidi iznimka od st.3 te da se može odstupiti od zahtjeva da oblik i veličina građevne čestice nisu promijenjeni od izdavanja građevne dozvole ako se dokaže da je građevna čestica bila formirana sukladno građevnoj dozvoli, ali da je u međuvremenu došlo do promjena u pogledu oblika i veličine građevne čestice (primjerice pomoću povijesti promjena katastarske čestice iz nadležnog katastarskog ureda). Hrvoje Lončarević, mag.iur., mag.ing.mech Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedena primjedba će se, u cilju bržeg i ekonomičnijeg postupanja u provođenju, analizirati i razmotriti, u postupku pripreme Nacrta prijedloga Zakona o gradnji