Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zvjezdana Ilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Ocjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu u dijelu koji se odnosi na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča kao pokušaja vulgariziranja obrazovanja, obezvrjeđivanja kompetencija domaćih turističkih vodiča i iracionalno interpretiranje znanja stranih turističkih vodiča i izvora njihova obrazovanja dostatnim za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i društvenih mijena Odredbe Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona… koje se odnose na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča neutemeljene su s obzirom na to da ne izviru iz poznavanja stvarnog stanja na terenu o čemu je u dobrom dijelu prethodnih 180+ komentara naniznano poprilično kontraargumenata. Planira se i očekuje rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. No, kojim kadrom? Svekolike posebnosti naših županija usvajaju se kroz obrazovne programe čija bi se realizacija još trebala unaprjeđivati, no unaprijeđivanje u slučaju uvođenja nacionalne licence nikako ne bi bilo moguće bez dvogodišnjeg kurikuluma s minimalno 600 sati. Ukoliko je nužno unekoliko smanjenje fragmentiranosti, onda je potrebno uvođenje polaganja posebnih dijelova po turističkim regijama koje bi zbog svojih geografskih, povijesnih, ekonomskih, socio-kulturnih specifičnosti i sličnosti unutarnjih sastavnica trebale biti definirane kako slijedi: - Dalmatinska regija: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko–dalmatinska županija, Šibensko–kninska županija, Zadarska županija - Istarsko-primorsko-lička regija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija - Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb - Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija - Slavonska regija: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija. Suprotno prisutnom vulgariziranju postupka obrazovanja turističkih vodiča, potrebno je precizno definirati da se isti može provoditi samo na sveučilištima i to isključivo pri njihovim sastavnicama akreditiranim za diplomske studije u području turizma. Potrebno je i normirati kvalitetu obrazovnih programa koji u slučaju prelaska na polaganje posebnih dijelova po turističkim regijama moraju dobiti kurikulum povećanog broja sati usklađen s obujmom materije. Naši vodiči se bore za iste kriterije za sve vodiče upravo zbog poražavajućih informacija s terena koje govore što “tumače” strani “kolege” te što kažu gosti koji su putovali u grupama bez domaćih vodiča i pratitelja. Mi smo stalno na mjestu događaja gdje mjerimo bilo i osluškujemo kako dišu turisti koji pune proračun RH. Ministarstvo i Vlada planiraju i očekuju rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. Istina, da bi se proračun nastavio puniti, kvaliteta mora rasti, no ona to može samo pod uvjetom da i strani turistički vodiči, bez obzira na svoj poslovni nastan, podignu kvalitetu svojih usluga putem polaganja posebnih dijelova za svaku županiju/turističku regiju. Potrebno je usvojiti kulturno-povijesne i ostale posebnosti u najširem poimanju kulture i najpodrobnijem poznavanju povijesti radi sposobnosti pravilne interpretacije tradicije, događaja, tekovina, prošlih i sadašnjih društvenih zbivanja i previranja. Razlog i povod nisu samo zaštićene cjeline (lokaliteti), koje se godinama nastoji svesti na najmanju mjeru, već i osjetljive teme poput Domovinskog rata. Nužno je uzeti u obzir i nedostatak koji u obrazovanju i pripremi stranih turističkih vodiča predstavlja hrvatski kao nesvjetski jezik. Hrvatska je živo tkivo, a njezine mijene turistima ne može prenijeti osoba koja konstantno ne prati literaturu i medije. Za sveobuhvatno i podrobno proučavanje navedenog isti postoje samo na hrvatskom jeziku. Definiranjem obaveze poznavanja hrvatskog jezika ispod razine B2 ne podiže se kvaliteta ponude već upravo suprotno, uz nedefiniranje obveze polaganja posebnog dijela po županijama/turističkim regijama i za strane vodiče, iracionalno se interpretira znanje stranih turističkih vodiča i izvori njihova obrazovanja kao dostatni za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i istovremeno obezvrjeđuje ne samo formalno, neformalno i informalno obrazovanje domaćih vodiča i njihova strast za poslom i Hrvatskom u cjelini već, na još veću žalost, svekolika baština RH. Budući da ispravne računske operacije ne garantiraju točnost postavljanja zadatka, u okviru ovog općeg komentara potrebno je osvrnuti se i na nekompetentno baratanje statističkim podacima, primjerice, kod uzimanja u račun samo jedne djelatnosti po NKD-u. A gdje su u toj računici, među fizičke osobe koje sebe i obitelji prehranjuju od vodičkog posla, uračunate one koje taj posao rade od nesamostalnog rada - po ugovoru o radu, bilo na neodređeno bilo na određeno vrijeme? (Potonji neuračunati pritom su jasan primjer najgoreg oblika prekarijata s prosječno najnižim plaćama, najkraćim stažom ostvarenim tijekom godine, kao izravnom posljedicom neuspjelih strategija razvoja kronično asezonalnog turizma te time rijetkom mogućnošću ostvarivanja naknade HZZ-a kao i bez mogućnosti ostvarivanja potpora za situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19!) Kraće ili cijelu godinu, i oni rade i za njih poslodavci/putničke agencije uplaćuju poreze i doprinose u proračun države RH a ne neke druge. Sva kompetentnost, privrženost, strast, osjećaj nacionalnog ponosa padaju pred naletom dijela ovog Prijedloga koji se odnosi na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča jer njime obezvrjeđujete našu baštinu i mijene. Da bi zaključak bio pozitivan, za dodati je da se turistički vodiči članovi udruga pri ZDTVH i šire nadamo usvajanju navedenih komentara i predloženih izmjena i dopuna. *** EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor gđe Bieńkowske u ime na pitanje E-002564/2017: “2. Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama načela nediskriminacije i proporcionalnosti svaka država članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene stručne kvalifikacije te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja…“ Posljedično, ako je za turističke vodiče - državljane RH te njezine stanovnike s prijavljenim prebivalištem određena obveza položenog posebnog dijela, onda je nužno odrediti isto kao uvjet i za predaju zahtjeva za privremeno i povremeno obavljanje vođenja bez poslovnog nastana od strane vodiča iz država članica i Švicarske konfederacije. Uz III: Ocjena i izvori – Za provedbu ovih izmjena Zakona nije potrebno osigurati sredstva, ali će njihovom provedbom država zasigurno izgubiti: U proračun će se slijevati manje poreza i doprinosa s obzirom na to da će svakim privremenim i povremenim vođenjem bez poslovnog nastana nekog vodiča iz zemlje članice ili Švicarske konfederacije, domaći vodiči biti uskraćeni za ta vođenja te će, posljedično, izostati njihove uplate/uplate njihovih poslodavaca u državni proračun RH. Istovremeno vodiči iz zemalja članica ili Švicarske konfederacije osobno ili preko nalogodavca/strane putničke agencije, neće uplatiti ni lipe poreza, doprinosa, drugih davanja u državni proračun RH. članak 2. i 4 . Predlaže se izmjena u članku 7. te njegova dopuna. U članku 7. nema potrebe za brisanjem točke 24. ni izmjenom rednih brojeva točaka koje slijede. Može se uskladiti s propisima EU, ali ne po cijenu brisanja pojma jer će uvijek postojati rizik od posebnih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, narušavaju gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu U odredbama predloženim za dopunu a koje se odnose na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine posljedice, dovoljno je tu posebnu okolnost precizirati u dodanim člancima a nikako brisanjem cijelog pojma posebnih okolnosti. Tek s preciznijim definiranjem “posebnih okolnosti “ iz točke 24. i “izvanrednih okolnosti” iz točke 12. javnost bi mogla komentirati treba li uskladiti oboje odnosno koje od navedenih. Dodati novu točku 28., „turistička regija“, uz točno definiranje svake regije prema prijedlogu ZDTVH poduprtom od strane gotovo sviju koji su do sada ovdje ostavili komentare. Članak 6. Predlaže se izmjena članka 70. te dopuna novog stavka 6. U članku 70. stavku 2. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. U stavku 4. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ ili „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. Dodati stavak 6 s definiranim uvjetima pod kojima se turističkim vodičima u RH s položenim posebnim dijelovima ispita po županijama priznaje licenca za određene novoutvrđene turističke regije. članak 7. Predlaže se izmjena članka 71. te njegova dopuna. U članku 71. stavku 1. riječi „visokog učilišta“ zamjenjuju se rječju „sveučilišta“ te se isti stavak nadopunjuje točkom 4.: „da sastavnica koja će provoditi program stručnog ispita ima akreditaciju za diplomski studij u području turizma“. U članku 71. stavku 4. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ ili „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. Članak 8. Predlaže se izmjena članka 74. točka 2.: “2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama definiranim u članku 7. točka 24.“ Članak 9 Predlaže se dopuna članka 75. točkom (4): “(4) Turistički vodič, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije s rješenjem o odobrenom privremenom i povremenom vođenju, dužan je prilikom pružanja usluga nositi na vidljivom mjestu iskaznicu turističkog vodiča – tip 2 kojom se utvrđuje njegovo svojstvo te imati uza sebe odobren zahtjev za prijavljena privremena i povremena vođenja u predmetnoj godini.“ Točka (4) postaje točka (5), mijenja se i glasi: „(5) Ministar pravilnikom propisuje oblike i obrasce iskaznica turističkog vodiča I turističkog vodiča, državljanina druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije s rješenjem o odobrenom privremenom i povremenom vođenju – tip 2, te način njihova izdavanja i uporabe.“ Prijedlog novog članka 75a nije razložan. Budući da rješenje predstavlja povijesni podatak o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti a ne i o samom obavljanju iste kao i da obavljanje djelatnosti nije predmet evidencije o ispunjavanju uvjeta, nitko nema potrebu ni pravo na njegovo ukidanje. S druge strane, potrebno je nadopuniti članak preciznim definiranjem razloga zbog kojih Ministarstvo/upravno tijelo ima pravo i obavezu donijeti privremenu ili trajnu zabranu obavljanja turističkih vođenja od strane pojedinog vodiča, definirati procedure postupka i žalbe te bi isto po pravomoćnosti postupka bilo potrebno zabilježbom naznačiti u Središnjem registru i evidenciji rješenja kao i zatražiti vraćanje iskaznice na privremenu pohranu ili uništenje. Članak 14. U redu je u članku 104. stavku 1. dodati novi podstavak 1. koji glasi: „– fizička osoba državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije pruža usluge turističkog vodiča suprotno odredbi članka 73. stavka 1. ovoga Zakona“ Dosadašnji podstavci 1.- 5. postaju podstavci 2. – 6. Potrebno je i članak 69. stavak(2) nadopuniti tako da glasi: “(2) Usluge turističkog vodiča može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije kao i državljanin trećih zemalja s prebivalištem i/ili dozvolom rada u zemljama Europskog gospodarskog prostora i Švicarskoj konfederaciji koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane ovim Zakonom.“ Članak 21. Potrebno je članak 21. stavak 2. nadopuniti riječima: “sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita i izdanom rješenju“. U suprotnom se stječe dojam da je dozvoljeno vođenje na području cijele RH. U dodatnom stavku definirati: 1) posebne dijelove prema turističkim regijama a ne prema županijama, 2) uvjetima pod kojima se turističkim vodičima u RH s položenim posebnim dijelovima ispita po županijama priznaje licenca za određene novoutvrđene turističke regije. (Ukoliko to ne bude definirano nadopunom članka 70.) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj pruža te usluge, kroz obrt, ugovor o radu, samostalnu djelatnost, kao glavno zanimanje. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive. Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agencije, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije. Definicija tzv. "izvanrednih okolnosti na odredištu" odnosi se na ugovore o putovanju u paket aranžmanu i usklađena je s Direktivom 2015/2302 o paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede registracije pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je, radi rješavanja pravne praznine, potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim. Ovlaštenja turističkog inspektora u provedbi inspekcijskog nazdora nad pružanjem usluga turističkog vodiča uređena su člankom 104. Zakona. Prekršajne i prijelazne odredbe će se dodatno uskladiti na odgovorajući način.
2 Doroteja Maroević Ćaleta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovim kratkim komentarom želim prvenstveno kao aktivni turistički vodič dati punu potporu našoj ZDTVH i radnoj skupini koja se zadnjih nekoliko godina svim silama trudila obraniti poziciju nas vodiča u Republici Hrvatskoj. Bila bih sretna kad bi se poslušao glas razuma, tj. prijedlozi koje su iznjeli članovi naše radne skupine na sastancima s predstavnicima Ministarstva, jer to su vodiči s bogatim radnim iskustvom, a situacija na terenu je prilično drugačija od one koja se zamišlja iz nekog ureda. Suverenost neke države se mjeri opsegom želje i volje da se njezine pozicije u zaštiti svojih građana provedu u odnosu na ostale države svijeta. To što je RH postala članicom EU ne znači da se moramo podložiti u potpunosti nekim zamišljenim interesima, dapače, to se ne traži niti od jedne članice. Sve što dolazi od strane Komisije EU, dolazi u vidu preporuke, a mi to možemo ili ne moramo prihvatiti. Pa tako i sve u vezi preporuka za obavljanje poslova vođenja turista na teritoriju RH. Ne želim sada pisati i obrazlagati svaku točku prijepora, jer su to predstavnici ZDTVH potanko i precizno već iznjeli. Želim samo kratko rezimirati - tražimo ista pravila za sve!!! Ako netko od stranih državljana želi posao turističkog vodiča na teritoriju RH, onda neka završi svu potrebnu edukaciju i to na hrvatskom jeziku, jer time se dokazuje naša suverenost i čuva se baština za buduće generacije, a također, čuvaju se i radna mjesta hrvatskih vodiča koji već godinama rade na ogromnoj promociji najdraže nam Hrvatske!!! Primljeno na znanje Ovim Nacrtom prijedloga zakona ne prihvaćaju se neobvezujuće preporuke Europske komisije, već je riječ o prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupak zbog povrede prava EU.
3 Ivana Breulj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne znam zašto uporno ignorirate prijedloge ZDTVH. Niste dorasli poslu u koji ste se upustili, pa bolje poslušajte njih. Vjerujte marljivo rade i istražuju, za razliku od vas. Ne znate ni koliko tusističkih vodiča ima u Hrvatskoj, što vam također uz sve ostale nebuloze koje predlažete također služi na sramotu. Po vama je onda omjer turističkih vodiča i nepotrebnih turističkih zajednica skoro 1:1. Dozvole stranim vodičima štampate i dijelite kao sličice. Lijepo zvuči uvjet da na zaštićenim lokalitetima mogu pružati usluge turističkog vodiča samo ukoliko imaju položen posebni dio ispita. Sviđa mi se ideja, ali gospodo, tko ih kontrolira? Nitko, samo vjerovatno ni to ne znate. Smanjivanjem lokaliteta bahato i licemjerno brišete tisuće godina naše povijesti i baštine. Razina poznavanja hrvatskog jezika, i taj dio ne znam da li je za smijanje ili plakanje. Što znači u dostatnoj mjeri? Ne uzimajte nam i one mrvice kruha kojima se nadamo kad jednom završi ova pandemija, i ne gasite i onaj tračak svjetla koje nas drži da ostanemo u našoj domovini. Poslušajte prijedloge UDTVH! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
4 Nenad Velenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano za postupak e-savjetovanja koji je u tijeku, s temom Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, ovim putem izražavamo podršku klastera Poreštine (TZO Tar – Vabriga, TZG Poreč, TZO Funtana, TZO Kaštelir Labinci, TZO Vižinada) zahtjevima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Podržavamo prijedloge koje su predložili: (o obaveznoj razini obrazovanja turističkih vodiča - završena četverogodišnja srednja škola, regulirane razine poznavanja jezika, polaganje stručnih ispita u 5 predloženih regija, prijedlog regulacije statusa državljana neeuropskih zemalja - implementiranje načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji, prijedlog vezan za dopunu članka 75.a Zakona i reguliranje donošenja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča – prijedlog da se rješenje ukida s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, kao i suglasnost sa svim ostalim prijedlozima Zajednice), a s obzirom da je to tijelo koje je najmjerodavnije u davanju prijedloga vezanih za dotičnu problematiku. U ime klastera Poreštine Nenad Velenik Primljeno na znanje Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom (umjesto kao do sada srednjom školom), smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
5 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Povucite ovaj Nacrt prijedloga zakona jer je ispod svake razine, što je vidljivo iz komentara kolega vodiča. Novi Nacrt usuglasite sa strukovnim udrugama vodiča kao i drugim akterima. Ovaj put se nažalost to nije dogodilo nego je Ministarstvo samostalno izradilo ovakav nacrt, prijedloge udruga vodiča zanemarilo. Ovakav Nacrt oslikava Ministarstvo te ukazuje na nepoznavanje materije koje navode kolege u svojim komentarima. Molim povucite ovaj Nacrt nastavite s konzultacijama te skupa s predstavnicima cehova koji pružaju usluge u turizmu, donesite izmjene i dopune Zakona, jer je participativnost jedna od direktiva i EU politika koje ste ovim Nacrtom zaobišli. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
6 IRENA KUAČ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Kao licencirani turistički vodič živim od pružanja usluga turističkog vodiča. To mi nije dodatna djelatnost ili hobi, već osnovna i jedina. Usluge turističkog vođenja mi omogućuju poslovnu i životnu egzistenciju, ali i podmirivanje obveza prema državnom aparatu. Svi komentari na ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu počinju s Poštovani ili s Cijenjeni. Iščitavši cijeli dokument ne mogu a da se ne pitam, koliko „kreator“ ovakvog Prijedloga poštuje i cijeni hranitelje državnog aparata, u ovom slučaju, pružatelje usluga turističkog vođenja. Isto tako se pitam da li su se životi gubili za ovakvu Hrvatsku ili je „kreator“ ovakvog prijedloga zaboravio izvorišne i temeljne osnove Ustava RH. Pitam se za čiju samostalnost smo se borili, jer prema ovom pravilniku, Hrvatska nije samostalna ili nezavisna država? Zar stvarno želite da se o Hrvatskoj povijesti, tradiciji i kulturi pričaju izmišljene priče, kako kome odgovara? Zar vas stvarno nije briga što ovakvim prijedlogom doslovno ugrožavate egzistenciju turističkih vodiča? Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto je Ministarstvo turizma RH nesposobno ili nezainteresirano učiniti isto? Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
7 ADRIANO MATES PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Drago Ministarstvo! Ja sam vodič u godinama, pa se gladne budućnosti bojim manje od mojih mladih kolega. Iako ima prije mene 178 savjetnika, siguran sam da će netko pročitati i ovaj tekst (pa ima vas u Kockici sasvim dovoljno). Stanje izgleda kao da: - ZDTVH ne smatrate svojim partnerom -ne znate koliko vodiča imate pod svojom jurisdikcijom - su vam vodiči zadnja rupa na svirali hrvatskog turizma -spustili ste naše gaće pred EU (ili turoperatorima), a nama ostaje samo da se prigodno sagnemo -niste se pobrinuli da vidite kako su problem rješile Grčka, Cipar, Malta -Hrvatska udruga turizma okuplja SVEKOLIKI bogomdani HR turizam (kad ono,samo hotele i kampove) -hrvatske agencije ne žele zaraditi na razlici u cijeni angažirajući HR vodiče Činjenica je da: - imamo norme evropske (EN) i hrvatske (HRN) 13809 i 15565 -o približavanju obrazovnog programa normi 15565 nitko i ne razmišlja - u našem Zakonu ne primjenjujemo niže navedene nazive profesija sukladno normi 13809 TOURIST GUIDE Person who guides visitors in the language of their choice and interprets the cultural and natural heritage OF AN AREA, which person normally possesses AN AREA-SPECIFIC QUALIFICATION usually issued and/or recognised by the appropriate authority TOUR MANAGER Person who manages and supervises the itinerary on behalf of the tour operator, ensuring the program is carried out as described in the tour operator’s literature and sold to the traveller/consumer and who gives local practical information. TOUR ESCORT Representative of a tour operator providing basic assistance to travellers. Da živim u Zagrebu mogao bih besplatno dobiti na uvid te norme u Hrvatskom zavodu za norme. Ovako, morao bih te PROPISANE NORME kupiti, pa vas molim da se prošećete do Zavoda za hrvatski prijevod. Članak 69. kaže: (1) Turistički vodič je osoba koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota i vrijednosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja. A ja kažem: Neka svatko tko se želi igrati vodiča po mojoj domovini dokaže posjedovanje znanja i stručnosti, kao što sam i ja morao dokazivati (i to platiti). Činjenica je: -hrvatski vodiči se zalažu za jaku i funkcionalnu turističku inspekciju -pojedine agencije kažu svojim inozemnim partnerima: „samo vi vodite - ionako nema inspekcije“ -starogradska jezgra moga grada Poreča (Parenzo), kao i Dubrovnika i mnogih drugih cjelina JEST kulturna baština Republike Hrvatske -sa popisa zaštićenih cjelina nije potrebno IZBACITI NITI JEDNU CJELINU -okrupnjavanje teritorija za koje se polaže poseban dio ispita povlači izmjenu programa obrazovanja i povećanje satnice (koja je i sada premala) DIREKTIVA 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu ima za cilj: -pružiti potrošačima BOLJE USLUGE - da Europska unija postane najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno NA ZNANJU osiguravajući VEĆU ZAPOSLENOST i bolja radna mjesta. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na ZAŠTITU ILI PROMICANJE KULTURNE I JEZIČNE RAZNOLIKOSTI Podržavam ciljeve koje je ministrica Brnjac navela u svom nastupnom intervjuu: - osigurati uvjete za povećanje učinkovitosti poslovanja društava i pojedinaca koji pružaju usluge u turizmu. - osigurati prepoznatljivost Hrvatske kao sigurne turističke destinacije koja se brine o svojim gostima - podizati kvalitetu ponude i stvarati preduvjete za održivo poslovanje cjelokupnoga turističkog sektora u Hrvatskoj - razvijati posebne oblike turizma koji su dostupni tijekom cijele godine, kao što su zdravstveni, poslovni, KULTURNI, gastro i cikloturizam OVAKAV PRIJEDLOG ZAKONA JE PROTIV OSTVARENJA NAVEDENIH CILJEVA "TURISTIČKI VODIČI SU ZAGLAVNI KAMEN KULTURNOG TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE", rekao je to dragi kolega, nedavno preminuli turistički vodič, dr.sc. Vinko Bakija, zamjenik predsjednice ZDTVH-a i predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat iz Zadra koji se zalagao za bolje obrazovanje vodiča, za zaštitu naše baštine, našeg digniteta. Hvala mu i slava. Na vama je odluka: HOĆETE LI TAJ KAMEN OPLEMENITI NEKIM UKRASOM ILI ĆETE GA JEDNOSTAVNO IŠČUPATI? Nakon što poslušate savjete koje vam je ovaj nevažni puk uputio, osobno bih se složio da po Hrvatskoj vodi bilo koji stranac a i hrvatski voditelj putovanja (ili pratitelj, ako se tako zove) koji će mi u Poreču zapjevati „La mula de Parenzo“, u Rovinju „Li ven soun par li Casale“, u Puli „Zaspal Pave“ (i to na tanko i debelo). U Karlovcu bi morao nabrojati svih PET karlovačkih rijeka. Iako ih ja znam svih pet, ipak se ne bih usudio voditi Karlovac - to bi mi odradila draga kolegica koja tamo živi. Šaljem vam 1344:4=336 aktivnih i dobrih želja iz Poreča. Hvala svim županijama, gradovima, turističkim zajednicama i ostalima koji razumiju ulogu i važnost turističkog vodiča i koji nas podržavaju !!! Srdačno iz Poreča-Parenzo, Adriano Mates Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
8 Lara Kajmak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Netom nakon otvaranja e-savjetovanja na ovu, istu "goruću" temu O izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, na koju je struka naše krovne udruge dala niz kvalitetnih prijedloga, primjedbi i to iz prakse, te na što su utrošili i vremena i truda (ne tako davno), upitala sam se i jednostavno mi nije jasno kako smo opet na početku? Naime, stekla sam dojam da ili niste čitali ili ste čitali ali bez razumijevanja. Onda se pitam tko je ovdje Ponavljač? Ovakva diskriminacija, jednog od najljepših poziva na svijetu, vodi ka, uz dužnu ispriku kolegicama i kolegama, legalizaciji prostitucije, a to svakako nisu hrvatske vrijednosti niti mentalitet. Za početak i kraj, trebate shvatiti značenje pojma LOKALNI VODIČ i biti u stanju razlikovati ga od turističkog pratitelja. Svatko od nas može steći licencu za 20 Županija i Grad Zagreb, ali će samo u jednoj biti baš ono što lokalni vodič jest! Neoprostivo je priznati strancima njihove kvalifikacije, kojima će steći pravo vođenja na prostoru čitave Republike Hrvatske, osim na zaštićenim lokalitetima (čiji ste broj također toliko smanjili, kao da se sramite onoga što smo, tko smo i kakvo nacionalno blago i bogatstvo imamo), a bez znanja hrvatskog jezika (minimalno nivoa B2) i stručne edukacije u trajanju od 600 sati, kao i puno više terenske nastave i praktičnog dijela, baš kako su to učinili Portugal i Grčka! Reciprocitet. Zvoni li vam ili makar zvuči poznato ovaj termin?! Tko će kontrolirati te "vodiče" kad ionako nedostaje turističih inspektora?! Jeste li nas zaštitili po tom pitanju? Ne smatrate li da ćete smanjiti kvalitet usluge krajnjem potrošaču, te da ga nikad više nećete moći ni kontrolirati? Svim zemljama članicama EU je ostavljena autonomija u edukaciji vodiča i gospodo draga izvolite se izboriti za svih 5500 koliko nas ima ili jednostavno prepustite svoja mjesta onima koji će znati. Lara Kajmak Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
9 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Licencirani sam turistički vodič i slažem s kolegama i smatram da je prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan i neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje" Zajednice društva turističkih vodiča Hrvatske". Nemamo posla zbog trenutne situacije i Vi morate još dodati sol na ranu... Tijana Vrdoljak Han Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
10 Ivana Gavran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Za početak smatram da je način na koji je predstavljen ovaj prijedlog zakona u najmanju ruku nepristojan prema radnoj skupini koja je u ime svih vodiča diljem lijepe naše marljivo radila te nesebično utrošila vlastito vrijeme i znanja stečena kroz dugogodišnje bogato iskustvo kako bi pomogla donijeti okvir novog zakona zbog kojeg bi nam svima trebalo biti bolje. Nevjerojatno je da se donosi zakon o nekoj grani gospodarstva, a da gotovo nijedan prijedlog koji je struka predložila nije uvažen. Da ne spominjem da je riječ o grani gospodarstva koja, ne samo da donosi ogromne prihode u državni proračun, nego je zahvaljujući višegodišnjoj lošoj zaštiti interesa naših državljana u pojedinim dijelovima naše zemlje, jedini izvor prihoda mnogih obitelji. Uz to što prijedlog novog zakona direktno ugrožava svaku osobu koja se bavi poslom turističkog vodiča, neposredno oštećuje i svakog našeg djelatnika koji živi od turizma; agencije koje će iznajmljivati i ostvarivati profit između ostalog i na uslugama turističkih vodiča i organizaciji programa za koje znaju da ih lokalni vodiči mogu kvalitetno odradititi, prijevoznike koji će biti prisiljeni odrađivati dio posla turističkih vodiča jer strani pratitelji i vodiči ne poznaju teren, a posljedično najvjerojatnije ni sami posjetitelji nezadovoljni kvalitetom usluge neće pretjerano lijepo pričati o svojim iskustvima. Neprihvatljivo mi je da predstavnici države, ako već ne pokazuju znanje, nisu u stanju pokazati čak ni volju da pomognu vlastitim građanima. Već su spominjane države poput Grčke i Cipra koje su zaštitile svoje nasljeđe, ne dopustivši da im nedovoljno upućeni izvrću povijest i neadekvatno tumače njihovu kulturu. Zar nam nije dovoljno pročitati razne neistine u stranim izdanjima turističkih vodiča, nego bismo još trebali šutke trpjeti dok se to isto nepoštivanje odvija i na tlu naše države? Legalizirati tako nešto je krajnje uvredljivo. Ako ne želimo da nam turizam bude isključivo sezonskog karaktera, smatram da je nužno raditi na kvalitetnoj ponudi istog, a ako dopustite da nam nasljeđe neodogovorno predstavljaju ljudi koji s istim nisu dovoljno upoznati, ili možda za to nemaju vremena ili želje, svaka rasprava je suvišna. Kolege su iznijele niz konstruktivnih prijedloga te ih detaljno obrazložile, počevši od organizacije obrazovanja turističkih vodiča, preko uvjeta proporcionalnosti i zaštite turističkih lokaliteta. Podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. U nadi da ćete razmotriti prijedloge naše radne skupine, srdačno pozdravljam, Ivana Gavran Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu.
11 IVAN RUIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vlasnik sam putničke agencije i problematika povrata uplaćenih sredstava klijenata direktno utječe na opstojnost moje i gotovo svih agencija koje se bave organiziranjem putovanja. Vlada i ministarstvo predlaže ukidanje vouchera, tj skraćivanje perioda za povrat novca, i ako se to usvoji, Vlada i Ministarstvo će nanijeti golemu štetu svima. Mnoge agencije će jednostavno proglasiti stečaj, i u tom slučaju će se ugasiti poslovni subjekti koji su zdravo poslovali prije pandemije, a klijenti neće nikad dobiti svoje novce nazad. Agencije jednostavno ne mogu vratiti novce, jer su novci klijenta proslijeđeni dobavljačima, među ostalim i mnogim hrvatskim hotelima, autobuserima, itd, koji nam ne uspijevaju vratiti te novce. Agencijama su voucheri nužno potrebni, i to sa što duljim rokom povrata (minimalno da prođe jedna cijela zdrava sezona u turizmu), čisto zato da agencije, hoteli i prijevoznici uspiju ponovo zaraditi novce, te isplatiti, dobavljači agencije, pa onda agencije klijente. Ovako bi se trebalo objasniti i u Zakonu koji donosite, da se građani upoznaju s problematikom agencija, te da se razvije razumijevanje kod građana. Naime, agencije bi bile presretne da mogu vratiti isti tren novce. Novci naših klijenata su zadržani kod dobavljača po cijeloj Europi, svijetu, i ne zaboravimo - u Hrvatskoj. Ti isti izvršitelji usluga u turizmu nam nisu vratili novce koje smo morali uplatili kao avanse (prvenstveno hoteli i prijevozničke tvrtke). Agencije jednostavno nemaju sredstava za povrat novca. Molim Ministarstvo da produži valjanost vouchera do kraja sljedeće (ne ove) godine (dakle do 31.12.2022.), da možemo normalno poslovati, da ne ugasimo agencije, da ne otpustimo uposlenike, a sve s ciljem da zaradimo novce mi kao agencija, naši hoteli, naši autobuseri, te da naši klijenti mogu dobiti povrat svojih sredstava! Hvala na razumijevanju! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude što dulji, odnosno, da se podudara s protekom najmanje jedne cijele zdrave sezone u turizmu. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
12 Travel Atico doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se kao turistički vodič za Istarsku i Primorsko-goransku županiju i kao vlasnica turističke agencije Travelatico. Kao vodič, ali i kao putnik i organizator putovanja u druge zemlje, mogu sa sigurnošću potvrditi da se turistički vodič u destinaciji s razlogom i s pravom naziva LOKALNI vodič (local guide). U zadnje vrijeme upravo europski fondovi podupiru nastojanja i trendove u interpretaciji baštine, a obzirom da sam završila i taj tečaj, mogu vam potvrditi da nas tamo uče da u vođenje unesemo upravo taj lokalni, osobni, iskustveni doživljaj, štih. Danas, kada putnik može "izguglati" povijest nekog grada i provjeriti sve na netu, on ne želi suhoparni sat povijesti, nego doživljaj, experience, on želi doživjeti destinaciju! Zanima ga što ljudi rade, što rade vaši roditelji, gdje ste išli u školu, simpatično je kad vas pozdravljaju ljudi na cesti. On kroz vodiča doživljava destinaciju! A to mu ne može priuštiti netko tko ne živi ovdje, Evo iz samo vrlo praktičnih, evidentnih razloga, razloga koja nam dolaze s tržišta i zdravog razuma - mi vodiči smo odlučno i protivno ovog prijedloga zakona! Razumijemo da neki kolege češće borave u nekoj našoj destinaciji i zaista se već mogu osjećati ovdje "doma". Neka plate i završe tečaj, kao i svi mi, kao i uostalom i Hrvati koji su položili tečaj u Italiji npr., pa nek tako vode. ZAista je diskriminirajuće da smo mi uložili desetke tisuća kuna na naše obrazovanje, konstantno se usavršavamo kroz formalna i neformalna obrazovanja i da se sad naš posao i struka srozaju tako nisko. Zadnjih godina, naša domaća konkurencija je napravila dobar filter na tržištu i vjerujte, ne prolaze dobro niti loši domaći vodiči! Također smo se gotovo sami borili protiv "vodiča na crno", stranih vodiča bez licence,a sad im vi otvarate vrata kao najbolji domaćin?! Ministarstvo turizma treba biti naš partner, zaštita i podrška,, a mi se iznova trebamo dokazivati i boriti i pisati ovakve komenatre! Mnogi vodiči žive samo od svog posla. Cijela korona kriza nas je gotovo uništila, jer smo sad puno godinu bez prihoda, a ukoliko odobrite ovaj zakon - to će nam biti zadnji udarac! Nadam se da ćete stati iza nas i podržati nas u našim zahtjevima, te zaštiti našu struku i zvanje. Mi smo pravi ambasadori naše zemlje. To nije samo flokula. Mi smo u direktnom i posrednom kontaktu s gostima, ne hoteli, ne iznajmljivači , nego upravo mi! Mi čujemo sve njihove pohvale i kritike, dvojbe, sve što su možda krivo načuli.. mi predstavljamo naše destinacije i mi činimo dojam naše zemlje. Darija Čelić Trajčeski, turistički vodič i vlasnica agencije Travelatico Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona već općeniti komentar.
13 SANJA KLASIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, dugogodišnji sam turistički vodič,slažem se s kolegama da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu neprihvatljiv.U potpunosti podržavam prijedlog Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske te svih udruga turističkih vodiča u Hrvatskoj, kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu,te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta. Razočaravajuće je degradiranje kvalitete struke,baštine,znanja i truda hrvatskih turističkih vodiča. Sanja Klasić,turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju Obrt Sanja Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
14 Jadranko Mates PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ja nisam pročitao cijeli prijedlog novog Zakona pa neću komentirati točno određene članke nego samo dati moje mišljenje na cjelokupnu sliku/situaciju. Ako mislite da je to što je netko vodič (ima licencu) u jednoj HRVATSKOJ REGIJI dovoljno da bi bio vodič i za neku drugu. Mislim da se gadno varate. Iako je Hrvatska mala zemlja, njene regije se veoma razlikuju... A kako onda mislite da bi netko iz neke druge zemlje, drugog jezika, druge kulture,...mogao biti kvalificiran za obavljanje zadatka LOKALNOG vodiča za neku hrvatsku regiju. To što je on u svojoj matičnoj zemlji turistički vodič, ili točnije, zadovoljava sve birokratkse uvjete i uspio je skupiti sve papire za obavljanje te djelatnosti kod sebe, to ne znači i NE BI trebalo značiti da to isto može obavljati kod nas ili u nekoj trećoj državi. Dopustite da vam dam jednu (namjerno preuveličanu) paralelu... To što je netko pilot aviona i skupio tisuće i tisuće sati leta na Boeingu, kako biste se osjećali da vas on "vozi" u Airbusu; u koji nije NIKADA KROČIO, već je samo nešto malo čitao o tom modelu u knjigama (iliti Internetu). Po vašoj logici, avion je avion, čovjek (pilot) ima sve kvalifikacije potrebne od nekog "njegovog" tijela, pa neka slobodno vozi i naš avion. Ovo se naravno ne radi jer ako ne, ljudi ginu...ali sad se samo cjenkamo...nadam se da ste shvatili moju poantu. Ajde da neki taljan iz Veneta vodi po Istri (koja je 500 godina "BILA" Venecija), ili obrnuto...al' da mi tu neki Danac, Poljak, Kinez glumi lokalca...ma dajte molim Vas... U nadi da će razum prevladati, sdračno Vas pozdravljam. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
15 Pero Ugarković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, gotovo da nema vodiča u Republici Hrvatskoj koji nije razočaran odnosom prema toj struci. Ovako predložen pravilnik biti će neozbiljna ostavština Vašeg ministarstva prema svim ljudima koji vole ovaj posao, a ujedno i ambasadorima države čiju prirodnu i kulturnu baštinu niti jedan gost ne bi doživio jednako kao što to doživi nakon turističkih vođenja. Vi možete vratiti dignitet struci, jednostavno dopuštajući nam da sudjelujemo u kreiranju zakona, koliko to dopuštaju Eu direktive. U ovom slučaju nije teško postići kompromis jednostavno kopirajući primjere zakona iz drugih zemalja EU, te donošenjem pravilnika koji će osigurati da zaštićeni lokaliteti budu primjereni svojim dimenzijama i povijesnim vrijednostima koje mi kao vodiči možemo najbolje odraditi. Za ovaj zakon predlažem slično što i moje kolege: - Predlažem izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažem regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - Članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevam veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - Članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražim da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - Članak 74. Točka 2 . predlažem ,,2. Naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažem razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažem: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno implementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno implementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i prijedlog je urediti zakon kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za ružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, dok Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
16 LUKA LINČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - dobro obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest, kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem, Luka Linčić, turistički djelatnik Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
17 Sanjin Mrakovčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - dobro obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest, kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem, Sanjin Mrakovčić, turistički vodič Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
18 Denis Lipovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, "Croatia Full of Life" slogan koji bi mi kao turistički vodiči trebali najbolje znati promovirati ali prijedlogom novog zakona nas se stavlja u podređeni položaj. "Croatia Full of Life" slogan koji stranom turističkom vodiču apsolutno neće ništa predstavljati ili ga neće moći (znati) tumačiti na način koji je ispravan. U strategiji razvoja turizma do 2020. godine su navedene smjernice razvoja turizma, neke od točaka: - Kulturni turizam -Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se ističe velik značaj ovoga proizvoda za budući rast ukupnog turističkog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potražnje i rast nišnih proizvoda podržavat će rast manjih, specijaliziranih ponuđača usluga. Posebice se predviđa rast ‘kreativnog turizma’ koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastuća osjetljivost kupaca na etička pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoliš i lokalne društvene zajednice, pridonijet će daljnjem jačanju ‘odgovornosti’ u ponudi proizvoda kulturnog turizma. - Autentičnost i kreativnost – uspješno diferenciranje Hrvatske od konkurentskih destinacija treba temeljiti ponajviše na njegovanju prirodne, sociokulturne, klimatske i/ili proizvodne (doživljajne) autentičnosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem. Ove točke će se naći i u strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ako se donese zakon po predstavljenom prijedlogu zakona, postavlja se pitanje da li će između ostalog strani turistički vodiči koji nemaju adekvatnu izobrazbu biti nositelji turizma? U potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
19 Barbara Škoravić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vjerujem da ćete prihvatiti mišljenja stručnih ljudi tj. mišljenje kolega iz ZDTV Hrvatske. Trenutna situacija za nas turističke vodiče je iznimno teška jer posla uopće nema. Ako ne poslušate i prihvatite mišljenja kolega, gradova, turističkih zajednica i ostalih koji su stali na našu stranu za dobrobit svih, pa tako i same države, onda mislim da posla nećemo imati ni kada nam se dragi gosti budu počeli polako vraćati. srdačan pozdrav iz Istre.. Barbara Škoravić, tur. vodič IŽ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
20 Josipa Perišić Pavić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Zaštitimo svoju baštinu, povijest i vodiče!!! Molim Vas, pročitajte i uvažite naše komentare i poslušajte struku. S poštovanjem, Josipa Perišić Pavić, Hvar, Licencirani vodič za SDZ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
21 Marina Zoko Damjanovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič već 10 godina, izabrala sam to zanimanje jer volim svoju zemlju, volim putovanja i volim turistima predstavljati znamenitosti i posebnosti svoje domovine te njenih gradova i stanovnika. Smatram da je posao turističkog vodiča iznimno važan za predstavljanje Hrvatske u svijetu, budući da o nama često i ovisi dojam koji će turisti stvoriti o našoj zemlji. Hrvatska se u svijetu nastoji predstaviti kao zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi, zemlja koja se ponosi svojom poviješću i kulturom, zemlja koja ima veliki broj materijalne i nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCA. Upravo zbog toga sam i najviše povrijeđena odnosom Ministarstva turizma i sporta prema turističkim vodičima i zaštićenim lokalitetima te apsolutno podržavam i potpisujem očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Žalosno je da smo, nakon svih ovih godina pokušaja suradnje i savjetovanja, kao članovi radne skupine o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu saznali s web stranice Ministarstva turizma i sporta, umjesto uživo, i to u godini u kojoj je pandemija koronavirusa ionako ugrozila financijsku stabilnost i puko preživljavanje većine turističkih vodiča. Žalosno je i da navodite da u Hrvatskoj ima samo 300-injak turističkih vodiča, kad je stvaran broj oko 5500. Nemaju svi vodiči obrte, neki rade preko udruga vodiča, agencija, neki su bili primorani zatvoriti obrte prošle godine zbog pandemije koronavirusa i apsolutne nestašice poslova, ali zatvaranje obrta ne znači da više nismo aktivni turistički vodiči. Žalosno je da predstavnici zemlje koja ima toliko bogatu povijest i kulturu, oni koji bi trebali predstavljati Hrvatsku u Europskoj uniji i svijetu, braniti njen suverenitet i kulturna bogatstva, ”skidaju hlače” pred EU, uz izliku da nemaju drugog izbora. Kad je istina da itekako imaju. Iako opsegom mala, Hrvatska je punopravna članica Europske unije i njeni predstavnici bi trebali biti ponosni na nju, a ne se ponašati poput sluge koji pokunjene glave poslušno izvršava sve što veliki gazda naredi. EU je donijela samo smjernice, a zakon donosite vi. Direktiva na koju se pozivate NE ZAHTIJEVA da otvorite državu svima koji bi htjeli malo po njoj voditi. Ona vam daje smjernice o reciprocitetu, ali u skladu s odredbama svake pojedine države. Što znači da uvjete možete sami definirati. Ugledajte se na primjer Grčke, Cipra i Malte, s kojima ste itekako upoznati, i što znači kad jedna država zaštiti svoju povijest i kulturu. Ovom izmjenom zakona omogućujete stranim vodičima koji žele povremeno i privremeno (odnosno sezonu) raditi na teritoriju RH da neometano vode po našoj državi, što za sobom povlači niz problema. Kao prvo, mislim da je i vama jasno da vodič koji ne živi u RH i nema nikakve veze s RH ne može predstavljati našu zemlju na isti način i s istom kvalitetom usluge kao što to čine vodiči kojima je ona domovina. Netko tko je odrastao u Hrvatskoj, živi u Hrvatskoj, poznaje njene tradicije, povijest, zanimljivosti svakako je bolji kandidat da bude ambasador naše države nego neki Hans iz Njemačke ili Juliette iz Francuske koje je agencija angažirala da budu pratitelji grupe na putovanju u Hrvatsku, pa su usput sa Wikipedije pročitali i naučili napamet osnovne informacije o Hrvatskoj. Pritom ne mislim ništa degradirajuće o kolegama iz tih zemalja, nego samo smatram da ne mogu moju domovinu poznavati ni predstavljati na način na koji ću je predstavljati ja ili moji kolege. Kao što ni za sebe ne mislim da bih mogla voditi po Njemačkoj ili Francuskoj na istoj razini kvalitete kao što bi oni mogli. Osim zdravorazumske logike, na ovaj zaključak došla sam i iskustvom. Navest ću vam samo jedan primjer od ima par godina, kad sam, prilikom vođenja Trogira, dok smo prolazili kraj samostana sv. Nikole, korejskom tour leaderu spomenula da se u njemu čuva Kairos, reljef iz 3.st.pr.Kr. i jedan od simbola grada Trogira, da bi mi on odgovorio da on nikada nije čuo za njega niti smatra da je to nešto važno. Srećom, budući da sam bila uz njega, bio je primoran prevesti i taj dio o Kairosu, budući da su neki članovi grupe znali engleski, a zamislite samo sad situaciju kad dozvolite stranim vodičima da vode po našoj državi i oni isto smatraju da je zanemarivo spomenuti jedan tako značajan dio baštine nekog hrvatskog grada, a umjesto toga turistima pričaju samo o tome koji je restoran najbolji ili gdje se jede najbolji sladoled. Karikiram malo, ali da i samo 20% stranih vodiča bude usredotočeno na neke takve trivijalne stvari, umjesto na kvalitetno predstavljanje znamenitosti nekoga grada, Hrvatska će se od zemlje bogate povijesti i kulturne baštine kroz par godina srozati na destinaciju u kojoj se samo lijepo jede, pije, zabavlja i kupa, a od kulturne destinacije neće biti ništa. Polazim također i od vlastitog iskustva sebe kao turista, i koliku razliku je činilo kad bi nam neki grad predstavljao vodič lokalac u odnosu na situacije kad sam išla preko nekih manje kvalitetnih agencija koje ne bi angažirale lokalca, nego bi ulogu tumačenja uvalile pratitelju grupe, samo da uštede. Nadalje, ono što uvelike definira hrvatsku noviju povijest je i Domovinski rat. Jeste li stvarno spremni jedno tako osjetljivo pitanje staviti u ruke slobodne interpretacije stranaca? Među kojima ima i velik broj onih koji ga nazivaju samo građanskim ratom; zatim onih koji ne razumiju njegovu osjetljivost, kao i onih koji imaju sasvim suprotno mišljenje o njemu. Zamislite samo situaciju u kojoj neki strani vodič podatke o Domovinskom ratu skuplja s Interneta, s Wikipedije i raznih drugih stranica koje možda i ne sadrže relevantne ni istinite podatke. Ili situaciju u kojoj neki strani pratitelj grupe, npr.srpskog podrijetla, u Dubrovniku sasvim legalno priča svoju verziju rata. Jeste li stvarno spremni iznevjeriti sve one što su stradali za neovisnost Hrvatske i pustiti da bilo tko može interpretirati svoju verziju Domovinskog rata? Ako Domovinski rat nije kandidat da se povežete na osjetljivo pitanje, kao što su to učinile i neke druge zemlje članice EU, onda stvarno niste zaslužili da predstavljate našu domovinu u svijetu. Sljedeći problem predstavlja činjenica da ovom izmjenom zakona strani turistički vodiči ne bi morali polagati stručni ispit za voditi po teritoriju RH, nego samo Ministarstvu mailom poslati svoju nakanu i dobili bi dozvolu. Istina, ne bi smjeli voditi na zaštićenim lokalitetima, ali s obzirom na vašu nakanu da popis zaštićenih lokaliteta svedete na „ostatke ostataka”, kao i na činjenicu da inspekcija gotovo i ne postoji, to nam baš i ne znači ništa, pogotovo kad promislimo da bi strani vodiči s trga, koji se smatra otvorenim prostorom, mogli grupi objasniti sve izvanka, bez potrebe da uopće ulaze u zaštićene lokalitete. S druge strane, hrvatski turistički vodiči moraju upisati tečaj za vodiča, koji košta više tisuća kuna, naučiti hrvatsku povijest/geografiju/kulturnu baštinu/Ustav, itd., položiti brojne ispite; drugim riječima, pošteno se namučiti i uložiti svoj novac, trud i vrijeme dok strani turistički vodič treba samo poslati mail?!!!!!! Čemu onda uopće u budućnosti tečajevi za posao turističkog vodiča? I posljednje, ako vam ništa od ovog ništa ne znači, nadam se da ćete uzeti u obzir činjenicu da hrvatski turistički vodiči (njih 5500, a ne 300!!!) uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu; odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Prihvaćanjem ove izmjene zakona, strane agencije će, radi uštede, angažirati strane pratitelje grupa da provedu turiste po gradu bez angažiranja lokalca, a ako mi nemamo posla, i sami sebi ćete iz proračuna izbiti značajna novčana sredstva koja mi u vidu raznih poreza i nameta uplaćujemo. Iskreno se nadam da ćete poslušati savjete struke, da ćete odvojiti trenutak i promisliti malo o našoj domovini, o njenoj iznimno bogatoj povijesti i kulturnoj baštini, o Domovinskom ratu i njegovoj žrtvi... da ćete u sebi osjetiti ponos na svoju zemlju i njezine znamenitosti i uzdignute glave zaštititi našu povijest i baštinu, baš kao što su to učinile i druge zemlje članice EU. Iz njihovog primjera vidimo da je moguće, samo treba imati hrabrosti. I ponosa. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U popis zaštićenih cjelina bit će uvršeni lokaliteti vezani uz Domovinski rat. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
22 Ljerka Mikić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska, zemlja po mjeri čovjeka, turistički biser koji obiluje kulturnim spomenicima i ima bogatu povijest. Nažalost, ovo je samo još jedna dvolična i nadasve ponižavajuća i uvredljiva tvrdnja za nas turističke vodiče, ljude koji bi baš tu bogatu povijest trebali predstavljati našim posjetiteljima. Novim zakonom bi se nas, kao turističke vodiče koji s ljubavlju rade ovaj posao i našu zemlju predstavljaju stranim posjetiteljima, koji se konstantno educiraju, koji uredno plaćaju nemale poreze i raznorazne fiskalne namete, dovelo do ponižavajućeg i degradirajućeg položaja kad govorimo o pravu na rad i zarađivanje za život. Iz osobnog iskustva sa azijskim "vodičima" mogu samo probati dočarati stupanj moje uvrijeđenosti i osjećaja poniženja kad me Kinez prozvao za to jer sam u pulskoj Areni rekla da je ta veličanstvena građevina sagrađena kamenom iz okolice Pule, tj. iz Istre. On je tvrdio da je kamen dovezen iz GRČKE i isto to nakon moje priče protumačio svojoj grupi (preveli su mi gosti koji su govorili engleski i koji su ostali zbunjeni korekcijom naše povijesti koju im je prezentirao njihov vodič). Drugi primjer iz mojeg osobnog iskustva (također izuzetno ponižavajućeg i frustrirajućeg) je Koreanka, pratiteljica koja je tada bila prvi put u Hrvatskoj, pa tako i u Puli, mojem rodnom gradu u kojem kao vodič radim više od 20 godina. Dotična mi je rekla neka joj vjerujem da ona bolje zna najkraći put od Arene do Slavoluka Sergijevaca i povela grupu skroz drugim putem, prateći GPS. Ovo je naša budućnost ukoliko doista bude došlo do prihvaćanja predloženog zakona. Ne treba niti napominjati netočne navode kako u RH postoji i radi svega 340 vodiča (ima nas preko 5000), a time i nametanje zaključka kako novi zakon neće imati nikakvog utjecaja na ekonomski položaj tih vodiča i njihovih obitelji, jer eto, samo ih je 340. Ovim otvaranjem svoje duše izražavam duboku razočaranost i osjećaj poniženja koje sam prijedlog ovog zakona budi u meni, a ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da ovakav sramotan zakon doista i postane punovaljan. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
23 Nataša Brailo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Uz podršku kolegama iz cijele Republike Hrvatske, predlažem sljedeće: - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Molimo nadležne da zaštite struku u ovim, ionako, izazovnim vremenima. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
24 Slavenka Gašpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne donosi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) već će se isti urediti podzakonskim aktom, a u isti će biti uvršeni i lokalteti vezani uz Domovinski rat. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
25 Igor Županić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, shvaćam inicijativu EU da regulira tržište kako želi, međutim ne shvaćam stav hrvatskog ministarstva da nudi više od onog što se traži, Dobri gospodarstvenik ili diplomat će maksimalno zaštiti svoj teritorij i svoja prava. Čitajući tekst prijedloga zakona ostavljate dojam da niste tako postupili, već ste učinili upravo suprotno: 1. planski smanjujete zaštićene lokalitete na gotovo zanemariv broj i time kreirate pravila igre po kojima hrvatski turistički vodič u realnosti gubi svaki smisao. Ovo smanjivanje lokaliteta, upitno je i s neke domoljubne strane (dolazite iz stranke kojoj je to navodno bitno). 2. imate priliku kreirati model reciprociteta - s drugim zemljama, vi ga nigdje ne spominjete. Druge članice EU ne dopuštaju vođenje na svojem teritoriju ukoliko dvije zemlje nisu potpisale ugovor o takvim aktivnostima - u ovom prijedlogu se to ne spominje. 3. ne definirate egzaktno razinu poznavanja hrvatskog jezika za vodiče iz EU zemalja (B2 Španjolska, Italia, itd.), već ostavljate otvoren prostor špekulacijama jer na taj način ono može biti i A1 (ne u smislu kvalitete). 4. dovodite hrvatske vodiče u neravnopravni odnos s drugim EU zemljama koje su uspjele zaštiti interese svojih vodiča Glede konkretnih promjene ukazujem na: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ističemo kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga te ne možemo prihvatiti navod da Hrvatska time znatno otvara tržište državljanima trećih zemalja. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Potreba smanjenja broja lokaliteta proizlazi iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
26 Ina Divac Pereža PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine, a o istom će se donijeti pravilnik. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
27 TINA DUNJIĆ MESSMER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama vodičima da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Jednako tako podržavam i ujedno zahvaljujem Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske na reakciji i pokušaju komunikacije s vama u nadi da se struka vodiča u Republici Hrvatskoj zaštiti i profesionalizira. Dobili ste dobre primjere zaštite struke vodiča, ali i povijesti i baštine kao što su, npr. Grčka i Cipar. Vaše ignoriranje i neprihvačanje prijedloga, te objavljivanje prijedloga Zakona na e-savjetovanja bez informiranja člana radne skupine, iako se to od vas tražilo i očekivalo, dovelo je do još većeg razdora između institucija, tj. Ministarstva turizma i sporta i struke vodiča, a dobra komunikacija i suradnja jesu budućnost kvalitete turizma u Hrvatskoj, grane koja Hrvatskoj donosi veliki prihod. Prijedlozi: - članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad ili da formiranje visoke škole za turizam u cilju profesionalizacije struke. - članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu. - članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča''. Prijedlog: prvo definirajte što znači dostatna mjera poznavanja jezika. Naš je prijedlog da znanje hrvatskog jezika bude barem na razini B2, ako ne i C1. - U članku 70. stavku 2. riječi: "po županijama" brišu se. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima " po regijama". Predlažemo izmjenu u članku 70. te dopunu novim stavkom 6. Predlažemo i fragmentiranost ispita po županijama: polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. "Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona prijedlog konkretno: - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Tina Dunjić Messmer Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za ružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, dok Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
28 IVANA VIŠEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da općenito turistički vodiči nisu uopće zaštićeni na području RH kao što je u drugim zemljama gdje se odmah zove policija, pišu kazne i zabrane ulaska u zemlju ukoliko ne vodi lokalni vodič. Nažalost kod nas U RH to nema, a niti je profesionalno ispred gostiju napadati tour leadere i pravdati se s njima zašto vode, a nemaju licencu. Kad će taj dio biti uređen? Državi stalno nedostaje novac, a da se kontroliraju vodiči licencirani i ne licencirani bilo bi puno toga uređenije. Zakinuti smo na brojnim poljima od polaganja županija svaku zasebno od divljanja cijena na tržištu od toga da vodičem može postati gotovo svatko bez obzira ima li smisla za taj posao ili ne, a da ne govorim oko načina poslovanja, kompliciranja oko ishođenja rješenja, registracije, davanja državi, minimalne zarade, izdavanja računa i slično. Jednostavno stranim i ne licenciranim vodičima nema mjesta na teritoriju RH. Svima je sve skupo, skupo je platiti licenciranog vodiča pa to bude odradio pratitelj usput. Nije isto pročitati nešto sa interneta i prezentirati gostima, kao što je naprimjer živjeti od toga da vodite goste po lokalitetima i na taj način zarađujete za kruh te ćete sukladno tome sav doživljaj na drugačiji način prenijeti gostima jer to raditi zato što to volite, to Vas pokreće , motivacija za ići dalje. Ovakvim prijedlozima zakona ne dolazimo nigdje... Nažalost samo ubiranje novaca na tečajevima za turističke pratitelje (čemu to uopće), ako pratitelj može biti bilo tko, a da ne pričamo o seminarima za turističke vodiče koji se na zadnje svode samo na lako zarađeni novac... Sve ovisi dalje od pojedinca do pojedinca kako će se dalje snaći. Stoga zaštitite nas licencirane vodiče i dajte nam mogućnost rada i sprječavanje rada ilegalnim nelicenciranim vodičima. Nadajmo se u bolje sutra. Primljeno na znanje Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Također, turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
29 Jadranka Vlaisavljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Koristim ovu priliku da napišem komentar vezan uz Vaš prijedlog zakona, a konkretno se odnosi na obavljanje usluga turističkih vodiča na području Republike Hrvatske. Kao prvo željela bih reći da 2 informacije koje Vi navodite nisu točne: prva se odnosi na broj turističkih vodiča u RH, a njih je oko 5.000, a ne gotovo više od 10 puta manje koliko ste Vi naveli. Dakle, kada razmišljate o promjeni ovog zakona znajte da razmišljate o 5.000 obitelji, često puta žena... obitelji s djecom. Sljedeći detalj koji navodite, a koji nije točan je taj da EU od RH nešto zahtjeva po pitanju izmjene zakona, a to nije točno. EU ne zahtijeva od nas ništa. EU je jasno naglasila da su obrazovna pitanja u nadležnosti država članica. U granicama ne diskriminacije, proporcionalnosti, svaka članica može zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te uvrstiti razinu i vrstu potrebnog znanja. Na ovaj su se način zaštitile neke zemlje EU kao što su Grčka, Cipar i Malta. S toga bi bilo u redu i u najmanju ruku pravedno prema svima nama, turističkim vodičima kao i prema građanima RH, da im kažete istinu odnosno da ne pokušavate vršiti pritisak da se zakon usvoji na osnovu netočnih informacija. Većina zemalja kojima je jedan od glavnih izvora prihoda turizam pokušavaju i bore se za to da im strani vodiči ne otimaju posao iz ruke ili da to barem rade na pošten i pravedan način. A pod pošten i pravedan način podrazumijevam da svaki vodič koji se odluči tumačiti kulturnu baštinu, povijest, navike, gastronomiju, običaje, tradiciju i lokalni život jedne regije i nacionalni život jedne države mora položiti stručni ispit za tu regiju odnosno za to mjesto koje tumači i predstavlja gostima / turistima. Na taj način dovode se u ravnopravan položaj domaći, hrvatski vodiči koji su položili ispit za određenu županiju ili više njih, naučili strane jezike i koji kroz cjeloživotno obrazovanje stječu nova znanja, vještine i iskustva. Način na koji Vi predlažete da se uredi rad stranih turističkih vodiča je izrazito diskriminirajući u odnosu na domaće, lokalne vodiče i sve to radite kroz priču da EU upravo to traži od nas, od RH, a to nije točno. I na kraju moram napomenuti da je cijela branša odnosno industrija turizma prošle godine pretrpila najveće moguće udarca uzrokovane situacijom s pandemijom Covid 19 te su gotovo svi turistički vodiči ostali bez posla i bez primanja. I sada, kada se napokon očekuje pomak s mrtve točke vezano uz turizam, Vi, naša vlada, zabijate nam nož u leđa, na način da nam direktno uzimate kruh iz ustiju - pogodujete velikim, stranim, tour operaterima čiji vodiči nemaju nikakva znanja vezana uz RH i nemaju potrebe za sticanjem tih znanja jer im Vaš zakon to omogućuje. Znajte samo da se radi o gotovo 5000 obitelji, 5000 ljudi koji uredno plaćaju porez i doprinose, dakle pune državnu blagajnu, većinom visoko obrazovanih ljudi koji govore minimalno 2 strana jezika i u najboljem svjetlu pokušavaju svijetu prikazati Lijepu našu. Nadam se da ćete uvažiti mnogobrojna mišljenja mojih kolega, turističkih vodiča, koji su protiv promjene ovog zakona, kao i mišljenja naših Udruga te gradonačelnika grada Pule, Rijeke, Istarske županije i mnogih drugih koji se trude očuvati lokalne i nacionalne interese RH. Hvala i lijep pozdrav, Jadranka Vlaisavljević turistički vodič za IŽ Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive.
30 Ivanka Čoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Umjesto da ovdje raspravljamo o dizanju razine obrazovanja ljudi koji predstavljaju nasu zemlju, mi moramo raspravljati zasto nije dobro da se ta razina srozava na najmanju mogucu razinu. Da nije zalosno bilo bi apsurdno smijesno! Nacionalna licenca??? Pricati o bastini i kuturi jedne zemlje U CJELINI je u najmanju ruku zalosno. Nasa zemlja je toliko raznolika, i u materijalnoj, a jos vise u nematerijalnoj kulturnoj bastini. Dalmatinci, Istrijani, Primorci, Prigorci, Slavonci (da ne nabrajam dalje) jesu jedan narod, ali razlikuju se u mnogocemu kad razgovaramo o npr. obicajima. Vama se ocito treba crtati, pa cu pojasniti. Jedan Dalmatinac ili Dalmatinka nikada nece moci objasniti Slavoniju kao sto to objasni i priblizi jedan Slavonac. Pa kako vi ocekujete da jedan STRANAC odnosno strani vodic odradi ono sto jedan hrvatski vodic ne moze u potpunosti...? Nisam diplomaticna. Ima dovoljno kolega koji to jesu i hvala im na tome sto vam pokusavaju ukazati na propuste u ovom nacrtu. Zbog toga pisem ovako. Smatram da su nasa povijest i bastina kompleksne, i da ih ne moze tumaciti bas svatko tko prodje nekakav opci tecaj. Hrvatska je moja zemlja, i zelim da bude dostojno tumacena, a njena povijest, kultura i obicaji ispravno interpretirani i priblizeni ljudima koji ju posjecuju. Ako je i vama stalo do ove zemlje, odbaciti cete ovaj prijedlog zakona i poceti razmisljati u sasvim drugom smijeru - u tom da zastitite nas nacionalni identitet. Hvala Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
31 Đurđica Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kroz moju dugogodišnju praksu turističkog vodiča, mnogo puta su s grupom turista dolazili pratitelji iz njihove matične zemlje. Informacije, koje su putem dali gostima, o našoj domovini su bile toliko netočne (najblaže rečeno) da sam se pitala što, ako jednog dana, takvi postanu vodiči? Ne tvrdim da su imali loše namjere (?), ali zbog njihovog neznanja, naši gosti su mogli dobiti potpuno iskrivljenu sliku o našoj povijesti i sadašnjosti. Unatoč tome što se edukacija predviđa i za njih, kao netko tko mnogo putuje, ostajem pri tome da vjerodostojniji dojam o nekoj državi pružaju ljudi koji u njoj žive i rade. Poglavito je to važno za naš "drevni narod u mladoj domovini", specifičnoj po tome da su ratne rane još uvijek prisutne i ne treba ih bagatelizirati. U nadi da ćete uvažiti glas struke koja je u neposrednom kontaktu s gostima, želim puno uspjeha u radu, Đurđica Kovačić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
32 Tanja Mirić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
33 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izjava Udruge turističkih vodiča Zadra – „Donat“ Poštovano Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske. Turistički vodiči grada Zadra šalju vam ovaj dopis kojim izražavamo svoje najdublje razočaranje aktivnostima, radnjama i pokušajima da se naša struka i aktivnost turističkog vođenja deregulira na najgrublji nepravedan način. Turistički vodiči grada Zadra stvarna su inkarnacija zadarskog kulturnog turizma, štitonoše zadarskog i hrvatskog kulturnog identiteta u ovom kontekstu globalne civilizacijske mobilnosti. Dozvolite da vas podsjetimo da je turističko vođenje (1) kompetencija i (2) socioekonomska aktivnost kreativnog interkulturološkog komuniciranja s ciljem stvaranja pamtljivog i transformirajućeg iskustva kod turista i posjetitelja. Ukoliko je danas vodeći turistički „mainstream“ tzv. doživljajni turizam, onda jedino zadarski i hrvatski turistički vodiči kroz svoje vještine interpretiranja i pričanja priča (eng. storytelling) u spoju sa ljubavlju i emocionalnim angažmanom, mogu našim dragim turistima i posjetiteljima otkriti autentičnu dušu našeg povijesno-kulturnog nasljeđa te kompleksnog prostorno-vremenskog buketa povijesnih i kulturnih artefakata i ljudskih aktivnosti, stavova i vrijednosti koji se uobičajeno nazivaju hrvatskim kulturnim identitetom. Da bi se uspješno kreiralo pamtljivo i transformirajuće turističko iskustvo potrebne su sljedeće sastavnice: (1) hardware – odnosno svi raspoloživi resursi kojima određena turistička destinacija raspolaže u određenom prostorno-vremenskom kontekstu, (2) software – odnosno proizvodi, usluge i iskustva koji se mogu nuditi i cjenovno valorizirati na turističkom tržištu, (3) orgware – odnosno logistički, tehnološki, organizacijski i menadžerski sustavi kojima će se sklop hardwarea i softwarea ponuditi, distribuirati i naplatiti od potrošača, te (4) humanware – odnosno ljudski (radni) potencijal određene destinacije i/ili zemlje, bez čijih kompetencija (čitaj znanja, vještina, profesionalne etike i emocionalnog angažmana), ništa nije moguće realizirati. Turistički vodiči grada Zadra su kroz svoja vođenja direktno odgovorni za brendiranje destinacije i njenog kulturnog identiteta. Nijedan turistički vodič koji nije s uspjehom prošao kroz edukaciju organiziranu od strane predavača, znanstvenika i stručnjaka koji žive i rade u Zadru i Hrvatskoj, ne može na vjerodostojan i kvalitetan način pričati priče o cvijetu soli, umaku Pašmanero, posedarskom pršutu, oradi i brancinu iz našeg mora, velebitskom kozjem mlijeku, ninskom šokolu, paškom siru, pečenoj janjetini i lešo kozletini, benkovačkom prisnacu, preškim lavandijerama, zadarskim benediktinkama itd. Nijedan strani turistički vodič koji nije položio posebni dio programa vezanog za lokalni, regionalni i nacionalni korpus hrvatske kulturne baštine neće nikada moći autentično interpretirati zašto je zalazak sunca u Zadru najljepši na svijetu i uokolo, po čemu je poznata Kalelarga, tko se sve šetao po antičkom forumu Iadere, zašto su pape dolazili u Zadar, tko su Liburni, kako je nastajao graditeljski kompleks zadarskih utvrda koje je i UNESCO uvrstio u svoju listu zaštićenih kulturnih dobara urbanog utvrdnog graditeljstva, što su stoljećima Zadrani radili na trgu Pet bunara, kako je nastala zadarska riva, kako je biskup Donat svojom diplomatskom vještinom doprinio miru između Bizanta i Karolinga, gdje se nalazi prvi gradski park u Dalmaciji, a gdje je otvorena prva vojna akademija u Hrvatskoj itd. Zar je moguće da Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske ovo gore navedeno i još mnogo, ali uistinu mnogo više želi prepustiti procesu vulgarizacije – smanjenju kvalitete proizvoda, usluga i doživljaja u turizmu kroz deregulaciju usluge turističkog vođenja?! Zar je moguće da su djelatnicima MINT-a važniji slovenski ili njemački organizator putovanja od hrvatskog poreznog obveznika i građanina koji se bavi turističkim vođenjem na temelju dokazanih kompetencija?! Zar je moguće da je javni sektor u Hrvatskoj postao pametniji od realnog sektora i struke, pa da se nijedna naša zamjedba i primjedba ne uvaži i ne uobliči u zakonu o pružanju usluga u turizmu RH?! Zar je moguće da se zadarski i hrvatski turistički vodiči ostavljaju na milost i nemilost predatorskom turističkom kapitalu kojemu je jedini interes zarada na štetu građana Hrvatske?! Zar je moguće da će naše resorno ministarstvo flagrantno umanjiti kvalitetu proizvoda, usluga i iskustava u kulturnom turizmu Hrvatske, i tako direktno nanijeti štetu europskim i svjetskim turistima-potrošačima koje će po Lijepoj našoj voditi mađarski, poljski, slovenski, njemački ili korejski turistički vodiči i pratitelji bez ikakve prethodne edukacije i provjere znanja o hrvatskoj kulturno-povijesnoj baštini, o korijenima, tijeku i ishodima Domovinskog rata, o temeljnim socioekonomskim sastavnicama hrvatske sadašnjice ili našim vrijednostima i dostignućima?! Smatramo da je turizam budućnosti jedna kreativna industrija globalne mobilnosti koja je motivirana individualnim potrebama za aktivnom rekreacijom, zdravim odmorom te inovativnim unošenjem pamtljivih i transformacijskih iskustava u ličnost turista. Turističko putovanje, kao jedino mirnodopsko globalno kretanje ljudi po svijetu, je kao osvježavajuća i obnavljajuća kiša u kojoj svaka kap predstavlja pamtljivi i/ili transformacijski doživljaj kojima se ljudi napajaju s ciljem otklona od suše – suše spoznaja, suše interkulturalne interakcije, suše emocija i one opasne suše koja vodi prema rastućim antagonizmima, kolektivnoj alergiji prema drugima i drugačijima, te nasilju. Mi, turistički vodiči drevnog i ponosnog grada Zadra, zahtijevamo i molimo naše resorno ministarstvo Republike Hrvatske da u cijelosti ispoštuje Hrvatsku normu HRN EN 15565 koja se odnosi na obuku turističkih vodiča, i to svih, a ne samo građana Republike Hrvatske; molimo da se zakonski uobliči norma reciprociteta na način da svi turistički vodiči Republike Hrvatske kao ravnopravne sastavnice turističkog sustava Europske unije imaju apsolutno jednaka prava i obveze na cijelom teritoriju EU; zahtijevano da se zakonski zaštiti hrvatski kulturni i povijesni prostor – urbane cjeline (trgovi, ulice, rive, povijesne urbane cjeline, arhitektonska dobra i arheološki lokaliteti, kulturne znamenitosti), na način da nitko tko nije prošao edukaciju identičnu onoj koju imaju hrvatski državljani, ne može tumačiti, odnosno pružati usluge turističkog vođenja na tim zakonom zaštićenim cjelinama. U ime Udruge turističkih vodiča Zadra – „Donat“ U Zadru, 30. siječnja 2021. predsjednik UTVZD Vinko Bakija Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče, kao i novi popis lokaliteta, bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Napominjemo da prema važećem Zakonu turistički vodiči državljani drugih država članica za vođenje u Republici Hrvatskoj moraju položiti posebni dio stručnog ispita koji se odnosi na zaštićene cjeline lokalitete. Državljani trećih država u Hrvatskoj mogu pružati usluge samo ako polože cijeli stručni ispit (opći i posebni dio), a ispitu mogu pristupiti samo ako u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Dodatno napominjemo da stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, nikako ne možemo prihvatiti tvrdnju da stručni nositelj propisima nije osigurao sustav provjere znanja za vodiče koji dolaze iz drugih država. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča.
34 Andrea Jakopec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest , kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem Andrea Jakopec, turistički vodič Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
35 Ana Ninić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao turistički vodič već 9 godina ,moram vam reći da se uopće ne slažem sa vašim izmjenama i dopunama zakona o pružanju usluga u turizmu. Ne slažem se s time da jedan Nijemac, Španjolac, Austrijanac dođe u našu zemlju i tumači o nama onako kako on misli da je istina na temelju podataka koje je našao na wikipediji. To je uvreda i pljuska cijeloj našoj naciji, državi, povijesti i svemu onome za šta smo se zalagali i borili godinama. A da ne govorim o gubitku tisuća radnih mjesta jer će lokalni hrvatski vodiči biti zamijenjeni stranjskima i eto još veće tragedije. Nakon korone,za koju se nadam da će jednom proć i da će se turizam kad tad vratiti u normalu, tijekom koje nismo uopće radili niti imali niti jednu grupu i jedva krpali kraj s krajem, vi nam želite onemogućiti da radimo i zarađujemo radeći ono šta volimo i da predstavljamo našu zemlju onako kako ona to zaslužuje. Hrvatska zaslužuje da se o njoj priča s ljubavlju i osjećajima, a ne napamet naučeno kako bi pričali Europljani koji dolaze kao pratitelji i vodiči grupa, a ljubav i osjećaje mogu prenijeti samo turistički vodiči Republike Hrvatske koji su se školovali za to zvanje, uložili mjesece truda da bi osim osobnog iskustva znali prenijeti našim dragim gostima i točne i istinite podatke. Također, svaki grad u RH zaslužuje da predstavlja lokalni vodič, stanovnik tog grada koji zna sve sitnice i detalje i dušu tog grada i može prenijeti gostima kako je zaista živjeti tu i kakav je to grad, i ne slažem se sa objedinjenim ispitom za cijelu državu jer realno, kolega iz Zagreba ne može sa tolikim oduševljenjem pričati o mom Šibeniku, isto kao što se ja ne bi usudila pričati o Zagrebu niti bilo kojem drugom gradu za koji nisam obučena i ne smatram svojim. Treba zaštititi lokalitete, stare gradske jezgre, parkove, tako da se točno zna koji vodič može vodit koje područje. To je jedino fer i prema RH i prema nama vodičima koji želimo i dalje raditi i čekamo kraj korone da se vratimo poslu kojeg volimo , a to je predstavljanje naše zemlje i lokaliteta na pravilan način. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
36 Turistička zajednica Grada Raba PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vezano za otvoreno e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu dostavljamo sljedeće očitovanje: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: "po županijama" brišu se. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima " po regijama" Predlažemo izmjenu u članku 70. te dopunu novim stavkom 6.: "Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija-uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija-uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija-uključivala bi pet županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko-podravska županija 5. Slavonska regija-uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija" Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: "2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete)." Naš prijedlog: "2. naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6." Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
37 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zahvalni smo za svu pomoć i podršku Ministarstva turizma i sporta i Vlade RH putničkim agencijama tijekom pandemije te za prihvaćanje prijedloga mjere vaučera za zamjenska putovanja Udruženja putničkih agencija HGK i UHPA i dodavanje članka 38.a. u Zakon (NN 42/20) 8.4.2020., a koja je bila ključna, uz mjere za radna mjesta, za očuvanje sektora. Nepravednim odredbama i definicijom izvanrednih okolnosti u Direktivi (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koja je transponirana u Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), na što smo upozoravali kroz europsko udruženje agencija ECTAA i tijekom izrade direktive, organizator putovanja stavljen je u položaj jedinog izloženog prema putniku u uvjetima potpunog prekida međunarodnih kretanja i otkaza svih putovanja. Anketom kojom smo tada proveli, 622 milijuna kuna povrata koji su agencije trebale napraviti prema putnicima je zadržano, a likvidnost sektora privremeno očuvana. Ovime je zaštićen i novac potrošača, budući su imali priliku iskoristiti svoj novac za zamjenska putovanja, a u slučaju da to ne žele, povrat novca dobiti stabilizacijom poslovanja pojedine agencije. Da je rok ostao kao u prethodnoj verziji Zakona, prvi putnici koji su se javili bi dobili povrat, ali većina agencija bi propala i novca za sve ostale putnike ne bi bilo, unatoč jamčevnim osiguranjima, budući nije predviđen ovaj razmjer krize koji utječe na baš cijeli sektor. Agencijama se teška situacija nastavila, unatoč solidnoj sezoni u Hrvatskoj, obzirom agencije svoj promet realiziraju gotovo isključivo u vansezonskom razdoblju u kojem organizirani promet čini i do 70% ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Da su u daleko najtežoj situaciji od svih djelatnosti potvrđuju i podaci Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku - usporedba prometa uslužnih djelatnosti, po kojima je prosječan pad u djelatnosti agencija kontinuirano tijekom 2020. bio najveći, tj. 86,2% prema zadnje dostupnim podacima za prvih 10 mjeseci 2020. Za usporedbu, pad prometa u ugostiteljskoj djelatnosti u istom razdoblju je 35,9%. S ovdje predloženim brisanjem članka 38.a, te obvezom povrata u novcu uplaćenih sredstava s rokom povrata 14 dana od 1. ožujka 2021., agencije će se suočiti s pitanjem opstanka. Onemogućene su gotovo cijelu godinu u obavljanju gotovo svih usluga koje temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu mogu pružati (školska putovanja, kruzeri, kongresi, ograničenja prijevoza, grupnih putovanja itd.) , što je Stožer i potvrdio u odgovoru Ministarstvu turizma i sporta od 9. prosinca 2020. godine (KLASA: 334-01/20-01/362, URBROJ: 529-06/2-20-6). Vaučeri u periodu kada putnici uobičajeno putuju (božićni, novogodišnji praznici, skijanja itd.) nisu mogli iskorišteni, a niti agencije mogu koristiti mjere koje su omogućene u prosincu formalno zatvorenim djelatnostima, što znači da su za održavanje tvrtke koristile i sredstva od uplaćenih putovanja. Zrakoplovne kompanije, hoteli, prijevoznici, razni pružatelji pojedinačnih usluga u Hrvatskoj i unutar EU, ne podliježu istoj obvezi kao agencije, te nisu u obvezi vraćati uplaćene predujmove agencijama ili odugovlače s povratom, eventualno im nude mogućnost iskorištenja novca za putovanja u drugim terminima. Zbog novog vala pandemije koronavirusa i cirkulirajućih novih sojeva na odredištima putovanja, ne postoji mogućnost da potrošači pristanu na zamjenska putovanja zbog kompliciranih graničnih režima, straha za zdravlje, ekonomskih razloga koji su nastupili u međuvremenu (gubitak posla, prihoda i sl.), a za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove s prijevodom, što dvosmjerno za 4-članu obitelj iznosi dodatnih 8 tisuća kn i premašuje nekad i vrijednost putovanja. Dodatno zbog zabrane rada pojedinim djelatnostima i/ili preporuke o radu kod kuće, brojni su bili prisiljeni za vrijeme „lockdowna“ iskoristiti cijeli godišnji odmor, pa unatoč najboljoj volji, u posljednjih godinu dana nisu imali ni vremena putovati ni prilike iskoristiti vaučere. Ljubazno molimo da se rok povrata novca definira pobliže umjesto predloženog 1.ožujka 2021. minimalno do 30.lipnja 2021. (taj rok vrijedi npr. u susjednoj Sloveniji) kada očekujemo stabilizaciju međunarodnih tokova putovanja, jasnije preporuke o putovanjima (covid putovnice) i procijepljenost stanovništva, priljev novih sredstava u agencije u vidu novih rezervacija ali i obradu zahtjeva kredita ili omogućavanja bespovratnih potpora djelatnosti agencija, čime će se amortizirati udar na likvidnost. Napominjemo i problematiku povrata u roku 14 dana. Naime, većina potrošača je uplatila novac putem kreditnih kartica, dok su banke nastupom pandemije onemogućile povrat novca u agencijskoj djelatnosti preko POS aparata. To znači da se za svaki predmet šalje zaseban mail u banku i procedura traje znatno dulje od 14 dana. Predlažemo da se rok produlji do 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja zaposlenih mogle operativno odraditi sve povrate. Predlažemo i izmjenu vezano za raskid ugovora, odnosno da se ugovor ne smatra automatski raskinutim nastupom datuma ako vaučer nije iskorišten. Predlaže se u tekst odredbe dodati rečenicu: "Putnik bi trebao kontaktirati putničku agenciju s pisanim zahtjevom oko povrata i namjere raskida.". Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se još jednom dogovore s putnikom o mogućnosti korištenja vaučera do razdoblja kad će granični režimi biti relaksirani, dodajući mu privlačnost popusta na dodatne usluge na putovanju, više kategorije smještaja u odnosu na uplaćene i sl. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 30.6.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
38 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA uz članak 6., 7. i 8. Hrvatska obrtnička komora već je i ranije tijekom rada na prijedlogu Zakona i provedbenih propisa u prošlosti, apelirala na prihvaćanje i uvažavanje argumentacije samih vodiča prije svega u interesu zaštite struke, kulturne valorizacije i minimalnog poznavanja hrvatskog jezika. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnosti posebnog dijela ispita. Posljedica bi bila banaliziranje vrijedne povijesne, graditeljske i prirodne baštine i degradacija struke turističkog vodiča. Slijedom navedenog, novim prijedlogom Zakona koji uporište nalazi pozivanjem na EU Direktive, omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Mi smo mala zemlja ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su kvalitetno obrazovane i sposobne interpretirat tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. Samo fragmentiranim pristupom u izobrazbi turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske.. Stoga smatramo da navedeni prijedlog degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te ugrožava interes potrošača . Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu kroz polaganje općeg dijela ispita zato jedini ustupak može biti prijedlog uspostave 5 turističkih regija koje su kulturološki i geografski bliske kako bi se smanjila rascjepkanost po županijama i olakšao pristup polaganju posebnog dijela ispita što omogućuje ravnopravan pristup a sve u skladu s direktivama i preporukama EU na području turizma i kulture. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
39 Grad Poreč-Parenzo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano za postupak e-savjetovanja koji je u tijeku, s temom Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, ovim putem izražavamo podršku Grada Poreča-Parenzo zahtjevima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, budući smatramo da oni kao strukovno udruženje imaju nabolje kompetencije za predlaganje načina zaštite i unapređenja svoje struke. U tom smislu, u potpunosti podržavamo sve prijedloge Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koje su dostavili Ministarstvu turizma i sporta kao i kroz platformu e-savjetovanje (o obaveznoj razini obrazovanja turističkih vodiča - završena četverogodišnja srednja škola, regulirane razine poznavanja jezika, polaganje stručnih ispita u 5 predloženih regija, prijedlog regulacije statusa državljana neeuropskih zemalja - implementiranje načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji, prijedlog vezan za dopunu članka 75.a Zakona i reguliranje donošenja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča – prijedlog da se rješenje ukida s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, kao i suglasnost sa svim ostalim prijedlozima Zajednice). Mišljenja smo da prijedloge Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, kao strukovnog udruženja potrebno usvojiti i sukladno tome izvršiti odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao i izmjene koje će slijedom toga biti sadržane u provedbenim aktima Zakona (pravilnici, naputci i dr.). Nadamo se da ćete dostavljene prijedloge razmotriti i usvojiti na dobrobit Republike Hrvatske kao turističke destinacije. Loris Peršurić, gradonačelnik Grada Poreča-Parenzo Djelomično prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
40 Grad Rab PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vezano za otvoreno e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu dostavljamo sljedeće očitovanje: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: "po županijama" brišu se. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima " po regijama" Predlažemo izmjenu u članku 70. te dopunu novim stavkom 6.: "Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija-uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija-uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija-uključivala bi pet županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko-podravska županija 5. Slavonska regija-uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija" Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: "2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete)." Naš prijedlog: "2. naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6." Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
41 Udruženje obrtnika Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nastavno na inicijativu članova Sekcije turističkih vodiča pri Cehu ugostiteljstva i turizma Udruženja obrtnika Zadar , u nastavku iskazujemo primjedbe na predložene izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu. Bez uvida u sam tekst prigovora Europske komisije za koji tvrdite da povod predloženih izmjenama Zakona o uslugama u turizmu koji se odnosi na turističke vodiče, a s ciljem izbjegavanja 'visokih novčanih kazni' čini se da je i sama Europska komisija ili neupućena ili u konfliktu s drugim tijelima Europske unije. Naime Europski odbor za normizaciju, CEN u publikaciji EN13809:2003 donosi tri bitno različita pojma: 1) tourist guide (EN13809:2003, 2.3.5), 2) tour manager (EN13809:2003, 2.3.2), 3) tour escort (EN130809:2003, 2.3.3). U smislu prijepora oko predloženih izmjena Zakona termin pod šiform 2.3.5 turistički vodič jest osoba koja vodi posjetitelje na jeziku po njihovom izboru i interpretira kulturnu i prirodnu baštinu područja, a koja u pravilu posjeduje prostorno-relevantnu kvalifikaciju obično izdanu i/ili priznatu od odgovarajućih nadležnih tijela. Budući je od svoga osamostaljenja Republika Hrvatska parlamentarna demokracija ustrojena na način da se satoji od županija, potpuno je razumljivo da navedene prostorno-relevantne kvalifikacije pokrivaju prostore pojedinih županija, te su shodno tome organizirani i stručni ispiti. Pritom ne postoji zapreka niti za državljane RH niti državljane članica EU da polažu više od jedne županije i obavljaju djelatnost turističkih vodiča na prostoru više županija, dapače potpuno je uobičajeno da vodiči imaju položeno više od jedne županije, neki čak i njih 14. Ako za takvu praksu hrvatskih državljana nema zapreke, ne vidimo što je sporno državljanima članica EU, ili Europskoj komisiji, da oni ne bi mogli djelovati na isti način. Ako ukidamo 'fragmetaciju' stručnog ispita po županijama na zahtjev Europske komisije za pretpostaviti je da ćemo na zhatijev EU ubrzo ukidati i same županije, županijske turističke zajednice, a možemo i raspustiti sve oblike lokalne vlasti. Upućujemo Vam prigovor u svezi Savjetovanju o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu pod stavkom 1.2 'Opis mjere: Kroz reformski prioritet ..4.1.1 Unaprjeđenje poslovnog okruženja'' s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja predviđena je liberalizaciju tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama kroz uklanjanje prepreka slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu.'' jer nepromišljena i nepripremljena liberalizacija nikako ne mogu biti put ka održivom gospodarskom rastu i razvoja. U Analizi ishoda nacrta prijedloga Zakona se pozivate na citiram: ''Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU, a u svezi koje je Republika Hrvatska od Europske komisije zaprimila obrazloženo mišljenje, zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja predmetne Direktive, potrebno je izmijeniti Zakon u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča.'', ali ne navodite koje točke pojedine Direktive bilo Europska komisija ili Ministarstvo turizma smatra da se krše trenutno važećim zakonom (npr. Direktiva 2013/55/EU ima 39 stranica i nekoliko stotina točki i paragrafa). Bez uvida u tekst obrazloženog mišljenja Europske komisije ili barem citiranja točki Direktiva na koje se Europska komisija ili djelatnici Ministarstva pozivaju, nejasno je što je sporno u organiziranosti stručnih ispita po županija tzv. fragmeniranosti i kakvu to prepreku stvara za povremeno ili privremeno pružanje usluga ili poslovni nastan u RH od strane državljana drugih zemalja članica ili državljana trećih zemalja. Molimo Vas dakle uvid u sam tekst prigovora Europske komisije ili da točno navedete na koje se točke Direktiva prigovori odnose. U Analizi utvrđenih izravnih učinaka pod 3.1 Analiza gospodarskih učinaka, odjeljak 3. vezano za turističke vodiče, potrebu 'liberalizacije' tržišta pravdate podacima u kojima i sami navodite da se posljednjih godina bilježi porast broja turističkih vodiča. Da je pristup tržištu ograničen, zasigurno ne bi bio takv trend. Podaci o broju aktivnih vodiča su Vam svakako manjkavi budući da u NKD klasifikaciji nema djelatnosti turističkih vodiča (op.a. postojla je ranije) nego se radi pod razredom ''79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, zanemarujete činjenicu da i pod rezredom 79.11 djelatnost putničkih agencija se može između ostaloga pružati sve usluge pod 79.90 pa tako i one turističkih vodiča. S obzirom da su podaci uzeti na dan 14. prosinca 2020., dakle kada je po pandemijom turistički sektor iznimno pogođen, svatko razuman može pretpostviti da je određen broj turističkih tvrtki ili obrta koji su pružali usluge turističkog vodiča ugašen zbog poslovne neizvjesnosti. Zanimljivo je i da se u tekstu Analize gospodarskih učinka turističkim vodičima Republike Hrvatske prigovara kako je ''pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda.'' Turistički vodiči RH su izgleda glavni krivac za sezonalnost hrvatskoga turizma. U situaciji gdje se u RH po istraživanju HGK u turistički najboljem mjesecu odradi 66 PUTA više noćenja nego u najslabijem mjesecu, dok je prosjek EU razlika samo 4 puta, turistički vodiči iz zemalja EU koji povremeno ili privremeno u RH obavljao posao turističkog vodiča će zasigurno vrlo brzo pridonijeti smanjenju sezonalnosti turizma u RH i voditi turiste po zaštićenim lokalitetima RH valjda pretežno zimi!? Osim ukidanja 'fragmentiranosti' stručnog ispita, uz najavu nacionalnog stručnog ispita umjesto onog po županijama, Analiza gospodarskih učinaka najavljuje donošenje novog pravilnika o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) ''kojim će se značajno smanjiti broj zaštićenih lokaliteta'' na kojima mogu voditi vodiči s položenim ispitom. Da, ako netko nije shvatio prijedlog – ispit će biti lakši i lakše će se dolaziti do 'stručne kvalifikacije' koja će u praksi trebati za značajno manji broj lokaliteta, te u potpunosti dovodi u pitanje potrebu i svrhu takvog stručnog ispita. Ne treba niti spominjati da će najvjerojatnije otpasti zaštićeni lokaliteti u manjim, mahom ruralnim sredinama. Tako Ministarstvo turizma RH radi na štetu ruralnih zajednica unatoč činjenici da je 27.09.2020. na Svjetski dan turizma UNWTO proglasio ovo godinom 'Turizma i ruralnog razvoja'. Do sljedećeg Dana turizma bi valjalo uistinu promišljati turizam koji će biti zamašnjak ruralnog razvoja i omogućiti mladima ljudima u ruralnim sredinama mogućnost održivo, cjelogodišnjeg rada – bilo kao turistički vodič u punom zanimanju, bilo 'samo dodatni izvor prihoda' umjesto da se ''liberalizacijom tržišta'' promovira neokolonistička eksploatacija hrvatskih turističkih resursa od određenih internacionalnih touroperatora. Nemojmo smetnuti s uma da je gustoća naseljenosti RH tek 73 stanovnika po km2, što bi čitavu RH moglo svrstati u kategoriju 'ruralnih krajeva', dok je na primjerice kod naših najbrojnijih turista Nijemaca gustoća naseljenosti 232 stanovnika po km2. Pridodavši tome i razlike u veličini država i pripadajućoj razlici u broju stanovnika nije izgledno da će hrvatski turistički vodič po pravilu reciprociteta moći konkurirati velikom broju 'kolega' u Njemačkoj ako se odluči za povremeni ili privremeni rad tamo. Još manje će raditi bude li se oslanjao na hrvatske turiste koje bi mogao voditi u inozemstvo, jer po podacima Eurostata hrvatski državljani stariji od 15 godina ostvaruju prosječno 3,3 noćenja u inozemstvu dok naši vjerni gosti Nijemci – na sreću po hrvatski turizam i priljev deviza te BDP RH – prosječno provedu 12,7 noćenja u inozemstvu. Eurostat bi mogao dati i objašnjenje zašto vlada interes Europske komisije za 'liberalizaciju' određenih turističkih djelatnosti u RH jer iako smo 'tek' 7. u EU po broju dolazak stranaca, ostvarujemo apsolutno najveći broj turističkih noćenja s obzirom na veličinu RH – točnije na populaciju RH: nevjerojatnih 22 noćenja po stanovniku. Smanjenje broja zaštićenih lokaliteta paralelno s povećanjem broja vodiča možamo usporediti s proglašenjem svih amaterskih sportaša profesionalnim ali uz uvjetovanje da svi sportski klubovi isključivo treniraju, igraju i natječu se istovremeno na svega desetak nacionalnih stadiona koji eto zadovaljavaju uvjete za ugosšćavanje inozemnih klubova. Konkretne primjedbe na predložene izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu su: - Ako se već ukida 'fragmentiranost' ispita po županijama, trebalo bi organizaciju ispita zadržati na tematski smislenim okvirima uzimajući u obzir kulturno-povijesno različitosti, pa i jezično-dijelektalne okolnosti i posebnosti te ispite organizirati na nivou 5 regija i to sukladno CEN normi EN 15565:2008-05 (E) 'Tourism services – Requirements for the provision of profesional tourist guide training and qualification programmes' - Apsolutno je nedopustivo da se poznavanje hrvatskoga jezika, ravnopravnoga ostalim jezicima EU, budućih kandidata na stručnom ispitu za turističog vodiča na zaštićenim cjelinama u RH elastično-deskriptivno ocijenjuje 'u dostatnoj mjeri' dok se za državljane RH, uistinu lokalne vodiče zahtjeva poznavanje u strikno propisana EU norma B2 - U budućim pravilnicima o stručnom ispitu i popisu zaštićenih lokaliteta treba povećati satnicu nužne edukacije i zadržati što veći broj zaštićenih spomenika kulture i prirode kao zaštićene cjeline (lokalitete) jer samo tako će položeni ispiti imati svoju težinu i vrijednost. Djelomično prihvaćen U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008 , skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. Prema Direktivi 2005/36/EZ podnošenjem prijave pružatelj usluge iz druge države članice dobiva pravo pristupa uslužnoj djelatnosti na cijelom državnom području dotične države članice. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice predstavlja teritorijalno ograničenje za pružatelje usluga. Slijedom navedenoga, ukoliko će se turističke vodiče iz drugih država članica Europske unije koji žele privremeno i povremeno žele pružati usluge obvezivati da polažu posebni dio ispita, tada posebni dio stručnog ispita ne može biti organiziran na razini županija. Vezano uz sam tekst obrazloženog mišljenja, napominjemo da je Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za infromiranje donio rješenje, a u kojem su razlozi odbijanja zahtjeva detaljno obrazloženi. Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj pruža te usluge kao glavno zanimanje. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
42 Marina Kljunak Čuikin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se iz Dubrovnika, kao članica Društva turističkih vodiča, jednog od najbrojnijih u državi. Ovim putem želim kao i kolege izraziti nezadovoljstvo Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ , da objasnim: Predlažem polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Svakako provoditi obaveznu terensku nastavu i polaganje na terenu, ne online. -Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažem: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno primjenom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno načelom reciprociteta (poput Cipra i Grčke). Prijedlog Ministarstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i moj prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije i banaliziranja i formalnosti obrazovanja turističkih vodiča članak. 73 stavak 2. Točka 3. zahtijevati veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, kao što je bilo do sad, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“. - Članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražiti da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole. - Članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažem razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasna sam s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar Sve navedeno treba sadržavati Zakon o pružanju usluga u turizmu, a ne pravilnici. Bilo kakve druge odredbe degradirat će struku, ostavit masu vodiča bez osnovnog prihoda za život. Sramotno je i ponižavajuće da se interesi vodiča ne štite na državnoj razini. Svi znamo da su turistički vodiči, naravno domaći ljudi koji s ljubavlju i entuzijazmom prezentiraju svoju državu i destinaciju kao ambasadori ostvaruju prvi i osnovni kontakt s gostima. Turistički vodiči polažu prilično skupe ispite, neki i po nekoliko županija, ne bi li dobili licencu i sebi omogućili egzistenciju u državi kojoj je najvažnija gospodarska grana turizam. Uz to što se licenca jednom stekne, pravi profesionalac nije završio sa svojom edukacijom. Većina vodiča su visoko obrazovani intelektualci. To su iz godine u godinu razni seminari, predavanja, učenja i čitanja radi nadograđivanja znanja. Ne zaboravimo da je posao vodiča sezonski u kojem treba odraditi i zaraditi za cijelu kalendarsku godinu i pri tome se svakodnevno boriti s brojnim birokratskim procedurama, porezima i nametima razne vrste. Osobno u reciprocitet ne vjerujem, sve i da netko ima položen ispit za određeni zaštićeni lokalitet, jer sam gotovo 100% sigurna da nitko od nas neće otići u europsku destinaciju voditi pored lokalnih vodiča. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
43 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj.
44 ANTEA ZUGAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Grad Novigrad- Cittanova ovim putem daje podršku Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske u vidu podrške njihovim primjedbama na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, te iznosi slijedeće primjedbe/prijedloge na isti: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ • u novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Antea Zugan, samostalni upravni referent UO za poslove ureda gradonačelnika, opće poslove i društvene djelatnosti Grada Novigrada- Cittanova Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
45 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
46 Kristina Kresović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U državi koja se, unatoč potencijalima kojima se rijetko koja zemlja u Europi može podičiti, susreće s masovnim egzodusom građana, te ogromnom nezaposlenošću, vlada i resorna ministarstva ignoriraju konstruktivne prijedloge struke, te donose odluke koje ugrožavaju egzistenciju djelatnika u turizmu, rijetke funkcionirajuće privredne grane, ali i omalovažavaju ulogu i značenje krilatice koju su sami osmislili: "Čovjek-ključ uspjeha u turizmu". Domaći čovjek koji sa ljubavlju i strašću prezentira svoj kraj je najbolji ambasador svoje zemlje, a strani državljani jednostavno ne mogu dočarati destinaciju na isti način. Osobno nisam a priori protiv omogućavanja strancima rad u našoj zemlji, članstvo u EU sa sobom nosi i oslobađanje tržišta rada, ali smatram da stranci moraju položiti odgovarajuće ispite i pokazati nivo znanja koji nadilazi informacije koje današnji moderni turist i sam može naći na Internetu. Turistički vodiči diljem Lijepe Naše polagali su iscrpne i skupe ispite za stjecanje licenci, svakodnevno se bore sa birokracijom i raznoraznim nametima, porezima i sl., ali se još uvijek trude u nastojanjima za ostvarivanjem svojih prava i opstojnosti, unatoč očiglednom ignoriranju od strane viših instanci. Bilo bi motivirajuće za mnoge građane nezadovoljne sustavom, kad bi inicijativa turističkih vodiča urodila plodom, da se pokaže demokracija na djelu, da se vidi da se glas naroda ipak čuje i uzima u obzir, a ne da i dalje imamo utisak da se konstruktivni prijedlozi struke ignoriraju, te se time stvara atmosfera letargije i mentaliteta "ne talasaj", što nas je kao zemlju i dovelo u trenutačnu, nezavidnu situaciju. Sve dok o sudbini hrvatskog naroda odlučuje podobni, a ne stručni kadar, neće biti toliko željenog i obećavanog napretka. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
47 Mirena Čalmić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se sa stavom UTV Liburnia, čija sam članica kao licencirani vodič za Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju, ponajviše u djelu koji se odnosi na sljedeće točke: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. Činjenica je da je turizam jedna od glavnih gospodarskih grana RH (epidemija bolesti COVID-19 je to saznanje dodatno produbila) ali je nerazumno i sramotno da se interesi hrvatskih vodiča, kao dio te iste grane, nedovoljno štite. Nadam se da će IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU biti revidirane na način da se ispoštuju zahtjevi upućeni od strane Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. S poštovanjem, Mirena Čalmić Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog temeljem kojeg bi se posebni dio ispita polagao po povijesno i geografski bliskim regijama, napominjemo da se novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
48 Mislav Kolak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, najprije me zanima dokad će zamjenica ministrice gospođa Udovičić Monika biti bahata i ponašati se prema nama svima koji zarađujemo i za njenu plaću s visoka. Gospođa Udovičić uopće nije kompetentna da ulazi u rasparavu o turističkim vodičima jer se dosada pokazalao da ne barata materijom, nego paušalno iznosi komentare na račun turističkih vodiča. Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
49 AZUR TOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se iz Agencije AZUR TOURS d.o.o. iz Zagreba a u svezi namjere Ministarstva da donese novi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Pojava COVID-19 je doslovno "presjekla" poslovanja putničkih agencija - tako da su s jedne strane imale uplate stranaka vezane za razna putovanja, skijanja i odmore, a s druge strane su izvršile brojne uplate ili akontacije prema hotelima, avio kompanijama i agencijama u Hrvatskoj i po cijelom svijetu. Čl. 38 a Zakona o pružanju usluga u turizmu je donesen zbog COVID-19 pandemije i sada ga se želi brisati iako pandemija još traje i ništa se pozitivnoga u međuvremenu nije desilo. Novim prijedlogom Zakona se želi prisiliti agencije da umjesto vouchera koje su izdale moraju strankama praktički odmah vratiti uplate. S druge strane, ne postoji nikakav mehanizam kojim bi se prisililo hotele (na Jadranu ili po svijetu), avio kompanije, partnerske agencije i sve druge partnere hrvatskih agencija kojima su proslijeđene uplate i akontacije, da uplaćena sredstva vrate agencijama. Dakle, situacija je takva da ste sa novim Zakonom kojim se briše čl. 38 - sav pritisak prebacili samo na agencije - jedino su one izložene obvezi povrata uplata i to odmah. Uz cijelu situaciju sa uplatama, dodatni je problem da agencije NE POSLUJU VEĆ GODINU DANA. Dakle, cijelu godinu dana nisu zaradile ozbiljniji novac pa se postavlja pitanje u kakvom će stanju dočekati "normalizaciju" poslovanja obzirom da davanje 4.000 kn po djelatniku pokriva samo dio objektivnih troškova koje imaju svaki mjesec (krediti, leasing, najamnine, telefonija, režije, bankovni troškovi, knjigovodstveni troškovi) Podsjećamo da agencije (domaće i inozemne ) u Hrvatsku dovode oko veliki broj gostiju i da je vrlo bitno da budu u punom operativnom stanju kada se stvore uvjeti za normalizaciju poslovanja i života. Stoga predlažemo - da se rok za umjesto isplatu vouchera pomakne barem do 31.12.2021. – svaka druga odluka direktno dovodi u pitanje egzistenciju većeg dijela agencija - da se isplata 4.000 kn po djelatniku produži do 31.12.2021. odnosno do pune normalizacije života i poslovanja. U protivnom slučaju je jasno da će agencije – ako ne budu mogle pokrivati plaće svojih djelatnika iz poslovanja, biti prisiljene dijeliti otkaze. - da se osiguraju bespovratna sredstva kojima bi se barem dijelom nadomjestili objektivni troškovi poslovanja i života - da se riješi problem jamčevine za putničke agencije – obzirom na cijelu situaciju sa pandemijom i ugroženim poslovanjem putničkih agencija, osiguravajuća društva nisu zainteresirana za izdavanje novih polica jamčevnog osiguranja, pa se postavlja pitanje kako će agencije ispuniti svoju zakonsku obvezu. S poštovanjem Alojz Pavlović Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije, kao i radi zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti.
50 Marina Vujičić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama iz udruge turističkih vodiča Kvarnera te i sama ovim putem iskazujem svoje nezadovoljstvo s novim prijedlogom zakona. Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. S poštovanjem, Marina Vujičić Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
51 INA NIKOLIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. S poštovanjem, Ina Nikolić, licencirani turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku županiju. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
52 Koncept putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. organizira razna putovanja. Od samog početka poslovanja specijalizirali smo se prvenstveno za organizaciju programa putovanja za osnovne i srednje škole, stručna putovanja, putovanja za umirovljenike, te radimo i sva ostala putovanja kako grupna tako i individualna, u tuzemstvu i inozemstvu. Od kada je nastala pandemija bilježimo vrtoglav pad prometa, preko 90%. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada! Početkom ožujka 2020. prekinuta su sva putovanja zbog nastale situacije sa Covid-19. Slijedili su događaji poput zatvaranja agencija u razdoblju od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke za putovanja od strane HZJZ, Ministarstva školstva, stožera,… zatim ograničenja glede broja putnika i organiziranog prijevoza, zatvaranje granica,… sve to dovelo je do prekida planiranih putovanja. Posljedice svih tih ograničenja, zabrana i preporuka su da turističke agencije od početka ožujka 2020. pa sve do danas nisu bile u mogućnosti ponuditi, a niti organizirati putovanja svojim klijentima. Putnicima koji zbog nastale situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a. Prema novim izmjenama i dopunama zakona rok za povrat uplaćenih aranžmana je razdoblje od 6 mjeseci + 14 dana, a koje se počinje računati od dana prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom Covid-19. Trenutna situacija je da posebne okolnosti još nisu prestale, a pitanje je kada će se iste prekinuti. Ukidanjem članka 38.a prema kojem agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava i to u roku od 14 dana od dana raskida ugovora izazvat će se masovna nelikvidnosti i zatvaranje većeg broja turističkih agencija. Naši putnici neće moći iskoristiti, a niti dobiti natrag uplaćena sredstva. Tu dolazi i do problema sa osiguravajućim kućama koje prijete da neće pokrivati izdane vouchere od strane agencija i kompletan teret svih nastalih gubitaka pada na turističke agencije koje su u alarmantno teškoj situaciji. Veći dio sredstava, uplaćenih od strane naših putnika, proslijeđen je našim dobavljačima: hotelima, prijevoznicima,… i do tih novaca agencije ne mogu doći jer su i agencije dobile vouchere za uplaćene iznose kako bi sredstva iskoristile za buduće aranžmane. A neki dobavljači ako su i vratili jedan dio sredstava drugi dio tih sredstava su zadržale jer se putovanje nije realiziralo i to je čisti gubitak bez mogućnosti povrata tih sredstava i sve to manje-više mora snositi agencija! Agencije dobivaju potpore za očuvanje radnih mjesta od 4.000,00 kn no to je samo pripomoć da zaista očuvamo taj radna mjesta, a i to je već na klimavim nogama. Potpore nisu dovoljne za poslovanje agencija, svi mi imamo i fiksne mjesečne troškove: struja, plin, voda, najam, telefoni i mobiteli, razne članarine, komunalne naknade, održavanje,… x sada već 11 mjeseci, a prihoda NEMA! Naše rezerve su se istopile, nestale, a troškovi iz mjeseca u mjesec rastu. Nije turizam, kako sve više čujemo i čitamo u medijima, broj popunjenih kreveta u hotelima i privatnom smještaju na našoj obali. Postoje tu i drugačiji oblici turizma, a koji okupljaju grupe odraslih i djece,.. Grupe kojima turističke agencije isplaniraju svaki trenutak putovanja, od samih priprema za jedan paket aranžman, niz dokumentacije, pregovora i dogovora, kontakta sa velikim brojem ljudi da bi se onda krenulo u realizaciju programa u kojem sudjeluju: prijevoznici, hoteli, restorani, muzeji, vodiči, agroturizmi, nacionalni parkovi i parkovi prirode,… itd. U cijelom tom nizu turističke agencije odrađuju „lavovski posao“ kako bi svi bili zadovoljni i kupci koji moraju dobiti sadržajan i profesionalno odrađen aranžman, a i dobavljači koje je uključila agencija u taj paket, a koji će prodati svoje usluge. Kako bi turističke agencije i nadalje mogle poslovati, a putnici koji su ranije uplatili određena sredstva za nerealizirana putovanja mogli ista ta sredstva iskoristiti za buduća, smatramo da je nužno potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da se produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Osigurati sredstva za pokrivanje fiksnih troškova prema navedenim razredima pada prometa (pod točkom 4.) 5. Osigurati lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a za firme koje su imale uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. te kojima će država biti jamac, uz poček otplate do 2 godine i uz minimalne kamate 6. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja S poštovanjem, Biljana Budin, Turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Predmet ovoga Nacrta zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
53 Samanta Bićanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Potreba smanjenja broja lokaliteta ne proizlazi iz presude C-180/89, već iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
54 TAMARA HABER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovana Ministrice turizma, U potpunosti podržavam priloženi tekst Zajednice turističkih vodiča Hrvatske i apeliram na Vašu savjest. Vjerujem da ćete poslušati glas turističkih vodiča, kao jednih od najkompetentnijih osoba da prosuđuju o Zakonu o pružanju usluga u turizmu, zajedno s iznajmljivačima, vlasnicima agencija, hotelijerima, vlasnicima restorana, vozačima autobusa i drugima, naravno. Naša je dužnost da cijenimo i vrednujemo svoje, a ne da se prodajemo za male pare Europi! Ako imamo mogućnosti odrediti i postaviti uvjete pod kojima će netko postati turističkim vodičem u RH, učinimo to! Ne protivimo se mi vodiči tome da stranci ne mogu voditi našu zemlju - jer, istina, ima i naših vodiča koji vode u inozemstvu - mi se zalažemo za to da strani vodiči imaju istu naobrazbu kao i mi po pitanju obavljanja poslova turističkog vodiča. Nemojmo im još olakšavati! Nemojmo davati olako naša radna mjesta i tjerati Hrvate da bježe u inozemstvo u potrazi za kruhom. Budimo svoji! Budimo ponosni na našu prekrasnu domovinu! Ne dajmo da tamo neki Hansovi ili Kimovi pričaju nebuloze o našoj zemlji! Prisilimo ih da nauče naš jezik i da nauče kvalitetno gradivo koje će pričati svojim gostima. Trebali bismo povečati broj zaštićenih lokaliteta, a ne ih smanjivati! Ugledajmo se na zemlje koje su zaštitile svoje vodiče, a ne na one koje su ih olako izdale! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
55 Iva Popijač Meštrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič za grad Zagreb i Zagrebačku te Istarsku županiju. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
56 Tamara Abram PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam svaku riječ priloženog teksta Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. Radi se o zaštiti baštine , struke i u konačnici kvalitete usluge u turizmu! Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Molim naše resorno ministarstvo Republike Hrvatske da u cijelosti ispoštuje Hrvatsku normu HRN EN 15565 koja se odnosi na obuku turističkih vodiča, i to svih, a ne samo građana Republike Hrvatske; molim da se zakonski uobliči norma reciprociteta na način da svi turistički vodiči Republike Hrvatske kao ravnopravne sastavnice turističkog sustava Europske unije imaju apsolutno jednaka prava i obveze na cijelom teritoriju EU; zahtijevam da se zakonski zaštiti hrvatski kulturni i povijesni prostor – urbane cjeline (trgovi, ulice, rive, povijesne urbane cjeline, arhitektonska dobra i arheološki lokaliteti, kulturne znamenitosti), na način da nitko tko nije prošao edukaciju identičnu onoj koju imaju hrvatski državljani, ne može tumačiti, odnosno pružati usluge turističkog vođenja na tim zakonom zaštićenim cjelinama. Žalosno je vidjeti da naše Ministarstvo Turizma umjesto da se bori za kvalitetu, radna mjesta naših vodiča, u krajnjoj liniji i zaradu od poreza koji mi vodiči s našom zaradom plaćamo (a to će jednog dana otići u blagajnu neke druge države ako je na vodič stranac odradio posao) da nas podržava u našoj borbi da očuvamo kvalitetu, doživljaj stranaca koji ulaze u našu zemlju, da kao da radi protiv toga. Druge zemlje štite svoju baštinu, ljude, kulturu mi kao da je rasprodajemo. Djelomično prihvaćen U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
57 Olivera Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistički sam vodič 13 županija, voditelj poslovnice i vlasnik male putničke agencije. Moje kolegice i kolege su navele niz razloga zašto treba promijeniti prijedlog novog zakona i ja se u potpunosti slažem s njima. Prije svega treba zaštiti struku, zaštiti radna mjesta jer konačno ako zarađujemo, mi hranimo naše obitelji i ne ovisimo o vašoj pomoći. Isto tako zarađujući, mi doprinosimo svojim porezima i doprinosima državi i ostalim građanima ove države. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
58 GOZDAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam svaku riječ priloženog teksta Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. Radi se o zaštiti baštine , struke i u konačnici kvalitete usluge u turizmu! Dean Prodan Gozdan - obrt za usluge u turizmu "Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije." Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
59 Sanja Čikato PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. Također smatram da pri stupanju polaganju ispita za tur.vodiča strani državljanin mora poznavati hrvatski jezik na razini B2. Mišljenja sam da nitko ne može predstaviti svoju zemlju i grad kao što to čini lokalni vodič koji poznaje mjesto, tradiciju, kulturu, običaje.. ne prihvaćanjem naših prijedloga koje šaljemo sa terena u cilju da zaštitimo našu struku se vodi ka degradaciji iste, ne vodeći računa o zaštiti potrošača i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Predlažem da se uvaži iduće i sve dolje navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno implementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno implementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
60 JOSIP LAĆA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, izražavam svoje nezadovoljstvo u vezi s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. U nastavku obrazlažem svoj stav. ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. S poštovanjem, Josip Laća Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Napominjemo da u slučaju ovoga Nacra prijedloga zakona nije riječ o prihvaćanju preporuka, već prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
61 Goran Košćak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ostavit ću komentar kako za agencije tako i za turističke vodiče. Vezano za agencije i prijedlog oko COVID-19 VOUCHERA. Dakle i mi spadamo pod putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u one koje u navedenom terminu od kad traje pandemija imaju konastantan pad prometa i slijedom toga se u potpunosti slažemo s komentarima i prijedlozima UDRUGE GLAS PODUZETNIKA. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…). Postojeće rezervacije uglavnom su nam otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama trenutno nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi organizirana putovanja nisu moguća pa čak ni unutar RH zbog brojnih restrikcija i „preporuka“ koje su na snazi, a u svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je i dalje onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Za tvrtke u turizmu koje su direktno pogođene pandemijom (turističke agencije, povremeni prijevoz i ostali) osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za pad prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije poslovanja a samim time i putovanja Vezano pak za prijedlog Zakona za turističke vodiče, podržavam krovnu uslugu turističkih vodiča. Osobno sam turistički vodič već 24 godine. Polagao sam do sada mnoštvo ispita i uvijek se sve mijenjalo uglavnom na gore. No da skratimo isto dostavljam neke prijedloge: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. S poštovanjem, Djelomično prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Potreba smanjenja broja lokaliteta ne proizlazi iz presude C-180/89, već iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje nvisokog učilišta, ukoliko želi početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
62 DANIJELA JURINEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podrška kolegama iz Trakostyan toursa na obrazloženju i prijedlozima. U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
63 Trakostyan tours doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistička smo agencija koja posluje još od 1996.godine. Od početka djelovanja profilirali smo se kao agencija koja radi programe poglavito za dječje vrtiće, osnovne škole i za ljude treće životne dobi. Dakle i mi spadamo pod putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u one koje u navedenom terminu od kad traje pandemija imaju konastantan pad prometa i slijedom toga se u potpunosti slažemo s komentarima i prijedlozima UDRUGE GLAS PODUZETNIKA. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…). Postojeće rezervacije uglavnom su nam otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama trenutno nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi organizirana putovanja nisu moguća pa čak ni unutar RH zbog brojnih restrikcija i „preporuka“ koje su na snazi, a u svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je i dalje onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Za tvrtke u turizmu koje su direktno pogođene pandemijom (turističke agencije, povremeni prijevoz i ostali) osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za pad prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije poslovanja a samim time i putovanja S poštovanjem, TRAKOSTYAN-TOURS Turistička agencija d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
64 Natalia Smerechinskaya PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Ovim komentarom tražim od resornog ministarstva da se napokom čuje i pogotovo uvaži ono što struka s terena kaže. Lako je u fotelijama pisati, ali ne ražmišljate da provođenje vašeg "pisanja" na terenu nije onako kako treba. Već 10 godina radim kao turistički vodič. Porijeklom sam iz Rusije i svoje znanje za posao turističkog vodiča stekla sam i još stjčem kontuniranim učenjem. Položila sam ispit i stava sam da o povjesti Hrvatske i zaštičenih cjelina mogu govoriti ljudi samo koji su dokazali da znaju što pričaju i njihovo znanje je verificirano od strane struke. Koliko god to zvuči absurdno, ali znanje i svog maternjeg jezika(ruskog) trebala dokazati Diplomom o poznavanju jezika na nivou C2. Platila sam ispit, polpožila ga i pred svima hrvatskim institucijama službeno znam jezik za koj sam se prijavila i kao turistički vodič, i kao i sudski tumač. Znanje hrvatskog jezika i hrvatske kulture sam dokazala u procesu dobivanja hrvatskog državljanstva. S time NE VIDIM razliku da strani vodiči koji nisu hrvatski državljani trebaju biti oslobođeni ispita iz poznavanja jezika, povjesti i kulture u okviru stručnog osposobljavanja. Koliko god putujem Hrvatsko, Rusijom ili svjetom UVJEK uzimam lokalnog vodiča koji će meni pokazati, objasniti i ispričati. I sama sam radila i kao pratitelj sa hrvatskim turistima u Rusiji u gradovima koje znam odlično a i školovana sam za "povjest umjetnosti i kulture", ali uvjek tumačenje povjesti, kulture bilo je od strane domaćih licenciranih vodiča na hratskom jeziku. Sačuvajte naša radna mjesta! Ne mojte dozvoliti da o Hrvatskoj ide slika kao neki loš mozaik. A na kraju krajeva,sačuvajte i porezi za državu, koje će nestati, ako niti jedan lokani vodič, koji pošteno i transparentno obavlja svoju djelatnost, neće moći plačati porezi, jer nema prihoda od vođenja. Predlažem da se uvaži iduće i sve dolje navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. S poštovanjem, Natalia Djelomično prihvaćen Sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, a Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
65 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Molim naše resorno ministarstvo Republike Hrvatske da u cijelosti ispoštuje Hrvatsku normu HRN EN 15565 koja se odnosi na obuku turističkih vodiča, i to svih, a ne samo građana Republike Hrvatske; molim da se zakonski uobliči norma reciprociteta na način da svi turistički vodiči Republike Hrvatske kao ravnopravne sastavnice turističkog sustava Europske unije imaju apsolutno jednaka prava i obveze na cijelom teritoriju EU; zahtijevam da se zakonski zaštiti hrvatski kulturni i povijesni prostor – urbane cjeline (trgovi, ulice, rive, povijesne urbane cjeline, arhitektonska dobra i arheološki lokaliteti, kulturne znamenitosti), na način da nitko tko nije prošao edukaciju identičnu onoj koju imaju hrvatski državljani, ne može tumačiti, odnosno pružati usluge turističkog vođenja na tim zakonom zaštićenim cjelinama. Djelomično prihvaćen U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
66 Katarina Mujan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Slažem se s do sada iznesenim komentarima kolega u vezi prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu te podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča". Smatram da je navedeni prijedlog izmjene Zakona sramotan i ponižavajući za čitavu jednu struku. Može li stranac, koji nikad na svojoj koži nije iskusio što to znači živjeti u Hrvatskoj, prenijeti gostima doživljaj na način na koji to može lokalni turistički vodič koji je ovdje odrastao i, tako reći, srastao s krajem u kojem živi? Ne mogu vjerovati da jedno MINISTARSTVO turizma i sporta ne zna da je motiv dolaska u neku destinaciju upravo sama ta destinacija, odnosno autentični doživljaj destinacije očima lokalca. A tko može pouzdano gostu dočarati autentičnost? Sudeći prema stavu Ministarstva, bilo tko. Zar su se u Domovinskom ratu životi gubili da bismo mi danas tako besramno prodali zemlju za čiju samostalnost smo se borili? Zar stvarno želite dati moć drugima da falsificiraju, izruguju se i manipuliraju našom poviješću? Možda samo malo pretjerujem, ali ovako će nam biti: "Every record has been destroyed or falsified, every book rewritten, every picture has been repainted, every statue and street building has been renamed, every date has been altered. History has stopped." - George Orwell, 1984 Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
67 M travel d. o. o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Boško Mišković Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
68 Dubravko Žuvić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
69 Sunčana Žaknić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Licencirani sam turistički vodič za DNŽ te se slažem s kolegama i smatram da je prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje" Zajednice društva turističkih vodiča Hrvatske" te društva čiji sam član "Društva turističkih vodiča Korčule". S poštovanjem, Sunčana Žaknić ARKO TRAVEL Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
70 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Ivan Vrnoga Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
71 Vesna Šiško PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, mi u čijem interesu postoji Vaše cijenjeno Ministarstvo i u ime Domovine koju svi zajedno imamo čast promoviranja, poslušajte i shvatite ovdje navedene praktične upise i upute aktivnih turističkih djelatnika i profesionalaca. Počevši od a) edukacije koja bi se doista trebala temeljiti po regijama (jer svaki vodič poznaje veoma dobro i mnogo širi kraj one županije za koju je licenciran jer je geografija tečnija od naših utvrđenih normi), b) također je potrebno odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete po potrebi treba i povećati u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH c) strani vodiči koji imaju dozvolu raditi u RH svakako trebaju svladati onu razinu jezika koja je tražena i za nas domaće vodiče u radu sa stranim grupama - dakle, B2 razinu po europskim standardima i d) neosporno bitan je i uvjet proporcionalnosti pružanja vodičkih i drugih usluga u korelaciji s drugim zemljama u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Isto izvješće o proporcionalnosti Vam je već ustupljen. Nadam se da ćete uistinu odreagirati u korist našeg čovjeka koji uživa i živi svoj rad na svome i za svoje! Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće.
72 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
73 Turistička zajednica Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Turistička zajednica Kvarnera u dogovoru s Udrugom turističkih vodiča Kvarnera ističe sljedeća pitanja i komentare: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad, a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu" - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' - obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom/prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija (za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba). Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko-dalmatinska županija  Šibensko-kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko-podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskih zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona - prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Skrećemo pozornost i na nekoliko važnih detalja: • uvjet proporcionalnosti: dostavljen je ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe, a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji (izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske (čiji je član i Udruga turističkih vodiča Kvarner) nudila je pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticane su i netočnosti u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačna očitovanje na prijedlog Zakona objavljenog na e-savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70. st. 2 te članka 70. st .4. riječima ''po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6.: ''Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko-dalmatinska županija  Šibensko-kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko-podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: "2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete)." Prijedlog ZDTVH: "2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 ." Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75. a i naslov iznad članka koji glasi: "Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča" Članak 75. a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu." - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
74 Mariam Abdelghani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, apsolutno se ne slažem s ovim Prijedlogom zakona. Turistički sam vodič više od 15 godina, ali sam i turistički pratitelj van Hrvatske. Dva slična ali i vrlo različita zanimanja. Kao turistički vodič u Hrvatskoj (imam položene ispite za šest županija) ja sam predstavnica/ambasadorica svoje zemlje. Kao pratiteljica putovanja van Hrvatske više se bavim izvedbom programa. I uvijek, ali baš uvijek, na destinacijama izvan Hrvatske imamo lokalnog vodiča. Jer samo lokalni vodič može prenijeti "to nešto" - doživljaj! Zadovoljan turist je onaj turist koji je doživio destinaciju! Nama vodičima u Hrvatskoj su jasne EU regulative, pa bar mi moramo biti široko obrazovani, moramo se informirati na dnevnoj bazi. Mi se ne bojimo konkurencije. Ali želimo kvalitetnu konkurenciju. Ravnopravnu nama. Vi, naše Ministarstvo, vi ste naš partner, zastupnik. Apeliram osobno, kao i moje kolege vodiči ali i ostali čimbenici turizma, da nas saslušate, uvažite naše mišljenje "s terena". Za nas ovo nije samo zanimanje, ovo je poziv, ovo je strast. Nije zanemariv ni naš udio u gospodarstvu. Imamo firme, d.o.o., j.d.o.o., obrte (sezonske, paušalne, cjelogodišnje), mali smo ali pošteno i ravnopravno sudjelujemo u hrvatskom gospodarstvu. Zato i zahtijevamo pošten i ravnopravan odnos prema nama. Nemojte nas iznevjeriti, odbaciti. Uvažite naše mišljenje! Mariam Abdelghani Turistčki vodič za IŽ, PGŽ, LSŽ, GZŽ, ZGŽ, OBŽ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
75 Ines Ljubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani , U potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTVH te svih udruga turističkih vodiča u RH a kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta Poglavito njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Isto tako potrebno je dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete smo već jednom definirali , te nije potrebno smanjivati broj zaštićenih lokaliteta već i po potrebi i povećati , a sve u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH . Jedna po meni i najbitnija stavka - razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Ines Ljubić turistički vodič za Šibensko kninsku županiju i član UTV MIHOVIL Šibenik Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
76 Best travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani Agencija Best travel iz Zagreba, organizira razna putovanja već više od 20 godina. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada. Od 20.02.2020. stala su gotovo sva putovanja zbog trenutne situacije sa zarazom COVID-19. Događaji kao zatvaranje agencija u terminu od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke putnicima o ne odlasku na putovanja od strane HZJZ, Ministarstva zdravstva, Ministarstva školstva, stožera, razna ograničenja o broju putnika, zatvaranje granica dovelo je do obustave većine planiranih putovanja. Posljedica svih zabrana i ograničenja je da agencije u razdoblju od 20.02.2020. pa do današnjeg dana, nisu u mogućnosti ponuditi kvalitetno i interesantno putovanje svojim klijentima, koje bi bilo provedivo. Putnicima koji zbog situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a te je odlučeno da se povratu uplaćenih aranžmana izvrši u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Prema trenutnoj situacije posebne okolnosti još nisu prestale, a mislim da nitko ne zna točan datum kada će istima doći kraj. Ukidanju članka 38.a prema kojem putničke agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od trenutka raskida ugovora s putnikom dovesti će na žalost do ne likvidnosti i zatvaranja većeg broja putničkih agencija, a to posljedično dovodi do toga da putnici neće moći iskoristiti ili povratiti svoje uplaćena sredstva. U tom smislu im ne id una ruku police osiguranja koje agencije po zakonu moraju plaćati jer su osiguravajuće kuće poslale dopise da neće pokrivati izdane vouchere jer su police izdane prije izvanrednog stanja. Država na žalost nije reagirala prema osiguravajućim kućama pa sad sav teret pada na leđa agencija. Agencije već godinu dana bilježe veliki pad prihoda. Potpore za očuvanje radnih mjesta od 4000 kn samo su pripomoć da veliki broj radnika ne potraži neko drugo rješenje, iako je već znatan broj radnika iz turizma otišao negdje drugdje potražiti posao. Vjerujem da ste svjesni da trenutna potpora nije dostatna za poslovanje agencija jer tu su i mjesečni troškovi: struja, voda, najam, telefoni, plaćanje raznih članarina i sve to puta 11 mjeseci i sve bez trenutnih prihoda. Svi resursi su se većinom istopili, a veliki broj vlasnika je moralo nadomjestiti svoja privatna sredstva da bi to sve funkcioniralo. Ono što je još bitnije je da je veliki dio sredstava uplaćenih od strane putnika, proslijeđen partnerima za rezervaciju hotela,kupnju avio karata, za razne ulaznice za događanja koja se na žalost nisu dogodila. Do svih tih novaca agencije ne mogu doći ,već su primile vouchere na uplaćeni iznos koje mogu iskoristiti u budućnosti. Kada se govori o turizmu vjerujem da shvaćate da nije turizam samo broj popunjenih kreveta na našoj obali. Da bi se ti kreveti popunili i da bi se ti gosti osjećali ugodno i dobrodošlo potreban je cijeli lanac ljudi koji brine o njihovom boravku od osobe koja im je poželjela dobrodošlicu u zračnoj luci, do dobre brige o paprici i mrkvi koja se našla na njihovom tanjuru. U cijelom tom lancu, molim, nemojte zaboraviti da agencije odrađuju lavovski posao da bi ti gosti stigli u Hrvatsku, a naši putnici mogli otputovati negdje drugdje. Kako bi putnici i dalje mogli putovati, a agencije i dalje mogle poslovati upućujem sljedeće prijedloge: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja Za Best travel, Suzana Keser Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
77 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podržavamo sve prijedloge Društva vodiča Pule te prenosimo njihove primjedbe još jedanput i nadamo se da ćete ih prihvatiti jer vodiči su bitan dio turizma Hrvatske, Istre i svakoga grada jer prenose doživljaj na kvalitetan i točan način, što vjerujemo strani vodiči ne bi mogli. Također ih je mnogo koji žive od ovoga posla i ovime im je između ostaloga ugrožen i posao. U nastavku primjedbe. "Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) . Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar '' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Također podupiremo stavove o potrebi usklađivanja propisanog znanja hrvatskog jezika u članku 73., stavak 2., točka 3. koji je u Zakonu opisan nejasnom odredbom "da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča", dok je znanje stranog jezika na kojem će vodič obavljati poslove precizno određeno Zakonom "da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru". Svakako treba precizno propisati znanje hrvatskog jezika u određenoj razini prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira i način dokazivanja propisane razine znanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
78 Đurđica Andrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, potpisujem sve što su kolege naveli i stručno objasnili. Suprug je turistički vodič od 1997 a ja od 2003. Imamo položene 3 Županije: IŽ, PGZ i LSŽ. Od turističkog vođenja živi naša obitelj godinama; turističko vođenje plaća naše račune, hrani nas...to nam nije sporedno zanimanje niti hoby! Imam otvoren "klasičan"cjelogodišnji obrt od 2009 godine i uredno podmirujem sve svoje obveze: poreze, doprinose (sada preko 2000 kn mjesečno), razne članarine.. iako posla nemamo cijelu godinu. Do ove godine zapošljavala sam supruga u Obrtu i za njega uredno podmirivala sve svoje obveze. Izračunala sam da održavanje poslovanja otvorenim mene košta oko 100-150 kn Kn dnevno, radila ili sjedila doma u fotelji. Dakle i sada kada već godinu dana ne radimo ja im troškove Obrta i iako mi svi govore da sam luda i da sam trebala zatvoriti odavno, ja se još uvijek nadam da će posla biti, da stranci vole našu zemlju, kao što turistički vodiči vole svoj posao. Od turističkog vođenja nitko se nije obogatio, ali eto, 5500 entuzijasta radi ovaj posao zato što vole dinamiku i maštovitost a prije svega to rade, zato što vole svoju zemlju Hrvatsku! Pomisao da ćete dozvoliti stranim vodičima da vode Hrvatsku je notorna glupost. Pa ne može neki stranac poznavati našu kulturu, baštinu, mentalitet, domoljublje, pjesme, hranu, iskustva ... Sramota je da nas domaće ne cijenite niti kao ljude, niti cijenite naše znanje, ni sav uložen trud, te ljubav prema tom poslu. Ovaj posao nije nimalo lak. Nema vikenda, blagdana, radnog vremena; radi se po buri, kiši i +40; opstaju najuporniji, najčvršći, najtvrdoglaviji..ili najluđi...Nije ovo prvi puta da se naše zanimanje degradira i omalovažava. Uvijek smo zadnja "rupa na svirali" u tom turističkom orkestru, a svi zaboravljaju da smo mi, nekada, jedini lokalni ljudi, koje stranac ima priliku čuti i upoznati! Kakav dojam mi ostavimo o sebi, svojoj zemlji, ponekad je jedini. Ono što dožive i osjete u komunikaciji sa nama to je ono što nose sa sobom sa odmora i zbog nam se vraćaju! Usuđujem se primijetiti da smo toliko bitni! Mi smo povjesničari, arheolozi, gastoronomi, pjevači, plesači, psihoterapeuti i fizioterapeuti, liječnici opće prakse! Nismo jednom bili "kanta za otpatke" kada im nešto ne bi bilo po volji: hotel, recepcija, doručak, večera, prevruće, prehladno. Sve to mi moramo podnijeti s osmijehom i znati smiriti nezadovoljnog gosta-pod motom-gost je uvijek u pravu, samo da nam se vrate..Nebrojeno puta su mi gosti rekli da pričam osmijehom, očima, srcem i da se vidi da volim svoju zemlju. Oni to jako cijene! Kako mislite da bi neki stranac na taj način predstavljao Hrvatsku?? Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. A s obzirom na podjele ja se itekako slažem da se podijeli na regije. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Srdačan pozdrav, Đurđica Andrić Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
79 Mondo travel d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vlasnici smo putničke agencije Mondo travel d.o.o. iz Zagreba, Teslina 14, koja posluje od 2003 godine te trenutno zapošljava 12 djelatnika. Do početka korona krize imali smo 20 zaposlenika, te mnoštvo vanjskih suradnika. Prvenstveno smo se fokusirali na outgoing grupna i individualna putovanja. U ožujku 2020, kada smo vidjeli u kojem smjeru je krenula korona kriza, otpustili smo 8 zadnje zaposlenih djelatnika kako bi dali šansu firmi da opstane sa što manjim troškovima, da preživimo ovu krizu i vratimo djelatnike koje smo morali otpustiti. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, najtežoj u zadnjih 18 godina. Pomoć od države dobivamo u vidu plaće od 4.000 kn po djelatniku, no plaću za sebe i supruga koji smo vlasnici i direktori ne dobivamo, a već gotovo godinu dana nema posla. Dodatno fixni troškovi održavanja firme nisu mali i na to je otišlo već jako puno novaca u zadnjih godinu dana. Na ljeto smo uzeli kredit od HBOR-a kako bi mogli preživjeti ovu krizu no to je namjenski kredit i novac možemo koristiti isključivo za troškove „ hladnog pogona“ i uskoro ćemo morati početi vraćati novac banci, a još se ne nazire kada ćemo moći početi raditi. U velikom smo strahu ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. Vjerujem da će ta odluka našteti većini agencija i upitno je hoće li agencije moći preživjeti taj „ udarac „ ili će većina agencija ipak „ priznati poraz „ i objaviti stečaj. Novac koji smo dobili sa kreditom prema ugovoru sa HBOR-om ne možemo koristiti za povrate novaca putnicima umjesto vouchera. Naime, prvi problem jamčevina. Prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da osiguravajuće kuće NE osiguravaju vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja! Osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19) nije predmet osiguranja te da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Mi smo svoju policu osiguranja solventnosti produžili u 9 mjesecu, samo trošak police je bio gotovo 30.000 kn kako bi osigurali da je u slučaju najcrnijeg scenarija, novac naših putnika osiguran. Sada ispada da nas zakon prisiljava na taj trošak, koji na kraju ničemu ne služi! Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Što znači da ako agencije propadnu, putnici ostaju bez uplaćenih sredstava! Apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da produži rok za povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih cca 700 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, ono što je isto jako važno u ovoj situaciji je da putničke agencije već godinu dana samo akumuliraju troškove, nismo dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te smo sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do veljače 2021. godine. Sada više nemamo sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje za financiranje daljnjeg poslovanja. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Iz svega navedenog apeliramo na vas da sačuvate turistički sektor te predlažemo slijedeće: 1. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 2. Produžiti rok do kada vrijede izdani voucheri putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. 3. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. godine 5. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora, a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agencija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja S poštovanjem, Tanja Pilat, Mondo travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Zaključno, Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj
80 Nataša Birčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič za SDŽ i ŠKŽ. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Nataša Birčić licencirani vodič za SDŽ i ŠKŽ Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
81 Snježana Tomažini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, potpisujem sve što su kolege naveli i stručno objasnili, ja ću osobno, jer osobno boli. Sramota je iskreno i pisati o ovome, pa ću kratko i jasno: Biti turistički vodič nije HOBI, to je posao!!!! Turistički sam vodič i imam položene 3 Županije ZAG, LSŽ i DNŽ. Osobno sam od toga živjela 7 godina, the best job ever još uvijek se deklariram vodičem, unatoć što mi je zadnja plaća bila s 1 mj 2020. Pomisao da ćete dozvoliti stranim vodičima da vode Hrvatsku je notorna glupost. Pa ne može netki stranac poznavati našu kulturu, baštinu, mentalitet, domoljublje, pjesme, hranu, iskustva ... Sramota je da nas domaće ne cijenite ni kao ljude, ni naše znanje, ni sav uložen trud, te ljubav prema tom poslu. Nebrojeno puta su mi gosti rekli da pričam osmijehom i očima, pa kako će to neki stranac? Bilo kako bilo onda bi barem bilo fer da i mi možemo u drugim zemljama. Pa ako želite čuti da je Petrica Kerempuh pjevao, svirao i zabavljao ljude za vrijeme Jugoslavije, samo daj te. Kod nas je Divlji Zapad. A s obzirom na podjele ja se itekako slažem da se podijeli na regije. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
82 ROSSANA MATEJĆIĆ MILJEVIĆ-GUIDE POLA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao licencirani turistički vodič javljam se kako bih izrazila nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona koji nisu uzeli u obzir savjete struke i obezvrjeđuju struku turističkih vodiča (npr. tvrdnjom kako u RH ima samo 340 turističkih vodiča, što smatram brojkom dobivenom manipulacijom podacima). Voljela bih da Ministarstvo stane u obranu struke turističkih vodiča i baštine RH-a, kako bi se osigurala visoka kvaliteta pružene usluge i garantiralo zadovoljstvo turista koji ih koriste, time povećavajući šanse da će se oni opet vratiti ili podijeliti pozitivna iskustva s prijateljima i poznanicima, što vjerujem da je svima u turističkoj domeni u cilju. Slažem se s kolegom koji je istaknuo kako "...posao vodiča determiniran povijesnom i kulturološkom kontekstualizacijom. Bez shvaćanja lokalnog konteksta (zato i postoje lokalni vodiči), daje se pogrešna i iskrivljena slika kulturne baštine, običaja i obezvređuju se lokaliteti te se dovodi u pitanje opstanak istih u očima potencijalnih budućih posjetitelja. Nadalje, podržavam prijedloge ZDTVH, konkretno njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Osim toga smatram da je nužno kvalitetno i dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Također podržavam njihov prijedlog da se konkretizira razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba) Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
83 Odisea travel, vl. Andrej Gužvinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Odisea travel iz Varaždina. Od 2007. godine kad započeli s radom suočavamo se s najtežom situacijom do sada, a izravno je vezana uz sve odluke koje su donesene od ožujka 2020. pa sve do donošenja ovog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Činjenica je da su se putničke agencije prve našle u najtežoj situaciji među cijelim turističkim sektorom. Naime, posljedice su se osjetile najranije - već od veljače 2020. kad su počela prva otkazivanja putovanja uslijed zatvaranja pojedinih granica i ograničavanja kretanja, što se nastavilo kroz brojne preporuke da se u određene zemlje ne putuje, a zatim je uslijedilo i otkazivanje gotovo svih domaćih i međunarodnih organiziranih putovanja. Postojeće rezervacije uglavnom su otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi putovanja nisu moguća jer i dalje stoje preporuke Ministarstva vanjskih poslova RH da se ne putuje, zatvorene su pojedine međudržavne granice, na snazi su i dalje brojne restrikcije i pravila, a osim što su različita za svaku državu, mijenjaju se na dnevnoj bazi što turističke djelatnike stavlja u nepovoljan položaj jer je gotovo nemoguće putnicima dati preciznu informaciju. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je u neku ruku onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je prije svega potrebno sljedeće: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima na minimalno 365 dana od prestanka posebnih okolnosti 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja Odisea travel, vl. Andrej Gužvinec Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude minimalno 365 dana od prestanka posebnih okolnost. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
84 Valerie-Christine Pliško PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREDMET: Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , - očitovanje, daje se Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
85 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
86 JADROTOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni uz iznimku dvomjesečnog oprosta najma poslovnog prostora od Grada Rijeke. U međuvremenu, uplaćene akontacije hotelskim kućama diljem Europe ostale su na računima tih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina putovanja što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drukčije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju povrata novca putnicima odnosno klijentima. S poštovanjem JADROTOURS d.o.o. Rijeka Dolac 9b Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog o "grace periodu" od godine dana za izvršenje povrata novca putnicima. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača.
87 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Potrebno slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Elisa Tours Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima počne od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
88 SANJA CINKOPAN KOROTAJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA PULE Poštovani, Podržavamo sve prijedloge Društva vodiča Pule te prenosimo njihove primjedbe još jedanput i nadamo se da ćete ih prihvatiti jer vodiči su bitan dio turizma Hrvatske, Istre i svakoga grada jer prenose doživljaj na kvalitetan i točan način, što vjerujemo strani vodiči ne bi mogli. Također ih je mnogo koji žive od ovoga posla i ovime im je između ostaloga ugrožen i posao. U nastavku primjedbe. "Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije 29.01.2021 11:102 0 Poštovani, Podupiremo prijedlog Društva turističkih vodiča Dubrovnik u pogledu polaganja ispita i licenciranja vodiča za predložene 4 regije umjesto po županijama: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Također podupiremo stavove o potrebi usklađivanja propisanog znanja hrvatskog jezika u članku 73., stavak 2., točka 3. koji je u Zakonu opisan nejasnom odredbom "da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča", dok je znanje stranog jezika na kojem će vodič obavljati poslove precizno određeno Zakonom "da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru". Svakako treba precizno propisati znanje hrvatskog jezika u određenoj razini prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira i način dokazivanja propisane razine znanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
89 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Duboko smo razočarani i zabrinuti prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, prvenstveno stoga što nije uvažen niti jedan prijedlog Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske čiji smo članovi i čiji su predstavnici bili u radnoj skupini. Ministarstvo već šest godina želi progurati nacionalne licence, a struka je protiv, jer u isto vrijeme ne žele i adekvatno prilagoditi edukaciju, a žele smanjiti zaštićene lokalitete i to su dvije najvažnije stavke. Pravilnike o edukaciji i lokalitetima niste donijeli u roku, pravilnik koji ste prošlog ljeta za cjeline predložili bio je nekompetentno napisan, srećom, nije usvojen. Što se tiče edukacije tražimo da stranci koji žele raditi kao turistički vodiči po Hrvatskoj polažu ispite koje smo i mi položili i educiraju se na našim institucijama, a edukacije se trebaju uskladiti s EU-normom (veća satnica, praktične vježbe na terenu i time kvalitetnija usluga, u nekim EU-državama je za naš posao potreban studij od dvije godine). Želimo da se definira znanje jezika na razini B2, a ne u dostatnoj mjeri, kako sada stoji. Izašli ste s prijedlogom izmjena bez da ste nas o tome obavijestili, iako smo bili članovi radne skupine, a nijedan dogovoren prijedlog nije usvojen što je nepristojno i pokazuje koliko je našoj ministrici koja ne dolazi iz sektora turizma stalo do mišljanja struke. Lokalitete treba definirati uzevši u obzir naše specifične povijesne okolnosti, EU ima preporuke kojih se mi ne moramo čvrsto držati,već trebamo ustrajati na zaštiti kulturnih cjelina u što većem obimu za razliku od Ministarstva kulture koje ima svog člana u radnoj skupini, ali ne ustraje u istom, već slijepo slijedi preporuke. Ovo ponašanje resornog ministarstva pokazuje nekompetentnost, povlađivanje EU te nemogućnost zaštite nacionalnih interesa pod pritiskom lobista velikih turoperatora. Ne želimo nacionalne licence, iako imamo nacionalnu osim za lokalitete, za taj poseban dio želimo pet regija, geografski i povijesno povezane cjeline na kojima praktično i radimo. Ove važne izmjene trebaju ući u zakon, a ne u pravilnik koji se bilo kada vrlo lako može izmijeniti. Slažemo se sa stavom Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske čije je očitovanje u nastavku i u brojnim komentarima: Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e-savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona oizmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: "Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave  broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje  da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča." - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča (koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam "aktivno"; samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. U dopisu podrške koju je župan Primorsko-goranske županije, gosp. Zlatko Komadina poslao Ministarstvu, odnosno ministrici Brnjac točno je navedeno da je samo Primorsko-goranska županija izdala oko 700 Rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča što znači da samo u jednoj županiji ima duplo više vodiča od 340 koliko navodi Ministarstvo. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča - po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo "pasivni" vodiči. Obzirom da se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju, cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jerje zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: - obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo "poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri" – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom - članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad - članak 73, Zakona: "da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: "najmanje četverogodišnju srednju školu" - članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: "da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča", što bi značilo "poznavanje jezika u dostatnoj mjeri" – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika; dakle poznavanje hrvatskog jezika na B2 razini - Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna.   1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Je li moguće da se Ministarstvo kulture jednostavno "odreklo" velikog broja zaštićenih lokaliteta samo da bi udovoljilo preporuci Europske unije? Moraju li brojne turističke zajednice te brojni gradonačelnici važnih turističkih središta svojom podrškom Zajednici društava turističkih vodiča podsjećati Ministarstvo turizma na to što je u turizmu zaista bitno? Prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu je degradacija, zanemarivanje i banalizacija zanimanja turističkog vodiča te je zaista sramotno da se, vezano uz ovaj prijedlog Zakona, samo turistički vodiči bore za očuvanje kulturno-povijesne baštine, odnosno njene interpretacije, a posredno i za zaštitu potrošača, odnosno kvalitetu turističke usluge. Uduga turističkih vodiča Kvarnera Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
90 Anđa Stjepić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani Vezano uz prijedlog izmjene zakona o turizmu za pružanje usluge TURISTIČKIH VODIČA ,kao dugogodišnji turističi vodič,želim izraziti svoje razočarenje i zgražanje na vaš prijedlog. Sramotno je i pomišljati na takve prijedloge,a na žalost dovedeni smo u situaciju da se na ovakav način moramo boriti sa vama. Vašom liberalizacijom zakona koji predlažete,ne samo da dovodite u pitanje egzistenciju 5500 turističkih vodiča,nego nas i ponižavate,davanjem otvorenom mogućnošću vodjena po cijeloj hrvatskoj,osobama koje nisu niti stručne niti kompetentne raditi taj posao. Vašim prijedlogom zakona uništavate sve ono što smo radili godinama,ponosno predstavljali našu zemlju,našu kulturnu ,povijesnu baštinu i domovinski rat. Niti jednom stranom pratitelju to nije u interesu kao nama i vjerujrm da sve kolege kao i ja imaju već takva iskustva ,gdje su bili prisutni kada su strani vodiči,tj.pratitelji iznosili netočne podatke o hrvatskoj. Na završnom predavanju koje smo imali za dobivanje licence,jedna profesorica naj je rekla."VI STE SADA NAŠI AMBASADORI NA TERENU "Idite i pričajte o svojoj zemlji sa ponosom. I vašim prijedlogom zakona sa tugom ćemo slusati,šofere,pratitelje,kako govore da je Eufrazijeva bazilika crkva i takve slične nebuloze. A da ne spominjem DOMOVINSI RAT i način na koji bi ga prezentirali. Kako mi ne možemo raditi izvan hrvatske kao turistički vodiči bez položenog ispita u toj istoj zemlji,nadam se da će te i vi nas zaštiti na isti način. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
91 Nada Bonča PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu je degradacija, zanemarivanje i banalizacija zanimanja turističkog vodiča. Zaštita potrošača pala je u drugi plan i kvaliteta date usluge nije važna te je izgleda bitna ekonomija velikih brojeva zanemarujući pritom kvalitetu usluge. U Hrvatskoj se broj vodiča svakom sezonom uvećava (sadašnji je broj 5500) te je svaki vodič prošao kroz naobrazbu i ispite za obavljanje svoga posla. Postavlja se pitanje da li je obrazovanje bitan faktor života i rada u Hrvatskoj. Turizam te turistički vodiči važan su dio etničkog identifikacijskog koda kod svakog naroda, a to znači i jedan od važnih čimbenika nacionalne samobitnosti te se ovakvim zakonom promiče politika sustavne eliminacije, gušenja i gašenja zanimanja turističkog vodiča. Nada Bonča Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
92 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Za početak šaljem link za dokumenta EU na talijanskom (koji se, siguran sam, može pročitati i na svim drugim jezicima EU). U dokumentu se nalaze preporuke za liberalizaciju tržita EU i lakšeg protoka radne snage. http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/IT/COM-2016-820-F1-IT-MAIN-PART-1.PDF Dokument je preporuka, a samim time nije obvezujući u nijednom svom dijelu. Te se preporuke, a samim time i pravni učinci donošenja zakona temeljenog na takvim preporukama mogu odnositi samo na građane EU i Švicarske, kako je uostalom i navedeno u spomenutom dokumentu. Nisam siguran koja bi bila pravna osnova za apliciranje takvog zakona na državljane koji nisu taksativno navedeni u takvim prijedlozima EU. Postoji li neki bilateralni sporazum sa npr. Kinom, Japanom ili bilo kojom drugom državom kojim bi to bilo definirano? Ako postoji postavlja se pitanje kad je i gdje to potpisano, kako su definirane kvote i reciprocitet istog tog sporazuma? Liberalizacija u bilo kojem sektoru rada unutar EU nije i ne može biti definirana anarhijom i zakinuta od svakog pravila, a pogotovo ne kriterija stručnosti i kompetencije. Ta stručnost ili kompetencija treba biti i nečime potkrepljena (npr. položenim ispitom za određenu regiju/zonu/državu). Mislim da ćemo se svi složiti da ne postoji vodič, ma koliki od lumen bio, koji može kvalitetno odraditi sve gradove u EU. Tu dolazimo do problema geografske determinacije za određene struke. Informatičar može svoje usluge davati u bilo kojoj od zemalja članica sa istom razinom kvalitete jer njegova stručnost nije determinirana radi li on u Parizu ili Bukureštu. S vodičima to nije slučaj jer je posao vodiča determiniran povijesnom i kulturološkom kontekstualizacijom. Bez shvaćanja lokalnog konteksta (zato i postoje lokalni vodiči), daje se pogrešna i iskrivljena slika kulturne baštine, običaja i obezvređuju se lokaliteti te se dovodi u pitanje opstanak istih u očima potencijalnih budućih posjetitelja. To mi ne izgleda kao mudra strategija razvoja turizma, baš suprotno. Upravo o spriječavanju obezređivanja kulturne baštine govore neki članci iz dokumenta preporuke EU. ''La giustificazione e la proporzionalità della regolamentazione della professione di guida turistica devono essere valutate attentamente al fine di assicurare che le restrizioni siano limitate a quanto è necessario per evitare di danneggiare la ricchezza culturale di uno Stato membro.''. ''La maggior parte degli Stati membri ha indicato come indispensabile una conoscenza molto specifica legata al paese, come la conoscenza a livello storico ed artistico (ad esempio, Cipro, Slovenia).'' Upravo iz gore navedenih razloga, ''liberalizacija'' tržišta za turističke vodiče nije moguća kao u slučaju radne snage iz sektora IT-a ili nekog drugog sektora. Isto nije moguće provesti i sa još nekim profesijama (npr. pravnici). I za kraj samo nekoliko rečenica o prihvaćanju ovih preporuka od strane drugi članica EU koje po svom značaju u turističkom miljeu i povijesnom kontekstu možemo svesti pod isti nazivnik sa Hrvatskom. Ovakvim prijedlozima se protive i Italija, i Španjolska, i Malta, i Mađarska. Indikativno je da se osim njihovih vodiča na perfidan način protive i njihova Ministarstva turizma i Vlade, i to najviše politikom nečinjenja. Kao zaštitnu mjeru pritiskanja od strane EU da se u budućnosti ovakvi prijedlozi stave na papir i izglasaju kao zakoni vidim preciznom definicijom i kategorizacijom što više lokaliteta na području RH. Takvi prijedlozi trebali bi biti argumentirani na više razina, što u svakom slučaju ljudima iz struke neće biti problem. Pa tko poznaje te lokalitete bolje od njih samih? U davanje prijedloga o lokalitetima uključili su se svi lokalni vodiči i udruge, svaki za svoje područje djelovanja i interesa. Unatoč uloženom trudu, izvješće sa e-savjetovanja koje je zatvoreno prije dvije godine nije nikada objavljeno. Ne moramo niti napominjati da je izvješće za savjetovanja zakonska obveza nadležnog tijela. Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Napominjeno da u konkretnom slučaju nije riječ o usvajanju preporuka, već prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemlja Dalekog istoka koji imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
93 Vito Paoletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič javljam se kako bih izrazio nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona koji nisu uzeli u obzir savjete struke i obezvrjeđuju struku turističkih vodiča (npr. tvrdnjom kako u RH ima samo 340 turističkih vodiča, što smatram brojkom dobivenom manipulacijom podacima). Volio bih da Ministarstvo stane u obranu struke turističkih vodiča i baštine RH-a, kako bi se osigurala visoka kvaliteta pružene usluge i garantiralo zadovoljstvo turista koji ih koriste, time povećavajući šanse da će se oni opet vratiti ili podijeliti pozitivna iskustva s prijateljima i poznanicima, što vjerujem da je svima u turističkoj domeni u cilju. Podržavam prijedloge ZDTVH, konkretno njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Osim toga smatram da je nužno kvalitetno i dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Također podržavam njihov prijedlog da se konkretizira razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
94 Saša Radoš Jagešić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič i vlasnica obrta javljam se kako bih izrazila nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona koji nisu uzeli u obzir savjete struke i obezvrjeđuju struku turističkih vodiča (npr. tvrdnjom kako u RH ima samo 340 turističkih vodiča, što smatram brojkom dobivenom manipulacijom podacima). Voljela bih da Ministarstvo stane u obranu struke turističkih vodiča i baštine RH-a, kako bi se osigurala visoka kvaliteta pružene usluge i garantiralo zadovoljstvo turista koji ih koriste, time povećavajući šanse da će se oni opet vratiti ili podijeliti pozitivna iskustva s prijateljima i poznanicima, što vjerujem da je svima u turističkoj domeni u cilju. Podržavam prijedloge ZDTVH, konkretno njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Osim toga smatram da je nužno kvalitetno i dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Također podržavam njihov prijedlog da se konkretizira razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
95 MIJA ING. TURISTIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnik sam turističke agencije Go travel ( Mija ing. Turistička agencija d.o.o.) iz Zagreba koja posluje 9 godina. Orijentirani smo na "outgoing", te smo se specijalizirali za daleke destinacije. Trenutno poslujemo na 6 kontinenata, a 2019 god proveli smo  preko 70 grupa van EU točnije preko 1700 putnika. Na nas konkretno na uvelike utječe promjena/ukidanje Zakona o pružanju usluga u Turizmu, članak 38.a kojim smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama i zasigurno im onemogučava daljnje poslovanje te nažalost garantira stečaj većine agencija. Naime ako se donese da se ukida članak 38.a, te donese odluka da se moraju povratiti svi novci za koje su izdani Voucheri za putovanja to neće biti moguće iz više razloga. Dati ću Vam naš primjer situacije s COVID-19 voucherima. U ovom trenutku imamo preko 1,5 milijuna kuna izdanih vouchera, koji su izdani za putovanja koja su se trebala provesti od 3-12 mjeseca 2020 godine, za destinacije izvan EU. Naime ovdje se radi o destinacijama kao što su Kuba, Tanzanija, Australija, Novi Zeland, Fiji, SAD, Brazil, Argentina, Indonezija, Meksiko, Sejšeli, Tajland, Vijetnam, Kambodža i ostale koje nisu pod utjecajem EU direktive, te za navedene destinacije su uključeni najmanje 3 dobavljača ( međunarodne avio kompanije i lokalne avio kompanije za unutarnje letove, hotelski smještaji, lokalni prijevoznici, lokalne agencije za izlete) . Od lokalnih dobavljača i avio kompanija smo dobili samo Vouchere za uplaćene iznose koje možemo koristiti do kraja 2021 godine, te prema potrebi lokalni dobavljači produžuju Vouchere do 2022 godine. Ako se ukine članak 38.a , te naše stranke budu zahtijevale povrat uplaćenih sredstava, mi nećemo moći napraviti povrat jer se novci nalaze kod naših dobavljača, te isto tako od njih imamo Vouchere za korištenje budućih usluga, a isti dobavljači ne podliježu EU direktivi te navedeni zakon i pravilnik se ne odnosi na njih. Nama je potrebno vrijeme, da se počnu provoditi prva putovanja, da pošaljemo prve putnike na navedene lokacije kako bi iskoristili naša sredstava koja stoje kod lokalnih dobavljača kako bi putnici mogli iskoristi svoje vouchere, ili ostvarili mogućnost povrata. Isto tako javlja se pitanje što je s uplaćenim sredstvima koji su išli preko kreditnih kartica, gdje su agencije  izgubile na provizijama kartičara 3-8% po transakciji, a putnicima bi se trebali vraćati cijeli iznosi.  Nakon situacije koju je uzrokovao koronavirus, u našoj firmi je ostalo troje stalno zaposlenih, ali u prosjeku imamo preko 20 vanjskih suradnika koju rade kao vodiči na putovanjima, koji bi ovakvim odlukama zasigurno ostali bez posla. Iako je Hrvatska orijentirana na turizam unutar svoje zemlje, voljeli bismo napomenuti kako povećani broj Hrvata turista u drugim zemljama izrazito pogoduje u stvaranju odnosa sa drugim državama. Naš prijedlog: 1. Covid -19 Voucheri - odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je minimum 31.12.2021. 2. izdane Vouchere produžiti putnicima do 31.12.2022 godine ( u slučaju nastavka pandemije moguće dodatno produženje) 3. u nacrtu Zakona termin "Organizator" promijeniti u " Odgovorni organizator putovanja" jer agencije međusobno prodaju aranžmane drugih agencija te je važno u Pravilniku naglasiti tko snosi odgovornosti za organizaciju putovanja.   4. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za firme u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, sredstva koja će biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period kada je bio pad prometa 60% i više.  5. lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojim će država biti jamac za firme koje su imali uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019.  6. produženje potpora za isplata plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021 godine. Lijepi pozdrav, Martin Go travel Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
96 Marina Šuran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREDMET: Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
97 Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podupiremo prijedlog Društva turističkih vodiča Dubrovnik u pogledu polaganja ispita i licenciranja vodiča za predložene 4 regije umjesto po županijama: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Također podupiremo stavove o potrebi usklađivanja propisanog znanja hrvatskog jezika u članku 73., stavak 2., točka 3. koji je u Zakonu opisan nejasnom odredbom "da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča", dok je znanje stranog jezika na kojem će vodič obavljati poslove precizno određeno Zakonom "da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru". Svakako treba precizno propisati znanje hrvatskog jezika u određenoj razini prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira i način dokazivanja propisane razine znanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
98 Svijet putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Glavni problem s kojim će se sresti putničke agencije jest ukidanje „vouchera“, odnosno brisanje članka 38. ZPUT-a, koji će omogućit će putnicima povrat novca u cjelosti za nerealizirana putovanja. Agencije neće biti u mogućnosti vratiti novce, jer je taj isti novac zadržan od strane pružatelja usluga/dobavljača i agencije ne mogu ostvariti povrat istih. Na žalost, neki novci su već trajno izgubljeni jer su dobavljači već proglasili stečaj. Tu također skrećem pozornost na članak 37. Zakona o pružanju usluga u turizmu (koji je također potrebno mijenjati) koji kaže da su jedino agencije dužne napraviti povrat novca, dok nitko drugi u lancu nema tu obavezu: hoteljeri, avio prijevoznici, brodari... Ukidanjem vaučara, odnosno brisanje članka 38 ZPUT-a, uzrokovat će masovne stečajeve agencija, gdje ćemo ostati i bez agencija, i bez radnih mjesta, a u konačnici će putnici koji su dobili vouchere sigurno ostati bez novaca. U slučaju stečaja agencije, putnici se neće moći naplatiti iz police jamčevine (koja je ujedno bila garancija krajnjem korisniku prilikom donošenja zakona o voucherima, Dopune/izmjene ZoPUT-a: NN 42/2020) jer se osiguravajuće kuće isključuju od svake vrste naknade štete, obzirom da je na globalnoj razini proglašena „viša sila“. Zakon obvezuje neke djelatnosti na osiguranje, ali ga ne definira na dovoljno dobar način da nemamo spornih situacija ili okolnosti. U ovim izvarendnim okolnostima zakonski uvedene neke olakotne okolnosti za Turističke agencije, nisu popraćene izmjenama u svim segmentima, čime je nanešena direktna šteta turističkim agencijama. Kako su putovanja usko vezana uz situaciju na tržištu uzrokovanu virusom Covid 19, uz sve mjere i ograničenja koja su donešena na svjetskoj razini (zatvorene granice, PCR testovi, obavezne samoizolacije, zatvoreni restorani, muzeji, ukinute avio linije...), putničke agencije koje se bave organizacijom putovanja nisu u mogućnosti raditi već skoro godinu dana i cijelo to vrijeme bilježe pad prometa preko 90%. Kako se pandemiji još uvjek ne nazire kraj, a s djelomičnim popuštanjem mjera, agencije će i u nadolazećem peridou raditi s vrlo malim prometom jer se sukladno situaciji s pandemijom i ekonomskom situacijom smanjio broj putnika koji uopće želi putovati. Putničke agencije koje se bave outgoingom: grupnim putovanjima, školskim putovanjima.. i sl, također se susreću sa sljedećom situacijom: putnici koji koriste vouchere za zamjenska putovanja, ne putuju na iste, prvobitno ugovorene destinacije, kako bi agencije iskoristile uplaćene depozite, već agencije moraju osigurati nova financijska sredstva da bi putnik otputovao na novu destinaciju, što u konačnici ugrožava likvidnost agencija. Sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja), agencije neće moći iskoristiti uplaćene depozite koje su zadržane od strane pružatelja usluga. Putničke agencije koje se bave organiziranjem Školskih putovanja, ugovarala su maturalna putovanja od listopada do prosinca 2019. (prema javnim natječajima) koja su trebala trebala biti u realizaciji tijekom 2020 godine. Tim agencijama je posao „oduzet“ retroaktivno 3 do 5 mjeseci prije prvog lockdowna u ožujku 2020. što zanči da su te agencije već više od godinu dana bez ikaovog posla. Slijedom dopisa MZO-a od ožujka i travnja 2020. upućenim svim osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima je da se do daljnjega odgode organizirana putovanja u inozemstvo i da se sva planirana i ugovorena učenička ne otkazuju, već da se ista realiziraju po prestanku trenutnih posebnih okolnosti i mjera. Tu inicijativu je podržao i MINT na način da se sva putovanja koja su moguća da se s inozemstva preorjentiraju na realizaciju unutar RH I na taj način pomogne našem gospodarstvu. U kolovozu 2020. neposredno prije realizacije novo ugovorenih putovanja na području Hrvatske, ista su “zabranjena” preporukama MZO-a I HZJZ-a. Agencije u budućnosti neće moći odraditi ugovorene grupe, jer neki od učenika od 2020 više nemaju status učenika te Škole, a u 2021 će se ispratiti I sljedeća generacija učenika koji završavaju školu, prije nego će grupna putovanja biti moguća. Ukidanjem članka 38. ZPUT-a, agencije će morati vratiti novac putnicima, a slijedom nevedenih situacija za neke od školskih grupa novci su uplaćeni I zadržani od strane dobavljača na dvije strane, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a grupe nisu realizirane. Turizam u Hrvatskoj ne smijemo shvaćati kao “najam kreveta” tijekom ljetne sezone. Bez konkretne pomoći države, agencije će zatvoriti svoja vrata što će se odraziti na turizam u Hrvatskoj u pred sezoni i post sezoni. Pad poslovanja ili totalno zatvaranje poslovanja će osjetiti i brojni drugi poslovni subjekti koji su vezani uz turizam i suradnju s agencijama: povremeni autobusni prijevoz, turistički vodiči, brojni muzeji, nacionalni parkovi, ugostiteljski objekti … Povjerenje putnika I slika turizma će se u konačnici trajno narušiti. Naš prijedlog je sljedeći: 1. Odgoda donošenja Zakona o ukidanju vouchera ili odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je prema procjeni agencija 31.12.2021. Ili ako dođe do prihvaćanja istog istovremeno donošenje zakonskog rješenja oko isplate putnika, a da to ne uzrokuje propast agencija (bespovratna sredstva). 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. Hitna rasprava i preispitivanje Članka 37. Stavki 6. i 7. ZPUT-a 4. Rješavanje problema Jamčevine na način da država bude jamac osiguravajućim kućama ili osnivanje neke vrste državnog fonda kroz koji bi bile pokrivene jamčevine, a u koji bi agencije uplaćivale premije na godišnjoj razini 5. Produženje mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn do kraja 2021g. (ukoliko ova potpora za očuvanje radnih mjesta bude ukinuta u travnju 2021g., istog trenutka slijedi val otkaza) 6. Državno pokriće fiksnih troškova poslovanja agencija u obliku bespovratnih sredstava (telefoni, najam, komunalne naknade poput struje, plina, vode, te ostalih parafiskalnih nameta poput spomeničke rente,…) sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja) 7. Promjenu načina izračuna naknade za Turističku članarinu (sadašnji dugogodišnji način obračuna prema prihodu na godišnjoj razini gospodarskog subjekta je neodrživ) 8. Izmjena uvjeta korištenja kreditnih sredstava po programu Državnih potpora sektorima turizma i sporta, na način da otplata kredita bude u periodu od 7 godina sa uključenim počekom od godine dana Isto tako, agencijama trebaju nove kreditne, povoljne linije. Poslovne banke su apsolutno zatvorile vrata putničkim agencijama u vidu bilo kakvog kredita, pa čak i u slučaju da je agencija zatražila kreditnu liniju preko HBOR-a. Poslovne banke su odbile sve inicijative/zahtjeve pod uz jednostavno objašnjenje da putničke agencije spadaju u visokorizične skupine gospodarskih subjekata. S poštovanjem, Svijet putovanja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predloženo preispitivanje članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguće, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302 koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Obračun članarine u turističkim zajednicama nije predmet ovoga Zakona, ali skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (NN 144/20), koji je na snazi od 1.1.2021., propisana mogućnost podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi kojim se traži izmjena visine predujma članarine, a radi pada poduzetničke aktivnosti te je istim izmjenama stopa za obračun članarine smanjena za 12%. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
99 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u potpunosti se slažem sa komentarom UGP-a gdje je lijepo objašnjena sva problematika putničkih agencija i što proživljavamo ovih 11 mjeseci. Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka, leasing kuća…). Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. ( u nadi da ćemo uspjeti bar dio ljeta i jesen odraditi te biti u mogućnosti izvršiti povrate nakon 31.12.21) 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo, Pazin Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
100 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Udruga Glas poduzetnika ističe da je djelatnost putničkih agencija usko vezana uz situaciju s virusom COVID-19 u drugim europskim zemljama. Naime, kada ostale europske države otvore svoje granice, prve grupe gostiju možemo slati na putovanja tek za dva mjeseca (outgoing putničke agencije). Agencije koje rade na dolasku stranih turista u Hrvatsku čekat će grupe gostiju još i duže zbog toga što ovise o avio kompanijama koje su reducirale letove ili ne voze prema Hrvatskoj uopće, a do pandemije virusa COVID-19 su veliki promet ostvarivale upravom dolaskom putnika s azijskog tržišta. Vlasnici putničkih agencija svjesni su da prije lipnja ne mogu očekivati goste, što situaciju dodatno otežava. Ističemo da mnogi poduzetnici nemaju drugih prihoda i da se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Također, slijedi promjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. za koji smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama. Navodimo nekoliko stavki za koje smatramo da predstavljaju nelogičnost i oštećuju putničke agencije. Kao prvi problem vidimo problem jamčevine. Naime, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina ne pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Osim navedenog, moramo napomenuti da su mnogim agencijama police jamčevnog osiguranja istekle tijekom 2020. godine te ih nisu mogli produžiti zbog toga što osiguravajuće kuće nisu željele izdati nove police ili su osiguravajuća društva tražila osobna jamstva vlasnika putničkih agencija. Drugi problem u prijedlogu Zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Osim toga, na razini Europske unije nije jasno definiran isti rok za povrat novaca. Budući da većina putničkih agencija najviše putovanja prodaje u Sloveniji primjerice, nije logično da rok za povrat novca ne bude isti. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Većina potrošača uplatila je novac putem kreditnih kartica. Banke su zaustavile povrat novca preko POS aparate te se za svaki predmet šalje poseban e-mail u banku koja prilično odugovlači s odgovorom. Naime, banke prvo traže da im se doznači novac direktno od agencije na njihov račun jer agencije nemaju više novaca po svojim računima u dospijeću na karticama. Sve to je fizički nemoguće napraviti u 15 dana. Predlažemo da rok bude 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. Sljedeći problem je i u samom koordiniranju povrata. Ako dođe do velikog broja zahtjeva za povratima, a koji nadilaze trenutačnu platežnu mogućnost agencije, kako odrediti prioritete povrata, a da neki od kupaca ne budu zakinuti? U slučaju prijave ili tužbe kako će se zakonski agencija moći zaštititi od kazne, iako joj je bila namjera vratiti novac? Najveći problem je što prema EU direktivi agencija prodaje "paket aranžman", a avio kompanije, hoteli, razni dobavljači unutar Europske unije pojedinačne usluge. Naime, to znači da oni ne podliježu članku 38.a, a putničke agencije nisu uspjele vratiti veliki dio novca upravo od navedenih dobavljača. Ističemo da se veliki dio novca nalazi i van Europske unije, prema odgovoru naših članova najviše u Africi i na Novom Zelandu. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Također, smatramo da se u članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti vouchere u idućim mjesecima, pa i u idućoj godini. Naime, prema sadašnjem prijedlogu: Ako putnik ne iskoristi vaučer za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će da je isti raskinut i putnik ima pravo na povrat svih izvršenih plaćanja sukladno stavku 1. ovoga članka. Ističemo da bi se putnik trebao javiti putničkoj agenciji s pismenim zahtjevom oko povrata. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Putničke agencije do sada nisu dobile pomoć države ni u kojem obliku, osim što su dobili radnici 4.000 kuna što je svaka agencija proslijedila svojem zaposleniku. Vlasnici su svjesni kako će morati tražiti kredit, ali isti nije moguće dignuti jer svaka institucija traži 1,3 vrijednosti nekretnine u zalog. Međutim, većina naših agencija nije pristala na takav uvjet jer neki nemaju ili ne mogu dati u zalog obiteljsku kuću. Osim toga, većina agencija svojim radnicima nije smanjivala plaće pa su sukladno tome putničke agencije isplaćivale plaće i iz svojih akumuliranih sredstava ili privatnih pozajmica vlasnika agencija. Vidimo kako ste napisali već svoj zaključak: Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja. Međutim, navod nije točan. Kao što smo objasnili, putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Ovaj zaključak može se obrazložiti samo na jedan način, a to je da su u anketiranju odgovor dale samo agencije koje rade najam apartmana i koje su mogle zamijeniti vouchere za neku novu uslugu (zamjena termina rezerviranog smještaja). Tu pretpostavku možemo dokazati činjenicom da se od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju grupna putovanja, barem ne u onom obujmu kako je to bilo prije pandemije pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Isto tako, navodimo da su u obzir uzeti samo prometi putničkih agencija za vrijeme normalnog rada putničkih agencija i vremena provedenog pod pandemijom pa je nemoguće točno utvrditi pad prometa. U obzir je trebalo uzeti usporedbu prihoda putničkih agencija u periodu od 20.03.2019. - 31.12.2019. i 20.03.2020. - 31.12.2020. te bi se na temelju tih podataka mogao dobiti točan pad prometa. Neke agencije su imale povećanje prihoda u prvom tromjesečju 2020. godine što je generalno smanjilo pad prihoda u analiziranom terminu od strane UHPA-e. Putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u navedenom terminu nisu imale niti jedne kune prihoda pa je teško prihvatiti činjenicu o padu prometa od samo 70%. Također, nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer raspolažete s krivim podacima. Koliko je vidljivo iz vaše procjene učinka, uzeli ste u obzir samo anketu koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. No, kako bi kao Udruga imali konkretne podatke od naših članica, imamo i dodatnu anketu koju su ispunile putničke agencije članice UGP-a te smo došli do sljedećih poraznih podataka. Anketu je ispunilo 60 putničkih agencija među kojima su incoming i outgoing putničke agencije (ni tu opet nisu sve putničke agencije i svi podaci na temelju kojih bi se mogao donijeti pravi sud). Njihov promet u 2019. godini prema partnerima SAMO U HRVATSKOJ: • prema prijevoznicima (kopneni prijevoz) bio je 39.058.783,00 kn. • prema prijevoznicima (avio prijevoz) bio je 30.572.217,00 kn. • prema hotelijerima: 133.109.824,00 kn. Što ukupno čini preko 200.000.000,00 kn prometa unutar Hrvatske, a u što nisu uključeni prometi prema inozemnim partnerima kojih ima daleko više jer veći broj agencija radi outgoing aranžmane (grupna europska putovanja, maturalna putovanja za srednje škole od kojih su 90% aranžmani u inozemstvu). Promet anketiranih agencija u 2019. godini iznosio je 486.653.290,00kn (gotovo pola milijarde kuna) od čega je Hrvatska ubirala najveći PDV u turizmu, u iznosu 25%. Pad prometa u 2020. u odnosu na 2019.godinu je za 90% agencija u rasponu 80% - 100%, dok su ostali imali nešto manji pad 40% - 80%. Također, 30 putničkih agencija uspjelo je izračunati i konkretno napisati iznos izdanih vouchera koji iznosi 14.909.182,00kn (SAMO 30 PUTNIČKIH AGENCIJA JE ODMAH PO BRISANJU NAVEDENOG ČLANKA DUŽNA navedeni iznos + kreću naplate kredita obzirom da trenutno banke ne razmišljaju o produljenju moratorija niti imaju programe za reprogram obveza koje dolaze na naplatu). Uz sve navedeno morate biti svjesni da u slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici koji će u jednom trenutku ostati samo na ugovorenim međugradskim i gradskim linijama. Kako znamo da su to koncesijski prijevozi, usluge povremenog prijevoza putnika možemo zaboraviti, a što će povući velik broj privatnih prijevoznika koji su se opredijelili na povremeni prijevoz u stečaj ili propast. Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu bespovratnih sredstva te su sve svoje REZERVE iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Zaključujemo kako država nije dala bespovratna sredstva niti omogućila dostupne kredite, a ukidanjem vouchera će samo napraviti zadnji udarac i pokopati agencije koje su zadnjih godina plaćale najveću stopu PDV-a od 25%. Također, država je ubirala od tih istih agencija članarine za turističke zajednice, HGK i ostale namete. Ishod takvih postupaka bit će sljedeći: • veći broj radnika na burzi, odnosno, nezaposlenost • pad prihoda države • nemogućnost odrađivanja grupe koje očekujemo u budućnosti te dolazak stranih turoperatora • nezadovoljni potrošači koji su izgubili novac, i potrošači koji su nepovjerljivi prema uslugama na kojima država zarađuje dodatnih 25% PDV-a. S poštovanjem, UGP - Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
101 Blagec doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se ovo prihvati slijedi vecini agencija propast. Trebaju nam hitno nastavak potpora za place, nadoknada mjesecnih fiksnih troskova, bespovratna pomoc koja je najpotrebnija od svega i krediti uz minimalne kamatne stope i pocek od barem dvije godine. Nije prihvaćen U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Dodatno napominjemo da su turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
102 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours, Pula Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad.
103 Tonka Matana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič želim stati uz svoje kolege u zajedničkom nastojanju zaštite prava i integriteta naše struke. U potpunosti podržavam i potpisujem očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Srdačno, Tonka Matana Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
104 TIHOMIR HUSNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak turističkih agencija, ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožava nekoliko stotina radnih mjesta (što je onda apsurdno da se godinu dana financirao opstanak radnih mjesta koji će sada neminovno biti izgubljeni). Kako je većina agencija uplatila iznimno visoke iznose prema partnerima izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije (a neki ne vraćaju ni koji su unutar Hrvatske, što zbog nemogućnosti što zbog svoje politike povrata iako je bilo zabranjeno putovanje), uplaćeni su visoki iznosi prema avio prijevoznicima i te za to sve su agencije ili dobile vouchere za iskoristiti u nekom budućem razdoblju (od istih partnera), a puno novca je na žalost skroz izgubljeno (stečaj partnera ili ne mogućnost opće više stupiti u kontakt s istima). Kada sagledate kompletnu situaciju, možete uvidjeti da agencije nemaju od kuda u ovom trenutku napraviti povrate, s obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 80%, da i nema tih povrata opstanak je upitan (kod poslovanja svaki pad viši od 40% izravno ugrožava opstanak firme), a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Prijedlog: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 4. omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja unazad godine dana (režijski troškovi i hladni pogon), a dio može biti iskorišten za povrate 5. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 6. omogućiti lakše dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Kako je gore objašnjeno većina nema od kuda ovo vratiti te će morati proglasiti stečaj. Zadnji veliki problem su JAMČEVINE koje je po Zakonu svaka agencija dužna ugovoriti sa osiguravajućim kućama temeljem kojih u slučaju nesolventnosti turističke agencije putnik ima pravo tražiti povrat uplaćenog novca postaje veliki problem iz više razloga. • osiguravajuće kuće ne žele pokrivati radnje i događaje koje su se dogodile prije samog sklapanja ugovora, već samo buduće i neizvjesne događaje, što u ovom slučaju pojave COVID-19 na globalnoj i svjetskoj razini predstavlja „višu silu“, a ona je kao takva isključena kao uzrok štete u svim osiguravajućim kućama kod svih vrsta osiguranja • osiguravajuće kuće nerado ili gotovo uopće ne žele više ugovarati sa agencijama ugovore o jamčevini iz razloga visoke rizičnosti poslovne djelatnosti što za mnoge agencije postaje veliki problem jer ih dovodi u situaciju nelegalnog rada ako nemaju ugovorenu policu jamčevine. Tihomir Husnjak, Alpe-Adriatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predloženo drugačije propisivanje odredbe članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguće, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302, koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti.
105 Svikoncerti.eu - Tomica Drvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a biti će posljednji dani opstanka putničkih agencija. Rezime prijedloga: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. važenje Vouchera ukoliko je zakonski moguće ne ograničiti datumom već da je on važeći do odabira zamjenskog putovanja ili pune iskoristivosti njegovog iznosa 3. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 4. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 5. bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 6. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza Razlozi prijedloga: 1. nakon ukidanja članka 38.a putničke agencije neće imati od kuda vratiti novac 2. povećanje troškova nakon prijava kupaca inspektoratu radi nemogućnosti izvršenja povrata 3. stečaj mnogih putničkih agencija 4. stavljanje putničkih agencija u ravnopravan položaj sa ostalim trgovačkim društvima Obrazloženje prijedloga: Nažalost, ovim člankom (38a) putničkim agencijama dala se mogućnost povrata uplaćenih iznosa kupcima u trenutku kada putničke agencije budu mogle ponovno normalno raditi. Pod normalno se misli kada neće biti restrikcija o većim okupljanjima. Putničke agencije nisu samo agencije za rezervaciju smještaja i ljetovanja na Jadranu, a većina njih je prvenstveno orijentirana na organizaciju grupnih putovanja. Obzirom da su trenutno grupna putovanja daleka budućnost, ukidanjem članka 38a, većina putničkih agencija će završiti su stečaju. Prvenstveno radi povrata koji će morati izvršiti kupcu u roku od 14 dana, a s druge strane i radi završetka moratorija na neke plasmane koje imaju prema bankama, a za koje je bio utvrđen moratorij do 31.03.2021. Putničke agencije koje se godinama bave outgoing turizmom imaju u inozemstu uplaćene depozite za smještaj, ulaznice, vodiče, prijevoz, transfere i sl., a do kojih ne mogu doći jer navedene sudionike ništa ne obvezuje na povrat kao putničke agencije. Prema nekim informacijama, neki su već i propali pa putničke agencije neće ni moći iskoristiti uplaćene depozite i dobivene Vouchere. Konkretno u našem slučaju, bavimo se isključivo putovanjima na koncerte i sportske događaje. Sve ulaznice mi moramo uplatiti unaprijed kako bismo ih mogli ponuditi našim kupcima i putnicima. Obzirom da veći koncerti i sportski događaj neće sigurno biti mogući uz prisutnost većeg broja publike još dugo vremena, a isto tako i grupna putovanja autobusima, velik broj putničkih agencija će završiti u stečaju. U prilog tome idu najave i o 'COVID putovnicama' što znači da će se uveliko smanjiti broj putnika koji su inače slobodno putovali. U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Obzirom da će biti velik broj prijava, večina putničkih agencija, a koje se bave školskim putovanjima, u našem slučaju putovanjima na koncerte ili sportske događaje, koja se bave grupnim putovanjima u Eurozoni, nažalost morati će zatvoriti svoja vrata i proglasiti stečaj. Neke putničke agencije su možda imale specifična putovanja za neke grupe koje sada potražuju povrat, a putničke agencije ne mogu do povrata jer su npr. uplatile smještaj na nekoj specifičnoj destinaciji. Taj novac putnička agencija možda nikada neće moći iskoristiti jer možda neće imati grupu koja bi prihvatila taj aranžman. Razlozi za probleme u kojima će se putničke agencije naći: nemogućnost povrata novaca od dobavljača kojem su unaprijed morale biti plaćene usluge jer dobavljači putničkih agencija nisu ni jednim člankom Zakona obavezni izvršiti povrat, a u zamjenu za uplate izdaju Vouchere za koje se niti ne zna kada će se moći iskoristiti ili su čak i već propali pa se povrat neće imati od kuda izvršiti. Osim već gore navedenog, Zakonom je definirano da se ukupan uplaćeni novac mora vratiti kupcu. Što je sa osiguranjima koje su putničke agencije uplatile prema osiguravajućim društvima za kupca? Što je sa troškovima koje je su imale prema bankama u vidu troškova transakcija (npr prema inozemstvu i sli.), što je sa provizijama koje su kartičarske kuće povukle prilikom kupnje putničkog aranžmana putem kartica, pa u tim slučajevim putnička agencija mora vratiti i veći iznos nego što ga je zaprimila. U našem slučaju putovanja na koncerte, naši kupci traže povrate za putovanja na određeni koncert. Obzirom da je taj koncert otkazan ili odgođe te se ne zna se novi datum održavanja koncerta te hoće li ga uopće biti u skoroj budućnosti, naš kupac traži povrat. Obzirom da naš dobavljač umjesto povrata za ulaznice izdaje Vouchere ne znamo od kuda ćemo našem kupcu vratiti uplaćeni iznos koji traži, a u slučaju prijave kupca inspektoratu slijedi nam velika kazna, dodatni troškovi odvjetničkih društava i ročišta po sudovima. U slučaju stečaja, kupac se vjerojatno neće moći naplatiti jer su mnogim putničim agencijama istekle police osiguranja jamčevine u 2020. i nisu ih mogle produljiti jer osiguravajuča društva nisu htjele izdati policu osiguranja ili su tražila izrazito visoka osobna jamstva vlasnika agencija. Osim toga, ako i koja agencija ima osiguranje jamčevine, osiguravajuče društvo ne pokriva izdane Vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police ili jednostavno ova pandemija nije obuhvaćena policom. Stoga predlažemo da se u Izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu stavi rok od kojeg kreće 180 dana za povrat, a to je 31.12.2021. Znači putnička agencija mora vratiti kupcu uplaćeni iznos po isteku 180 dana od 31.12.2021., ali uz zadržavanje dijela troškova. Time bi agencije dobile na vremenu da u konačnici kada se pokrene gospodarstvo može kupcu koji traži povrat ponuditi eventualno neko zamjensko putovanje ili sam povrat. Uz gore navedeno potrebno je također i koodinirati s bankama vezano za produljenje moratorija. Nažalost moratoriji završavaju 31.03.2021. te kreće naplata potraživanja, a obzirom da su putničke agencije bez prihoda već godinu dana, nažalost neće imati od kuda vraćati dospjele obveze pa će ih i te obveze baciti još dublje u ponor. Sve prije tog datuma, akumuliralo bi stečaj velik broj putničkih agencija, zatrpavanje suda sa novim predmetima u gospodarskom poslovanju, a u konačnici i velik broj dosadašnjih korisnika putničkih agencija koje bi prije slijedećeg putovanja preko putničke agencnije više puta razmislili da li da putuju preko putničke agencije, da li da uplaćuju aranžmane unaprijed ili čekaju zadnji tren iz raznih bojazni, a u tom slučaju možemo zaboraviti na budućnost poslovanja putničkih agencija. Osim navedenog potrebno je u samom Zakonu konkretizirati neke izraze. U nacrtu Zakon stoji termin 'organizator', a smatramo kako bi trebalo pisati 'odgovorni organizator putovanja' obzirom da putničke agencije rade i subagenturu pa bi se konkretno moralo definirati tko je za što odgovoran. U ZOPUT, članku 37., točka 6. i 7. navedeno je da putnik ima pravo na raskid Ugovora i povrat u punom iznosu, što je u potpunoj suprostnosi sa Zakonom o zaštiti potrošača, članak 79., točka 12. gdje se jasno navodi da nije moguć jednostrani raskid Ugovora za sve usluge koje su pružene određenog datuma ili u određenom razdoblju, a u što spadaju organizirana putovanja putničkih agencija. Svikoncerti d.o.o. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Dodatno napominjemo da kod raskida ugovora u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putnik ima pravo na povrat svih plaćanja, a organizator mu ne može uračunati naknadu za raskid ugovora. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
106 Turistička zajednica otoka Krka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREDMET: Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , - očitovanje, daje se Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara U potpunosti podržavamo primjedbe i prijedloge koje je dostavila Udruga turističkih vodiča Kvarnera, a s koje ponavljamo u komentarima Turistička zajednica otoka Krka odlično i na profesionalnoj razini surađuje sa vodičima Kvarnera. Za vodiče smo organizirali edukativne radionice i upoznavali smo ih sa svim zanimljivostima i vrijednostima pojedinih destinacija kako bi mogli kvalitetno informacije , povijesne događaje i zanimljivosti prenijeti gostima, medijima, novinarima i ostalima. Pojavom pandemije njihova je djelatnost u potpunosti ( kao i ostalima) izostala i stavljena je na "čekanje", međutim vodiči nisu stali, ulagali su u sebe, edukacije, snimali su spotove , redovito nas obavješćivali o svojim aktivnostima kako bi bili spremni za uključivanje čim se za to stvore uvjeti. Imali su našu podršku i prije, nastavljamo i dalje zajedno surađivati na profesionalnoj razini te zato apeliramo da se još jednom razmotre svi njihovi zahtjevi ali i prijedlozi kojima će se zaštiti nacionalni interesi . TZ otoka Krka Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, a Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
107 Obrt za usluge "Marijana Pušić" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 15 godina s ljubavlju prema profesiji i domovini radim kao turistički vodič. Nikada nisam bila na burzi, sama sam razvijala svoj posao godinama, uredno plaćala sva davanja i poreze i nikada nisam bila na teret svojoj domovini ni u kojem smislu. Naše Ministarstvo, koje predstavlja domovinu, uporno već godinama pokušava pod izlikom liberalizacije tržišta oteti nam naš posao, vulgarizirati našu profesiju do neprepoznatljivosti, poništiti Domovinskim ratom teško stečeni suverenitet naše domovine i u konačnici nas otjerati preko granica naše domovine u potrazi za nekim novim poslom i životom. Ministarstvo je osnovalo radnu skupinu koja se sastojala od vrlo stručnih pojedinaca koji su vrhunski odradili posao Ministarstva i servirali mu na pladnju gotove prijedloge koje je Ministarstvo do kraja izignoriralo i zanemarilo uporno se pokušavajući do kraja dodvoriti stranim turoperatorima koji ih očito dulje vrijeme drže u šaci i diktiraju prijedloge zakona u našoj domovini. Nedopustivo je što Ministarstvo želi smanjiti zaštićene lokalitete i time obezvrijediti naše kulturno i spomeničko naslijeđe, što želi dozvoliti strancima da bez kvalitetne izobrazbe (koju smo mi morali proći da bi smjeli raditi u našoj domovini) preuzmu naš posao i to uz na dječjoj razini definiranu potrebu poznavanja hrvatskog jezik. Nadam se da je ovo moj posljednji u nizu vapaja našem Ministarstvu da konačno stane iza svojih turističkih vodiča kojih je 5500, da konačno time stane u obranu suvereniteta i digniteta domovine barem u mjeri i prema uzoru drugih zemalja EU koje su to uspješno napravile na čast svoje zemlje i građana. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
108 ZVONKA JURIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani svi! Nisam već dugo vremena sudjelovala u e-savjetovanju(zadnji put sam osjetila potrebu ostaviti par riječi vezano uz e -savjetovnje o ukidanju zaštićenih lokaliteta!)....Nije se nešto značajno desilo prije tih par godina,iako sam se naivno nadala da hoće i da će zaštićeni lokaliteti ostati zaštićeni te da će se uvažiti prijedlozi struke i da će se neki lokaliteti dodatno zaštiti... No jedno nema veze s drugim...Jedina veza je u tome što sam dugo trebala da se odlučim i ovaj put nešto napisati,reći,nadodati na ono što su dragi kolege već naveli... Najlakše je napisati-slažem se sa svime do sad navedenim(i slažem se-da nebi bilo zabune),ali to nije rješenje... Dakle,radim kao turistički vodič 13 godina,to je posao koji OBOŽAVAM i od kojeg živim,plaćam sva davanja koja su mi nametnuta(a s nekima se itekako ne slažem ali što ćeš-sve je to Rn'R)... Jednostavno ,nije mi jasno dokle seže ova želja i potreba za dodvoravanjem EU-i sve preko leđa ljudi koji žive u Hr,malog čovjeka koji samo ima želju raditi posao koji voli i posao od kojeg će dostojanstveno živjeti... Meni osobno je stalo do moje domovine i obožavam svoj zanos našom kulturom,poviješću,običajima dijeliti sa turistima koji dolaze u Hrvatsku-a to radim već dobrih 13 godina,kroz tri predivne dalmatinske županije... Imala sam prilike,biti u autobusima sa stranim (njemačkim)turistima,gdje je njihov pratitelj u autobusu izlagao gostima svoje priče o Hrvatskoj a ja bih bila loco vodič na lokalitetu-NE ŽELIM uopće komentirati čega bih se naslušala... I sada dolazim do onog što bih svakako htjela reći: nikako nije u redu dozvoliti građanima stranih EU članica bilo kakvo vođenje po zaštićenim lokalitetima a i šire bez polaganja ispita koje smo i mi morali polagati(hrvatski jezik B2,povijest,geografija,zakonodavstvo,turizam i gospodarstvo,OTP,kulturna baština,...),nisam za nacionalnu licencu... Žao mi je što ne želite uvažiti prijedloge radne skupine koji su ,sigurna sam,itekako konsturktivni i dobri za sve,žao mi je što ne osjećate potrebu zašititi 5500 radnih mjesta. Žao mi je što ste nas,najbolje turističe ambasadore svoje zemlje,odlučili izložiti bez da nas zaštitite.... Srdačan pozdrav!! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
109 UTV Liburnia PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Udruga turističkih vodiča Liburnia, sa svim svojim članovima, ponavlja zahtjeve koji su upućeni kroz prijedlog Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, čiji je Udrug član, a kojim se opetovano traži razuman i pravedan pristup liberalizaciji. Točno ono što je komunicirano već u nekoliko navrata i kroz nekoliko godina s Ministarstvom, no nažalost sluha nema, pa u nadi da ćete nas ipak čuti, prije nego što nas otpišete postavljamo naš prijedlog. Ožalošćeni članovi UTV Liburnie iz Opatije - kolijevke turizma. Očitujemo se na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, a Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
110 Silvija Radovan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA "Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita." Poštovani stručnjaci i profesionalni savjetnici u MINT-u, Naravno zahvaljujem na čitanju ovog komentara te se nadam da će se oni koji pročitaju malo zapitati, za koga rade, gdje rade i zašto rade tu gdje rade. Kao odgovorna odrasla osoba kojoj je prioritet osobni razvoj, a time i mentalno te fizičko zdravlje, ne bih si dozvolila neodgovorno raditi neki posao jer je posljedica katastrofalna ne za druge nego upravo za mene. Bio je ovo mali uvod o nečemu što nadam se i sami znate. Citirala sam u naslovu spornu rečenicu koja ostavlja mnogo pitanja. Kakav je to "drugačiji način"? Postoji li uopće taj "drugačiji način"? Živjela sam ui radila u par Europskih zemalja (Švedska, Italija, Grčka), gdje sam radila u turizmu te mi je nevjerovatno čitati prijedlog izmjene zakona na štetu Hrvatskih građana. Naravno da se zakon treba prilagoditi članstvu u EU i da smo pristupanjem potpisali i prihvatili nekakve uvjete, ali je isto tako važno da svaka država članica ima prostora njegovati i štititi svoju posebnost, a pogotovo kada govorimo o kulturi i povijesnom nasljeđu. Jeste li vi, draga gospodo sviesni da bez povijesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države? Ako ste svjesni svog osobnog identiteta i ako ste ponosni na ono što jeste, a nadam se da jeste, tada bi itekako trebali shvatiti o čemu govore turistički vodiči kao što smo mi vas shvatili kada je "krovna udruga turističkih vodiča" stručno i marljivo radila i predlagala što i kako koristeći stručnost, iskustvo, znanje i poštovanje prema sebi i svojoj državi. Jeste li i vi kao temelj ovog gore navedenog teksta koristili isto? E pa nažalost, niste. Najbolji vođa je onaj koji ima samopouzdanja, a takav će itekako znati poslušati struku i iskoristiti nečije znanje. To je služenje narodu, državi, a što je najbitnije i sebi. Tužno je da se odluke na nivou države donose onako usput, bez vizije, bez imalo odgovornosti. Nijedna država od gore spomenutih, a pogotovo nijedna država sa slično starom, bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ne bi dozvolila da se mahom emitivne zemlje miješaju u njihovu turističku politiku. Dragi MINT, pa srednja i sjeverna Europa trebaju od nas učiti što je turizam i kako se njime upravlja, a mi ćemo od njih ono što nama slabije ide. Tako ide razmjena i razvoj. Hrvatska turistička tradicija je daleko duža nego ona Njemačka, Švedska, Austrijska, Mađarska, itd. Mi imamo daleko više iskustva samo nemamo vjere u vlastito znanje i vlastitu važnost. Stoga vas pozivamo na suradnju s građanima, profesionalcima u turizmu i ostalim turističkim djelatnicima koji ovu zemlju vole i doprinose njezinom ugledu u svijetu. Što se tiče stranih vodiča, naravno da su dobrodošli ali pod uvjetima koji za nas važe u njihovim državama (EU). Dodala bih još i ovo. Kada sam živjela u Švedskoj, prije nego sam naučila jezik sva su mi vrata bila zatvorena. Ljutila sam se dok nisam shvatila što znači nacionalni ponos i poštovanje sebe. Naravno da strani vodič koji jednom dovede grupu u Hrvatsku neće učiti Hrvatski, ali taj vodič ne može i ne smije tumačiti specifičnu povijest niti govoriti o Hrvatskom identitetu. On svakako može uputiti gosta u restoran, dati im slobodno vrijeme te u busu ukratko ispričati što će im onda lokalni vodič pokazati i protumačiti na svoj način. Hvala i puno sreće u daljnjem radu. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 75 I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 3 II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 16 III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA 3 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU Članak 1. Članak 2. 1 Članak 3. 1 Članak 4. 1 Članak 5. 2 Članak 6. 14 Članak 7. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
111 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ne slažem se sa uvođenjem nacionalne licence, ukidanjem posebnog dijela ispita po županijama i polaganja samo zaštićenih cjelina, koje će biti 'znatno smanjene'. Umjesto da težimo kvaliteti i znanju, ovaj zakon pogoduje neznanju i površnosti. Sramotno je da sve ide u tom pravcu. tako se na primjer prekvalifikacija za posao recepcionera svodi na 10 sati stranog jezika. Kakvu mi to poruku šaljemo? Predlažem da se uvede minimalno znanje stranog jezika za turističke vodiče na razini B2 po ZEROJ-u, i da se ne ukida posebni dio pri polaganju ispita. Također se zalažem da i stranci polože isti ispit i da razina poznavanja hrvatskog jezika bude B2. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
112 Natalia Raucher PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo isto? Molim Vas, pročitajte komentare, poslušajte struku i uvažite naša mišljenja. Ove izmjene ne mogu proći, jer nisu za dobrobit hrvatskih stanovnika. S poštovanjem, Natalia Raucher, licencirani turistički vodič i interpretatorica baštine. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
113 Luxuria Tempus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovo obrazloženje je nevjerojatno! Tko od njih traži da ukinu "fragmentarnost" posebnog dijela ispita?  Odakle im uopće ta terminologija? Sama logika presude EU Suda Pravde (koji je najrelevantinije tijelo u čitavoj priči) je upravo suprotna.  Za zaštićene lokacije je potrebna posebna kvalifikacija. Ne za sve zajedno jer onda ih se ne bi ni zaštićivalo.  Osim toga se radi i o nemogućoj zadaći (zamisli nekog tko bi polagao sve zaštićene lokacije u Italiji, to bi bilo nemoguće i najvećim renesansnim genijima :)). Uz to, ukoliko bi nacionalna kvalifikacija uključivala sve zaštitne lokacije one bi samim tim bile ukinute. Nacionalna licenca nije nikakva zaštita prema vani niti će to više ikada biti (obzirom na automatsko priznavanje njene ekvipolencije) pa bi samim time zaštićene lokacije bile prešutno eliminirane. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
114 VEDRANA ĐUGUM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao prvostupnica Kulture i turizma koja je htjela u dogledno doba postati i turistički vodič za svoju županiju smatram ove dopune i izmjene jako štetnima za postojeće turističke vodiče u RH. Pročitala sam cijeli prijedlog i mada mi nedostaje pravnog vokabulara mogu sumirati svoja opažanja i reći da bi ovakav zakon što se tiče usluga turističkih vodiča dodatno destabilizirao struku koja je već u debeloj krizi zbog postojeće pandemije. Jednostavno ne vjerujem u tezu da EU vrši pritisak i zahtjeva da inozemni vodiči obavljaju posao lokalnih turističkih vodiča. A i čitajući komentare vidim da nema uporišta u stvarnom stanju stvari što se toga tiče. Nadalje, slažem se s time da inozemni vodič ne može prenijeti sve specifičnosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine, i da je u tome dovoljno kvalificiran samo domaći obrazovani i iskusni vodič. Jedini ustupak koji bi se eventualno mogao učiniti je da npr. inozemni vodič živi u Hrvatskoj u određenoj regiji najmanje 2 godine, bude mentoriran od strane iskusnog lokalnog vodiča i obvezno zna barem osnove (A2) hrvatskog jezika i kulture. Ali jedna stvar me sad zanima, i to ću svakako istražiti: ako bilo tko s položenim tečajem turističkog vodiča u RH ode živjeti u neku državu članicu EU, hoće li ga dočekati jednaki uvjeti slobodnog tržišta i hoće li mu ova naša "diploma" omogućiti da pruža usluge turističkog vodiča, uz polaganje samo posebnog dijela za zaštićene lokalitete? Osobno mislim da je odgovor "ne", pogotovo u zemljama članicama koje su puno duže članovi od RH i tim više vjerujem da ovaj zakon, ukoliko stupi na snagu, predstavlja još jedan izuzetno licemjeran pokušaj dodvoravanja Europskoj uniji i korak dalje prema uništavanju već nikakvog hrvatskog gospodarstva. P.S. Još uvijek čekam kad će nastupiti davno najavljeni penali za neodvajanje otpada, tj kad će se konačno u ovoj zemlji urediti sustav odvajanja otpada. Ali očito je veći prioritet nagaziti na porezne obveznike i poštene radnike nego poboljšati životni standard građana RH i sudjelovati u zelenoj politici koja je očito samo mrtvo slovo na papiru i prazna floskula u ustima. Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
115 Mag Tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ivana Šišara. MagTours U turizmu sam od kada znam za sebe. Počela sam kao turistički vodič a zadnjih 17 godina radim u turističkoj agenciji i zaista je žalosno sve ovo što čitam. Toliko degradacije i ponižavanja s novim zakonom da je to sramotno. Vodiči su ti koji nas promoviraju, nijedna agencija neće prodati svoj proizvod bez dobrog vodiča. Svaka naša tura ovisi upravo o vodiču koji je tu da interpretira lokalno i autohtono. Prije 20 godina sam bila pratitelj na putovanjima Hrvata po Italiji i svugdje gdje smo stali smo imali licencirane talijanske vodiče, dakle prije 20 godina a Vi bi sad dozvolili da naši vodiči sjede kući i da im neki stranac intepretira kako je to kod nas živjeti, da priča našu povijest. Sve države članice EU štite svoje građane a na ovaj način ne samo da nas degradirate već ljude tjerate iz države. I dalje ne mogu vjerovati da se ovo sve događa i da i dalje prodajemo sve naše nekom drugom umjesto da se zaštitimo i zauzmemo za sebe. Sramotno zaista sramotno. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
116 Boris Šušnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Imam prijedlog kolegicama i kolegama vodičima... u namjeri da pokažemo i na ovom mjestu kako imamo podršku i od osoba i institucija koje su direktno na strani zaštite kulturnog identiteta i vrijednosti i jedinstvenosti Lijepe Naše, predlažem da se i ovdje postave linkovi na stranice novina i članaka u kojima se iskazuje podrška osoba koje su "na funkcijama"(u gradovima Dubrovniku i Gospiću iskazali su nam potporu gradonačelnnici koliko ja znam, ali sigurno ima i više i bit će ih još u idućim danima). POKAŽIMO DA NAS JE VIŠE OD "samo 350 vodiča" i da imamo podršku puno šireg kruga osoba kojima je stalo do kvalitetnog prezentiranja Hrvatske gostima koji nas posjećuju! Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
117 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, mi vodiči, iz Društva turističkih vodiča Rovinj, u potpunosti podržavamo prijedloge naše krovne Udruge, odnosno ZDTVH-a. Kako ne shvaćate, ili ne želite shvatiti, da smo mi vodiči, najveći promotori naše zemlje. Kod velikog broja naših gostiju, pogotovo onih koji dolaze u organiziranom aranžmanu, smo mi vodiči, uz hotelsko osoblje najveći promotori naše zemlje. Takvi gosti najčešće "kroz nas" percipiraju i našu domovinu. Loš vodič = loša reklama, a "Mundpropaganda" je sigurno najjača propaganda, a samim time i najjača reklama. Da se razumijemo, mi nismo protiv stranih vodiča, dobrih vodiča, koji su uložili i stalno ulažu u svoje znanje, ali jesmo protiv kvazi vodiča. Kako stranih, tako i domaćih. Zbog toga zahtijevamo bolju naobrazbu turističkih vodiča (kolega Pr. sc. Vinko Bakija Vam je izradio cijeli program), koji je u skladu s ostalim članicama EU-a, kao npr. Grčka, Cipar, Malta, država koja drže do svoje kulture i svoje povijesti. I nemojte nam prodavati razne priče, da EU nešto zahtijeva od nas. Eu jasno kaže: "Obrazovna su pitanja u nadlžnosti država članica". Zato, ako nas već ne poštujete, nemojte vrijeđati našu inteligenciju. Nadamo se da će ipak prevladati zdrav razum i da ćete poslušati struku. Lp. Društvo turističkih vodiča Rovinj Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
118 KARMEN BARČOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča"! Teško je povjerovati da je naše Ministarstvo odlučilo okrenuti leđa nama ( a ima nas 5500) koji svim svojim srcem i znanjem nastojimo biti najbolji ambasadori naše zemlje, njene povijesti, kulturne baštine, tradicije, života. Poslušajte glas struke, zaštitite svoje vodiče, ne degradirajte struku! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
119 Boban Memedović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Pročitao sam dosadašnje komentare i apsolutno su svi protiv prijedloga Zakona, tj. niti jedan vodič ne podržava izmjene. Iz osobnog iskustva znam da samo odlično poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života i običaja (koje može dati dobro obrazovani lokalni vodič) može uspješno predstavljati našu prekrasnu zemlju, koja je na žalost, izgleda, na milost i nemilost nestručnih i licemjernih osoba na vrlo utjecajnim pozicijama. Ono što mogu još dodati iz svojeg iskustva vođenja (klasičnog ili aktivnog) i kontakata sa stranim turistima, goste u Lijepoj našoj ne zanima puko nabrajanje činjenica o povijesnim i kulturnim spomenicima. Njih zanima život u Hrvatskoj, naša emocija u vođenju, kako doživljavamo i njih i nas same, naša iskustva, mnogobrojni odgovori na njihova, ponekad i čudna pitanja, ali uvijek sa iskrenim odgovorima, novija povijest (ne zanemarujući i staru povijest), a pogotovo ih vesele lokalne priče i anegdote, emotivno izražavanje uspjeha i neuspjeha, nesebična pomoć u nezgodnim i nespretnim situacijama, uživanje u dobroj hrani i piću uz prepoznatljivo i iskreno gostoljublje naših lokalnih ugostitelja itd. Dobar turistički vodič ostaje u sjećanju uvijek i širi dobru vijest o kraju kojeg prezentira i ne smatra to klasičnom odradom posla.. To jedan stranac koji ne živi u ovome kraju niti zna niti umije prezentirati. I zato čuvajte ono što imamo, što nas čini drugačijim od drugih i po čemu smo privlačni turistima.. Nemojte ponižavati lokalne turističke vodiče i stvarati privilegije za strane vodiče ili strane tour operatere. Prijedlog zakona NIJE DOBAR. Molim Vas da uzmete ozbiljno u obzir komentare turističkih vodiča i još jednom revidirate ovaj prijedlog zakona. S poštovanjem, Boban Memedović Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
120 MATEA LACMANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, nema smisla da nanovo kopiram konkretne prijedloge izmjena i dopuna zakona koje potpisuje više društava turističkih vodiča u Hrvatskoj. Bojim se da će neki vaši prijedlozi spustiti ljestvicu kvalitetet usluga pružanja turističkih usluga i naše struke. Nije riječ ni o kakvom strahu od konkurencije, već je riječ o zaštiti svojih građana, kulture, povijesti i baštine. Kao turistički vodič, nastavnica hrvatskog i engleskog jezika, mlada osoba u Republici Hrvatskoj, apleliram da poslušate ono što vam turistički vodiči već godinama pokušavaju reći i zaštiti naš turizam koji, kao što već znamo, čini oko petinu našeg BDP-a. Turistički vodič osoba je koje se gosti sjećaju kad dođu doma, pokazuju fotografije građevina, opisuju okuse naše kuhinje i vina te prepričavaju zgodbe turističkih vodiča, odnosno izleta na kojem su bili. Hvala na čitanju! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
121 adamo sali jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, moja primjedba je slijedeća: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. lp, Ivana Kirinić Frka, Adamo Sali jdoo Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
122 Solmar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Teško mi je pisati smisleno, argumentirano iznositi činjenice pozivajući se na zakone, EU direktive (smjernice a ne obveze!), isticati ravnopravnost svih članica EU... kada to vama očigledno nema smisla. Sve do detalja su vam rekli naši predstavnici tijekom sastanaka u radnim skupinama i lijepo napisali u komentarima prije mene, ali kao da i nisu. Tako da, dozvolite mi malo „slobodniji“ komentar u nastavku. Pri objavi prijedloga ovog zakona ne mogu ne primijetiti nekoliko stvari koje još nisu rečene u komentarima. Pozivate se na direktive EU iz 2005 i dopunu iz 2013. Znači, prošlo je pazite sad, 16 i 7 i pol godina!! I, je li bilo kakvih većih problema? Je li vam netko dao neki rok? Ako da, objavite točnu obvezu RH i vremenski rok. Nemojte nas praviti ludima, pa nismo mi u Švicarskoj da ispunjavamo i ono što ne moramo. Pa mi ne ispunjavamo ni ono što moramo! Podsjetit ću vas samo na obveze koje smo preuzeli o razdvajanju otpada.... Slovenija je zeleno srce Europe, a ja po Zagrebu zaobilazim hrpe smeća, trudim se odvajati pa onda isti kamion sve pokupi... Zatim, primjer EU odredbe o pravu na suđenje u razumnom roku...ja osobno imam slučaj star 21 godinu koji još traje... Ukratko, u Hrvatskoj se ne pokreće ništa za što nema potrebne političke volje ili nečijih interesa. I sad dolazimo do pitanja o čemu se radi u ovom slučaju? Čija je to odjednom odluka tako naprasno zanemariti sav dijalog 7 i pol godina nakon što smo član EU, nakon 6 godine rasprave s vodičima i godinu dana rada s radnim skupinama? Nije tako lako zaključiti kako se čini. Na prvi pogled jedina promjena koju vidim je nova ministrica. Imam osjećaj da su prošli ministar i njegova administracija imali razumijevanja i tražili zajednički jezik. A sad ona će silom provesti što god treba na uštrb nas radnika u njenom resoru, samo da ne mora odgovarati na mailove i zamolbe od nekih velikih tour operatora, kako bi ti isti operatori ušićarili još koji euro dodatne zarade. Razmišljajući, morao sam malo pogledati CV da vidim jesam li u pravu. I gle čuda! Naša cijenjena ministrica nema uopće nikakvog iskustva u turizmu niti u bilo kojem realnom sektoru! Ne znam koja činjenica me više zabrinjava vezano uz tko mi kroji sudbinu. (Cijenjena ministrice, vezano uz ovaj komentar koji nikad nećete pročitati, ovime mislim i na slične vaše djelatnike pa nemojte komentar shvatiti osobno) Ono što ja ne mogu razumijeti je zašto je ta odluka sad donesena? Ako su i bili neki pritisci prije, možete misliti da baš sad netko pritišće iz EU, usred ove pandemije, avioni jedva lete, cruiseri u rezalištima. Kako to da ste donijeli ovakvu odluku iako znate da su lokalni izbori u 6 mjesecu i svaki publicitet vam je nepoželjan? U državnom sektoru kod većine je glavni postulat ne talasaj i ne stvaraj posla ako ne treba...a vi baš pred izbore. Da sam malo zlonamjerniji pomislio bih da tu mora biti i osobnih interesa. Pa evo ja otvaram lokalne novine i samo članci o gradilištima koja se otvaraju i bit će završena...da, da, naravno u 6 mjesecu. Svi znamo da neće biti kašnjenja u izvođenju radova, a kad se bude rezala vrpca nestat će i korona. A vi? Umjesto da se naslikavate s vodičima pred izbore i kažete „branimo hrvatske interese unutar svih dopuštenih sredstava“, vi obrnuto. Kako nisam zlonamjeran, mislim da se ipak radi o neznanju, bahatosti i tome da ste nasjeli na prvosiječanjski vic, a to je da u Hrvatskoj od vođenja živi oko 350 vodiča. Hahahha, baš sam se dobro bio nasmijao kad sam to vidio u objavi ZDTVH. Pa samo ih ja poznam više!!! Samo u Dubrovnik bi u jednom danu znalo doći 7 cruisera, plus koliko ih taj dan ibude u Splitu, Zadru.... već tu imate tih 350. A da ne govorim sad o busevima na kružnom putovanju, individualcima iz hotela u tom istom danu u cijeloj RH. Da ste malo radili domaću zadaću, sigurno bi došli do pravog broja. (Poput drugih kolega u komentaru, i meni usluga vodiča nije opis glavne djelatnosti, pa me nisu brojili iako samo od toga živim) Nadalje smatram da kako ste bahato donijeli ovu odluku, da ste u tom istom tonu zaboravili na treću i zadnju stvar zbog koje se pokreću stvari u RH. A to je medijski pritisak. Ako ste nestručno i povjerovali da nas je 350, računali ste da će se nakon par dana sve stišati, kao i političke afere. No mislim da ste se prevarili i da ćete uvidjeti da vam sada nije potreban negativni publicititet. Slično nešto kao što se povukao zakon o oporezivanju nekretnina. I zato ovim putem želim poslati poruku svim svojim vrijednim kolegama turističkim vodičima (tj. bar onima koji će pročitati ovaj komentar) koji žive od svog rada i strepe za budućnost da je izgleda to jedini način kako možemo promijeniti ovaj prijedlog promjene zakona. Da se zajedno borimo, da nam u ovo teško vrijeme kad i ovako strepimo za budućnost država ne zabije zadnji čavao u lijes. Jedna digresija prije kraja, pazite sad ovaj paradoks. U Hrvatskoj ima 313 turističkih zajednica u kojima je zaposleno više od 229 direktora i 84 predsjednika TZ-a. Plus još glavni ured HTZ. Koliki je ukupan broj zaposlenih po svim tim TZ-ovima to se uspješno već dugo taji. Po slobodnoj procjeni sigurno se radi o brojci preko tisuću zaposlenih i po tome zaposlenih u TZ-ovima ima tri puta više nego turističkih vodiča koji žive od svog rada. Hhaha moram se još jednom nasmijati iako mi je to više tragično nego komično. Zašto ne poštujete direktive EU-a o racionalnom i odgovornom trošenju novca? Zašto se tu ne ukida fragmentiranost? Skoro svako selo mora imati TZ jer smatrate da samo oni mogu napraviti najbolje za svoje selo, a za vodiče što je puno bitnije smatrate da ni regije nisu dovoljne... sramite se. A ako prođe ova promjena zakona, vidim samo par zadovoljština negdje u daljini. Prva kad me bude zvala neka agencija ili tour leader kojeg znam otprije, sa zamolbom da dođem do grada i da odvedem nekog njihovog gosta do bolnice jer tour leader ne zna hrvatski jezik i nema lokalnog vodiča. Tako ću brzo ispaliti NE MOŽE! Dijelom s guštom, a dijelom jer ćemo supruga koja je također vodič i ja vjerojatno živjeti u drugoj zemlji ili ćemo raditi dugi posao. A druga zadovoljština će biti kada vas počnu pritiskati cruising kompanije da napravite više vodiča jer ih nema dovoljno s adekvatnim znanjem jezika...postati lokalni vodič (a ne tour leader) koji živi od toga polije ovih promjena će biti jako teško, pa se novi neće niti educirati. Onda će cruiseri početi ići u Kotor, Tivat, Bar umjesto u Hrvatsku, tamo će dolijevati gorivo, uzimati hranu, plaćati naknade...i onda ćete kontaktirati vodiče i pozvati na dijalog i tražiti rješenje. Joj kada bi barem kontaktirali mene... rekao bih vam ono što bi vi trebali sad reći tim kvazi pritiscima, još jednom – NE MOŽE! Mirko Burazer Primljeno na znanje Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Slijedom navedenoga, ne možemo prihvatiti Vaš navod da stručni nositelj ovim Nacrtom prijedloga zakona predlaže više od onoga na što ga obvezuje pravna stečevina Europske unije. Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj pruža te usluge kao glavno zanimanje.
123 Sanja Krnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predloženim Zakonom o pružanju usluga u turizmu se ide na štetu potrošačima, poreznim obveznicima - obrtnicima i firmama koji značajni dio prihoda ostvaruju od djelatnosti 79.90, te zaštiti naše baštine. Smatram da je najbolji način edukacije turističkih vodiča polaganje ispita po županijama, međutim podržavam i prijedlog ZDTVH-a polaganje ispita po povijesno i geografskim bliskim regijama. Obrazovanje za turističke vodiče se treba provoditi na hrvatskom jeziku na fakultetima, a ne na razno raznim privatnim učilištima. Nadalje, poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri treba biti regulirano prema propisanim jezičnim razinama (najmanje B2 jezična razina). Za državljane neeuropskih zemalja, pristup edukaciji treba regulirati uvjetom hrvatskog porijekla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Odobravanje turističkim vodičima iz drugih država da obavljaju usluge vođenja na teritoriju RH (osim na lokalitetima – čiji je broj u budućnosti upitan!), bez posebne provjere znanja o materiji i bez znanja našeg jezika će rezultirati upitnom kvalitetom interpretacije naše povijesti, baštine i običaja. Ministarstvo treba predložiti Zakon koji štiti našu baštinu i naša radna mjesta. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće.
124 Boris Šušnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" Radim kao turistički pratitelj i vodič od 2005. godine i kao i sve kolegice i kolege koji smo u ovom časnom i vrlo važnom poslu, jako sam razočaran maćehinskim odnosom države spram naše profesije. Kao što su mnogi u komentarima i naveli, stava sam da je nemoguće strancu kvalitetno prezentirati ono najvažnije o nama – dušu našeg naroda, ako si mogu dozvoliti taj izraz. Nisam u ovih više od 15 godina rada odradio niti jedno jedino vođenje a da me gosti nisu pitali osobna i intimna pitanja – jeste li doživjeli domovinski rat, gdje ste bili za vrijeme granatiranja, koji su bili uvjeti života, je li nedostajalo hrane… ja kao osoba od 49 godina, jasno se sjećam i predratnog stanja neizvjesnosti, i granatiranja mog Karlovca, i moje rodbine koja je u tim strašnim danima bila prognana iz Petrinje i došla u stan mojih roditelja… Volio bih da mi netko od „stručnjaka“ koji su slagali ovaj prijedlog pokuša objasniti kako će vodič koji dolazi sa druge strane svijeta svojoj grupi prenijeti tu autentičnost koju svako od nas vodiča ima. Evo kako: NIKAKO! Vjerujem kako su i mnogi moji kolege doživjeli pitanja od gostiju koja su bila toliko daleko od stvarnosti koja se odigravala na ovom prostoru: primjerice ja sam doživio da me gost pitao da li su Zagreb granatirali Rusi???, a ta je grupa imala svog „profesionalnog vodiča“ koji ih je očito „jako dobro pripremio“. Želimo li mi takove goste, koji odlaze iz Hrvatske sa „znanjem“ kako je Rusija na par kilometara od Zagreba i da smo protiv njih ratovali devedesetih? Siguran sam kako je tijelo koje je donositelj ovog zakona upoznato sa činjenicama kako SVAKA ZEMLJA ČLANICA EU USPJEŠNO NALAZI NAČINE KAKO ZAŠTITITI SVOJE VODIČE, ako ne u potpunosti, onda barem u velikom dijelu. Evo primjera: ja dolazim sa grupom turista na talijanski lokalitet Pompeji, sastajem se sa lokalnim vodičem, njemu predajem popis putnika, dokumente svih nas i ON JEDINI MOŽE KUPITI ULAZNICE I UVESTI GRUPU u obilazak. Ja to jednostavno ne mogu učiniti. Zamislite molim Vas na moment da se ovakva praksa uvede u našem NP Plitvička Jezera. Koliko bi kolega i kolegica sa područja Ličko-senjske županije (ili naravno bilo tko sa položenom tom županijom) imali riješenu egzistenciju za sebe i svoje obitelji !!! Zar ima nešto loše u tome da se to omogući našim ljudima?? Svi mi vodiči znamo jako puno vrlo konkretnih destinacija gdje se niti ne pomišlja poslati grupu turista u neki grad bez da se angažira lokalni vodič: za Prag i Bratislavu, Firencu, Beč, Salzburg… lista gradova je jako dugačka. Kako to da oni smiju štititi svoje turističke djelatnike, a nama je to „zabranjeno“? Iskreno se nadam kako će se uz SNAGU ARGUMENATA KOJU NAŠA STRUKA MOŽE OSIGURATI, te uz PODRŠKU ZAKONODAVCA PREMA SVOM VLASTITOM NARODU i naposlijetku MUDROST DALEKOSEŽNOG GLEDANJA ZA BOLJITAK SVIH NAS U REPUBLICI HRVATSKOJ, da će se donijeti zakon koji je zaštitnički prema nama turističkim vodičima, kao i da je pošten prema svim gostima koji nam dolaze. Boris Šušnjar, licencirani turistički vodič, Karlovac Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
125 ana antić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam zahtjeve i očitovanje ZDTVH u svezi ovoga zakona, a koji su u vezi zaštite struke turističkih vodiča i interesa RH, prema onoj "...jer zemlju čine ljudi." Ana Antić, turistički vodič Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
126 Jasna Perica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo i ogorčenost nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati drugima! Zaista je smiješno, koji broj licenciranih turističkih vodiča u cijeloj državi ste naveli, a znamo koliko nas je zapravo, 5 500!! Trebali bi biti svjesni, da bez povjesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države! Naša" mala lijepa, prelijepa Hrvatska", s kojom se malo tko može natjecati, je toliko posjećena, da broji mnogo više posjetitelja godišnje od njenog broja stanovnika. Stoga bih voljela istaknuti da smo upravo mi, turistički vodiči, najbolji i najiskreniji ambasadori svoje zemlje. Ljudi moji, borimo se za ono što imamo, ovu ljepotu i bogatstvo koju malo tko ima, cjenimo konačno ono svoje i nedajmo da nam "drugi" dirigiraju u svakom pogledu! Ako su u tome uspjele države Grčka i Cipar, zašto to ne bi mogla jedna "Hrvatska" Nadam se da ćete sve dobro razmotriti i kao što kaže stara poslovica: " ne budite slijepi kod zdravih očiju!!" Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
127 Danijela Marinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podržavam svoje kolege turističke vodiče i u potpunosti se slažem s priopćenjem za javnost koje je uputila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča". Pročitala sam dosadašnje komentare i apsolutno su svi protiv prijedloga Zakona, tj. niti jedan vodič ne podržava izmjene. Ono što mogu još dodati iz svojeg iskustva vođenja i kontakata sa stranim turistima - naše goste ne zanima puko nabrajanje činjenica o povijesnim i kulturnim spomenicima. Njih zanima život u Hrvatskoj, naša iskustva, novija povijest 20.st., prijelaz iz jednoga sistema u drugi, uzroke, sjećanja i doživljaje Domovinskog rata, razlike mentaliteta ljudi iz kontinentalne Hrvatske i ljudi s obale, a pogotovo ih vesele priče o Hrvatima i ispijanju kave, slavljenju naših sportskih uspjeha, uživanju u dobroj hrani itd. Ne mogu zamisliti nekoga tko je stranac kako može prenijeti taj doživljaj, isto tako ne mogu ni ja prenijeti u nekoj drugoj državi njihovu povijest i baštinu, koliko god bila upućena u godine, datume, imena. Kako će neki stranac moći opisati da se u zadnjim danima tumorne 2020.g. Hrvatska ujedinila u manje od 24 sata i pomogla svojim sugrađanima na području pogođenom potresom? Takva solidarnost sada se javlja kod mojih kolega vodiča i mi ovim putem želimo zaštiti našu profesiju. Iskreno očekujem kako ćete uvažiti naše komentare i kako ćete uključiti struku - turističke vodiče u novoj izmjeni Zakona. S poštovanjem, Danijela Marinčić, licencirani vodič za Šibensko - kninsku županiju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
128 Jasmina Nakić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Turistički sam vodič, ali nemam obrt već to radim honorarno. Slažem se s kolegama i smatram da prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu nije dobar, a održavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske'' Turistički vodiči su završili na koljenima radi corone, nisu ni stigli ustati već ih država koja je ponaša kao maćeha ponovo baca na koljena. Ne znam ni sama kojim se interesnim skupinama podilazi ovim prijedlogom ali bi bilo vrijeme da se zaštiti naša struka., koja je ionako već bori sa stranim vodičima koji na crno vode. Ako ne radi nas, onda bar radi gosta i njegovog doživljaja jer nitko kao lokalni vodič, koji živi u određenoj sredini i ona je dio njega, kao i on dio nje, ne može prenijeti melos te sredine. Da li bi vi voljeli da vas u pregled Zagreba vodi građanin Zagreba koji zna i one sitnice koje se ne mogu pronaći u knjigama ili neki Koreanac.. Jasmina Nakić, vodič za Šibensko-Kninsku županiju Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
129 dubravka štrbinić ciko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Ovim putem su se jednoglasno protiv prijedloga zakona izjasnili članovi i predstavnici ZDTVH, ali i pojedinačno turistički vodiči i članovi turističkih udruga vodiča diljem Hrvatske što je vidljivo iz komentara. Nisam pročitala niti jedan komentar koji odobrava ili prihvaća prijedlog zakona, ali sam pročitala velik broj kritika i negodovanja od strane struke. Zaključak je očit, prijedlog zakona NIJE DOBAR. Molim Vas da uzmete ozbiljno u obzir komentare turističkih vodiča i još jednom revidirate ovaj prijedlog zakona. S poštovanjem, Dubravka Štrbinić Ciko, licencirani vodič za Šibensko-kninsku županiju Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
130 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Rajko Guščić Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
131 anita vukoja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Bilo bi vrijeme da se resorno Ministarstvo i vodstvo Lijepe nase okani ove sulude politike zanemarivanja naseg povijesnog, vjerskog kulturnog i svakog drugog identiteta, razbijanja narodnog zajednistva, i zanemarivanja nacionalnog interesa. Nas ne moraju tangirati interesi grupacije koja zanemaruje nacionalni interes. Ali me zalosti i ljute oni koji u svojoj silnoj prepotenciji ruse sve sto se ne poklapa s njihovim suludim razbijackim interesom, cemu se mi koji sirimo istinu o nasoj bastini suprotstavljamo svojom istinom, koja se temelji na nasoj povijesti, krscanskoj vjeri i kulturi koja se vec stoljecima razvija na temeljima grcke filozofije, rimskoga prava i krscanske vjere! Amen. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
132 Ronny Radić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Anka Vanjak 12.01.2021 17:29 0 0 Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. silvija fosnjar 12.01.2021 14:51 1 0 Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
133 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da se navedeni prijedlog Zakona negativno odražava na status 5.500 registriranih hrvatskih turističkih vodiča, da degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te dovodi do pojave nelojalne konkurencije. P.S. Po kojim mjerilima procjenjujete je li turistički vodič aktivan ili pasivan? Jesu li i frizeri selektirani prema broju šišanja? Primljeno na znanje Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj pruža te usluge kao glavno zanimanje.
134 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam i potpisujem sve dosada iznesene komentare i razmišljam što ja to još mogu dodati, a da Vi, poštovani dužnosnici i djelatnici našeg resornog ministarstva to primite stvarno na znanje, a možda čak i uvažite, ako ništa barem razmislite o tome. Pretužna, žalosna i porazna je činjenica da turistički vodiči volonterski i trošeći svoje resurse, u ovo vrijeme kada smo zbog pandemije svi strahovito pogođeni, proučavaju EU direktive, norme, preporuke, stavove i prakse drugih zemalja da bi vama predlagali rješenja i ukazivali na mogućnosti, a vi to potezom pera, lakonski i birokratski hladno odbijate nesvjesni kakvu dugoročnu štetu time nanosite. Volim zamišljati da ljudi koji svoju sigurnu plaću primaju iz državnog proračuna kojeg pune i turistički vodiči svo svoje znanje i kompetencije usmjeravaju na dobrobit svoje zajednice i njenih državljana, pronalazeći načine kako poboljšati i unaprijediti njihov status, a načina ima, samo proučite naše prijedloge, ali ima li volje to je drugo pitanje. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
135 VUKICA PALČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA VUKICA PALČIĆ Dobar dan!..dugo godina radim kao turistički vodič. Prije godinu dana položila sam i tečaj za Interpretatora kulturne baštine. Imam obrt od 2012.g., zove se Život. Svaki put kad izađem iz kuće, veselim se novom izletu, susretu s ljudima . Nemam osjećaj da radim, to je moj životni poziv, poziv da podijelim s ljudima ono duboko značenje kraja u kojem sam odrasla..u Rovinju, u Istri. Kad bi mi netko rekao:" Hajde odradi razgled grada Salzburga!" Mogla bih odraditi naučeno štivo, koje je napisano u svakoj knjizi povijesti i vodiču tog grada. No kako bi dočarala život bake i unuka u prošlosti, melodiju tog dijalekta, pjesme uspavanke, koje jelo je najviše volio taj unuk.....Vjerujem da me razumijete...Kako će neki Njemački pratitelj grupe, voditi Nijemce po Rovinju, kako će objasniti s kojeg se spomenika skakalo u more, kako priča "rupa koja govori", kako je došao prvi Afrikanac u Rovinj, kako se pjevaju Bitinade, kako se švercalo s Batanom u prošlosti, što je uopće Batana, što znači odlomak pjesme o Batani " par mi la ze un riegno, lasi me la star "...i još puno toga KAKO!! S novim zakonom dozvolit će se da zamire, nasljeđe, tradicija, baština, ljubav. Svesti će se šturo vođenje stranaca , samo da odrade...Volimo svoju domovinu i ne dozvolimo da se to desi. Čujte nas duboko!! Iz mog srca lijepi pozdrav!! Vukica Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
136 ANABELA MARIČIĆ MILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo isto? Molim Vas, pročitajte komentare, poslušajte struku i uvažite naša mišljenja. Ove izmjene ne mogu proći, jer nisu za dobrobit hrvatskih stanovnika. S poštovanjem, Anabela Maričić Milić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
137 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prvo se moramo osvrnuti na vaš izračun koliko turističkih vodiča aktivno pruža usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Iz vaše procjene broja i ograničavanja točnog broja samo na one koji imaju obrte i to kao glavnu djelatnost pod NKD brojem 79.90, zaključujemo da namjerno umanjujete tu brojku, kad i sami znate da je zakonom određeno da vodiči mogu registrirati i obavljati djelatnost preko agencija, obrta, udruga i sl., te se na ovakav način ne može doći do broja turističkih vodiča koji žive od ovog posla. Broj koji vi navodite je daleko manji od stvarnog broja „aktivnih“ vodiča. Što se tiče tužbi i prigovora od strane Europske komisije pozivamo se u testu proporcionalnosti na »prevladavajuće kategorije javnog interesa« koje su kao takve priznate u sudskoj praksi Europskog suda, a uključuju sljedeće kategorije - javnu politiku, zaštitu potrošača, primatelja usluga, očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, kao i ciljeve socijalne i kulturne politike te očuvanje nacionalnog i kulturnog državnog identiteta. Navodite potrebu uvođenja jedinstvenog ispita za sve lokalitete u državi i smanjenja broja zaštićenih lokaliteta – nakon svih rasprava i sastanaka, mi i dalje ne vidimo zakonsku osnovu i niti logično objašnjenje ovog zahtjeva, osim da Europska komisija to traži. Na temelju čega? Tko određuje što je to lokalitet, koliki mora biti i koliko ih smije biti u jednoj državi članici. Dok ne dobijemo odgovore na ta pitanja, smatramo da naša država i resorno ministarstvo mora inzistirati na kvalitetnoj izradi tog popisa. Naši sugrađani su se borili nezavisnost da mi kao suverena država nemamo pravo zahtijevati pravedan popis lokaliteta na kojem će tumačenje povijesti, baštine davati netko bez adekvatne edukacije. Zbog kompleksnosti svega navedenog kategorički smo protiv uvođenja posebnog dijela ispita za područje čitave Republike Hrvatske! Pa upravo smo od Europske Komisije dobili konkretni odgovor: „Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama nediskriminacije, proporcionalnosti, svaka država članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene stručne kvalifikacije te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja.“. Pitamo se kako su druge države, kao što su Grčka ili Cipar uspjele zaštititi interese svojih turističkih vodiča? Inzistiramo na kvalitetnoj edukaciji koju će provoditi fakulteti, koja će se održavati na hrvatskom jeziku, da polaznici imaju jasno definiranu razinu poznavanja hrvatskog jezika sukladno europskom referentnom okviru. Također inzistiramo da se pristup edukaciji regulira i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta za državljanine država koje nisu ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Djelomično prihvaćen Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, kroz obrte, samostalnu djelatnost ili ugovore o radu, pruža te usluge kao glavno zanimanje. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče, kao i novi popis lokaliteta, bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali je priznavanje stručnih kvalifikacija i privremeno i povremeno pružanje usluga od strane državljana drugih država članica regulirano Direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama Direktive. Prema Direktivi 2005/36/EZ podnošenjem prijave pružatelj usluge iz druge države članice dobiva pravo pristupa uslužnoj djelatnosti na cijelom državnom području dotične države članice. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice predstavlja teritorijalno ograničenje za pružatelje usluga. Slijedom navedenoga, ukoliko će se turističke vodiče iz drugih država članica Europske unije koji žele privremeno i povremeno žele pružati usluge obvezivati da polažu posebni dio ispita, tada posebni dio stručnog ispita ne može biti organiziran na razini županije. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemlja Dalekog istoka koji imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
138 Sandra Škare PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sandra Škare - turistčki vodič Izuzetno sam zgrozena vasim nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama o pruzanju usluga u turizmu! Turisticki sam vodic, kao takva sam bila vlasnik obrta do 11. mj 2020. Kako se Corona pojavila svim vodičima i turističkim djelatnicima je život jako težak. Godinama se kao vodiči bunimo i borimo protiv sive ekonomije... vodiča/pratitelja iz inozemstva koji u RH ne plačaju porez koje naše služne ne legitimiraju nego uredno zaustave vodiče koji plačaju porez u RH i koji imaju sve potrebne licence!!! To je nonsens koji se događa samo u RH... da mi tako šetamo po Beču ili Kölnu dobili bi kaznu u roku od odmah. Ne naša isnspekcija u Istri godinama kaže kako oni mogu samo izači strancima sa sudskim tumačem u kontrolu ukoliko imaju dojavu dan prije?!? Mislim da je pravo vrijeme da zakon o pružanju usluga u turizmu štit i nas turističke djelatnike a ne da ukidanjem licence i smanjivanjem zaštićenih lokaliteta u RH omogućava se nestručnim EU građanima da predstavljaju bez kvalitete i znanja našu državu (a svi znamo da loša reklama je puno brža i dovodi do pada posla u turizmu) a sa time i dalje ugrožavamo naša radna mjesta!!! Dali je moguće da imamo toliko nestručnih djelatnika unutar MINT - da nitko ne razmišlja o tome da ukidanjem licenca stranci će dovoditi svoje pratitelje koji nemaju ni znanja niti interesa prikazati naše kulturno dobro u pravom smislu... na taj način se neće vratiti ti gosti u RH a u istom potezu mi vodiči koji imamo cjelogodišnje obrte a realno unutar 6 mjeseci sezone trebamo zaradit za cijelu godinu, na ovaj način ostat ćemo bez posla! Tragedija je da nitko u Ministarstvu ne razmišlja koliko takav zakon dovodi do toga da ćemo mi vodiči koji smo licence platili i polagali po županijama morati zatvorit svoje obrta jer će stranci fušariti tako bez da uzimaju lokalnog vodiča - a nema veze da od njih kod nas nitko ne plača porez. Zgrožena sam vašim ne razmišljanjem... osjećam se kako hrvatski vodič kao EU građanin drugog reda ... objasnite šta zapravo takvim zakonom dobijate??? Vi radite za nas ... trebate zaštitit naše interese a ne ostalim EU građanima koji ništa ne dorinose u RH, dati bez mozga sve mogućnosti rada strancima bez znanja i licence - ukoliko čete napravit taj zakon trebali bi svi turistički vodiči RH vas tužiti!! Čemu smo mi polagali, platili velike iznose po županijama - da bi netko bez kvalifikacije radio naš posao???!!! Slažem se s većinom kolega i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Nadam se da čete postupiti po savjesti ...nitko ne može napraviti bolju promidžbu našeg prostora nego lokani licencirani vodič... za kvalitetu i dobrobit hrvatskog turizma nadam se da čete se urazumjeti ... no moje iskustvo je da vi koji radite u Ministarstvu, HTZu i lokalnim TZovima nemate dodir niti sa potrebama turista niti turističkih djelatnika i to je strašno tužno. srdaćno vas pozdravljam. Sandra Škare Turistički vodić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
139 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodić s dugogodišnjim iskustvom u struci, ujedno obrtnik od 2008. godine. Slažem se s većinom kolega i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim .proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? Zašto se ne primijeni načelo reciproteta? I krivo se u javnost pokušava progurati teza da smo mi turistički vodiči protiv rada turističkih vodiča iz država EU na teritoriju RH. Nismo, i to ponavljamo i ponavljati ćemo tisuću puta ako treba. Mi smo samo za jednake uvjete svima. Zašto izbjegavate ovim zakonom urediti kurikulum, koji mi tražimo? Konstantno tražimo poboljšanje edukacije za turističke vodiče i implementacije europske norme EN 15565/2008. O tome u ovom zakonu niti riječi. Naš Podpredsjednik, Dr. sc. Vinko Bakija Vam je to dao gotovo u ruke, ali izgleda kao da ste taj rad bacili u zadnju ladicu zadnjeg ureda. Konkretni prijedlozi: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika, odnosno najmanje na razini B2 • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. , Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. U nadi da ćete ipak poslušati struku unaprijed zahvaljujem. Lp. Alberto Košara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
140 Zrinka Šapro PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič s položene dvije županije slažem se s većinom kolega i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Mislim da biste trebali malo pogledati stvarno stanje i kvalitetno se informirati jer informacija da u RH postoji samo 340 turističkih vodiča je smiješna. Nas je više od 5 tisuća i to su ljudi koji imaju davanja prema ovoj državi, te pune državni proračun, no ne samo to. To su ljudi koji vole i cijene svoju zemlje i kvalitetno je predstavljaju gostima koji dolaze i s osmijehom i lijepim uspomenama odlaze svojim kućama. Naša ljubav prema ovoj zemlji se vidi u tom interpretiranju i naši gosti to cijene. Smatram da kolegama iz stranih zemalja bez adekvatnog i kvalitetnog znanja naše povijesti i jezika ne bi trebalo biti dopušteno voditi grupe po RH jer sam i sama tijekom godina rada bila svjedok nekvalitetnim i neistinitim informacijama koje su pružali svojim gostima. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? Ako su se ostale europske države zauzele za sebe i turistički sektor možemo i mi. Prelijepa smo zemlja koju svi žele iskoristiti na sve moguće načine, ali time ćemo dobiti samo lošu kvalitetu i hipereksploataciju koja se već počela događati jer naši političari vide samo kapitalizam kao rješenje. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Zahtijevi i prijedlozi: U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziji sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Srdačno, Zrinka Šapro Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
141 Lea Božanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič sažem se sa većinom kolega i dijelim frustracije oko prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu. U potpunosti podržavam i potpisujem sve rečeno sa strane „Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske“ te prilažem još jednom naš stav: Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oniuplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
142 Žarko Damjanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati stranim turističkim vodičima sudeći prema prijedlogu zakona te time ignorira i prijedloge ZTVH (Zajednice turističkih vodiča Hrvatske)ali i same struke. "Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita" a samim time bi se dovelo domaće vodiče u neravnopravni položaj Kao što su već mnogi moji kolege i kolegice napomenuli, napomenuo bih i ja, direktive EU su očito samo smjernice (a ne i obveza donošenja takvog zakona). Naravno da se zakon treba prilagoditi članstvu u EU i da smo pristupanjem potpisali i prihvatili nekakve uvjete, ali je isto tako važno da svaka država članica ima prostora štititi svoju posebnost, a pogotovo kada govorimo o kulturi i povijesnom nasljeđu. Vjerujem da ste i vi gospodo sviesni da bez povijesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države. Tužno je da se odluke na nivou države donose onako usput, bez vizije, bez imalo odgovornosti. Nijedna država sa slično starom, bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ne bi dozvolila da se mahom emitivne zemlje miješaju u njihovu turističku politiku.. Hrvatska turistička tradicija je daleko duža od mnogih zemalja a pogotovo kad uzmemo u obzir da nas posjećuje (2019) pet puta više turista nego što Hrvatska ima stanovnika. Volio bih vam napomenuti da su upravo turistički vodiči najbolji ambasadori svoje zemlje i da su upravo oni mnogo puta prvi kontakt koji turisti imaju sa zemljom, gradom, ljudima i običjima ali da i turistički vodiči su među ostalim djelatnicima u turizmu ti zbog kojih mnogo puta ti isti turisti požele se ponovo vratiti u Hrvatsku. Ako se sa dužnim poštovanjem odnosimo prema našim ambasadorima širom svijeta zar ne bi i turističke vodiče kao istinske ambasadore trebalo tretirati bar sa malo poštivanja ako ne zbog njih samih onda barem prema struci, poslu kojeg s ljubavlju rade. Ako su mogle države poput Grćke i Cipra ne vidim zašto ne bi mogla i Hrvatska. I za kraj želio bih završiti sa dubokim mislima našeg velikana A.G.Matoša “Koliko nas ima, recite po duši, u kojima se stidi Evropljanin, da je kao Hrvat sužarij, kukavica, rob, izmet, sramota ljudskog roda, parodija kulture i modernih načela slobode, – u kojima se stidi Čovjek da kao današnji Hrvat mora biti sluga u vlastitoj kući i rob, sinji rob u divnoj zemlji, gdje svaka travka, svaki vjetrić, svaki cvijet, svaki lug, svaka gora pjeva kao Gundulićeva Dubravka o dragoj i slatkoj slobodi, gdje nauku slobode, zaboravljenu u narodu i popljuvanu u kaputašiji, besjedi, propovijeda i na sve četiri svjetske strane pjeva tek pitomi, zdravi sklad hrvatskih krajeva, hrvatskog pejsaža, sklad našeg neba, zraka, sunca i zemlje? Molim vas da ovim zakonom ne činite “parodiju kulture i modernih načela slobode” Želim puno sreće u daljnjem radu. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
143 KSENIJA ŠKORIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, nastavnica sam stručnih predmeta u sektoru Turizam i ugostiteljstvo. U potpunosti podržavam prijedloge koje iznosi struka, društva i pojedinačni turistički vodiči. Dodala bih samo još da se puno novih većih prava omogućuje stranim državljanima, dok se, s druge strane, od pojedinih budućih turističkih vodiča traži da polože i, naravno, plate ispit za nešto što su tijekom školovanja u puno širem opsegu usvojili. Radi se o hotelijersko turističkim tehničarima koji veliku većinu sadržaja općeg dijela ispita imaju usvojenu u puno većoj satnici tijekom četverogodišnjeg školovanja, nego što se traži na ispitu za turističkog vodiča. Predlažem da se tim osobama omogući smanjenje opsega općeg dijela ispita. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
144 Anne Marie SESSA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA molim vas da čujete glas vodića. Zaštitite lokaliteti i naš posao. ja sam vodic za francusku i za Hrvatsku. Polozila sam ispite i tamo (2godine studije) i ovdje. Kad sam pitala Ministarstvo da li (ozirom da sam turisticki vodic za Francusku) mogu voditi cijelu Hrvatsku a ne samo Splitsku-Šibensku i zadarsku županije(položila sam i plarila za te 3županije) . Odgovor je bio da NE MOGU JER SAM HRVATICA! A JESAM ali sam i Francuzica... AKO to nije diskriminacija... Znači necete zaštiti HRVATI!!!! Iskreno ne razimim kako mozete ne zaštiti VAŠ NAROD, našu baštinu...našu povijesti. jer ni jedan stranac ne može prenijeti moju ljubav za moj grad-Split i moju domovinu kao ja! Ostati cemo bez posla a gosti će dobiti površne informacije. sačuvamo NAŠE. HVALA Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
145 Društvo turističkih vodiča Korčule PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
146 IVANA ČIKEŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Nastavnik sam i u slobodno vrijeme se bavim turizmom. Imam potrebu komentirati prijedlog Ministarstva turizma i sporta kojim bi se strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije, pa niti osnovnog znanja hrvatskog jezika Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Također, brojni vodiči će biti primorani naći drugi posao. A ako to ne uspiju možda će kao visoko obrazovane osobe s odličnim poznavanjem stranih jezika napustiti domovinu. To baš ne pridonosi demografskoj politici….. Zato slušajte struku! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
147 Dubravka Topić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se sa većinom kolega i dijelim frustracije oko prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu. Rastužuje me kako u zemlji punoj blagodati i potencijala odluke , kako izgleda, se donose bez reda, ideje i konkretnog znanja što one dugoročno donose. Ili sam u krivu pa Vas samo nije briga? Puna su nam usta "storrytellinga", pružanja iskustava i doživljaja turistima, prikazivanja i upoznavanja istih sa ljepotama i baštinom koju Hrvatska ima. U praksi sve to malo šteka. Umjesto da su pod zaštitom kompletne stare jezgre gradova, sela (jer između ostaloga tu leže priče, stoljetna/tisućljetna tradicija, sudbine i životi - to i je poanta!), potom i ostali lokaliteti i objekti van njih ( arheološki, prirodni, tradicijski, kulturni, religijski... ), te sve što bi moglo biti od turističkoga interesa, ide se u fragmentaciju i smanjenje već postojećeg popisa. Nije mi jasno.....Ne mogu se ne sjetiti priče jednog profesora o američkom rudarskom gradu duhova, koji se ponovno razvio i postao interesantna turistička destinacija. Netko se sjetio iz fore složiti ploču na kojoj je pisalo kako je grad poznat jer se u njemu ništa bitno za američku povijest nije dogodio. A što mi radimo? Naravno kako ne mora svaki kamen biti zaštićen, institucije i različite struke su tu kako bi točno odredile razloge i važnost pojedinog područja pod zaštitom. Smatram kako treba u suradnji donijeti konačan popis iz kojeg će se točno vidjeti što, kako i zašto. Ne razumijem iz kojeg razloga ignorirate i dosadašnje prijedloge. Nije Vas briga ? Jednako kao i zaštita lokaliteta, velika stavka u priči je zaštita domaćih radnika u turizmu. Ili Vas ni za to nije briga? Priča kako i koliko dobro netko može odraditi posao je meni ovdje nepotrebna i nebitna. Osobno smatram kako je odrađivanje posla, trud, entuzijazam i volja individualna stvar. Da, možda bi netko tko ljetuje na našoj obali godinama i zaljubljen je u npr. Split bolje posao odradio nego "friški" vodič nakon položenog tečaja. Neki strani vodič sa dugogodišnjim iskustvom vođenja grupa po Hrvatskoj bolje ispričao o domovinskom ratu, od nekoga tko je položio tečaj računajući brzinski u sezoni zaraditi dobru lovu. Ali sa takvim razmišljanjem možemo nabrajati u nedogled tko je iz koje županije, grada i kome su baka i djed od kuda i ima li dovoljno kredita za pričati o određenoj temi. Nebitno i skreće pažnju sa stvarne teme. A to je važnost zaštite vlastitoga radnika u vlastitoj državi naspram stranca, zaštita onoga koji u ovoj državi plaća poreze i sva zakonska davanja. Onoga koji nešto stvara, razvija i živi. Kvaliteta istih i tko što priča će se regulirati podizanjem razine kvalitete tečajeva, kvalitetnim predavačima i praktičnom nastavom a ne pogodovanjem veleučilištima koja su kvalitetu nastave svela na to da se više nauči u pola sata sjedenja na kavi, u lokalnoj birtiji, sa lokalnim ljudima, nego na cijelom njihovom tečaju. Molila bih Vas, ako Vas je ipak barem malo briga, razmislite što radite i što želite sa prijedlozima postići. Nije sramota ne znati već ne pitati :). A tek ignorirati i odbijati već ponuđeno .... Unaprijed zahvaljujem na čitanju Srdačno Dubravka Topić Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
148 Sandra Šamanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, U potpunosti podržavam i potpisujem sve rečeno sa strane „Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske“. Molim Vas – uzmite u obzir sve rečeno sa naše strane, uvažavajte mišljenje struke i ljudi koji turizam žive – i zapitajte se za koga radite. Molim Vas da bar pročitate sve komentare. U zemlji, koja nakon 30 godina „mukotrpnog ustajanja na vlastite noge“ trenutno prolazi sva iskušenja 21. stoljeća – pandemiju, potrese, pad zaposlenosti, kolaps ekonomije (koji će se tek u skoroj budućnosti konkretno manifestirat), iseljavanja - Vi umjesto da poradite na tome kako ZAŠTITI SVOJE i kako uradit SVE da ljudi koje imaju srca, znanja i volje ostat u Hrvatskoj kao obrtnici, vlasnici agencija, koji uplaćivaju u proračun…Vi na mala vrata idete usvojit zakon u nadi da se bar nećete morat opet zamarat sa odgovaranje na pitanje ZAŠTO prodajete ovo najvrijednije šta imamo – našu povijest i kulturu. Zvuči predramatično? Možda Vama da, koji ne živite i ovisite direktno o tome hoće li sutra biti posla na tržištu ili Vas neće angažirat njemačka, talijanska, engleska, xy agencija– jer zašto platiti licenciranog vodiča ako može npr. njemački umirovljenik bit pseudo vodič koji će za male pare rado izvući neke informacije sa interneta i kojem će bit rad oblik godišnjeg odmora. Zaštićene cjeline ne mogu vodit bez licence kažete ? Ma nema potrebe – pošto planirate i to svesti na minimum, lako se izbace iz programa, pusti se goste da ne informirano šeću po gradu…neće platiti dodatne ulaznice niti lokalnog vodiča, još jedna ušteda za stranu agenciju – još jedna zarada manje za HRVATSKU. Očito niste niti svjesni na čemu se temelji naš turizam – to su LJUDI. Ljudi koji vole svoju domovinu i zbog toga se drugi ljudi, naši gosti, vračaju, pričaju svojim prijateljima o nama. A taj osjećaj i tu ljubav prema domovini, nikada nijedan strani vodič – koliko god stručan bio – neće prenijet gostu. Članica smo EU u kojoj vrijede različita pravila, a umjesto da se izborimo za najbolju moguću varijantu, Vi bi vrata otvorila širom? Sa tim činom bi ismijali sav trud, sav uložen novac i vrijeme svih 5500 vodiča Republike Hrvatske. Kako su mogli Grčka, Cipar i Malta zaštiti svoje? Koji sliku Hrvatske će nosit turist sa sobom u svijet, ako mu strani vodič pogotovo povijest 20. stoljeća iskrivljeno prenese. Šta mi Hrvati onda predstavljamo u svijetu? Ja vjerujem da Vama ovo stvarno zvuči predramatično ali je realno – to će se dogodit i tad će se možda i drugi naraštaji pitat, kako smo dozvolili takav propust. Licencirani sam vodič za tri dalmatinske županije. Razmišljala sam o polaganju još koje ali sam shvatila da ja ipak ne mogu prenijeti znanje i ljubav prema jednom Zagrebu, jednoj Istri , jednoj Lici – kao šta to mogu moje kolege vodiči iz svog kraja. A ako se ne dogodi čudo - stranci će moć interpretirat sve kako ih je volja i tako bit novi ambasadori Hrvatske, pa kako god to izgledalo. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
149 NINA POLIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Obracam Vam se kao turisticki vodic iz grada Zadra koja je jako nezadovoljna sa novonastalom situacijom po pitanju nas vodica i nase struke. Molim Vas da ne dozvolite stranim vodicima da vode kroz podrucje nase R. H sto ce dovesti do toga da cemo mi morati zatvoriti svoje obrte i otici iz nase zemlje. Jako smo mukotrpno dosli do svojih licenzi, spadamo u dio Hrvatske koja je dio privatnog sektora i koja puni drzavni proracun, mi smo pokretaci, mi smo hrabri ljudi koji vole svoj posao od kojeg ponosno zivimo ponosno predstavljajuci svoju zemlju. Ovo sto mi radimo nece moci zamijeniti niti jedan strani drzavljani' i to morate imati na umu pri donosenju Zakona koji ce nastetiti nama prije svega, Vama takoder i u konacnici nasoj zemlji. Dajte nam da radimo svoj posao koji obozavamo i za koji smo stvoreni. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
150 OLIVA, obrt za turisticko vodjenje i zastupanje PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izuzetno sam revoltirana i zgrozena vasim nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama o pruzanju usluga u turizmu! Turisticki sam vodic, kao takva sam vlasnik obrta dvanaestu godinu za redom, uredno uplacujem sva davanja i zauzvrat, kao obrtnik i obrtnik, zahtijevam od ove Vlade, a napose od Ministarstva turizma i sporta, da radi odgovorno, svjesno, strucno, suvislo u korist poreznih obveznika i svih gradjana RH. Nazalost, praksa pokazuje, da je MINT unatrag nekoliko postava funkcionirao nesuvislo, nekompetentno, neadekvatno i da je nevjerojatno autisticno u komunikaciji s gradjanima. Dio sam obitelji turistickih vodica Hrvatske, podrzavam stavove, komentare i zahtjeve nase Zajednice drustava turistickih vodica u potpunosti, pa cu ih citirati: Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. U nadi da ce ove nase komentare netko i procitati, te postupiti po savjesti, ako vec ne po strucnosti, srdacno vas pozdravljam. Maslinka Kempf Turisticki vodic Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
151 Ivo Luketa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovaj prijedlog zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne podržavam. Naime, važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita. Slijedom navedenog, novim prijedlogom Zakona koji uporište nalazi pozivanjem na EU Direktive, omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Uvidom u navedeni prijedlog evidentno je kako bi u slučaju donošenja predmetnog zakona došlo do povrede strukovnih interesa prvenstveno u vidu upitne kvalitete interpretacije hrvatske kulturne baštine, običaja i povijesnih događaja a shodno tome i ugrožavanju potrošačkih interesa u smislu degradacije kvalitete usluge koju bi turistički vodiči bez kvalitetne izobrazbe, kompetencija i znanja nudili na tržištu RH. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena koju su njihove RH kolege bili primorani uložiti. Smatramo da se navedeni prijedlog negativno odražava na status 5.500 registriranih hrvatskih turističkih vodiča, da degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te dovodi do pojave nelojalne konkurencije. Naš glas i angažman je jedini alat u cilju zaštite naših strukovnih interesa s obzirom da iste nije prepoznalo niti adekvatno zaštitilo naše resorno Ministarstvo turizma. Unatoč svojedobnom pozivu za sudjelovanje vodiča u Radnoj skupini za Izmjene i dopune Zakona, naši prijedlozi za zaštitu strukovnih interesa nisu uvaženi, o čemu je objavom upozorila i Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Zar je Eurpskoj komisiji toliko važna ova tematika s hrvatskim turstičkim vodičima u ovim pandemisjskim okolnostima? I to prema državi koja je najnerazvijenija u EU, koja je zadnja ušla u EU, koju je pokosila pandemija, u kojoj je turizam stao i pitanje je za koliko će se godina oporaviti, u državi u kojoj na stotine turističkih vodiča nema posla i kad su bile najbolje turističke godine jer je ponuda i potražnja takva, u državi koju su pogodili potresi i štete se mjere u milijardama eura... Zar Europska komisija za nas nema sluha? Zar Europska komisija nema iste aršine prema svim članicama EU kao što su Grčka ili Cipar? Za je Europska komisija donijela direktivu i za npr. kineske turističke vodiče da mogu raditi u RH bez da su polagali tečaja u nas, bez poznavanja naše povijesti, bez znanja hrvatskog jezika, bez poznavanja naše kulturne baštine, tradicije, Domovinskog rata Isto tako podržavam sve prijedloge od Zajednice društava turističkih vodiča Split. Ivo Luketa, predsjednik Društva turističkih vodiča Split Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
152 Arijana Vidan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič i hrvatski drzavljanin izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem nase struke i nezastitom nasih interesa od strane Ministarstva turizma. Tesko je shvatljivo, zasto u ovom, kao i u mnogim drugim slucajevima, hrvatska vlada ne igra za Hrvatsku. Pitam se do cega li je ako nije do neznanja, nebrige i dezinteresa. Umjesto da ucimo iz gresaka u proslosti, spoznajemo i mjenjamo, evoluiramo, postujemo, razumijemo, vrednujemo, stitimo, ne rusimo vec gradimo, poticemo, motiviramo, ne stvaramo nove probleme vec pronalazimo nova rjesenja...."mi" sami sebi jamu kopamo radeci protiv vlastitih interesa, sto je najgore, sasvim nepotrebno. Tko nesto zeli nadje nacina, tko ne, nadje ispriku, pa tako, od 2014. godine, izabrana radna skupina u ime krovne udruge, svih drustava turistickih vodica Hrvatske, svih vodica RH, a ima nas oko 5500 tisuca!!, nesebicno i svim silama pokusava odraditi posao nadleznih sluzbi (jer drukcije ocito ne ide), omoguciti im kvalitetno istupanje po navedenom predmetu, postivajuci pritom pravila igre ali i stiteci vlastita prava i interese....vec 6 godina dakle....rada, truda, zelje, volje, istinski zasukanih rukava za taj posao neplacenih pojedinaca, nakon kojih smo se evo vratili na sam pocetak dok i gdje oni koji danas! u nase ime odlucuju, vjerojatno opet pojma nemaju... Jer kako drukcije objasniti hrvatsku igru protiv Hrvatske....tko time tocno i sto dobija... Podrzavam i potpisujem svaku ovdje napisanu rijec. Lijepo su kolege to (po ko zna koji put) objasnile, no da li ce se naci netko tko ce poslusati i sto je najvaznije ispravno djelovati, sad vec cisto sumnjam...nazalost... Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
153 obrt Andamo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Na kojoj osnovi Vi mislite ukinuti fragmentarnost u vezi lokaliteta i deregulirati prava vodiča? EU samo traži prijedlog/smjernicu. A Vi nudite više od toga, a da EU nije niti zatražila :-))) Koga Vi onda zastupate? Gdje je spomenuto obrazložno mišljenje EU radi kršenja, odnosno zahtjev mijenjanja i deregulacija zanimanja turističkog vodiča u RH? Do današnjeg dana ga niste objavili. Sukladno toj Vašoj argumentaciji: kako su Grčka, Cipar i čak manja EU članica Malta onda uspjeli zaštiti prava svojih vodiča? Zašto niste način reguliranja preuzeli po uzoru Grčke i Cipra? Odakle Vam broj o samo 340 aktivnih vodiča? Toliko ih imaju sami gradovi Dubrovnik i Split zajedno, a ostatak RH? Imali smo niz prijedloga iz zadnjih rasprava (početkom 2019. i ranijih godina, i ZDTVH je već dao stručne prijedloge i odgovore) - mogli biste pri izmjeni zakona najprije reagirati na to i dati odgovor. Lp, Monika Smilovic Nije prihvaćen Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Vezano uz sam tekst obrazloženog mišljenja, napominjemo da je Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za infromiranje donio rješenje s detaljnjim obrazloženjem razloga zbog kojih se navedeni zahtjev odbija. Naime, Ministarstvo turizma i sporta nije u mogućnosti pružiti uvid u tražene informacije na temelju članka 5. stavka 1. u vezi s člankom 4. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, s obzirom da je, u bitnom, riječ o dokumentu koji se odnosi na postupak ispitivanja moguće povrede prava Europske unije od strane Republike Hrvatske, koji može dovesti do pokretanja sudskog postupka (tzv. infringment) protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, zbog povrede prava Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a otkrivanje takvog dokumenta ugrozilo bi zaštitu svrhe predmetnog postupka i njegovo neometano odvijanje. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
154 Larisa Močibob PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam stav naše krovne udruge Zajednice turističkih vodiča. Ovaj zakon donosi besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona, već općeniti komentar.
155 Bojan Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nažalost ovaj prijedlog zakona nastavlja po starome. Niti riječi o povećanju kvalitete edukacije za posao turističkog vodiča, u trenutnoj situaciji edukacija je svedena na razinu večernje škole. Sadašnja situacija nema nikakvog smisla pogotovo ako se ukinu županijske licence kako je predviđeno zakonom. Također treba donijeti posebne propise (bilo pravilnikom ili drugim podzakonskim aktom) koji se omogućuje diplomiranim povjesničarima i povjesničarima umjetnosti priznavanje položenih ispita i za posao turstičkog vodiča što do sada nije bio slučaj. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
156 Udruga turističkih vodiča i pratirelja Međimurja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sukladno dopisu Zajednice društava turističkih vodiča Međimurja prema Ministarstvu turizma o uništavanju kulturnog identiteta Hrvatske, osjećamo potrebu izraziti i svoje mišljenje. Pozivom iz Ministarstva poručeno nam je da će se određene restrikcije uvoditi Pravilnicima, smatramo to neprihvatljivim iz jednostavnog razloga, što Pravilnik nema snagu koju ima Zakon Republike Hrvatske. Shvaćamo usput potrebu usklađivanja Zakona sa Direktivom EU o slobodnom tržištu rada, no isto tako nam nije shvatljivo zašto se određene restrikcije ne mogu odmah uvesti u Zakon bez potrebe za dodatnim pravilnicima. Smatramo da se odmah Zakonom može zadovoljiti usklađivanje s EU direktivom i isto tako ograničiti uvjetima turističke vodiče iz inozemstva da baš interpretiraju baštinu i našu kulturu iz nekog vlastitog nahođenja. Pravilnik poslije toga može biti samo dodatno obrazloženje tih restrikcija. Uvođenjem istih u Zakon to dobiva na snazi. Vjerujem da je u pitanju samo nekoliko smislenih rečenica koje mogu jednostavno zadovoljiti sve nužnosti koje postavlja EU i opet da se poštuju prava i znanje lokalnih turističkih vodiča. Poštovani dužnosnici Ministarstva, evo jedan samo dobronamjerni savjet: SLUŠAJTE i POŠTUJTE STRUKU! Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
157 GOM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
158 Nasrin Elgharni PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prije svega, žalosno je kako se opet očituje o istim lošim, besmislenim, aljkavim i nadasve za vodiče, štetnim prijedlogom Zakona. Ne mogu razumijeti razloge zbog kojih se uporno radi kako ne treba, jel toliki problem sastaviti prijedlog Zakona, koji je i u skladu s EU pravom, a i u interesu onih zbog koji Ministartsvo postoji. Još je žalosnije, kako smo mi kao predstavnici struke uz pomoć kolega povjesničara, povjesničara umjetnosti i pravnika volonterski i samoincijativno sastavili baš takve prijedloge, a nadležno ministarstvo ih je apsolutno i bez ikakvih obrazloženja zaobišlo. Dio tih prijedloga ponavljam ovdje u nadi kako će nas se napokon čuti ili smo mi kako kaže TBF stranci u vlastitoj zemlji?! Prijedlozi: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. -u članku 74„2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Djelomično prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
159 Romina Kuharić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA "Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita." Poštovani stručnjaci i profesionalni savjetnici u MINT-u, Naravno zahvaljujem na čitanju ovog komentara te se nadam da će se oni koji pročitaju malo zapitati, za koga rade, gdje rade i zašto rade tu gdje rade. Kao odgovorna odrasla osoba kojoj je prioritet osobni razvoj, a time i mentalno te fizičko zdravlje, ne bih si dozvolila neodgovorno raditi neki posao jer je posljedica katastrofalna ne za druge nego upravo za mene. Bio je ovo mali uvod o nečemu što nadam se i sami znate. Citirala sam u naslovu spornu rečenicu koja ostavlja mnogo pitanja. Kakav je to "drugačiji način"? Postoji li uopće taj "drugačiji način"? Živjela sam ui radila u par Europskih zemalja (Švedska, Italija, Grčka), gdje sam radila u turizmu te mi je nevjerovatno čitati prijedlog izmjene zakona na štetu Hrvatskih građana. Naravno da se zakon treba prilagoditi članstvu u EU i da smo pristupanjem potpisali i prihvatili nekakve uvjete, ali je isto tako važno da svaka država članica ima prostora njegovati i štititi svoju posebnost, a pogotovo kada govorimo o kulturi i povijesnom nasljeđu. Jeste li vi, draga gospodo sviesni da bez povijesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države? Ako ste svjesni svog osobnog identiteta i ako ste ponosni na ono što jeste, a nadam se da jeste, tada bi itekako trebali shvatiti o čemu govore turistički vodiči kao što smo mi vas shvatili kada je "krovna udruga turističkih vodiča" stručno i marljivo radila i predlagala što i kako koristeći stručnost, iskustvo, znanje i poštovanje prema sebi i svojoj državi. Jeste li i vi kao temelj ovog gore navedenog teksta koristili isto? E pa nažalost, niste. Najbolji vođa je onaj koji ima samopouzdanja, a takav će itekako znati poslušati struku i iskoristiti nečije znanje. To je služenje narodu, državi, a što je najbitnije i sebi. Tužno je da se odluke na nivou države donose onako usput, bez vizije, bez imalo odgovornosti. Nijedna država od gore spomenutih, a pogotovo nijedna država sa slično starom, bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ne bi dozvolila da se mahom emitivne zemlje miješaju u njihovu turističku politiku. Dragi MINT, pa srednja i sjeverna Europa trebaju od nas učiti što je turizam i kako se njime upravlja, a mi ćemo od njih ono što nama slabije ide. Tako ide razmjena i razvoj. Hrvatska turistička tradicija je daleko duža nego ona Njemačka, Švedska, Austrijska, Mađarska, itd. Mi imamo daleko više iskustva samo nemamo vjere u vlastito znanje i vlastitu važnost. Stoga vas pozivamo na suradnju s građanima, profesionalcima u turizmu i ostalim turističkim djelatnicima koji ovu zemlju vole i doprinose njezinom ugledu u svijetu. Što se tiče stranih vodiča, naravno da su dobrodošli ali pod uvjetima koji za nas važe u njihovim državama (EU). Dodala bih još i ovo. Kada sam živjela u Švedskoj, prije nego sam naučila jezik sva su mi vrata bila zatvorena. Ljutila sam se dok nisam shvatila što znači nacionalni ponos i poštovanje sebe. Naravno da strani vodič koji jednom dovede grupu u Hrvatsku neće učiti Hrvatski, ali taj vodič ne može i ne smije tumačiti specifičnu povijest niti govoriti o Hrvatskom identitetu. On svakako može uputiti gosta u restoran, dati im slobodno vrijeme te u busu ukratko ispričati što će im onda lokalni vodič pokazati i protumačiti na svoj način. Hvala i puno sreće u daljnjem radu. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona već općeniti komentar.
160 Željka Ivosević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati stranim turističkim vodičima, ignorirajući prijedloge Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. Ponavljam, ja kao licencirani vodič za DNŽ mogu voditi samo po našoj županiji za koju sam dobila licencu, a strani vodiči mogu bez ikakve provjere znjnja voditi po cijeloj Hrvatskoj?! Nas cca 5500 u RH živi od ovog posla. Vašom ignorancijom ste tako ugrozili našu egzistenciju, ali i sebi iz proračuna izbili značajna novčana sredstva koja mi u vidu raznih poreza i nameta uplaćujemo. I još nešto, direktive EU su očito samo smjernice (a ne i obveza donošenja takvog zakona) jer ne postoji reciprocitet pa mi posao turističkog vodiča ne možemo obavljati u drugim turističkim zemljama. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
161 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
162 ZVONČICA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Racionalizacija sustava obrazovanja turističkih vodiča i nadasve usklađenje s EU normom je i u našem interesu i na tome već dugo inzistiramo, ali ne na Vaš predloženi nacin već prema preporuci EN 15565:2008. Vaš predloženi način dovodi do daljnje degradacije razine do koje ste doveli dosadašnji sustav obrazovanja turističkih vodiča. VodičI iz EU zemalja koji žele povremeno i privremeno (čitaj: sezonu) raditi na teritoriju RH ne moraju imati stručni ispit (pogotovo u zemljama u kojima su našu struku do kraja uspjeli deregulirati), oni Ministarstvu samo mailom pošalju svoju nakanu, provjere nema i ne odbijate nikoga. Oni doduše zaista ne bi smjeli voditi na zaštićenim lokalitetima, ali obzirom na Vašu jasno najavljenu nakanu da s tog popisa izbrišete većinu lokaliteta i da inspekcije gotovo i nema, eto nam surove realnosti. Problematika vodica iz trećih zemalja kojima se širom otvaraju vrata ukidanjem turističkih kvota i nekorištenjem modela zaštite drugih europskih zemalja su prica za sebe. Po članku 2. Ustava Republike Hrvatske: Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. Hrvatska je punopravna članica EU, a ne kmet koji će se pognuti pred svakim zahtjevom svog feudalca. Direktiva na koju se pozivate NE zahtijeva da otvorite državu svima koji bi htjeli malo po njoj voditi. Ona vam daje smjernice o reciprocitetu, ali u skladu s odredbama svake pojedine države. Što znači da uvjete možemo sami definirati. I da smanjivanje broja lokaliteta NIJE NAREĐENJE EU nego rezultat vašeg podilaženja, definitivno ne ocuvanju suvereniteta Republike Hrvatske i njenih građana. Kao licencirani turistički vodič i kao vodič interpretator baštine i trener vodiča interpretatora baštine smatram da naša povijest, baština i kultura NE prodaju da bi se prikrili nekompetentnost, neznanje i nesposobnost. I pogodovalo velikim turoperatorima (njemačkim!) i komercijalnim interesima. Za doslovno 10 € višu cijenu aranžmana po putniku. Broj od 340 aktivnih vodiča? Pa samo u jednoj županiji ima toliko. Točniji broj bi bio- 5500! Aktivni su vodici svi oni koji plaćaju poreze za svoj rad, dakle ne moraju svi imati obrt za usluge turističkog vođenja a da njihovi novci ulaze u državni proračun. Proučite zakone na koje sve načine mogu raditi i plaćati svoje obveze Grčki i ciparski vodiči su uspjeli svoje zaštititi - a dio su Europske unije - znači nije da se ne može nego Vas nije briga! Ne da Vas nije briga za nas vodiče, već je još žalosnije da hrvatsku baštinu i nasljeđe obezvrjedujute! Žalosno I ne zaboravite da plaću dobivate od novca koji mi uplaćujemo u proračun što znači da mi financiramo VAS da nam budete servis, a ne da od nas pravite budale. Na www.zakon.hr možete pronaći Zakon o proračunu, tamo Vam je sve lijepo objašnjeno. Primljeno na znanje U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Napominjemo da popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovoga zakona, već će se isti urediti pravilnikom. Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
163 Imaginarium d.o.o. - Putnička agencija Via PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Javljamo se zbog ukidanja odredbe o voucherizaciji i moratoriju od 180+14 dana koji je privremeno spasio turističke agencije od propasti. EU je sada odlučila prisiliti HR da ukine te odredbe što ce direktno dovesti do propasti stotina agencija koje posluju s ino trzistem. Naime,skoro svi hotelski objekti u Grckoj,Njemackoj,Nizozemskoj,Italiji i ostalim Eu zemljama izdali su vouchere za neostvarene dolaske i uplaćene avanse u kojima nude promjenu termina s ogranicenim vjekom trajanja istih...ne pristaju na povrate novca i poceli su se oglušivati na bilo kakvu komunikaciju,a nama EU administracija i zastupnici iz tih zemalja nameću ukidanje vouchera!?! Gdje je tu logika? Jasno je svima da ce doci do ogromnog broja stečajeva jer se nitko normalan neće zaduživati kako bi vratio klijentima uplaćene iznose kada svaka zemlja članica EU štiti svoje agencije i hotele i nema namjeru vratiti novac HR agencijama. Trazimo isti tretman svih u EU i tražimo zaštitu na stranim tržištima. Konkretno,vlada ili Ministarstvo turizma trebalo bi cijelom sektoru pružiti pravnu pomoć u situacijama kada EU partneri odbijaju komunikaciju,a to nažalost ne čini. Ukoliko ovaj pritisak EU prođe jednostrano na našu štetu, možemo očekivati propast cijele jedne grane turizma koja nema snagu isplatiti tolike povrate. Klijenti se nece naplatiti ni od polica jamčevine i jedini koji će profitirati će biti oni koji su ignorirali zakonske EU odredbe pod zaštitom domicilnih vlada i ministarstava jer će zbog propasti mnogih vjerovnika nestati i njihova obveza podmirivanja dugova. Možete očekivati val stečajeva agencija, užasno povećanje premija osiguranja, a posljedično i velik priliv osoba na HZZ. Tako će država nastaviti "pomagati" tisućama zaposlenih u agencijama kroz potpore za nezaposlene. Hrvatska jednom mora pokazati da joj je stalo do svojih građana,hrabro ih zaštititi i otvoreno iznijeti ovu problematiku o kojoj svi sve znaju samo mudro šute i pomažu svoje čekajući da susjedu krepa krava. Toliko o EU jedinstvu. Nakon što već 11 mjeseci ne možemo raditi iako nam formalno nije zabranjen rad,nakon što nam vlada ne priznaje nikakvo pravo na nadoknadu fiksnih troškova hladnog pogona (za razliku od ugositelja i djelatnosti koji su onemogućeni u radu zadnjih 50-ak dana), ova će promjena biti zadnji čavao u lijes cijele jedne grane turisitčke industrije - naročito onog dijela koji se bavi školskim turizmom i outgoingom jer turizam nije samo zimmer frei, apartmani i ponuda restorana u HR - netko bi se ponekad trebao sjetiti i hrvatskih građana koji požele negdje otputovati, a takva putovanja im također netko treba organizirati. Nevjerojatna je lakoća donošenja odluka koje su pogubne za tako velik segment gospodarstva, dok drugim zemljama EU uopće nije ni na kraj pameti da takvim odlukama dovedu pred propast turističke tvrtke koje zapošljavaju tisuće radnika koji marljivo pune proračune. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
164 Ines Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, S navedenim prijedlogom zakona vi poništavate nas i naša znanja, te sve naše godine uloženog truda. Pokušali smo dignuti turizam na viši nivo kroz dodatne edukacije i angažmane koje smo organizirali i financirali sami, godinama. Poništavate i sam pojam 'održivosti' i tradicije, a u sirem kontekstu i identitet naše zemlje. Proglašavanjem ovog i sličnih zakona riskiramo da svi budemo marginalizirani jednog dana jer će uvijek doći neka nova direktiva koja će imati iste tendencije a to je da nas podčini ili degradira. U ovom slučaju je to EU koja ima iste kušnje i probleme. I u svim tim zemljama se trude zaštiti svoje domicilno stanovništvo. Gdje nam je nestala diplomacija uspješne suradnje s drugima uz samostalno gospodarenje svojim odlukama? Za razumijevanje svega ovog potrebno je razumjeti vrijednosti kao sto su: dignitet svoje zemlje i ljudi, empatija prema njima i pripadnost. A to se treba razumjeti pri samom donošenju zakona. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
165 Iva Zaplatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
166 Društvo turističkih vodiča Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
167 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Niti jedan prijedlog struke niste uvažili i umjesto da stanete na kraj hiperprodukciji vodiča i uvedete zanimanje turističkog vodiča kao profesiju koja zahtjeva 2 godine školovanja vi olakšavate i vodičima koji nisu dio EU bezbrižno vođenje u RH. Pozivanje na pravilnike koji još nisu doneseni je licemjerno. Oni se mijenjaju puno lakše nego zakon. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
168 IVANA ŽNIDARIĆ KAJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič za područje nekoliko županija u RH izražavam svoje nezadovoljstvo nepoštivanjem struke i podržavam tekst Zajednice turističkih vodiča Hrvatske u kojem je navedeno kako niste uzeli u obzir niti jedan od naših prijedloga i kako mišljenje struke niste nimalo uzeli u obzir. Kako je to moguće da se ne žele zaštititi naši lokaliteti, naša kulturna i povijesna baština i na kraju krajeva radna mjesta i egzistencija ljudi koji žive od tog posla? Kao članica EU u kojoj kao što vidimo vrijede različita pravila i mi bismo trebali prije svega izboriti se za najbolju i najpovoljniju varijantu za nas. Problem je što ne postoji recirpocitet jer ako bi pravilo vrijedilo za sve turističke vodiče jednako to bismo razumjeli, ali situaciju da će strani vodiči bez problema interpretirati našu baštinu i povijest dok mi to nikako nećemo smjeti na prostoru neke druge države nije u redu. Važno je da nas saslušate i uzmete u obzir struku. Nemojte nam uzimati dostojanstvo, egzistenciju, a interpretaciju kulturne i povijesne baštine prepustiti stranim turističkim vodičima, mislite na to kako mi želimo da turisti upoznaju Lijepu Našu i to kvalitetom prije svega. Srdačno! Primljeno na znanje Nije konkretna primejdba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar
169 Josipa Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Samo dobro poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života, običaja kroz programe edukacije i odgovarajuće ispite garant su adekvatnog predstavljanja naše prekrasne zemlje, koja je na žalost sve manje "naša". Primljeno na znanje Nije konkretna primejdba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
170 Neda Farac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
171 Ivan Božić Pavletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
172 Livio Karavanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Anka Vanjak 12.01.2021 17:29 0 0 Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. silvija fosnjar 12.01.2021 14:51 1 0 Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
173 Aleksandra Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
174 Anka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
175 silvija fosnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
176 Helena Vidulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
177 Sara Santek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
178 BRANIMIR ŠURBEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
179 katica bomeštar-herceg PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
180 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam stav naše krovne udruge Zajednice turističkih vodiča. U nastavku ga ponavljam jer ga očit one želite vidjeti i poslušati: Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
181 bojana jagarinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
182 STEVO ŽUFIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, mi smo mala putnička agencija koja se bavi posredovanjem privatnog smještaja u Poreču.Imamo problem sa poslovanjem jer je isto skraćeno na 2 - 3 mjeseca a posljedično tome imamo problem i sa zaposlenicima jer je malo njih dugoročno zainteresirano raditi 2 - 3 mjeseca godišnje. Voditelj poslovanja je direktor i prokurista koji nije stalno zaposlen (niti ne može biti) i ima ispit za voditelja poslovnice i diplomirani je ekonomista sa 30 i više godina iskustva u radu u turizmu od šefa recepcije, direktora hotela do direktora velike putničke agencije sa više stotina zaposlenih. .Direktor i prokurista je odgovoran za cjelokupno poslovanje i vodi cjelokupno poslovanje turističke agencije. Predlažemo da se izmijeni odredba o voditeljima poslovnice u smislu da se izbaci uvijet da mora biti stalno zaposlen. Mi financijski ne možemo izdržati plaćanje stalnoga djelatnika 12 mjeseci samo da bi zadovoljili uvjet da voditelj poslovnice ima ispit za voditelja poslovnice. Mislimo da je to besmisleno jer ako društvo ima direktora i ako direktor kao odgovorna osoba ima ispit vodtelja poslovnice to bi trebalo zadovoljavati uvjete i odgovornost za poslovanje poslovnice jer je vođenje poslovanja poduzeća širi pojam, uključuje poslovnicu ali i sve ostale funkcije poduzeća koje su mnogo šire i kompleksnije od same poslovnice. Promjena se dakle odnosi na čl. 16. Zakona koji predlažemo da se izmijeni i da glasi: Turistička agencija mora imati najmanje jednoga voditelja poslovnice odgovornog za poslovanje poslovnice. Predlažemo da se iz Stevo Žufić Cen Tours d.o.o. Poreč Nije prihvaćen Voditelj poslova ne mora biti stalno zaposlen (na neodređeno vrijeme), ali mora biti zaposlen u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Nema zapreke da turistička agencija radi sezonski.
183 Biljana Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
184 Speranza d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ukidanje članka 38a koji je putničkim agencijama dozvolio izdavanje vouchera i isplatu klijenata 14 + 180 dana po prestanku pandemije značit će propast velikog broja putničkih agencija. Nama je država svojim mjerama onemogućila poslovanje zadnjih 11 mjeseci. Mi imamo pad prihoda i dobiti od 90%, a troškovi hladnog pogona firme potrošili su sva akumulirana sredstva koja smo zaradili u zadnjih 20 godina poslovanja. Mjere države od 4.000 kuna u našem slučaju pokrivaju samo 12% troškova hladnog pogona. Preostali dio snosila je tvrtka. I tako zadnjih 11 mjeseci. Uplaćeni depoziti klijenata do ožujka 2020. godine plasirani su hotelima i aviokompanijama. Veliki broj hotela i aviokompanija nam nisu vratili te novce jer ni sami nemaju posla i nemaju od kuda vratiti novce. U većini slučajeva do novaca možemo doći samo ako dovedemo nove goste, kada se ponovo pokrene posao, pa će se izvršiti kompenziraju i umanjenje uplate za već izvršene avanse. Dakle, putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog kovid krize, a ukidanjem članka 38a moraju u roku 14 dana po prijavljenom odustajanju putnika isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. Posebno napominjem da su naši klijenti već prijavili odustajanje od puta, temeljem čega su dobili vouchere. Mogu samo zaključiti da nam u slučaju ukidanja članka 38a preostaje zatvoriti firmu. Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
185 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
186 Jasna Brnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, kao turistički vodič sa višegodišnjim iskustvom smatram da se trebate založiti za bolju izobrazbu hrvatskih vodiča a ne svesti našu profesiju na sramotno licenciranje "hrvatskim turističkim vodičem" svake osobe iz bilo koje europske države koja Vam se pojavi sa papirom da je kod kuće turistički vodič ili nešto slično tome (tko će i kako provjeriti njihovu izobrazbu???). Čemu sve knjige koje su napisali naši povjesničari, povjesničari umjetnosti, prirodoslovci i ini i čemu sva istraživanja koja su proveli razni znanstvenici a koje štivo je svo temelj našega znanja da bi mogli što stručnije predstaviti naše kulturno-povijesne spomenike kad ih stranci sa "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika neće ni pogledati. Neće jer je većina njih izdana isključivo na hrvatskome jeziku a stranci kojima ćete, kako nam se čini, olako izdavati iskaznice za vođenje po Hrvatskoj neće sa svojim "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika znati ni naslov pročitati. Osobno sam za slobodno tržište radne snage unutar Europske Unije ali, naravno, pod istim uvjetima za sve. Ako jedan stranac kod kuće ili u Hrvatskoj položi sve ispite koje sam ja imala pri osposobljavanju za turističkog vodiča pojedinih županija, što znači da je pratio predavanja na hrvatskome i pročitao zadanu literaturu isto tako na hrvatskom jeziku, bit će mi drago da mi bude kolega. Isto tako ćemo skupa moći pratiti hrvatske medije o aktualnim događanjima u Hrvatskoj , čitati članke o novim arheološkim otkrićima, uspjesima naših vinara i maslinara i sl. i sve to prenijeti našim dragim turistima. Što se tiče stavke o zaštićenim lokalitetima na kojima samo stručno osposobljeni turistički vodiči mogu voditi, tu nam ne ulijevate previše povjerenja. Prvo nam garantirajte da se taj popis neće naknadno skratiti jer svaki lokalitet kojeg su hrvatske udruge turističkih vodiča imenovale itekako zaslužuje da ga objašnjava licencirani turistički vodič sa znanjem kojeg su provjerili hrvatski profesori. Dio Zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne smije biti olako donesen. Uz njega istovremeno trebaju biti jasno definirana pravila i uvjeti kao npr. koja razina znanja hrvatskog jezika je potrebna za strance, koji lokaliteti su zaštićeni i OSTAJU zaštićeni, kako točno će izgledati i što će obuhvaćati novi ispiti i da li će biti jednaki za sve EU građane... Za određena zanimanja kad se dođe u stranu zemlju treba polagati razlike i strukovne ispite pa molim da se isto razmotri i primjeni kod stranih turističkih vodiča koji žele voditi po Hrvatskoj. Samo da bude pošteno. Hvala na zalaganju za obranu struke turističkih vodiča Jasna Brnić Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
187 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima. Primljeno na znanje Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
188 Loridana Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani! Povodom izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao netko tko 18 godina aktivno radi kao licencirani turistički vodič za njemački i engleski jezik, osjećam obavezu upozoriti na krivu percepciju javnosti o tome što rade lokalni turistički vodiči, o tome tko su naši turisti,te na nepovoljan položaj u koji će nas se dovesti ako se stranim turističkim vodičima zakonom omogući da postanu" lokalci". Turistički vodiči su u prvom redu ljudi koji govore strane jezike. To nam omogućuje komunikaciju sa milijunima stranaca koji svake godine posjećuju našu zemlju. Pokušajmo predočiti si profil gosta koji nakon što je više od 20 sati letio s druge strane svijeta da bi u našoj zemlji proveo tjedan dana, npr, u svakoj destinaciji IMA POTREBU posjetiti 2-3 crkve, 2-3 muzeja, arheološko nalazište...Tko su ti ljudi? Radi se, u najmanju ruku o turistima koji imaju naviku putovanja. Svaki dan imaju potrebu naučiti nešto novo a ponijeti će sa sobom sve ono lijepo što vide i čuju u Hrvatskoj. Sa takvim gostima rade turistički vodiči. Dakle, mi smo važan kotačić u segmentu koji se zove KULTURNI TURIZAM. Mi smo ljudi koji promoviraju hrvatsku kulturu, povijest, umjetnost,arheologiju, važne ličnosti i dostignuća iz naše povijesti. U konačnici,mi promoviramo hrvatsku hranu, navike i običaje. Prva gradska rasvjeta na svijetu nije se dogodila u Parizu. Najbolje sačuvana rimska palača na svijetu u kojoj se i danas živi nije u Londonu. Utemeljitelj daktiloskopije nije neki pametni stranac. Festa Sv. Vlahe nije tamo neka svečanost u Njemačkoj. Hrvatske su to znamenitosti, pamet i običaji. Hrvatski ljudi su ih stvarali stoljećima. Zato ne bi smjelo biti svejedno tko o njima govori i kakva je njegova naobrazba. Taj netko bi trebao imati specifična lokalna znanja. Ne bi se smjelo olako popuštati kriterije koje treba zadovoljiti netko tko će interpretirati hrvatsku baštinu. Stranci nisu problem. Mi ionako već godinama radimo sa stranim pratiteljima i vodičima. Neki od njih žive u Hrvatskoj, a neki su tu samo preko sezone. Nije upitna njihova naobrazba u matičnim zemljama, niti njihovo oduševljenje i ljubav prema Hrvatskoj. Neka rade, ali molim, prema istim kriterijima kao i mi!!! Problem je u činjenici da je Hrvatska premalena zemlja. Nema nas dovoljno ni za jedan veći europski grad. Zato smo PREMALENO EMITIVNO TRŽIŠTE. Usporediti ću nas s Njemačkom jer sam vodič za njemački jezik. Svake godine oko 55 miliona Njemaca krene na putovanje duže od 5 dana. Samo 2019. Hrvatsku je posjetilo oko 3 miliona Njemaca. Na putovanja troše otprilike 100 puta više nego Hrvati. Ajmo sada obrnuti statistiku... Koliko bi to Hrvata trebalo uplatiti organizirano putovanje u Njemačku, u hotelima s 4*, da moje kolege i ja u tzv. euroiskaznici prepoznamo svoju "veliku" priliku i odlučimo voditi Hrvate po njemačkim gradovima, muzejima, crkvama...??? Dajte, molim Vas! Nažalost, mi Hrvati kad idemo u Njemačku uglavnom tamo ostanemo raditi kao Gastarbeiteri. Navodim ovaj primjer da Vam pojasnim kako je UVJET PROPOCIONALNOSTI za nas nepošten iz jednostavnog razloga jer je većina našeg naroda ekonomski puno slabija od Nijemaca, ali i drugih Europljana. Kakav god zakon da se donese, potrebno je promisliti: KAKAV TURIZAM ŽELIMO? ŽELIMO LI KULTURNI TURIZAM? I pitanje svih pitanja...Gdje će svi ti turistički vodiči plaćati porez, zdravstveno, mirovinsko...? U kojoj zemlji će trošiti svoje plaće? Gdje ide novac? Srdačan pozdrav! Loridana Knežević, tur.vodič ( ŠKŽ, SDŽ, DNŽ) U Hvaru, 06.02.2021. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
189 Ana Jakić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, licencirani sam vodič za SDŽ, radim već 14 godina u struci, a u turizmu sam aktivni sudionik već 20 godina. Krenula sam od osnova rada u turističkoj agenciji, do posla i rada na terenu - turističkog vođenja. U proteklih 20 godina stalno se obrazujem (diplomirani sam profesor jezika) i usavršavam na svim poljima potrebnim za rad s ljudima, jer jedini ključ uspjeh u turizmu je čovjek. Čovjek - pratitelj, vodič, vozač, prodavač izleta, vlasnik agencije...ostavljaju dojam i doživljaj na goste, uz naravno povijesne i prirodne lokalitete po kojima smo na visokom mjestu u svijetu. Zaštitite ljude i lokalitete! Država i ministarstva su dužna čuvati i braniti prava svojih građana pred drugima, a ne ih sami uništavati. Citiram nažalost pokojnog profesora, mentora i vodiča Vinka Bakiju: "Ne želim da mi Nizozemci dođu i posade tulipane gdje mi rastu masline..." (jer ni nama ne bi palo na pamet to njima raditi, zašto dopuštamo drugima da nas gaze?) I jedan detalj iz hrvatske povijesti: tijekom našeg postojanja kao kraljevina, kneževina, država... bili smo napadnuti više od 70 puta, a napravili 0 napada, samo smo branili svoj komadić zemlje. Ovim putem ga i dalje branimo, ali sada od neznanja, nerazumijevanja i ponižavanja. Iznimno sam razočarana kao pojedinac, član udruge i novopečeni obrtnik, stoga koristim tekst svojih kolega i njihove pravne prijedloge: Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
190 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
191 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
192 MEDIA TURIST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Temeljem Direktive EU 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima Europska komisija inzistira na promjeni iste ,te traži promjenu zakonske regulative i ukidanje članka 38.a Zakona o pružanju usluga u turizmu koji regulira odnose putnika i organizatora putovanja u pogledu izdavanja vouchera za neizvršene usluge temeljem ugovora o putovanju. Novom zakonskom regulativom koja bi trebala najvjerojatnije stupiti na snagu tijekom trećeg mjeseca 2021. putnicima će se pružiti mogućnost da temeljem vouchera ugovori neko zamjensko putovanje ili će moći raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Takvom novom zakonskom regulativom turističke agencije se stavljaju u izuzetno težak položaj budući je za očekivati da će velika većina, ako ne i svi putnici odlučiti za povrat uplaćenih sredstava. Ta i takva situacija u ovom trenutku totalne poslovne apstinenecije izazvane pandemijom Covida-19 i nelikvidnosti biti će za mnoge agencije "nemoguća misija"a za mnoge agencije generator stečaja. S tim u vezi napominjem i situaciju sa uplaćenim avansima ranim dobavljačima tipa : avio-kompanija,hotela,autobusnih prijevoznika, stranih agencija koji nam se jednostavno ne vračaju i stvaraju dodatni otežavajući faktor u postojećoj financijskoj situaciji i predstavlja veliki teret na likvidnost agencija. Apostrofiram činjenicu da mnoge agencije ne rade još od desetog mjeseca ili rade sa nekim minimalnim poslovnim aktivnostima koji definitivno ne mogu pokriti fiksne troškove poslovanja bez obzira na sredstva koja dobivaju za očuvanje radnih mjesta. Ti troškovi nisu mali budući je sada već drugi mjesec i prihoda jednostavno nema a troškovi i gubici je gomilaju na dnevnoj bazi. S obzirom na činjenicu da je situacija sa pandemijom u Europi više nego kritična i do daljnjega sigurno neće biti moguće organizirati putovanja smatramo da bi Vlada trebala pomoći u spašavanju turističkog sektora i to poglavito turističkih agencija. PREDLAŽEM: 1. Produžiti rok za realizaciju vouchera do 31.12.2021. 2. Jednokratna nepovratna financijska pomoć u iznosu od : 100.000 kn za sve agencije do 10 zaposlenih i 200.000 kn za sve agencije preko 10zaposlenih za podmirivanje fiksnih i drugih troškova pod uvjetom pada prihoda od 60%. 3. Produžetak mjera isplata minimalne plaće u bruto iznosu do 01.06.21. 4. Osigurati povoljne kreditne linije uz 100% garancije države i počeka otplate od 24 mjeseca Apeliramo i tražimo da se sa navedenoj problematici vrlo odgovorno i promišljeno donese odluka o spašavanju dijela turističkog sektora u ovom slučaju turističke agencije koja u svom poslovanju povezuje sve subjekte našeg turističkog proizvoda koji iznosi značajnih 25% nacionalnog BDP. Zagreb,02.02.2021. Ivo Fatović Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
193 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
194 Jasminka Mihoci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
195 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
196 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." pa se stoga nadam da ste dobro shvatili i razumjeli sadržaj članka 2. koji također citiram: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta i tzv. točkasti pristup samo zato da biste pogodovali velikim turoperatorima također kršite Ustav. Ivana Karanikić, TV za Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju i Grad Zagreb Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
197 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Nadamo se kako ćete se ponašati u skladu s člankom 2. st. 1.: '' Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv'' jer ste nam već najavili kako ćemo po donošenju pravilnika u smislu ovog prijedloga zakona isti imati samo na zaštićenim lokalitetima tzv. '' točkastim pristupom''- na ostacima ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
198 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s kolegama... U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
199 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Budući se na, relativno malom, teritoriju Republike Hrvatske prepliću velike zemljopisne različitosti, pa imamo: * 7 Nacionalnih parkova, *12 Parkova prirode, * 2 stroga rezervata, *77 posebnih rezervata, *2 Regionalna parka, * 79 Spomenika prirode, * 83 Značajnih krajobraza, * 27 Park šuma, *120 Spomenika parkovne arhitekture; te povijesnih događaja i činjenice uz bezbroj spomenika kulture i povijesne baštine: od drevnih spomenika iz paleolitika (Krapina) i kulture bakrenog doba (Vučedolska kultura) te brončanog doba ( Nezakcij) ; preko starogrčkih kolonija (Visa (Issa), Hvara (Pharos), i Korčule (Corcyra Nigra) i starorimskih spomenika i gradova (Poreč, Pula, Zadar, Solin, Split, Narona…..) do srednjevjekovne izgradnje (Sv. Donat , Sv. Jakov, Sv. Duje, Katedrala u Zagrebu, Trogiru, Crkva sv. Vlahe….), gradova utvrda (Karlovac, Zadar, Sl. Brod, Šibenik) i modernog doba te hrvatskih umjetnika; deset kulturno – povijesnih i prirodnih ljepota upisanih je u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine; Neopravdano je da se sa jednim posebnim ispitom koji obuhvaća jednu županiju (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) priznaju stečeni uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča na cijelom području Republike Hrvatske. Smatram da teritorij Republike Hrvatske treba podijeliti u 5 cjelina – turističkih regija i sukladno tome Ministarstvo turizma, u suradnji sa u strukom na terenu) prilagoditi Pravilnik zaštićenih cjelina (lokaliteta) iz 2008. te napisati Pravilnik o školovanju turističkih vodiča u trajanju od najmanje 1 godine. Sukladno gore navedenom, turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po turističkim regijama, uz znanje hrvatskog jezika. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
200 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koji paragrafi, članci ili stavke spomenutih direktiva (2006/123/EZ, 2005/36/EZ, 2013/55/EU) propisuju da nije moguće stručni dio ispita za turističke imati organizirano po županijama? Na koji način to sprječava pristup tržištu? To je kao da kažete da je trgovački lanac ograničen u pristupu tržištu jer u svakoj županiji mora otvoriti bar jednu trgovinu?!? - Nitko ga ne prisiljava, njegovo je poslovna odluka hoće li otvoriti jednu (nacionalnu) trgovinu u RH ili mu je ipak isplativije da u više ili čak svim županijama otvori trgovinu. Primljeno na znanje Navedeno proizlazi iz članka 14. stavka 7. Direktive 2005/36/EZ kako je zadnje izmijenjena 2013/55/EU.
201 Maremonti Istra d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, U cijelosti se slažemo sa stavom kolega iz putničkih agencija te podržavamo kolege turističke vodiče. Smatramo prijedlog Zakona neprihvatljivim prema članku 38a. Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni. U međuvremenu, uplaćene akontacije ostale su na računima partnerskih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drugačije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju trenutne situacije i otvorenih dugovanja prema klijentima. Samim time će i godine ulaganja tvrtke ali i sredstava iz raznih projekata biti izgubljena i sav trud bačen u vjetar. Država ovakvim zakonom sustavno uništava sve turističke agencije. S poštovanjem, Maremonti Istra d.o.o. Zadarska 2, 52100 Pula Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača.
202 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Skrećemo pozornost na slijedeće: - Zakonom treba jasno definirati obveznu razinu obrazovanja turističkih vodiča, te predlažemo da to bude završena četverogodišnja srednja škola. - Također treba jasno regulirati razinu poznavanja jezika, te polaganje stručnih ispita i to u pet predloženih regija. Reguliranje odnosa prema državljanima neeuropskih zemalja implementiranjem načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji. U potpunosti smo suglasni sa obvezom upisa u Središnji registar. Djelomično prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom umjesto srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće.
203 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
204 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
205 ŽELJKA ZRILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTV te svih udruga turističkih vodiča u RH koji se ne slažu predloženim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče te Pravilnikom o popisu zaštićenih lokaliteta. Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
206 Ines Ljubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani , U potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTVH te svih udruga turističkih vodiča u RH a kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta Poglavito njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Isto tako potrebno je dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete smo već jednom definirali , te nije potrebno smanjivati broj zaštićenih lokaliteta već i po potrebi i povećati , a sve u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH . Jedna po meni i najbitnija stavka - razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Ines Ljubić turistički vodič za Šibensko kninsku županiju i član UTV MIHOVIL Šibenik Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
207 Taubek tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ako netko želi smanjiti kvalitetu turističkih vodiča, onda je najbolje da se uskladi s Direktivama i dobit će puno loših vodiča. Ako su europska pravila i Direktive takve, naravno da im se treba prilagoditi ako smo dio Europske unije, ali sve što se radi treba raditi promišljeno i planski, a ne na prečac i bez plana. Svakako bi najprije trebalo na nivou Hrvatske urediti pitanje turističkih vodiča. Ako nije u skladu sa zakonima Unije polaganje ispita po županijam treba što prije za hrvatske državljanje urediti nacionalni ispit, a za one koji imaju možda 10-ak ili više položenijh županija dati im nacionalnu licencu bez ispita i dodatnih troškova, jer su već i zato uložili velika sredstva. Nemam ništa protiv da ostali članovi Europske unije polože ispit za turističkog vodiča u Hrvatskoj, ali svakako onda treba prema istim pravilima i cijenama organizirati isto i za hrvatske državljane koji žele biti turistički vodiči u drugim zemljama i to treba biti jednako za sve. Već više od 20 godina radim kao turistički vodič po Europi i Hrvatskoj, ali nije mi poznato da je moguće pod nekim sličnim uvjetima položiti ispit za vodiča po drugim članicama Unije. Volio bih da naše Ministarstvo turizma nudi sve moguće informacije za polaganje ispita u drugim zemljama Europske unije. Čini mi se iz svega navedenoga da mi navrat - nanos samo želimo što prije uskladiti zakone, jer nas je netko pritisnuo, a s druge strane ne činimo ništa da bismo se izborili za svoja prava koja nam kao članu Europske unije i pripadaju. Imamo li mi kakvu strategiju kako postići da naši vodiči u Hrvatskoj budu kvalitetni i kompetentni te da strani vodiči imaju iste uvjete polaganja ispita u Hrvatskoj i da hrvatski vodiči imaju iste uvjete u svim drugim članicama Unije? Tihomir Golub turistički vodič za VŽ, MŽ, KZŽ, ZGŽ, GZ, PSŽ, BPŽ, OBŽ, VSŽ Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
208 Taubek tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vjerojatno nikada nije bilo i neće biti više komentara na izmjene nekog zakona kao što je ovaj u ova posebno teška vremena za sve koje su bili dovoljno ludi da se bave turizmom. Nastojat ću biti što kraći, jer ne vjerujem da će oni kojih se to tiče imati strpljenja i volje da pročitaju sve ove prijedloge koje su ljudi kojima je stalo do njihovog posla s velikim trudom i voljom napisali. Kada sam prije dva mjeseca pisao MINTS-u s molbom da mi pojasne što čine kako bi pomogli turističkim agencijama i turističkim djelatnicima u Hrvatskoj, kao glavni argument i jedini odgovor bili su voucheri, a samo mjesec dana kasnije sada i to nestaje, dakle MINTS nije napravio ništa da bi pomogli onima koji žive od turizma i ako se ukine članak 38.a, a ne napravi se nešto za spas turizma i turističkih agencija, nestat će gotovo sve turističke agencije, a time i biti potpuno uništen hrvatski turizam. Nestručnim i krivovremenim odlukama Stožera turističkim agencijama je ustvari zabranjen rad i u lipnju 2020., a pogotovo krajem kolovoza 2020. kada je bila jako dobra epidemiološka situacija i kada su se mogla ostvariti gotova sva učenička putovanja, a zbog nespretnih savjeta HZJZ-a sve je uništeno i ionako teška situacija je još više pogoršana. U isto vrijeme nekim djelatnostima kojima je zabranjen rad na 2-3 mjeseca plaća se hladni pogon, a nama kojima je zabranjen rad već godinu dana iste stvari se ne plaćaju, a naši troškovi su kroz to vrijeme bili više od 200.000 kn, a prihodi gotovo na NULI! Koliko smo god mogli izlazili smo u susret svim roditeljima čija su učenička putovanja bila otkazana i vraćali smo uplaćen novac, ali to više ne možemo nastaviti, jer smo potrošili sve zalihe. Mi smo svakako za ukidanje članka 38.a, ali samo ako će Vlada: 1. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za djelatnosti u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, a ta sredstva bi trebala biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period od 01.01.2020. do kraja korona krize i za povrat svima koji su uplatili aranžmane, a nisu mogli biti ostvareni! 2. omogućiti lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojima će država biti jamac! 3. produžiti potpore za isplate plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn barem do kraja 2021 godine. Ako se ne ostvare barem ova tri zahtjeva, onda je jedino što slijedi blokada i zatvaranje vjerojatno gotovo svih ozbiljnih turističkih agencija i država će imati brdo sudskih procesa i nezadovoljnih ljudi. Ako je nekome cilj uskladiti se s europskim zakonima, a ne pratiti u isto vrijeme i ostalu europsku praksu, onda ćemo biti u ozbiljnim problemima. Tihomir Golub Taubek tours d.o.o. Primljeno na znanje Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
209 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
210 Marija Volf Puž PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu logični je nastavak ignoriranja i omalovažavanja struke od strane našeg Ministarstva i ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac. Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da je ovakav prijedlog rezultat neznanja, istina je zapravo da je on rezultat teškog nemara i nezainteresiranosti za turističke djelatnike i zaštitu kulturne baštine RH. Sama činjenica da nam ministrica ne dolazi iz sektora turizma čiji je udio prihoda 19,8% BDP-a je dosta zabrinjavajuća sama po sebi, ali još nas više zabrinjava činjenica da je dotična, zajedno sa svojom suradnicom Monikom Udovičić, prvo pozvala turističke vodiče u radnu skupinu za izradu zakona, a zatim se potpuno oglušila na sve njihove savjete i prijedloge. Toliko o važnosti i mišljenju struke. Stoga u potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koja radi na očuvanju digniteta turističkih vodiča, ali i na očuvanju što većeg broja zaštićenih kulturno - povijesnih lokaliteta. Već šest godina želite progurati nacionalne licence i smanjiti broj zaštićenih lokaliteta, a ne želite i adekvatno prilagoditi edukaciju. Pravilnike o edukaciji i lokalitetima niste donijeli u roku, pravilnik koji ste prošlog ljeta za cjeline predložili bio je nekompetentno napisan, srećom, nije usvojen. Neke EU PREPORUKE želite striktno primijeniti, a druge ignorirate. Test proporcionalnosti koji ste ispunili prije nekoliko godina treba pod hitno ispraviti; trenutno izgleda kao da ga je pisala osoba koja je jedva završila osnovnu školu - način pristupa ispunjavanja testu proporcionalnosti govori o krajnje neozbiljnom odnosu prema svim osobama koje obavljaju posao turističkog vodiča te izravno pune državni proračun. Jedna od posljedica je i činjenica da nas upravo zbog tog testa Austrija nije stavila na popis reguliranih država. Ovo ponašanje resornog ministarstva pokazuje nekompetentnost, povlađivanje EU te nemogućnost zaštite nacionalnih interesa pod pritiskom lobista velikih turoperatora. Ne želimo nacionalne licence za taj poseban dio želimo pet regija, geografski i povijesno povezane cjeline na kojima praktično i radimo. Ove važne izmjene trebaju ući u zakon, a ne u pravilnik koji se bilo kada vrlo lako može izmijeniti. Nipošto nismo protiv dolaska vodiča iz drugih zemalja, naprotiv, i među našim članovima su vodiči iz drugih država, ali naglašavamo da su i oni POLOŽILI ISPIT u Hrvatskoj te jako dobro govore hrvatski jezik. Dakle, tražimo da stranci polažu ispite koje smo i mi položili i educiraju se na našim institucijama, a edukacije se trebaju uskladiti s EU-normom (veća satnica, praktične vježbe na terenu i time kvalitetnija usluga, u nekim EU-državama je za naš posao potreban studij od dvije godine). Želimo da se definira znanje jezika na razini B2, a ne u dostatnoj mjeri, kako sada stoji. Lokaliteti Lokalitete treba definirati uzevši u obzir naše specifične povijesne okolnosti, mi ustrajemo na zaštiti kulturnih cjelina u što većem obimu za razliku od Ministarstva kulture koje ima svog člana u radnoj skupini, ali ne ustraje u istom, već slijepo slijedi preporuke. Za primjer treba uzeti države koje su postupile na način zaštite svoje baštine (Cipar, Grčka, Malta); trebamo bezuvjetno podržati Italiju, Francusku i Mađarsku koje se također bore s pritiscima iz EU); ne smijemo se voditi primjerima poput Češke koja sad ima strašne probleme i štetne posljedice. Za kraj - ono što nas zaista smeta jest činjenica da nemamo dovoljno inspekcijskog nadzora: država bi osim izrade i propisivanja zakona i raznih pravilnika trebala voditi računa o tome da se ti zakoni adekvatno i provode. Zalažemo se za sve ovo uzimajući u obzir različite pravilnike i druge zakone, npr., Zakon o radu, Zakon o zaštiti potrošača te općenito smatramo da se naša kulturna baština kao i naša struka trebaju bolje zaštiti. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim izmjenama Zakona se ne implemantiraju nikakve preporuke koje nisu obvezujuće, već se usklađuje s Direktivama. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Prema Direktivi 2005/36/EZ podnošenjem prijave pružatelj usluge iz druge države članice dobiva pravo pristupa uslužnoj djelatnosti na cijelom državnom području dotične države članice. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice predstavlja teritorijalno ograničenje za pružatelje usluga, a što je i razlog nepriznavanja kvalifikacija turističkog vodiča stečenog u Republici Hrvatskoj u drugim državama članicama. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontektu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča.
211 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
212 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost ovim izmjenama i dopunama Zakona nisu riješene dvije vrlo bitne stvari, koje imaju za cilj štiti povijesno-kulturnu baštinu Republike Hrvatske i njezin doživljaj, a to su popis zaštićenih lokaliteta - kao osnovni resurs kompletnog turističkog proizvoda i najjače privredne grane RH te program stručnog ispita za turističkog vodiča, već se oni predviđaju urediti pravilnicima koje donosi ministar turizma (članak 70. točka 4. i članak 71. točka 6.). U tom je smislu potrebno istaknuti da zaštićeni lokaliteti trebaju imati zakonski tretman i u Zakonu o pružanju usluta u turizmu. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
213 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor: "Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama nediskriminacije, proporcijonalnosti, svaka članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja". Nije prihvaćen Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali je priznavanje stručnih kvalifikacija i privremeno i povremeno pružanje usluga od strane državljana drugih država članica regulirano Direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama Direktive.
214 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, ovim izmjenama trebalo je rpedvidjeti da obrazovanje vodiča provode fakulteti, da je za biti vodič potrebno imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu te je trebalo jasno definirati razinu poznavanja hrvatskog jezika. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
215 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Jedine promjene koje imaju uporište u struci, ali i u predmetnim Direktivama na koje se pozivate, a kojima bi se zaštitila struka turističkog vodiča, ali i potrošačima omogućilo da za svoje novce dobiju kvalitetnu uslugu što je jedan od zahtjeva EU jesu sljedeće promjene: 1. Podjela teritorija po turističkim regijama, a ne županijama i sukladno tome polaganje posebnog dijela ispita po turističkim regijama i stjecanje regionalne, a ne nacionalne licence. 2. Zaštita lokaliteta odbacivanjem smanjenja broja lokaliteta i unosom istih u Zakon o pružanju usluga u turizmu, a ne definiranje Pravilnikom o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) 3. Uvođenje dvogodišnje edukacije vodiča uz pripadajući broj ECTS bodova sukladno EN15565:2008 i propisivanje iste Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a ne Pravilnikom 4. Ukidanje dozvole privatnim učilištima za provođenje izobrazbe odnosno pooštravanje uvjeta izvođenja izobrazbe i određivanja kriterija pod kojim netko može biti predavač u sklopu ove izobrazbe te određivanje minimalnog i maksimalnog broja polaznika koje se na dvogodišnjoj razini može upisati 5. Polaganje ispita za stjecanje licence pred komisijom MINTS-a (kao za Voditelje poslovnica), a ne na privatnim učilištima 6. Razinu poznavanja hrvatskog jezika na B2 razini za vodiče iz EU i trećih zemalja koji usluge turističkih vodiča pružaju na stalnoj ili privremenoj osnovi 7. Jasne i nedvosmislene uvjete priznavanja reciprociteta i omogućavanja kolegama iz EU i iz trećih država da vode na području RH 8. Uspostavu Središnjeg registra turističkih vodiča Ivana Karanikić, licencirani turistički vodič za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma te stručni nositelj ostaje pri postojećem zakonskom uređenju. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Vezano uz državljane trećih zemalja, oni mogu pristupiti polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča samo ako u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za turističkog vodiča se neće upisivati u Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu zbog tumačenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave da samim upisom u regstar vodiči automatski registriraju slobodno zanimanje. Izmjenama i dopunama ovoga Zakona iz travnja 2020. godine, radi rješavanja statusnih problema turističkih vodiča, brisana je odredba prema kojoj se navedeno rješenje upisuje u Središnji registar.
216 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stav MINTS: Nadalje, Nacionalnim programom reformi 2020., kroz reformski prioritet „4.1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja“ s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja predviđena je liberalizacija tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama odnosno uklanjanje prepreka slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu…. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita. ODGOVOR: u dokumentu PROVEDBENI PROGRAM MINISTARSTVA TURIZMA I SPORTA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2024. godine na koji se pozivate u predmetnom Prijedlogu, točnije čl. 13 Stvaranje uvjeta za jednostavniji pristup i uklanjanje prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu kroz izmjene propisa navodite sljedeće: „Nastavno na navedeni reformski prioritet, potrebno je izmijeniti Zakon om pružanju usluga u turizmu u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU uređena je mogućnost pružanja usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvarivanje poslovnog nastana za regulirane profesije. Važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče.“ Suglasni smo s dijelom da je potrebno izmijeniti ZOPUT u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča, ali ne nauštrb hrvatskih turističkih vodiča, marginaliziranjem i prostituiranjem struke. Iz navedenog je vidljivo da MINTS niti razumije važnost profesije turističkih vodiča niti ima plan i strategiju kako bi edukacija i regulativa trebale biti organizirane. Naime, jasno je da profesija turističkog vodiča, poput odvjetničke struke zahtijeva određena specifična znanja bez kojih se ne mogu prekogranično pružati usluge vodiča pa se iz tog razloga ista ne može uspoređivati s liječničkim, građevinarskim ili farmaceutskim djelatnostima koje nemaju graničnih barijera. U dokumentu pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017 pod nazivom: „KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga, u Odjeljku I Kontekst regulative u području profesionalnih usluga navodi se sljedeće: „Regulativa u području profesionalnih usluga u nadležnosti je država članica. Njome se želi osigurati zaštita ciljeva od općeg interesa. Poseban način na koji države članice reguliraju profesije proizlazi iz niza čimbenika kao što su: važnost koju društvo pridaje posebnim ciljevima od općeg interesa koje treba štititi; učinkovitost raznih upravnih i pravosudnih nadzornih sustava; gospodarski uvjeti; relativna gospodarska važnost sektora za dotičnu državu i snaga interesnih skupina….. Kombinacija tih čimbenika i procjene politika koje iz nje proizlaze dovele su do donošenja različitih regulatornih modela. Postojanje različitih modela nije problem. Cilj stoga nije izravno ili neizravno nametanje bilo kojeg regulatornog modela u cijelom EU-u.“ Iz navedenog je jasno da nam EU ništa ne nameće već da nam ostavlja otvorene ruke. Nadalje, u istom dokumentu, pod II.7. Turistički vodiči navodi se sljedeće: „Profesija turističkog vodiča zakonski je uređena u 14 država članica, Austriji, Bugarskoj, na Cipru, u Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Mađarskoj, na Malti, u Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj, uz brojne značajne razlike u pogledu intenziteta regulative…. Opravdanje za regulativu u pogledu turističkih vodiča i njezinu razmjernost potrebno je pažljivo procijeniti kako bi se osiguralo da ograničenja budu usmjerena samo na ono što je potrebno kako bi se spriječila šteta po kulturno bogatstvo države članice.“ Preporuka, a ne obveza Komisije, prema istom dokumentu glasi: Hrvatska i Italija trebale bi učiniti sljedeće: i. razjasniti zakonski okvir kojim se uređuje turističko vođenje s obzirom na različitu regionalnu regulativu koja kao da ometa pristup tržištu i koja utječe na nacionalne pružatelje usluga i one koji pružaju privremene usluge; ii. revidirati popis znamenitosti rezerviranih za osobe s posebnim kvalifikacijama i razmotriti razmjernost svake rezervacije.“ Ako zanemarimo pogrešan prijevod 's obzirom na različitu regionalnu regulativu' (eng. 'given the diverging regional regulations' tal. ' date le divergenze normative a livello regionale') – ne radi se o različitoj regionalnoj regulativi nego o regulatornim razlikama odnosno pravnim razlikama koje u Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoje jer je Zakonom jasno određeno tko može biti turistički vodič i pod kojim uvjetima, kako za nacionalne pružatelje tako i za one na privremenoj i povremenoj osnovi. Osim toga, EU jasno definira pojam 'Zaštite stručnog naziva' pa tako kaže da se isto odnosi na zakonodavstvo kojim se dodjeljuje pravo na poseban profesionalni naziv (kao što su odvjetnik, arhitekt, turistički vodič) onima koji ispunjavaju posebne uvjete, najčešće nositeljima posebnih kvalifikacija. Ivana Karanikić, licencirani turistički vodič za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Primljeno na znanje Vezano uz prvi dio komentar u kojem navodite citirane dijelove Nacionalnog program reformi, 2020. koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 30. travnja 2020., iz dijela pod naslovom 4. Glavni ciljevi, reformski prioriteti i mjere ekonomske politike, 4.1.1. Unaprjeđenje poslovno okruženja, Liberalizacija tržišta usluga te navodite citirane dijelove iz Provedbenog programa Ministarstva turizma i sporta za razdoblje 2021. – 2024. godine, 13. Stvaranje uvjeta za jednostavniji pristup i uklanjanje prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu kroz izmjene propisa, u nastavku ističemo kako: važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu je regulirana profesija turističkog vodiča, odnosno pružanje usluga turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, koje nisu predmet izmjena i dopuna Zakona koji se nalazi na eSavjetovanja. Naime, Nacionalni program reformi 2020. i Provedbeni program Ministarstva turizma i sporta za razdoblje 2021. – 2024. govore u uklanjanju prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu, što su temeljna načela Europske unije i slobode tržišta. Uz turističke vodiče u Nacionalni program reformi 2020. navode se i druge regulirane profesije u Republici Hrvatskoj kao što su fizioterapeuti, ljekarnici, voditelji turističkih agencija, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, revizori i dr. Naime, u pogledu slobode pružanja usluga na području cijele Europske unije ne bi smjela postojati ograničenja. Ukoliko države članice Europske unije postavljaju određena ograničenja, tada vam skrećemo vam pažnju na članak 5.b Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „(1) Uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ne smiju utjecati izravno ili neizravno na diskriminaciju na temelju državljanstva ili boravišta. (2) Uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje moraju biti opravdani zaštitom javnog interesa. (3) Zaštita javnog interesa iz stavka 2. ovoga članka može se objektivno opravdati na temelju javne politike, javne sigurnosti, javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su: očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; osiguravanje pravednosti trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza te očuvanje učinkovitosti fiskalnog nadzora; prometna sigurnost; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine; ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. (4) Pod prevladavajućim razlozima od javnog interesa iz stavka 3. ovoga članka ne podrazumijevaju se razlozi isključivo gospodarske prirode ili administrativni razlozi.“ Nastavno na vaš komentar i dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine želimo naglasiti kako se u pogledu: a) dokumenta pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine radi o Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom I Socijalnom Odboru i Odboru Regija o Preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52016DC0820). Predmetni dokument je objavila Europska komisija –Komunikaciju iz siječnja 2017. godine - koja sadrži niz preporuka koje su upućene svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, o reformama koje su nužne u području svih profesionalnih usluga. Ovdje se radi o preporuci Europske komisije koja nije zakonodavni akt. Preporukama se ne dodjeljuju nikakva prava ni obveze onima kojima su upućene, ali mogu pružiti smjernice u pogledu tumačenja i sadržaja prava EU-a. Međutim naglašavamo, kako se sve država članice Europske unije moraju pridržavati obvezujućih pravnih akta Europske unije: a to su EU uredbe, EU direktive i EU odluke. Prethodno citirane odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) su preuzete iz obvezujućih Direktiva EU, Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU, stoga obveza uklanjanja prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu u Republici Hrvatskoj proizlazi iz nacionalnog propisa koji je utemeljen na pravu EU, sa kojim u skladu moraju biti sve države članice Europske unije. Vezeno uz citirani dio:“…. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče.“ Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče NE regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča.
217 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stav MINTS: Predmetne izmjene i dopune Zakona provode se zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona. Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije, obrazloženo mišljenje. ODGOVOR: ZDTVH je i od MINTSa i od Europskog suda zatražila informaciju o kojim se to prekršajima radi i što se od navedenih prekršaja odnosi na turističke vodiče. I MINTS i EU Sud su to odbili. MINTS je dao šturo obrazloženje da su se pobunili Slovenci, EU Sud je zahtjev odbio s obrazloženjem da prema njima, sukladno čl.4.st.2 i 3 Uredbe 1049/2001, ne postoji prevladavajući javni interes za objavom takvih podataka. Temeljem čl.8 Općih odredbi Direktive 2006/123/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu koje prevladavajući javni interes definiraju kao „razloge koji su kao takvi priznati u sudskoj praksi Suda, a uključuju sljedeće: javni red, javnu sigurnost, javnu zaštitu, javno zdravlje, očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika, poštene poslovne transakcije, borbu protiv prijevara, zaštitu okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljeve socijalne i kulturne politike“, smatram da, obzirom da se predložene izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu očito temelje na zahtjevima EU koje MINTS krije kao zmija noge, da žele donijeti novi Zakon koji se tiče svih nas tako da udovolje zahtjevima Komisije, a da mi nismo apsolutno sigurni je li u tom 'sporu' ključni problem vodička struka ili nešto drugo. Stoga zahtijevam da se ZDTVH dostavi tražena dokumentacija jer itekako postoji prevladavajući javni interes za objavom istih. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Povreda prava Europske unije u vezi s Direktivom 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima i člankom 38.a važećeg Zakona, odnosi se na pitanje izdavanja vaučera i povrata novca putnicima za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu te nema veze s pružanjem usluga turističkog vodiča. Vezano uz povredu prava Europske unije koja se odnosi na pružanje usluga turističkog vodiča Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela je Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za informiranje donio rješenje, u kojem su detaljno obrazloženi razlozi odbijanja zahtjeva. Naime, Ministarstvo turizma i sporta nije u mogućnosti pružiti uvid u tražene informacije na temelju članka 5. stavka 1. u vezi s člankom 4. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, s obzirom da je, u bitnom, riječ o dokumentu koji se odnosi na postupak ispitivanja moguće povrede prava Europske unije od strane Republike Hrvatske, koji može dovesti do pokretanja sudskog postupka (tzv. infringment) protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, zbog povrede prava Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a otkrivanje takvog dokumenta ugrozilo bi zaštitu svrhe predmetnog postupka i njegovo neometano odvijanje.
218 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU Republiku Hrvatsku po pitanju profesije turističkih vodiča nije ničime uvjetovala, a još manje naredila bilo kakve izmjene. Od Republike Hrvatske su kroz dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017 zatražene 3 stvari: 1. koje se odnose na sve države članice - razmotriti opravdanost i razmjernost regulative za profesiju turističkih vodiča 2. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - razjasniti zakonski okvir kojim se uređuje turističko vođenje s obzirom na različitu regionalnu regulativu koja kao da ometa pristup tržištu i koja utječe na nacionalne pružatelje usluga i one koji pružaju privremene usluge 3. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - revidirati popis znamenitosti rezerviranih za osobe s posebnim kvalifikacijama i razmotriti razmjernost svake rezervacije. Navedene zahtjeve je EU prema Hrvatskoj (kao i drugim državama članicama) postavila nakon što je prvobitno od svih zatražila da odgovore na određena pitanja koja su predstavljala okvir razumijevanja regulatornosti profesije turističkog vodiča, a mi smo zgroženi polupismenim i apsolutno neprofesionalnim odgovorima naše države te zahtijevamo da nam se dostavi ime i prezime i funkcija osobe koja je bila odgovorna za dostavljanje navedenih informacija jer je navedenim odgovorima nedvosmisleno Europskoj uniji poslala poruku da će našu profesiju regulirati sukladno svim zahtjevima koji se pred njih postave, neovisno o tome jesu li utemeljeni i održivi ili nisu. U nastavku vam donosim samo 2 pitanja i sramotna hrvatska odgovora, ali i koncizne i jasne odgovore Malte i Cipra. 3. What specific risks or benefits have you identified that your measure(s) is designed to, respectively, minimise or maximise? HRVATSKA: Tourists go on holidays not only for leisure but also for a personal experience, they want to learn something new, meet local people and customs during travel. In the context, if tourists go on trips organized by travel agency, the tourist guide will guide as a link between them and the places they visit. Tourists are mostly oriented towards the guide: they listen his tales about monuments or localities so they learn new things. If the guide is unprepared, for example, if he reads facts from the pap and does not know the local customs or he cannot interpret them, tourists will be unsatisfied because they will not experience the locality, will not hear any memorable powerful story. Tourist guide who does not own specific knowledge about the locality or area in which the services are provided cannot properly interpret the cultural, natural, historical, traditional heritage and identity of the country. CIPAR: The measure is necessary: a) to protect consumers and recipients of services from obtaining services of poor or substandard quality or which do fulfil the requirements of the relevant national Law and b) to minimize the risk of misinforming or misleading on area specific information provided regarding the history and art of Cyprus, the archaeological and historical sights and the natural environment and the modern life of the Republic and hence safeguard the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: History and Culture are explained up to the optimum level and standard. In this respect tourists will be offered a high level of standard since by seeking the services licensed tourist guide, the consumer is reassured that services are provided by a qualified tourist guide. Thanks to this service the Cultural, Historical, Archaeological and Artistic Heritage are being safeguarded thanks to the interest generated. 4. How specifically do your measures operate to minimise the risk(s) or maximise the benefit(s) identified in question 3? HRVATSKA: Secondary education degree and the professional exam, which is the final act of checking the knowledge and competencies of the tourist guide, is a required education minimum for providing tourist guide services, but that does not give the guide specific knowledge required for guiding the tour. Therefore, tourist guides, besides general knowledge, must have specific knowledge of the locality or area in which the services are provided because such knowledge is seen as a necessary precondition for ensuring the required level of interpretation of cultural, natural, historical, traditional heritage of Croatia and its identity at all. CIPAR: The possession of very specific area knowledge linked to the country i.e. knowledge of the history and art of Cyprus, of the archaeological and historical sites and of the natural environment and the modern life of the Republic, by a Tourist Guide safeguards the accuracy and transparency of the information provided. Tourist Guides provide services exclusively in the specified area (Cyprus) for which they are qualified according to their training at his particular qualification of area specific knowledge ensures a high level of quality of the service provided and preserves the professional standards in the tourism industry as well as safeguards the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: By having licensed tourist guides it ensures that a tourist guide providing such services in Malta is competent and has the necessary qualifications to act as a touristguide, meaning that that consumers are provided with the correct information on Maltese heritage and culture. The specific training provides the tools for communicatthat can inspire the interest of the tourist towards the heritage. The training provided identifies the Historical- artistic, Cultural, and Environmental Heritage that the Gdemonstrates to know, in order to be able to interpret, explain and disseminate the correct knowledge. The visitors will feel welcome and would potentially come backAuthority provides a continuous professional development course every 2 years for all licensed guides. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Nastavno na vaš komentar i dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine te odgovore Republike Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu dostavljate odgovore Mlate i Cipra), želimo naglasiti kako se u pogledu: a) dokumenta pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine radi o Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom I Socijalnom Odboru i Odboru Regija o Preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52016DC0820). Predmetni dokument je objavila Europska komisija –Komunikaciju iz siječnja 2017. godine - koja sadrži niz preporuka koje su upućene svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, o reformama koje su nužne u području svih profesionalnih usluga. b) vezano uz druge podatke na koje se pozivate - odgovore Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu navodite odgovore Mlate i Cipra), radi se o podacima iz baze podataka koju vodi Europska komisija sukladno Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i izmjeni nevredne direktive Direktivom 2013/55/EZ (koja je stupila na snagu 18. siječnja 2016. godine) o reguliranim profesijama u svim državama članicama, a koja služi svima onima koji se žele informirati o određenoj reguliranoj profesiji u nekoj od država članica Europske unije: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm. Sve države članice, pa tako i Republika Hrvatska, su bile u obvezi, prve podatke za sve regulirane profesije, dostaviti Europskoj komisiji najkasnije do 18. siječnja 2016. godine, kada je na snagu stupila Direktiva 2013/55/EU, odnosno kada je na snagu stupio Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) kojima su naveden Direktive EU-a (2005/36/EZ i 2013/55/EZ) prenesene u nacionalno zakonodavstvo. Provedba navedenog Zakona je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je ujedno zaduženo za popunjavanje iste baze za sve regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, na temelju podataka koje dostavljaju tijela državne uprave na godišnjoj bazi. Također skrećemo pažnju kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, nakon toga su uslijedile njegova izmjene i dopune u 2019. i 2020. godini, ali ne u području regulirane profesije turističkog vodiča.
219 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Turistička zajednica grada Splita ovim putem ne podržava Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ne slažemo se sa novim prijedlogom Zakona kojim će se omogućiti da turistički vodiči iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH. Smatramo kako bi predmetne izmjene Zakona umanjile ili ugrozile kvalitetu interpretacije hrvatske kulturne baštine, običaja i povijesnih događaja, dovele do pojave nejolajne konkurencije te degradirale struku hrvatskih vodiča. Turistički vodiči Republike Hrvatske su iznimno vrijedni ambasadori hrvatskog turizma, a ujedno i najbolji interpretatori bogate kulturno-povijesne baštine naše zemlje. Stav TZGS je da se ovim dopunama i izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu hrvatske turističke vodiče stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na kolege iz ostalih EU zemalja te ovim putem apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da se uvaže stavovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske prilikom usvajanja zakonskih izmjena i dopuna, a sve kako bi se zaštitili građani, kultura, povijest i baština Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
220 OBORD d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, oštro se protivimo ovakvom prijedlogu! EU koja je pokrenula postupak protiv RH vezano uz povrede prava potrošača, također je i osigurala financijska sredstva za pomoć poduzetnicima. Turističke agencije NE posluju već gotovo godinu dana, sve fiksne troškove pokrivamo iz sredstava na računu (a ta sredstva su uplate potrošača) i zaista ne možemo izvršiti povrate putnicima 14 dana od nekog xy trenutka. Da bi mogli opstati, a samim time i zaštititi financijska sredstva naših putnika, mi moramo početi imati prihode - posao mora krenuti, ili država može pomoći sa bespovratnim sredstvima! Akontacije i depoziti za hotele (i druge kooperante) plaćeni su još 2019., cijelu 2020. država traži da plaćamo sve režijske troškove i sada ćemo još dobiti datum od kad smo obavezni izvršiti povrat u roku 14 dana. Pa ljudi moji, to zaista ne ide! Potrošači se ne štite ovim prijedlogom zakona - već zasigurno agencije odlaze u stečaj i ono novaca što je na računu će država "pojesti" prije nego se pojedinci uspiju naplatiti. Primljeno na znanje Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad.
221 Sonja Lovrić-Lilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog zakona je zaista ponižavajući! Iako su naši predstavnici bili u radnoj skupini vezano za ovaj prijedlog, očigledno ih nitko nije „doživio“ kao stručnjake. Da ste ih poslušali, mi vodiči ne bismo sada pisali ovdje komentare. Strani turistički vodiči postaju hrvatski turistički vodiči. Ne trebaju niti edukaciju niti znanje hrvatskog jezika. Stranci će nam uzimati posao. O tumačenjima povijesti neću niti govoriti. Da ste samo jednom poslušali nekog stranog pratitelja kako tumači povijest, promijenili bi mišljenje. Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko 5 500 vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Sudeći po ovom postupku, ni ja ne očekujem ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. „Naše“ ministarstvo nije iskoristilo primjer modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini.. Da, radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan prijedlog članova radne skupine nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ni ja se ne mogu oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Kao i brojni drugi kolege, i ja sam sam vjerovala da naše resorno Ministarstvo štiti naše interese. Ako ovaj prijedlog „prođe“, izdani smo kao struka. Poslušajte struku, ugledajte se na zemlje (kao Grčka i Cipar) koje štite svoju baštinu i općenito svoje nacionalne interese! Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz razinu znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
222 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
223 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zanima kakav će biti položaj postojećih vodiča sa položenim nekim županijama u odnosu na nacionalne vodiče? Hoće li im se automatizmom priznati nacionalna iskaznica? Ili će i oni morati polagati novi ispit? Šteta što su naši zakoni toliko nepromišljeni i nedorečeni da uvijek ostavljaju prostor za različito tumačenje. Kada sam ja polagala za Dalmatinsku makroregiju 1986. godine tečaj je trajao 6 mjeseci, sada traje 3 tjedna, a po novom prijedlogu bi trajao valjda dva dana? Zašto se želi smanjiti kvaliteta zbog pogodovanja određenim naredbama iz EU? Zašto ne zaštitimo svoje interesa poput nekih turističkih zemalja? Zaista šteta. Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
224 Kristina Maškarin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja objavljenog ovdje pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja po vama propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o medjusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, izmedju ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, a netko od kolega je u komentarima ispravno primjetio da se radi o pogodovanju stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema medjudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vodjenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilatteralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti tur.vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvaklifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zdnje dvije godine) jer ih ne vide i neznaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a bome ni punjenju proračuna. Ispada da sve nabrojeno baš i nije tako važno kad se od svega tako lako odriče. U "all inclusive" resortima u vlasništvu stranih korporacija imate ćete tako 0 učinak na gospodarstvo RH, na zapošljavanje, na održivost i autohtonost destinacije, a turizam bi se mogao od pokretača i lokomotive hr gospodarstva, metastazirati, pa će još ispasti da subvencioniramo strane multinacionalke ( što se zapravo u ovoj pandemiji već i dogodilo!! ). Tragikomično. Ne radi se ovdje o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakov zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste Eu nisu unisoni. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj，a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno izmedju ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Usporedba; povremeno krivo parkiram u nekoj stranoj državi, pa ne moram plaćati kaznu jer sam tamo gle čuda: samo privremeno! To vi ovdje uvodite u zakon?! Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zaopravo neodgovorno. Unazad nekoliko godina pokrenut projekt Turizam365 je jedan od vrhunskih promašaja u praksi (osim na papiru naravno), a sad još u ovim posebnim okolnostima i pandemije i potresa, dodatno se srozava struka i cijela gospodarska grana. Zato bi bilo dobro da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima, kako je opet netko od kolega ispravno primjetio; za sitne novce, judine škude. Domaće agencije nemaju te privilegije koje se ovakvim zakonom ovdje otvaraju i omogućuju stranim tour operaterima i to preko grbače nas hrvatskih turističkih vodiča. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu ponizujete sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Urušavate nakon ovog i onu toliko omiljenu parolu da je ČOVJEK KLJUČ USPJEHA U TURIZMU. Pa ako mislite daje to strani vodič, najbolje da svi stvarno iselimo. Zato podržavam reakciju ZDTV-a i sve što su do sada s pravom iskomentirali kolege. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje b2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Kristina Maškarin, vodič, predsjednica UTV Rab Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
225 Ruth Gajic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, radim kao vodič u dubrovačko-neretvanskoj županiji, s gostima s njemačkog govornog područja. Doselila sam se prije više od 10 godina, inače sam iz Njemačke. Mogu reći da mi ne bi palo na pamet raditi kao vodič u prvim godinama, jer treba dosta znanja o Hrvatskoj i njezinim različitim regijama, o mentalitetu, kulturu, poviješću itd. Učila sam hrvatski jezik, te ovdje sam pohađala tečaj turističkog vodiča. Tečaj od nekoliko tjedana za pojedinačne regije (bilo bi županije ili regije), kako je sada praksa u Hrvatskoj, je apsolutni minimum da se stegne neko znanje. Bilo bi vrlo šteta ako Hrvatska dopusti strane vodiče bez dubljih znanja o zemlji i regiji, jer se izgubi kvalitetno vođenje grupa. Ljudi koji nemaju znanja o Hrvatskoj neka rade kao animator ili pratitelj, ali za vodiča je potrebno da se zadržava barem današnja razina obrazovanja. Nije dobro da se sve države EU-a usklađivaju na nekoj niskoj razini, neka budu dobro obrazovani stručnjaci kao grčki vodiči naši uzori! Želim spomenuti da i u mojoj rođenoj zemlji, u Njemačkoj ima puno gradova koji organiziraju dosta zahtjevne tečajeve za svoje turističke vodiče, često s puno zahtjevnijim programom nego u Hrvatskoj. Nije potrebno da hrvatski državni sustav zakonom ponižava status svojih turističkih vodiča, koji igraju važnu ulogu kao "diplomati" ove zemlje jer ostavljaju dugotrajan utisak na strane goste i njihovim mišljenjima o Hrvatskoj. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
226 Jasminka Kozić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Kao vodič radim već preko 10 godina, većinom s gostima s njemačkog govornog područja a položila sam ispite za 6 županija. Da bi došla do te razine znanja uložila sam dosta vremena i novca pa me naravno brinu najavljene promjene od strane ministarstva turizma i sporta. Brine me koliko će naše ministarstvo strancima „pojednostaviti“ polaganje ispita i dobivanja dozvola za rad u RH. Na internetu sam pronašla oglas za seminar za turističkog vodiča u Minhenu: za 280 eura a u trajanju od tri dana, učesnici mogu dobiti diplome. Dalje piše da se s tom diplomom može vodit u zemlji i inozemstvu ! Ovakav njemački model, podjele diplome bez ikakve garancije znanja, Hrvatskoj ne bi trebao služiti kao primjer. Za nas je puno bolje da uzmemo primjer Grčke i Cipra koji kao i mi imaju dobro razvijeni turizam i štite svoje nacionalne interese. U Hrvatskoj imamo oko 5 500 kvalificiranih turističkih vodiča čime ovo zanimanje nije deficitarno. Svatko tko se je upisao u registar turističkih vodiča učinio je to s namjerom da radi kao vodič. Znači ima nas dovoljno! Iz tog razloga ne treba spuštati kvalitetu obrazovanja kako bi udovoljili nečijim željama da glume „turističkog vodiča“ nego ostaviti postojeće visoke standarde obrazovanja. Ne treba u velikoj mjeri sužavati broj zaštićenih lokaliteta a naročito ih ne svesti samo na jednu crkvu ili katedralu u staroj povijesnoj jezgri. Po mojoj logici ako bi se smanjio broj lokaliteta onda bi se trebao povećati opseg općeg dijela tečaja. Jer se ipak radi o nacionalnoj licenci koja bi trebala obuhvatiti područje cijele RH. Negdje se mora obraditi ta velika količina potrebnih informacija !!! Povijest se mora znati, terenska nastava se mora odradit. Pa smo opet na istom, sa zaključkom da se mora učiti i naučiti. Ministarstvo bi se svakako trebalo savijetovati sa strukom. Mi vodiči nikako nismo spremni na diskriminaciju, da se od drugih zahtjeva puno manje znanja nego što se je zahtijevalo od nas. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
227 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vaš prijedlog :- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju- nije potreban, suvišan je!!! Obrazloženje: Strani vodiči nisu diskriminirani, već kao i domaći moraju položiti dodatne kvalifikacije da bi vodili na zaštićenim lokalitetima. Svjedoci smo toga da su strani vodiči već položili te ispite, dakle ništa ih u tome ne spriječava, tako da se niti ne krši Direktiva na koju se pozivate, budući im je već osigurana sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga između država članica. Ista direktiva predviđa: "države članica nisu obvezne liberalizirati usluge od općeg gospodarskog interesa..." Također: " Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti....." Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
228 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
229 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Moje ime je Rajko Guščić i licencirani sam dugogodišnji vodič iz Varaždina i imam položenih nekoliko županija: Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku, Osječko-baranjsku i Brodsko-posavska županija. Najčešće radim kao pratitelje za inozemne destinacije i primjećujem da se nalazimo u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na ostale vodiče i pratitelje u EU. Mnogi vodiči EU nemaju licencu za vodiče nego samo dokumente koje su im izradile njihove agencije i s njima bezbrižno vode po cijeloj EU jer su njihove države uredile takve odnose i mogućnosti. A kao što vidimo iz ovog vašeg prijedloga i kod nas bi bilo isto. Smatram to izuzetno nepravednim. Kao što vidimo mi smo našu zemlju ponudili na pladnju svim vodičima i to ne samo iz EU nego i ostalima, pa Vas eto pitamo ako smo mi kao struka dali vama prijedloge, a vi ih niste uvažili, jeste li se barem potrudili da u tim istim državama dogovorite reprocitet. Tako da hrvatski vodiči mogu slobodno voditi po državama članicama EU i to naravno ne po zaštićenim lokalitetima, jer je do sada bila praksa da to nisu mogli. Mi smo morali uvijek uzimati lokalne vodiče i plaćali ih od 120 do 200 €, a da nismo, kazne su oko 2500 € za vodiče i za agencije do 5500 €. Važno je kazati da vodiči iz Slovenije, Austrije, Češke, Njemačke, Danske, Švedske, Mađarske itd. mogu voditi po Veneciji, Beču, Pragu itd., a da za to ne snose posljedice (govorimo o ne zaštićenim lokalitetima, ali u praksi vode sve). Jer su njihove vlade uredile odnose i zaštitile maksimalno svoje građane u državama EU. Na ovaj način pošto naša država nije uredila odnose sa drugim državama EU, hrvatski vodiči su tretirani u EU državama kao vodiči koji nisu iz država članica EU kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina itd. Primjer Venecija 15.2.2020. Karneval u Veneciji i Valentinovo u Veroni naplaćene su globe Hrvatskim, Srpskim, Bosanskim, Crnogorskim vodičima u vrijednosti čak oko 40 000 € (mi smo imali lokalnog vodiča pa smo bili u boljoj poziciji), a dok su vodiči koji isto tako nemaju lokalnu licencu iz Slovenije, Njemačke, Danske i drugih država EU kojima su njihove države uredile odnose slobodno prolazili pored kontrole bez da su bili provjeravani. Mislim da gosti iz tih zemalja imaju puno veći standard od nas da si priušte lokalnog vodiča. Stoga ne razumije ovakav kmetski, podanički pristup da mi dopustimo svim vodičima da vode po našoj domovini i za to ne snose posljedice, a mnogim našim ljudima je to jedino sredstvo življenja. Još bih razumjeli ovaj pristup da se Ministarstvo turizma uz pomoć EU parlamentaraca založilo u Bruxellesu i omogućilo nam jednake radne uvjete barem u državama EU. Kada bismo imali uređenu situaciju hrvatski vodiči imali bi i europsku vodičku karticu kojom možemo dobiti i besplatne ulaznice i mnoge prednosti, kao npr. ulaz u Koloseum u Rimu itd. Stoga vas molimo da uvažite sve prijedloge struke koje su vam napisali kolege i tako ćete zapravo najbolje zaštiti svoje građane. Ovo nije ništa novo, nego se trebaju iskoristiti postojeća iskustva europskih država koje su to već uredile. Vodič Rajko Guščić! Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
230 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim zakonom omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Time se degradira struka turističkog vodiča a hrvatski turistički vodiči se dovode u neravnopravan položaj. Protivim se ukidanju stručnog ispita po županijama jer nacionalni vodič ne može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva kulturna dobra RH, razne usmene predaje, obrede, znanja i umijeća. Duh grada, može prenijeti samo vodič koji posjeduje kvalifikaciju za određeno specifično područje. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
231 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koliko vidim, predviđeno je da će i stranci - bez obzira na kvalifikaciju koju donose sa sobom - morati polagati posebni dio stručnog ispita, i to na nacionalnoj razini kao i domaći vodiči. Ono što smatram nedovoljno razrađenim jest problem poznavanja hrvatskog jezika. U slučaju domaćih vodiča postojeća odredba o poznavanju hrvatskog jezika "u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča" možda je (makar ne uvijek) mogla imati smisla s obzirom da je jedan od uvjeta za polaganje bio (i još je) i onaj o završenoj srednjoj školi, pa pretpostavljam da se smatralo da onaj tko završi srednju školu u Hrvatskoj dovoljno poznaje i hrvatski jezik. No, kod stranaca to nije slučaj, i smatram da je nužno odrediti stupanj poznavanja hrvatskog jezika, ravan onome koji se stječe završetkom srednje škole. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
232 Lumani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani; Koristim priliku referirati se na postojeći prijedlog „liberalizacije „ usluge turističkog vodiča. Prije svega želim istaknuti ignoriranje temeljnog načela kojim se vodi svaki ili barem velika većina kolega vodiča na prostoru RH a to je promicanje kulturne baštine i tradicije i temeljnih vrijednosti RH. Zato mi nije zaista jasno kako stranac koji ne živi na području RH i boravi turistički u ovoj zemlji može na pravi način promicati gore navedeno. Koje su to reference za nekoga koji ne posjeduje osnovna znanja niti poznaje jezik, kulturu i običaje ove zemlje. Liberalizacija usluga nije de facto dopuštanje da se bilo tko, tko želi može baviti navedenom uslugom, nego je uklanjanje određenih zapreka pri ishodovanju određenih odobrenja dozvola i slično, liberalizacija je stvar ekonomskog pristupa neke zemlje. Izvršna vlast jedne zemlje ima obvezu brinuti se o svim svojim građanima i osigurati im okvir u kojem mogu ostvariti svoje prihode. Nažalost ovdje se vidi da trenutna izvršna vlast nema tu obvezu, jer očigledna smatra da se ne trebaju voditi načelima odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali i koje predstavljaju, nego nekim drugim interesima, koji često nisu povezani s ničim konkretnim nego radi se o klasičnom obliku neznanja umotanog u dnevno političke fraze svojstvene ovom djelu Europe gdje se tajanstvenost i netransparentnost idu ruku pod ruku jer oduvijek bilo tako , „ jer eto može se taj NETKO naljutiti„ Servilnost ispred interesa građana, svojih građana koje predstavljaju, od čijih poreza žive ti isti koji lobiraju i rade na ovom i sličnim zakonima. Te iste građane se stavlja u drugi treći ili četvrti red jer im se posredno ukida pravo na rad, obezvrjeđuje se licenca koja se platila, što ćemo sada tražiti novce natrag, jer su licence plaćene, obezvrjeđuju se mjeseci i godine truda, poništava se sve ono vrijeme koje je čovjek uložio u sebe i školovanje sebe. Na jedan bezobziran način se decimira jedna profesija. Indolentnost na djelu se očituje u činjenici o nepoznavanju stvarnih podatka, pričamo o broju, koliko je turističkih vodiča aktivno i licencirano na području RH. Tih 5000 + licenciranih vodiča je i okvirna brojka malih obrta jer većina vodiča je ujedno i vlasnik obrta, ti obrtnici, plaćaju davanja RH, iz tih davanja se i između ostalog financiraju vaše plaće. Ili uvaženi ministri, tajnici i ostali uključeni u ovaj proces „liberalizacije „ primaju plaću sa drugog mjesta. Očigledno i tu vlada neznanje, kao što vlada u baratanju polu informacijama. Koristiti se poluinformacijama ima puno lošiji efekt, nego ne imati informaciju. Uvažene dame i gospodo u ministarstvu, mi ovdje možemo pisati i elaborirati, vas to uglavnom ne interesira, jer na nekom od treninga koji ste pohađali neki psiholog Vas je pokušao naučiti da ovakve stvari ne čitate ili da ne dopiru do vas, barem djela onih koji imaju izraženu emocionalnu inteligenciju, za neke ovo neće nikada niti doprijeti jer jednostavno nema interesa i volje. Oni slijede ovu tajanstvenu i netransparentnu agendu sa sredine ovog teksta i sve drugo je manje bitno. Jednog dana kada sve ovo bude gotovo i vaše besmislene inicijative i nedostatak odgovornosti prema svojim sugrađanima napravi od ove zemlje play ground za tamo neke interese, u nekoj od grupa turista, koja će prolaziti prostorom RH , jedan će znatiželjni gost pitati svog vodiča, što je to autohtono hrvatsko ,na žalost ostati će uskraćen za odgovor, jer u knjizi koju će na krilu imati vodič koji dolazi iz jedne od stranih zemalja na žalost to ne piše. Piše samo glavni grad i broj stanovnika….. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
233 Josipa Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Samo dobro poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života, običaja kroz programe edukacije i odgovarajuće ispite garant su adekvatnog predstavljanja naše prekrasne zemlje, koja je na žalost sve manje "naša". Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
234 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pitali smo Vas nekoliko puta kako ćete definirati privremeno i povremeno obavljanje poslova. Što to znači? Koji je rok u koji ulazi ova definicija, koliko puta osoba ulazi u RH da bi se smatralo kako obavlja djelatnost povremeno i privremeno, kakav je sustav kontrole istog? Znamo i sami da ne znate odgovor i da sustav kontrole ne postoji. Što je s osobama koji žele obavljati ovu djelatnost povremeno i privremeno u RH, a dolaze iz zemalja u kojima ova djelatnost nije regulirana u smislu poštivanja načela zaštite potrošača? Je li RH poradi takvih osoba razmišljala o tužbi u cilju zaštite svojih državljana i turizma koji je u 90% tnom omjeru receptivan? Znamo da nije. Osobe bez ikakve edukacije predstavljati će Hrvatsku, našu povijest i našu kulturnu baštinu. Potpuna vulgarizacija i degradacija interpretacije naše kulturne baštine, hrvatske povijesti i naše struke. Nije prihvaćen U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga.
235 Tea Govedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Turističkim vodičima nije zabranjeno pružanje usluga na teritoriju RH, stoga ne razumijem kako je Zakon neusklađen s postojećim Direktivama. Ako se mijenja ispit i ukida tzv. fragmentarnost, a program ostaje isti, negativan utjecaj na kvalitetu pružanja usluga turističkih vodiča je neopisiv. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
236 MELITA ŠAMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zanima me na koji način planirate zaštiti turističke agencije koje su većinu novaca putnika proslijedile pružateljima usluga (hotelijerima, aviokompanijama i drugim dobavljačima) koje u pravilu ne vraćaju novac već nude vaučere čija je iskoristivost čak do 3 godine. Većina tih agencija ne ostvaruje prihode od početka pandemije zbog ograničenja u kretanju putnika i zbog ograničenja prijevoznih kapaciteta... Primljeno na znanje U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
237 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost taj Zakon u tom obliku uopće nije smio biti donesen je je to zabranjeno Zakonima Europske unije. kako je Vlada mislila zaštititi potrošače jer ako davatelji usluge nemaju odmah novac da ga vrate neće ga sigurno imati niti 6 mjeseci poslije prestanka izvanrednih mjera Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
238 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Smatram kako ovakvim "pametnim"prijedlogom osiguravamo deficit proračuna. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeiti komentar.
239 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Možda za provedbu Zakona nisu direktno potrebna sredstva, ali su utrošena sredstva u Radne skupine i konzultacije u udrugama vodiča, da bi Ministarstvo sve sugestije odbacilo. Također, ukoliko dođe do promjene Zakonskoga okvira postojeći turistički vodiči će vjerojatno morati mijenjati trenutno važeće iskaznice, a možda osigurati i dodatnu dokumentaciju što će biti dodatni udar na profesiju i osobe ionako oslabljene pandemijom COVID-19. Prihvaćen Prijelaznim odredbama pripisuje se da vodiči koji su ishodili rješenja do stupanja na snagu ovga Zakona nastavljaju pružati usluge sukladno izdanom rješenju. Ukoliko ne mijenjaju rješenje, neće trebati ishoditi niti novu iskaznicu.
240 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Nije potrebno osigurati sredstva, ali je vrlo važno za napomenuti da će država izgubiti veliki broj visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika, uništiti veliki broj malih poduzetnika, a od stranih turističkih vodiča na povremenoj i privremenoj osnovi neće dobiti ni jedne kune s naslova poreza, prireza i doprinosa. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
241 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ovakvim izmjenama Zakona država pogoduje stranim turističkim vodičima koji će biti prijavljeni u inozemstvu i tamo ostvarivati prihode, odnosno plaćati porez, dok će istovremeno domaći turistički vodiči koji su uložili znatno vrijeme i financijska sredstv u svoju izobrazbu i obavljanje djelatnosti biti primorani promijeniti profesiju ili otići raditi u inozemstvo te također plaćati porez negdje drugdje. U svakom slučaju, za ovu degradaciju jednog cijelog zvanja, ne treba osigurati financijska sredstva, ali bi država sigurno mogla izgubiti financijska sredstva koja su turistički vodiči uplaćivali kroz različite registrirane djelatnosti. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
242 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Koliko ste nestručni i nesposobni dokazujete izjavom da u Republici Hrvatskoj postoji 340 vodiča, a prava istina je da nas je otprilike 5500. Kao primjer slobodno možete uzeti mene - licencirani sam TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb i nećete me nigdje naći prijavljenu kao turističkog vodiča jer sam samozaposlena u svojoj turističkoj agenciji Prolingua Travel DMC preko koje izdajem račune i naplaćujem usluge turističkog vodiča i turističkog pratitelja odnosno po novom, voditelja putovanja. Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
243 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ne znam da li je Ministarstvo turizma i sporta upoznato s činjenicom da je turističkih vodiča u RH 5500 a ne oko340 po njihovom izračunu? Ne postoje samo turistički vodiči obrtnici već i oni koji imaju tvrtku (doo i jdoo), oni koji naplaćuju račune putem svojih udruga ili putem ugovora o djelu. SVI uplaćuju novce u državni proračun. Na ovaj način ne ostaju samo hrvatski turistički vodiči bez posla već i Republika Hrvatska bez značajnih financijskih sredstava kojih se na ovaj način sama dobrovoljno odriče. Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
244 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Nije potrebno osigurati sredstva, ali je vrlo važno za napomenuti da će država izgubiti veliki broj visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika, uništiti veliki broj malih poduzetnika, a od stranih turističkih vodiča na povremenoj i privremenoj osnovi neće dobiti ni jedne kune s naslova poreza, prireza i doprinosa. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
245 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, Lijepo da ste optimistični, ali nema potrebe brisati članak. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
246 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Ne bi li trebalo uvažiti/ zadržati definiciju posebnih i nepredvidivih okolnosti poput poplava, požara, potresa i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
247 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, moram priznati da ne razumijem zašto točno se ovaj članak briše. Imali smo pandemiju Covid-19 i to je to? Ne postoji više mogućnost za nešto slično? Poplava, potres...? Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
248 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, smatram da se pojam "posebne okolnosti" ne smije brisati iz Zakona obzirom da uvijek postoji mogućnost pojave "posebnih okolnosti" poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2 s kojom u kasnijem članku 4. ovih Izmjena u postojećem članku 17. Zakona u stavcima 3. i 4. zamjenjujete pojam "posebne okolnosti". Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
249 STEVO ŽUFIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 3. Poštovani, Predlažemo promjenu čl. 16. Zakona koji predlažemo da se izmijeni i da glasi: Turistička agencija mora imati najmanje jednoga voditelja poslovnice odgovornog za poslovanje poslovnice. Obrazloženje: Mi smo mala putnička agencija koja se bavi posredovanjem privatnog smještaja u Poreču.Imamo problem sa poslovanjem jer je isto skraćeno na 2 - 3 mjeseca a posljedično tome imamo problem i sa zaposlenicima jer je malo njih dugoročno zainteresirano raditi 2 - 3 mjeseca godišnje. Voditelj poslovanja je direktor i prokurista koji nije stalno zaposlen (niti ne može biti) i ima ispit za voditelja poslovnice i diplomirani je ekonomista sa 30 i više godina iskustva u radu u turizmu od šefa recepcije, direktora hotela do direktora velike putničke agencije sa više stotina zaposlenih. .Direktor i prokurista je odgovoran za cjelokupno poslovanje i vodi cjelokupno poslovanje turističke agencije. Predlažemo da se izmijeni odredba o voditeljima poslovnice u smislu da se izbaci uvijet da mora biti stalno zaposlen. Mi financijski ne možemo izdržati plaćanje stalnoga djelatnika 12 mjeseci samo da bi zadovoljili uvjet da voditelj poslovnice ima ispit za voditelja poslovnice. Mislimo da je to besmisleno jer ako društvo ima direktora i ako direktor kao odgovorna osoba ima ispit vodtelja poslovnice to bi trebalo zadovoljavati uvjete i odgovornost za poslovanje poslovnice jer je vođenje poslovanja poduzeća širi pojam, uključuje poslovnicu ali i sve ostale funkcije poduzeća koje su mnogo šire i kompleksnije od same poslovnice. Stevo Žufić Cen Tours d.o.o. Poreč Nije prihvaćen Voditelj poslova ne mora biti stalno zaposlen (na neodređeno vrijeme), ali mora biti zaposlen u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Nema zapreke da turistička agencija radi sezonski.
250 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Protiv COVID-19 za ostavljanje "U uvijetima poebnih okolnosti". Nije prihvaćen Precizira se da se vršitelj poslova voditelja poslova (osoba bez stručnog ispita) može odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti).
251 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, ovaj zakon ne bi trebao prestati postojati kada završi epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pa se samim time ne bi trebali ograničiti uvjete posebnih okolnosti. Moguće su i druge posebne okolnosti poput potresa, poplava, drugih epidemija... Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
252 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. zar će uvijek posebna okolnost biti COVID-19/SARS-CoV-2 ili postoji mogućnost izbijanja zaraze nekom drugom bolesti ili drugih nepredviđenih situacija poput potresa, poplava, oluja i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
253 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, smatram da se riječi "U uvjetima posebnih okolnosti" ne smije zamijeniti riječima koje ste naveli te da u Zakonu treba ostaviti pojam "posebne okolnosti" jer uvijek postoji mogućnost pojave i drugih posebnih okolnosti poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2. Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
254 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, želio bih skrenuti pažnju na problem jamčevnog osiguranja. Zakon obvezuje u čl. 50. st.4. da agencija koja radi paket-aranžman mora imati sklopljenu policu jamčevnog osiguranja ili bankarsku garanciju. Problemi su slijedeći: 1. osiguravajuća društva izdaju policu jamčevnog osiguranja uz Izjava o regresu: Osiguranik se obvezuje da će u slučaju isplate osigurnine po ovoj polici izvršiti osiguratelju povrat iznosa koji je osiguratelj isplatio putnicima, i to u cjelokupnom iznosu. Ovim načinom nisu zaštićeni niti putnici niti agencija. 2. Bankovna garancija - banke ne izdaju bankovne garancije u svrhu jamčevine za paket-aranžmane. 3. Zakonodovac nije u zakonu predvidio na koga bi trebala glasiti bankovna garancija. Primljeno na znanje Sklapanje police o osiguranju od nesolventnosti i ugovor o bankarskoj garanciji je pitanje ugovornih odnosa turističke agencije i osiguravajućih društava odnosno banaka.
255 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, ukoliko će se ukidanjem čl. 38a uvesti obveza isplate sredstava za sve vouchere, potrebno je zakonski regulirati uvjete povrata kako se putničke agencije ne bi dovele u poziciju da moraju vratiti novac koji im njihovi dobavljači (prijevoznici, hotelijeri...) nisu još vratili. Treba uzeti u obzir da svaka zemlja ima drugačije datumske rokove za povrat prema izdanim voucherima, neke aviokompanije su u međuvremenu propale, pa do povrata novca vjerojatno neće niti doći. Većina hrvatskih putničkih agencija neće moći izvršiti takvu obavezu prije nego dobavljači izvrše povrat uplaćenih sredstava. Napominjem da osiguravatelji ne pokrivaju jamčevnim osiguranjem izdane vouchere, tako da se stranke tim putem neće moći naplatiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
256 SUN TRAVEL jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam SUN TRAVEL turističke agencije, koja se bavi i outgoingom i incomingom, Željela bih napomenuti da će navedeni prijedlog izmjene Zakona, a kojim se donose izmjene članka 38a, za većinu putničkih agencija značiti prestanak poslovanja. Stoga, molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Svakako i neupitno odobriti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 5. Produžiti potpore za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Karmen Matotek, Sun Travel Čakovec Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
257 Integral Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Turistička agencija INTEGRAL ZAGREB d.o.o posluje od 1993 godine. Mi smo agencija koje se prvenstveno bavi outgoingom, mada ostvarujemo dio prihoda i incomingom. Imamo 10 zaposlenih djelatnika po Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme , i od početka izbijanja epidemije zadržali smo sve zaposlenike. Kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u teškoj financijskom situaciji, zbog prestanka putovanja izazvanih pandemijom. Od 3 mjeseca 2020 godine ne ostvarujemo prihode, a moramo podmirivati fiksne troškove, te plaću direktora tj. osnivača tvrtke. Opstanak turističke agencije vezana je za ispunjenje ovih točaka: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu tražimo osiguranje bespovratnih sredstava kao i druge članice EU, za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa i to po razredima : pad prometa od 60-70%, od 70-80% i više od 90%. 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Dalibor Drakulić, Integral Zagreb Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
258 Tihomir Janjić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani. Predlažemo sljedeće izmjene Zakona: 1. Zakonom (ili drugim mehanizmima/zakonima) obvezati krajnje pružatelje usluga (hotele i druge pružatelje usluga smještaja, avio-prijevoznike i druge prijevoznike itd.) na povrat uplaćenih depozita prije 1. ožujka 2020. godine, a za neizvršene usluge nakon proglašenja pandemije. 2. Produžiti valjanost vaučera izdanih od strane hrvatskih putničkih agencija do 31.12.2022. 3. Zakonski onemogućiti osiguravajuće kuće da SARS-CoV-2 pandemiju uvrste u tzv. „acts of God“, tj. da ih se onemogući u proglašenju ugovorenih polica jamčenog osiguranja nevažećim. 4. Osigurati bespovratnu financijsku pomoć razmjernu padu prihoda putničkim agencijama, povremenim prijevoznicima i turističkim vodičima. 5. Produženje mjera HZZ-a za zaposlenike (4.000,00 kn) do 31.12.2021. 6. U zakonu definirati „odgovornog organizatora putovanja“, umjesto „organizatora putovanja“ Hvala & pozdrav. www.eholidays.hr Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
259 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, u potpunosti se slažem sa svom problematikom koju su iskazale kolege agencije ovdje u e-savjetovanju. Neshvatljivo je da djelujete suprotno našim interesima i interesima građana RH, ne štitite našu djelatnost, radnike ni naše putnike. Od početka pandemije marginalizirani smo do te mjere da je očiti cilj da putničke agencije potpuno nestanu. Nema podrške institucija koje bi trebale stati uz nas, ovim prijedlogom se postavljate kao naša zla maćeha! Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka…) Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun.Provjerite si samo koji je stav osiguravateljskih kuća u pogledu isplata jamčevine putovanja. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, ne prije 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti BESPOVRATNA SREDSTVA putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU. Svima sa većim padom od 40% 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG i HBOR uz jamstva države ali prvenstveno dajte nam bespovratna sredstva!! Agencije su najviše stradale u ovoj situaciji, nije nam zabranjen rad ali nam je onemogućen! Molimo hitnu pomoć, budite nam partner! MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo Pazin Primljeno na znanje Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
260 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
261 DANIELA GOLUBIĆ VRABEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Molnar travel d.o.o. iz Bjelovara posluje od 1996.g.. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija i prijevoznička tvrtka sa 32 vlastita autobusa visoke klase.. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g. Daniela Golubić Vrabec Voditelj putničke agencije Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
262 Mondo travel d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Mondo travel Poštovani, vlasnici smo putničke agencije Mondo travel d.o.o. iz Zagreba, Teslina 14, koja posluje od 2003 godine te trenutno zapošljava 12 djelatnika. Do početka korona krize imali smo 20 zaposlenika, te mnoštvo vanjskih suradnika. Prvenstveno smo se fokusirali na outgoing grupna i individualna putovanja. U ožujku 2020, kada smo vidjeli u kojem smjeru je krenula korona kriza, otpustili smo 8 zadnje zaposlenih djelatnika kako bi dali šansu firmi da opstane sa što manjim troškovima, da preživimo ovu krizu i vratimo djelatnike koje smo morali otpustiti. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, najtežoj u zadnjih 18 godina. Pomoć od države dobivamo u vidu plaće od 4.000 kn po djelatniku, no plaću za sebe i supruga koji smo vlasnici i direktori ne dobivamo, a već gotovo godinu dana nema posla. Dodatno fixni troškovi održavanja firme nisu mali i na to je otišlo već jako puno novaca u zadnjih godinu dana. Na ljeto smo uzeli kredit od HBOR-a kako bi mogli preživjeti ovu krizu no to je namjenski kredit i novac možemo koristiti isključivo za troškove „ hladnog pogona“ i uskoro ćemo morati početi vraćati novac banci, a još se ne nazire kada ćemo moći početi raditi. U velikom smo strahu ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. Vjerujem da će ta odluka našteti većini agencija i upitno je hoće li agencije moći preživjeti taj „ udarac „ ili će većina agencija ipak „ priznati poraz „ i objaviti stečaj. Novac koji smo dobili sa kreditom prema ugovoru sa HBOR-om ne možemo koristiti za povrate novaca putnicima umjesto vouchera. Naime, prvi problem jamčevina. Prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da osiguravajuće kuće NE osiguravaju vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja! Osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19) nije predmet osiguranja te da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Mi smo svoju policu osiguranja solventnosti produžili u 9 mjesecu, samo trošak police je bio gotovo 30.000 kn kako bi osigurali da je u slučaju najcrnijeg scenarija, novac naših putnika osiguran. Sada ispada da nas zakon prisiljava na taj trošak, koji na kraju ničemu ne služi! Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Što znači da ako agencije propadnu, putnici ostaju bez uplaćenih sredstava! Apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da produži rok za povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih cca 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, ono što je isto jako važno u ovoj situaciji je da putničke agencije već godinu dana samo akumuliraju troškove, nismo dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te smo sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do veljače 2021. godine. Sada više nemamo sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje za financiranje daljnjeg poslovanja. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Iz svega navedenog apeliramo na vas da sačuvate turistički sektor te predlažemo slijedeće: 1. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 2. Produžiti rok do kada vrijede izdani voucheri putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. 3. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. godine 5. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora, a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agencija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja S poštovanjem, Tanja Pilat, Mondo travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
263 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Lidija Tikvić, Elisa Tours Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
264 MIJA ING. TURISTIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam turističke agencije Go travel ( Mija ing. Turistička agencija d.o.o.) iz Zagreba koja posluje 9 godina. Orijentirani smo na "outgoing", te smo se specijalizirali za daleke destinacije. Trenutno poslujemo na 6 kontinenata, a 2019 god proveli smo preko 70 grupa van EU točnije preko 1700 putnika. Na nas konkretno na uvelike utječe promjena/ukidanje Zakona o pružanju usluga u Turizmu, članak 38.a kojim smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama i zasigurno im onemogučava daljnje poslovanje te nažalost garantira stečaj većine agencija. Naime ako se donese da se ukida članak 38.a, te donese odluka da se moraju povratiti svi novci za koje su izdani Voucheri za putovanja to neće biti moguće iz više razloga. Dati ću Vam naš primjer situacije s COVID-19 voucherima. U ovom trenutku imamo preko 1,5 milijuna kuna izdanih vouchera, koji su izdani za putovanja koja su se trebala provesti od 3-12 mjeseca 2020 godine, za destinacije izvan EU. Naime ovdje se radi o destinacijama kao što su Kuba, Tanzanija, Australija, Novi Zeland, Fiji, SAD, Brazil, Argentina, Indonezija, Meksiko, Sejšeli, Tajland, Vijetnam, Kambodža i ostale koje nisu pod utjecajem EU direktive, te za navedene destinacije su uključeni najmanje 3 dobavljača ( međunarodne avio kompanije i lokalne avio kompanije za unutarnje letove, hotelski smještaji, lokalni prijevoznici, lokalne agencije za izlete) . Od lokalnih dobavljača i avio kompanija smo dobili samo Vouchere za uplaćene iznose koje možemo koristiti do kraja 2021 godine, te prema potrebi lokalni dobavljači produžuju Vouchere do 2022 godine. Ako se ukine članak 38.a , te naše stranke budu zahtijevale povrat uplaćenih sredstava, mi nećemo moći napraviti povrat jer se novci nalaze kod naših dobavljača, te isto tako od njih imamo Vouchere za korištenje budućih usluga, a isti dobavljači ne podliježu EU direktivi te navedeni zakon i pravilnik se ne odnosi na njih. Nama je potrebno vrijeme, da se počnu provoditi prva putovanja, da pošaljemo prve putnike na navedene lokacije kako bi iskoristili naša sredstava koja stoje kod lokalnih dobavljača kako bi putnici mogli iskoristi svoje vouchere, ili ostvarili mogućnost povrata. Isto tako javlja se pitanje što je s uplaćenim sredstvima koji su išli preko kreditnih kartica, gdje su agencije izgubile na provizijama kartičara 3-8% po transakciji, a putnicima bi se trebali vraćati cijeli iznosi. Nakon situacije koju je uzrokovao koronavirus, u našoj firmi je ostalo troje stalno zaposlenih, ali u prosjeku imamo preko 20 vanjskih suradnika koju rade kao vodiči na putovanjima, koji bi ovakvim odlukama zasigurno ostali bez posla. Iako je Hrvatska orijentirana na turizam unutar svoje zemlje, voljeli bismo napomenuti kako povećani broj Hrvata turista u drugim zemljama izrazito pogoduje u stvaranju odnosa sa drugim državama. Naš prijedlog: 1. Covid -19 Voucheri - odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je minimum 31.12.2021. 2. izdane Vouchere produžiti putnicima do 31.12.2022 godine ( u slučaju nastavka pandemije moguće dodatno produženje) 3. u nacrtu Zakona termin "Organizator" promijeniti u " Odgovorni organizator putovanja" jer agencije međusobno prodaju aranžmane drugih agencija te je važno u Pravilniku naglasiti tko snosi odgovornosti za organizaciju putovanja. 4. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za firme u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, sredstva koja će biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period kada je bio pad prometa 60% i više. 5. lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojim će država biti jamac za firme koje su imali uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. 6. produženje potpora za isplata plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021 godine. Lijepi pozdrav, Martin Go travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
265 Svijet putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Glavni problem s kojim će se sresti putničke agencije jest ukidanje „vouchera“, odnosno brisanje članka 38. ZPUT-a, koji će omogućit će putnicima povrat novca u cjelosti za nerealizirana putovanja. Agencije neće biti u mogućnosti vratiti novce, jer je taj isti novac zadržan od strane pružatelja usluga/dobavljača i agencije ne mogu ostvariti povrat istih. Na žalost, neki novci su već trajno izgubljeni jer su dobavljači već proglasili stečaj. Tu također skrećem pozornost na članak 37. Zakona o pružanju usluga u turizmu (koji je također potrebno mijenjati) koji kaže da su jedino agencije dužne napraviti povrat novca, dok nitko drugi u lancu nema tu obavezu: hoteljeri, avio prijevoznici, brodari... Ukidanjem vaučara, odnosno brisanje članka 38 ZPUT-a, uzrokovat će masovne stečajeve agencija, gdje ćemo ostati i bez agencija, i bez radnih mjesta, a u konačnici će putnici koji su dobili vouchere sigurno ostati bez novaca. U slučaju stečaja agencije, putnici se neće moći naplatiti iz police jamčevine (koja je ujedno bila garancija krajnjem korisniku prilikom donošenja zakona o voucherima, Dopune/izmjene ZoPUT-a: NN 42/2020) jer se osiguravajuće kuće isključuju od svake vrste naknade štete, obzirom da je na globalnoj razini proglašena „viša sila“. Zakon obvezuje neke djelatnosti na osiguranje, ali ga ne definira na dovoljno dobar način da nemamo spornih situacija ili okolnosti. U ovim izvarendnim okolnostima zakonski uvedene neke olakotne okolnosti za Turističke agencije, nisu popraćene izmjenama u svim segmentima, čime je nanešena direktna šteta turističkim agencijama. Kako su putovanja usko vezana uz situaciju na tržištu uzrokovanu virusom Covid 19, uz sve mjere i ograničenja koja su donešena na svjetskoj razini (zatvorene granice, PCR testovi, obavezne samoizolacije, zatvoreni restorani, muzeji, ukinute avio linije...), putničke agencije koje se bave organizacijom putovanja nisu u mogućnosti raditi već skoro godinu dana i cijelo to vrijeme bilježe pad prometa preko 90%. Kako se pandemiji još uvjek ne nazire kraj, a s djelomičnim popuštanjem mjera, agencije će i u nadolazećem peridou raditi s vrlo malim prometom jer se sukladno situaciji s pandemijom i ekonomskom situacijom smanjio broj putnika koji uopće želi putovati. Putničke agencije koje se bave outgoingom: grupnim putovanjima, školskim putovanjima.. i sl, također se susreću sa sljedećom situacijom: putnici koji koriste vouchere za zamjenska putovanja, ne putuju na iste, prvobitno ugovorene destinacije, kako bi agencije iskoristile uplaćene depozite, već agencije moraju osigurati nova financijska sredstva da bi putnik otputovao na novu destinaciju, što u konačnici ugrožava likvidnost agencija. Sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja), agencije neće moći iskoristiti uplaćene depozite koje su zadržane od strane pružatelja usluga. Putničke agencije koje se bave organiziranjem Školskih putovanja, ugovarala su maturalna putovanja od listopada do prosinca 2019. (prema javnim natječajima) koja su trebala trebala biti u realizaciji tijekom 2020 godine. Tim agencijama je posao „oduzet“ retroaktivno 3 do 5 mjeseci prije prvog lockdowna u ožujku 2020. što zanči da su te agencije već više od godinu dana bez ikaovog posla. Slijedom dopisa MZO-a od ožujka i travnja 2020. upućenim svim osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima je da se do daljnjega odgode organizirana putovanja u inozemstvo i da se sva planirana i ugovorena učenička ne otkazuju, već da se ista realiziraju po prestanku trenutnih posebnih okolnosti i mjera. Tu inicijativu je podržao i MINT na način da se sva putovanja koja su moguća da se s inozemstva preorjentiraju na realizaciju unutar RH I na taj način pomogne našem gospodarstvu. U kolovozu 2020. neposredno prije realizacije novo ugovorenih putovanja na području Hrvatske, ista su “zabranjena” preporukama MZO-a I HZJZ-a. Agencije u budućnosti neće moći odraditi ugovorene grupe, jer neki od učenika od 2020 više nemaju status učenika te Škole, a u 2021 će se ispratiti I sljedeća generacija učenika koji završavaju školu, prije nego će grupna putovanja biti moguća. Ukidanjem članka 38. ZPUT-a, agencije će morati vratiti novac putnicima, a slijedom nevedenih situacija za neke od školskih grupa novci su uplaćeni I zadržani od strane dobavljača na dvije strane, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a grupe nisu realizirane. Turizam u Hrvatskoj ne smijemo shvaćati kao “najam kreveta” tijekom ljetne sezone. Bez konkretne pomoći države, agencije će zatvoriti svoja vrata što će se odraziti na turizam u Hrvatskoj u pred sezoni i post sezoni. Pad poslovanja ili totalno zatvaranje poslovanja će osjetiti i brojni drugi poslovni subjekti koji su vezani uz turizam i suradnju s agencijama: povremeni autobusni prijevoz, turistički vodiči, brojni muzeji, nacionalni parkovi, ugostiteljski objekti … Povjerenje putnika I slika turizma će se u konačnici trajno narušiti. Naš prijedlog je sljedeći: 1. Odgoda donošenja Zakona o ukidanju vouchera ili odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je prema procjeni agencija 31.12.2021. Ili ako dođe do prihvaćanja istog istovremeno donošenje zakonskog rješenja oko isplate putnika, a da to ne uzrokuje propast agencija (bespovratna sredstva). 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. Hitna rasprava i preispitivanje Članka 37. Stavki 6. i 7. ZPUT-a 4. Rješavanje problema Jamčevine na način da država bude jamac osiguravajućim kućama ili osnivanje neke vrste državnog fonda kroz koji bi bile pokrivene jamčevine, a u koji bi agencije uplaćivale premije na godišnjoj razini 5. Produženje mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn do kraja 2021g. (ukoliko ova potpora za očuvanje radnih mjesta bude ukinuta u travnju 2021g., istog trenutka slijedi val otkaza) 6. Državno pokriće fiksnih troškova poslovanja agencija u obliku bespovratnih sredstava (telefoni, najam, komunalne naknade poput struje, plina, vode, te ostalih parafiskalnih nameta poput spomeničke rente,…) sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja) 7. Promjenu načina izračuna naknade za Turističku članarinu (sadašnji dugogodišnji način obračuna prema prihodu na godišnjoj razini gospodarskog subjekta je neodrživ) 8. Izmjena uvjeta korištenja kreditnih sredstava po programu Državnih potpora sektorima turizma i sporta, na način da otplata kredita bude u periodu od 7 godina sa uključenim počekom od godine dana Isto tako, agencijama trebaju nove kreditne, povoljne linije. Poslovne banke su apsolutno zatvorile vrata putničkim agencijama u vidu bilo kakvog kredita, pa čak i u slučaju da je agencija zatražila kreditnu liniju preko HBOR-a. Poslovne banke su odbile sve inicijative/zahtjeve pod uz jednostavno objašnjenje da putničke agencije spadaju u visokorizične skupine gospodarskih subjekata. S poštovanjem, Svijet putovanja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predložena izmjena odredbi članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguća, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302 koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Obračun članarine u turističkim zajednicama nije predmet ovoga Zakona, ali skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (NN 144/20), koji je na snazi od 1.1.2021., propisana mogućnost podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi kojim se traži izmjena visine predujma članarine, a radi pada poduzetničke aktivnosti te je istim izmjenama stopa za obračun članarine smanjena za 12%. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
266 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Udruga Glas poduzetnika ističe da je djelatnost putničkih agencija usko vezana uz situaciju s virusom COVID-19 u drugim europskim zemljama. Naime, kada ostale europske države otvore svoje granice, prve grupe gostiju možemo slati na putovanja tek za dva mjeseca (outgoing putničke agencije). Agencije koje rade na dolasku stranih turista u Hrvatsku čekat će grupe gostiju još i duže zbog toga što ovise o avio kompanijama koje su reducirale letove ili ne voze prema Hrvatskoj uopće, a do pandemije virusa COVID-19 su veliki promet ostvarivale upravom dolaskom putnika s azijskog tržišta. Vlasnici putničkih agencija svjesni su da prije lipnja ne mogu očekivati goste, što situaciju dodatno otežava. Ističemo da mnogi poduzetnici nemaju drugih prihoda i da se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Također, slijedi promjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. za koji smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama. Navodimo nekoliko stavki za koje smatramo da predstavljaju nelogičnost i oštećuju putničke agencije. Kao prvi problem vidimo problem jamčevine. Naime, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina ne pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Osim navedenog, moramo napomenuti da su mnogim agencijama police jamčevnog osiguranja istekle tijekom 2020. godine te ih nisu mogli produžiti zbog toga što osiguravajuće kuće nisu željele izdati nove police ili su osiguravajuća društva tražila osobna jamstva vlasnika putničkih agencija. Drugi problem u prijedlogu Zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Osim toga, na razini Europske unije nije jasno definiran isti rok za povrat novaca. Budući da većina putničkih agencija najviše putovanja prodaje u Sloveniji primjerice, nije logično da rok za povrat novca ne bude isti. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Većina potrošača uplatila je novac putem kreditnih kartica. Banke su zaustavile povrat novca preko POS aparate te se za svaki predmet šalje poseban e-mail u banku koja prilično odugovlači s odgovorom. Naime, banke prvo traže da im se doznači novac direktno od agencije na njihov račun jer agencije nemaju više novaca po svojim računima u dospijeću na karticama. Sve to je fizički nemoguće napraviti u 15 dana. Predlažemo da rok bude 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. Sljedeći problem je i u samom koordiniranju povrata. Ako dođe do velikog broja zahtjeva za povratima, a koji nadilaze trenutačnu platežnu mogućnost agencije, kako odrediti prioritete povrata, a da neki od kupaca ne budu zakinuti? U slučaju prijave ili tužbe kako će se zakonski agencija moći zaštititi od kazne, iako joj je bila namjera vratiti novac? Najveći problem je što prema EU direktivi agencija prodaje "paket aranžman", a avio kompanije, hoteli, razni dobavljači unutar Europske unije pojedinačne usluge. Naime, to znači da oni ne podliježu članku 38.a, a putničke agencije nisu uspjele vratiti veliki dio novca upravo od navedenih dobavljača. Ističemo da se veliki dio novca nalazi i van Europske unije, prema odgovoru naših članova najviše u Africi i na Novom Zelandu. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Također, smatramo da se u članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti vouchere u idućim mjesecima, pa i u idućoj godini. Naime, prema sadašnjem prijedlogu: Ako putnik ne iskoristi vaučer za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će da je isti raskinut i putnik ima pravo na povrat svih izvršenih plaćanja sukladno stavku 1. ovoga članka. Ističemo da bi se putnik trebao javiti putničkoj agenciji s pismenim zahtjevom oko povrata. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Putničke agencije do sada nisu dobile pomoć države ni u kojem obliku, osim što su dobili radnici 4.000 kuna što je svaka agencija proslijedila svojem zaposleniku. Vlasnici su svjesni kako će morati tražiti kredit, ali isti nije moguće dignuti jer svaka institucija traži 1,3 vrijednosti nekretnine u zalog. Međutim, većina naših agencija nije pristala na takav uvjet jer neki nemaju ili ne mogu dati u zalog obiteljsku kuću. Osim toga, većina agencija svojim radnicima nije smanjivala plaće pa su sukladno tome putničke agencije isplaćivale plaće i iz svojih akumuliranih sredstava ili privatnih pozajmica vlasnika agencija. Vidimo kako ste napisali već svoj zaključak: Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja. Međutim, navod nije točan. Kao što smo objasnili, putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Ovaj zaključak može se obrazložiti samo na jedan način, a to je da su u anketiranju odgovor dale samo agencije koje rade najam apartmana i koje su mogle zamijeniti vouchere za neku novu uslugu (zamjena termina rezerviranog smještaja). Tu pretpostavku možemo dokazati činjenicom da se od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju grupna putovanja, barem ne u onom obujmu kako je to bilo prije pandemije pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Isto tako, navodimo da su u obzir uzeti samo prometi putničkih agencija za vrijeme normalnog rada putničkih agencija i vremena provedenog pod pandemijom pa je nemoguće točno utvrditi pad prometa. U obzir je trebalo uzeti usporedbu prihoda putničkih agencija u periodu od 20.03.2019. - 31.12.2019. i 20.03.2020. - 31.12.2020. te bi se na temelju tih podataka mogao dobiti točan pad prometa. Neke agencije su imale povećanje prihoda u prvom tromjesečju 2020. godine što je generalno smanjilo pad prihoda u analiziranom terminu od strane UHPA-e. Putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u navedenom terminu nisu imale niti jedne kune prihoda pa je teško prihvatiti činjenicu o padu prometa od samo 70%. Također, nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer raspolažete s krivim podacima. Koliko je vidljivo iz vaše procjene učinka, uzeli ste u obzir samo anketu koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. No, kako bi kao Udruga imali konkretne podatke od naših članica, imamo i dodatnu anketu koju su ispunile putničke agencije članice UGP-a te smo došli do sljedećih poraznih podataka. Anketu je ispunilo 60 putničkih agencija među kojima su incoming i outgoing putničke agencije (ni tu opet nisu sve putničke agencije i svi podaci na temelju kojih bi se mogao donijeti pravi sud). Njihov promet u 2019. godini prema partnerima SAMO U HRVATSKOJ: • prema prijevoznicima (kopneni prijevoz) bio je 39.058.783,00 kn. • prema prijevoznicima (avio prijevoz) bio je 30.572.217,00 kn. • prema hotelijerima: 133.109.824,00 kn. Što ukupno čini preko 200.000.000,00 kn prometa unutar Hrvatske, a u što nisu uključeni prometi prema inozemnim partnerima kojih ima daleko više jer veći broj agencija radi outgoing aranžmane (grupna europska putovanja, maturalna putovanja za srednje škole od kojih su 90% aranžmani u inozemstvu). Promet anketiranih agencija u 2019. godini iznosio je 486.653.290,00kn (gotovo pola milijarde kuna) od čega je Hrvatska ubirala najveći PDV u turizmu, u iznosu 25%. Pad prometa u 2020. u odnosu na 2019.godinu je za 90% agencija u rasponu 80% - 100%, dok su ostali imali nešto manji pad 40% - 80%. Također, 30 putničkih agencija uspjelo je izračunati i konkretno napisati iznos izdanih vouchera koji iznosi 14.909.182,00kn (SAMO 30 PUTNIČKIH AGENCIJA JE ODMAH PO BRISANJU NAVEDENOG ČLANKA DUŽNA navedeni iznos + kreću naplate kredita obzirom da trenutno banke ne razmišljaju o produljenju moratorija niti imaju programe za reprogram obveza koje dolaze na naplatu). Uz sve navedeno morate biti svjesni da u slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici koji će u jednom trenutku ostati samo na ugovorenim međugradskim i gradskim linijama. Kako znamo da su to koncesijski prijevozi, usluge povremenog prijevoza putnika možemo zaboraviti, a što će povući velik broj privatnih prijevoznika koji su se opredijelili na povremeni prijevoz u stečaj ili propast. Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu bespovratnih sredstva te su sve svoje REZERVE iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Zaključujemo kako država nije dala bespovratna sredstva niti omogućila dostupne kredite, a ukidanjem vouchera će samo napraviti zadnji udarac i pokopati agencije koje su zadnjih godina plaćale najveću stopu PDV-a od 25%. Također, država je ubirala od tih istih agencija članarine za turističke zajednice, HGK i ostale namete. Ishod takvih postupaka bit će sljedeći: • veći broj radnika na burzi, odnosno, nezaposlenost • pad prihoda države • nemogućnost odrađivanja grupe koje očekujemo u budućnosti te dolazak stranih turoperatora • nezadovoljni potrošači koji su izgubili novac, i potrošači koji su nepovjerljivi prema uslugama na kojima država zarađuje dodatnih 25% PDV-a. S poštovanjem, UGP - Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
267 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
268 Ivona Vagaja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Navedenim prijedlogom izmjene Zakona kojim se donose izmjene članka 38a za većinu putničkih agencija značiti će zatvaranje njihovih poslovanja. Molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU S poštovanjem, Ivona Vagaja, Matulji Tours d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
269 HORIZONT PUTNIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Vlasnica sam putničke agencije iz Varaždina (poslovanje od 2010. g.). Agencija se uglavnom bavi receptivnim turizmom (grupni dolasci). Turizam je vrlo izazovna djelatnost, očekuje brzo djelovanje, kontinuirano ulaganje u napredak i svakodnevnu prilagodbu tržištu. I upravo je taj svakodnevni izazov, smatrala sam, razlog što od te djelatnosti ne želim nikada odustati. Međutim, u proteklih gotovo godinu dana suočavanja sa ogromnim problemima u poslovanju, nastalim doslovno preko noći, a uzrokovanim Covidom 19, ozbiljno razmatram upravo tu opciju. Svi implementirani u turizam jako dobro znamo da putničkim agencijama rad Odlukom Stožera nije ni bio zabranjen, no kako tržišta za nas nema, teško je na pad prometa od 93,8% u 2020. u odnosu na 2019. ostati imun. Gotovo godinu dana plaćamo troškove hladnog pogona, snalazimo se na sve strane, zadužujemo se, tonemo...., a kao točka na i dolazi nam moguće ukidanje članka 38a koji je putničkim agencijama dozvolio izdavanje vouchera i isplatu klijenata 14 + 180 dana po prestanku pandemije, čime će veliki broj putničkih agencija na žalost morati proglasiti stečaj, a svoje zaposlene poslati na burzu. Opravdano, dajem jedno veliko NE ukidanju čl. 38a. Bez bespovratnih financijskih sredstava od države, neće biti moguće vratiti novac klijentima, klijentima koje smo godinama stjecali, dok će nam isti zbog toga okrenuti leđa, pa kada ponovno posao krene, tada nećemo više imati ni svoje klijente (a mnogi od nas više ni svoje tvrtke). Horizont d.o.o. Ivana Jergan Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godine. Zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
270 Idea putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Brisanjem članka 38.a, većina putničkih agencija neće opstati iz razloga šo nemamo novac koji nam duguju dobavljači a najviše zrakoplovne kompanije, da vratimo putnicima. Produženje vouchera do 31.12.2021. bi bio uvelike spas za sve nas, jer bi time dobili na vremenu i sa našim dobavljačima koji također nemaju novca da nam vrate, bi mogli ipak odraditi neke grupe s obzirom da je cjepljenje ipak započelo, te vjerujemo u oporavak tržišta. 1. kada se uvede konkretni datum povrata a mi apeliramo da to bude 31.12.2021., dajte nam vremena u konačnici i za te isplate jer u roku 15 dana fizički to neće biti izvedivo pogotovo ako samo imate činjenicu za putnike koji su uplatili kreditnim karticama, banke su zabranile povrat putem pos aprata već se za sve trebaju slati mailovi bankama a i to traje duže od 14 dana dok se predmet riješi 2. u nacrtu Zakon termin "organizator" definirati kao "odgovorni organizator putovanja". To je jako bitno jer smo i mi agencije izdavali putnicima i tuđe vouchere, naših partnerskih agencija koje su se također našle u problemima i izdale su našim putnicima vouchere i time mi ne odgovaramo za stečaj drugih odgovornih organizatora jer smo mi njima taj novac već uplatili pošto se mahom radi o putovanjima u ožujku. U konkretno našem slučaju najviše je tih partnerskih agencija koje nama tj.putnicima duguju novac za neodrađena putovanja, nalazi se u Sloveniji a kod slovenskih putničkih agencija vrijede druga pravila povrata novca i drugi datum. Kako riješiti tu zavrzlamu istih subjekata u EU a drugih država teško je reći s obzirom da putnika nije briga tko je odgovorni organzator i direktno će nas prozivati po novinama i sudovima. 3. jamčevno osiguranje koje je država nametnula kao osiguranje bez kojeg ne možeš poslovati većina agencija nije uspjela riješiti jer osiguravajuća društva kažu kako je COVID 19 viša sila i nastupila je nakon izdavanja polica te oni neće izdane vouchere pokriti jamčevnim osiguranjem. 4. svaka agencija koja je izdala putniku voucher je za plaćanja prema dobavljaču imala trošak, zar nije pametnije omogućiti produženje vouchera da stanemo na noge nego u potpunosti tražiti od nas da vratimo putnicima sav novac u cjelosti a imali smo troškova po tom aranžmanu kao i neke od agencije su izgubile i sam novac od hotela jer su hoteli zatvorili trajno ili otišli u stečaj. To je sve viša sila na svjetskom nivou i teško je svima nama koji smo radili i van EU doći do novaca koji nam se nalaze u Africi i slično. 5. bez bespovratnih sredstva i kredita od države, nitko od nas neće biti u mogućnosti vratiti novac klijentima niti je netko to financijski sposoban, prvo ćemo morati otpustiti ljude, nećemo moći niti raditi da baš i krene prodaja jer i za prodaju trebate imati sredstva za oglašavanje, a putnici će nas napasti nakon medijskih članaka u istoj sekundi i biti će teško odrediti kome vratiti novac a kome ne. 6. apel u javnosti za produženje vouchera bi također bio jako važan kao ali i to da je država osigurala sredstva kojima ona jamči ukoliko dođe do stečaja društva kako bi se putnici osjećali sigurno i kako u konačnici ne bi izgubili povjerenje koje smo godinama gradili. 7. putničke agencije su uvođenjem Direktive EU zapele u samom početku i znali smo kako će se ovo dogoditi jer mi prodajemo paket-aranžmane a time smo dužni putniku vratiti novac bez da on kaže razlog odustanka, a to je doslovno nemoguće jer neke smještaje plaćamo i po 6 mjeseci unaprijed kao i avio kompanije koje nas tjeraju platiti depozite godinu dana unaprijed. Ako mi za putnika platimo određene usluge zašto smo dužni putniku to vratiti ako imamo po tom putniku trošak? Tko je uopće dozvolio da se to tako riješi ako smo svjesni da se ukidanjem članka 38.a neće "narediti" zrakoplovnoj kompaniji ili hotelu da nam vrati novac s obzirom da oni prodaju "pojedinačnu uslugu" te ne podliježu EU direktivi. Kako vratiti te silne eure natrag na naše račune i kojim putem pitanje je za milijardu dolara. S poštovanjem, Gabrijela Koščica, Idea putovanja Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
271 TIHOMIR HUSNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak turističkih agencija, ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožava nekoliko stotina radnih mjesta (što je onda apsurdno da se godinu dana financirao opstanak radnih mjesta koji će sada neminovno biti izgubljeni). Kako je većina agencija uplatila iznimno visoke iznose prema partnerima izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije (a neki ne vraćaju ni koji su unutar Hrvatske, što zbog nemogućnosti što zbog svoje politike povrata iako je bilo zabranjeno putovanje), uplaćeni su visoki iznosi prema avio prijevoznicima i te za to sve su agencije ili dobile vouchere za iskoristiti u nekom budućem razdoblju (od istih partnera), a puno novca je na žalost skroz izgubljeno (stečaj partnera ili ne mogućnost opće više stupiti u kontakt s istima). Kada sagledate kompletnu situaciju, možete uvidjeti da agencije nemaju od kuda u ovom trenutku napraviti povrate, s obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 80%, da i nema tih povrata opstanak je upitan (kod poslovanja svaki pad viši od 40% izravno ugrožava opstanak firme), a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Prijedlog: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 4. omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja unazad godine dana (režijski troškovi i hladni pogon), a dio može biti iskorišten za povrate 5. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 6. omogućiti lakše dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Kako je gore objašnjeno većina nema od kuda ovo vratiti te će morati proglasiti stečaj. Zadnji veliki problem su JAMČEVINE koje je po Zakonu svaka agencija dužna ugovoriti sa osiguravajućim kućama temeljem kojih u slučaju nesolventnosti turističke agencije putnik ima pravo tražiti povrat uplaćenog novca postaje veliki problem iz više razloga. • osiguravajuće kuće ne žele pokrivati radnje i događaje koje su se dogodile prije samog sklapanja ugovora, već samo buduće i neizvjesne događaje, što u ovom slučaju pojave COVID-19 na globalnoj i svjetskoj razini predstavlja „višu silu“, a ona je kao takva isključena kao uzrok štete u svim osiguravajućim kućama kod svih vrsta osiguranja • osiguravajuće kuće nerado ili gotovo uopće ne žele više ugovarati sa agencijama ugovore o jamčevini iz razloga visoke rizičnosti poslovne djelatnosti što za mnoge agencije postaje veliki problem jer ih dovodi u situaciju nelegalnog rada ako nemaju ugovorenu policu jamčevine. Tihomir Husnjak, Alpe-Adriatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
272 Svikoncerti.eu - Tomica Drvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Ovim prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a biti će posljednji dani opstanka putničkih agencija. Rezime prijedloga: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. važenje Vouchera ukoliko je zakonski moguće ne ograničiti datumom već da je on važeći do odabira zamjenskog putovanja ili pune iskoristivosti njegovog iznosa 3. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 4. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 5. bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 6. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza Razlozi prijedloga: 1. nakon ukidanja članka 38.a putničke agencije neće imati od kuda vratiti novac 2. povećanje troškova nakon prijava kupaca inspektoratu radi nemogućnosti izvršenja povrata 3. stečaj mnogih putničkih agencija 4. stavljanje putničkih agencija u ravnopravan položaj sa ostalim trgovačkim društvima Obrazloženje prijedloga: Nažalost, ovim člankom (38a) putničkim agencijama dala se mogućnost povrata uplaćenih iznosa kupcima u trenutku kada putničke agencije budu mogle ponovno normalno raditi. Pod normalno se misli kada neće biti restrikcija o većim okupljanjima. Putničke agencije nisu samo agencije za rezervaciju smještaja i ljetovanja na Jadranu, a većina njih je prvenstveno orijentirana na organizaciju grupnih putovanja. Obzirom da su trenutno grupna putovanja daleka budućnost, ukidanjem članka 38a, većina putničkih agencija će završiti su stečaju. Prvenstveno radi povrata koji će morati izvršiti kupcu u roku od 14 dana, a s druge strane i radi završetka moratorija na neke plasmane koje imaju prema bankama, a za koje je bio utvrđen moratorij do 31.03.2021. Putničke agencije koje se godinama bave outgoing turizmom imaju u inozemstu uplaćene depozite za smještaj, ulaznice, vodiče, prijevoz, transfere i sl., a do kojih ne mogu doći jer navedene sudionike ništa ne obvezuje na povrat kao putničke agencije. Prema nekim informacijama, neki su već i propali pa putničke agencije neće ni moći iskoristiti uplaćene depozite i dobivene Vouchere. Konkretno u našem slučaju, bavimo se isključivo putovanjima na koncerte i sportske događaje. Sve ulaznice mi moramo uplatiti unaprijed kako bismo ih mogli ponuditi našim kupcima i putnicima. Obzirom da veći koncerti i sportski događaj neće sigurno biti mogući uz prisutnost većeg broja publike još dugo vremena, a isto tako i grupna putovanja autobusima, velik broj putničkih agencija će završiti u stečaju. U prilog tome idu najave i o 'COVID putovnicama' što znači da će se uveliko smanjiti broj putnika koji su inače slobodno putovali. U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Obzirom da će biti velik broj prijava, večina putničkih agencija, a koje se bave školskim putovanjima, u našem slučaju putovanjima na koncerte ili sportske događaje, koja se bave grupnim putovanjima u Eurozoni, nažalost morati će zatvoriti svoja vrata i proglasiti stečaj. Neke putničke agencije su možda imale specifična putovanja za neke grupe koje sada potražuju povrat, a putničke agencije ne mogu do povrata jer su npr. uplatile smještaj na nekoj specifičnoj destinaciji. Taj novac putnička agencija možda nikada neće moći iskoristiti jer možda neće imati grupu koja bi prihvatila taj aranžman. Razlozi za probleme u kojima će se putničke agencije naći: nemogućnost povrata novaca od dobavljača kojem su unaprijed morale biti plaćene usluge jer dobavljači putničkih agencija nisu ni jednim člankom Zakona obavezni izvršiti povrat, a u zamjenu za uplate izdaju Vouchere za koje se niti ne zna kada će se moći iskoristiti ili su čak i već propali pa se povrat neće imati od kuda izvršiti. Osim već gore navedenog, Zakonom je definirano da se ukupan uplaćeni novac mora vratiti kupcu. Što je sa osiguranjima koje su putničke agencije uplatile prema osiguravajućim društvima za kupca? Što je sa troškovima koje je su imale prema bankama u vidu troškova transakcija (npr prema inozemstvu i sli.), što je sa provizijama koje su kartičarske kuće povukle prilikom kupnje putničkog aranžmana putem kartica, pa u tim slučajevim putnička agencija mora vratiti i veći iznos nego što ga je zaprimila. U našem slučaju putovanja na koncerte, naši kupci traže povrate za putovanja na određeni koncert. Obzirom da je taj koncert otkazan ili odgođe te se ne zna se novi datum održavanja koncerta te hoće li ga uopće biti u skoroj budućnosti, naš kupac traži povrat. Obzirom da naš dobavljač umjesto povrata za ulaznice izdaje Vouchere ne znamo od kuda ćemo našem kupcu vratiti uplaćeni iznos koji traži, a u slučaju prijave kupca inspektoratu slijedi nam velika kazna, dodatni troškovi odvjetničkih društava i ročišta po sudovima. U slučaju stečaja, kupac se vjerojatno neće moći naplatiti jer su mnogim putničim agencijama istekle police osiguranja jamčevine u 2020. i nisu ih mogle produljiti jer osiguravajuča društva nisu htjele izdati policu osiguranja ili su tražila izrazito visoka osobna jamstva vlasnika agencija. Osim toga, ako i koja agencija ima osiguranje jamčevine, osiguravajuče društvo ne pokriva izdane Vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police ili jednostavno ova pandemija nije obuhvaćena policom. Stoga predlažemo da se u Izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu stavi rok od kojeg kreće 180 dana za povrat, a to je 31.12.2021. Znači putnička agencija mora vratiti kupcu uplaćeni iznos po isteku 180 dana od 31.12.2021., ali uz zadržavanje dijela troškova. Time bi agencije dobile na vremenu da u konačnici kada se pokrene gospodarstvo može kupcu koji traži povrat ponuditi eventualno neko zamjensko putovanje ili sam povrat. Uz gore navedeno potrebno je također i koodinirati s bankama vezano za produljenje moratorija. Nažalost moratoriji završavaju 31.03.2021. te kreće naplata potraživanja, a obzirom da su putničke agencije bez prihoda već godinu dana, nažalost neće imati od kuda vraćati dospjele obveze pa će ih i te obveze baciti još dublje u ponor. Sve prije tog datuma, akumuliralo bi stečaj velik broj putničkih agencija, zatrpavanje suda sa novim predmetima u gospodarskom poslovanju, a u konačnici i velik broj dosadašnjih korisnika putničkih agencija koje bi prije slijedećeg putovanja preko putničke agencnije više puta razmislili da li da putuju preko putničke agencije, da li da uplaćuju aranžmane unaprijed ili čekaju zadnji tren iz raznih bojazni, a u tom slučaju možemo zaboraviti na budućnost poslovanja putničkih agencija. Osim navedenog potrebno je u samom Zakonu konkretizirati neke izraze. U nacrtu Zakon stoji termin 'organizator', a smatramo kako bi trebalo pisati 'odgovorni organizator putovanja' obzirom da putničke agencije rade i subagenturu pa bi se konkretno moralo definirati tko je za što odgovoran. U ZOPUT, članku 37., točka 6. i 7. navedeno je da putnik ima pravo na raskid Ugovora i povrat u punom iznosu, što je u potpunoj suprostnosi sa Zakonom o zaštiti potrošača, članak 79., točka 12. gdje se jasno navodi da nije moguć jednostrani raskid Ugovora za sve usluge koje su pružene određenog datuma ili u određenom razdoblju, a u što spadaju organizirana putovanja putničkih agencija. Svikoncerti d.o.o. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Dodatno napominjemo da kod raskida ugovora u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putnik ima pravo na povrat svih plaćanja, a organizator mu ne može uračunati naknadu za raskid ugovora. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
273 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Protivim se ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. Stavke 6 i 7 članka 37. su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćete ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenem, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražim od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike sa krovnim udrugama poput UNPAH i UHPA, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražim preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
274 UNPAH - Udruga Nezavisnih Putničkih Agenata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. UNPAH se protivi ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. UNPAH je od početka primjene ZPUT-a upozoravao na nedopustivi članak 37. stavke 6 i 7, a koje su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćemo ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenemo, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražimo od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražimo preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
275 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem s prijedlogom novog teksta i brisanju županija. Primljeno na znanje Stručni nositelj ostaje pri stavu i obrazloženju danom u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
276 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
277 NERA MAĆAŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
278 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. U članku 70.stavku 2. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” U stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
279 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Republika Hrvatska je administrativno podijeljena po županijama kako bi se oboljšalo upravljanje i razvoj na pripadajućem teritoriju, te je logično da se po takvoj administrativnoj organizaciji, u skladu s planiranim razvojem županije i potrebama zaštite pojedinh lokaliteta, i popisuju zaštičene cjeline i organiziraju ispiti. Tek ukidanjem županija se stvaraju pravne pretpostavke za drugačiju podjelu zaštićenih lokaliteta i organizaciju stručnih ispita. Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje.
280 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja, te to treba uvažiti i vrednovati. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
281 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
282 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem se sa prijedlogom. Treba ostati kao i do sada jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
283 Željka Bonifačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu i kulturu življenja te svaka od njih zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
284 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažemo sljedeće: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslovačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
285 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' po prijedlogu ZDTVH Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističem da je isto nužno urediti Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za turističke vodiče predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
286 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Ivan Vrnoga Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
287 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
288 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
289 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
290 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. U članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
291 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
292 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
293 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Dodati stavak 6. koji glasi: „Područja se određuju na sljedeći način: 1. Područje: Dalmacija - uključuje 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko – dalmatinska županija, Šibensko – kninska županija i Zadarska županija 2. Područje: Istra-Primorje-Lika - uključuje 3 županije: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija 3. Područje: Središnja Hrvatska i grad Zagreb - uključuje 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb 4. Područje: Panonija- uključuje 4 županije: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko- podravska županija 5. Područje: Slavonija - uključuje 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija'' Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
294 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
295 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70. st. 2 te članka 70. st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
296 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivim izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažem zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Turističke Regije se određuju na slijedeći način: Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija   Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija   Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
297 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
298 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivimo izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažemo zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. Želimo napomenuti da ovim prijedlogom ne predlažemo nikakvu promjenu ustroja RH po županijama, već je termin regija korišten prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
299 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Nije pottrebno brisati "po županijama" u članku 70.stavak 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
300 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
301 Sascha Lars Wiese PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Da bismo postali ravnopravni sa kolegama iz EU, potrebno je da imamo NACIONALNU licencu turističkog vodiča a ne regionalnu. Tako da se izričito protivim prijedlozima kolega koji „navijaju“ za regionalizaciju našeg zanimanja. Podržavam izmjenu zakona u ovom članku kako je predloženo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
302 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivim se ovom prijedlogu i smatram da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". A ako ipak mora, pristajem na ustupak, da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po regijama" umjesto "po županijama" Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
303 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Poštovani, poučena iskustvom iz prethodih eSavjetovanja moram vas pohvaliti jer igrate još pokvarenije nego što ste dosad igrali. Ne znam sviđa li mi se više onaj kojem ste dali da nas prebrojava i umjesto 5500 izbroji 340 ili ovaj koji vas je uvjerio da se čitava hrvatska povijest, kultura i znamenitosti mogu strpati u smiješan tečaj od 3 mjeseca. Završila sam jedan takav za više županija i možete biti sigurni da 3 mjeseca nije dosta za 1 županiju, a kamoli za cijelu državu. Stoga vam je ova ideja o uvođenju nacionalne licence, nakon koje ste naumili donijeti Pravilnik kojim ćete smanjiti broj lokaliteta na 95%, edukaciju ostaviti u trajanju od 3 mjeseca kod vaših pajdaša za one koji žele na jednostavan način doći do licence za Hrvatsku - izvrsna. Samo što, neće moći! Turistički vodiči nisu ovce! Iznimno se protivim ovakvom prijedlogu i zahtijevam da čl. 70.st. 2 te članak 70.st.4. zamijenite riječima ''po regijama'' te novi stavak 6 dopunite kako slijedi: Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključuje 4 županije: - Dubrovačko-neretvansku županiju - Splitsko – dalmatinsku županiju - Šibensko – kninsku županiju - Zadarsku županiju 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključuje 3 županije: - Istarsku županiju - Primorsko-goransku županiju - Ličko-senjsku županiju 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključuje 5 županija i grad Zagreb: - Krapinsko-zagorsku županiju - Karlovačku županiju - Međimursku županiju - Varaždinsku županiju - Zagrebačku županiju - Grad Zagreb 4. Panonska regija - uključuje 4 županije: - Sisačko-moslovačku županiju - Bjelovarsko-bilogorsku županiju - Koprivničko-križevačku županiju - Virovitičko- podravsku županiju 5. Slavonska regija - uključuje 4 županije: - Vukovarsko-srijemsku županiju - Osječko-baranjsku županiju - Požeško-slavonsku županiju - Brodsko-posavsku županiju Jalova obećanja da će gore navedeno biti uređeno Pravilnikom ne znače ništa i zahtijevam da se navedeno uredi Zakonom koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika i kojeg mora odobriti Sabor, dok izmjene Pravilnika donosi sam Ministar odnosno, Ministrica, koja je dosad dovoljno pokazala svoju nekompetentnost i poltronstvo. Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
304 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem da se riječ "po županijama" zamijeni riječima "po regijama", kako je predložila ZDTVH, odnosno: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
305 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
306 Sandra Šamanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Prijedlog je da ako će se brisati licence po županijam, da se kao šta je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, ide na polaganje znanja po hrvatskim regijama: Dalmatinska, Istarsko-primorsko-lička,Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (uključivala bi 5 županija i grad Zagreb), Panonska regija i Slavonska regija. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
307 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
308 Neda Farac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
309 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
310 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
311 UTV "Bastion" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Poštovani, ne podržavamo prijedlog o brisanju teksta "po županijama" i predlažemo uvođenje termina "po turističkim regijama" koji bi se odnosio na slijedeće regije: 1. Dalmatinska regija Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
312 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protiv brisanja "po županijama". Primljeno na znanje Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
313 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao sada, tj. da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
314 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
315 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Članak 7. U članku 71.stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
316 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nema razloga za brisati riječi ''po županijama'' jer je jedino logično ako će turistički vodič predtavljati i prezentirati županiju da se na stručnom ispitu provjerava znanje i poznavanje upravo tog prostora, te pripadajućih kulturno-povijesnih spomenika te društvenih odnosa i običaja. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
317 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
318 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
319 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem se sa prijedlogom i treba ostati kao i do sada po županijama jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
320 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
321 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. zričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
322 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
323 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Prijedlog: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
324 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“. U članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika''. Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
325 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
326 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
327 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
328 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
329 Ana Bašić Alerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se prijedlogu jer se njime obezvrjeđuje uloženo vrijeme, trud i novac svima koji su ispite polagali po županijama. Ukoliko predlagatelj inzistira na ovoj promjeni predlažem da svakom pojedinom vodiču vrati uložena sredstva za polaganje dodatnih županija i odgovarajuću naknadu za prouzročenu znatnu poslovnu štetu nstalu ukidanjem licenci po županijama. Budući da je došlo do nesuglasica oko broja vodiča u Republici Hrvatskoj konačan broj osoba koje bi imale pravo na nadoknadu štete možete utvrditi zbrajanjem broja uvjerenja izdanih od strane ustanova koje su vodile programe obrazovanja za turističke vodiče. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
330 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
331 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo da se riječi "po županijama" zamijene riječima "po regijama". Samim brisanjem riječi "po županijama" omogućilo bi se u potpunosti brisati dio ispita koji se odnosi na lokalitete, odnosno županije. Radi lakšeg polaganja ispita, predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
332 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Umjesto brisanja riječi "po županijama", predlažem zamjenu s riječima "po regijama" Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
333 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije potrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
334 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. nema potrebe brisati stavku 'po županijama' Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
335 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Iz istog razloga kao u članku 70. stavak 2 i stavak 4. predlažemo istu izmjenu, odnosno umjesto brisanja riječi "po županijama", zamjenu riječima "po regijama". Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
336 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije pottrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
337 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
338 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se predloženom člankom i umjesto toga podržavam u cjelosti prijedlog ZDTVH. Regije moraju biti upisane u Zakon, a ne u neki pravilnik koji je podložan izmjenama preko noći i prema nečijem nahođenju. Smatram da je ovo jedini kompromis koji može uz kvalitenu edukaciju i dobru osmislen popis zaštićenih lokaliteta očuvati jednu struku, kulturni turizam i vrijednosti naše baštine u koje se navodne kunete Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
339 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
340 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po turističkim regijama. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
341 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. ''2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita za turističke voditelje (tour manager) odnosno o kompletno (opći i posebni dio) položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča (tour guide) na zaštičenim lokalitetima po županijama. Nije prihvaćen Voditelj putovanja je osoba koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista tijekom putovanja te nije regulirana profesija. Osoba koja položi samo opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je turistički vodič koji može voditi na cijelom području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
342 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
343 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
344 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Ne slažem se sa prijedlogom. Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
345 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
346 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
347 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
348 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
349 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
350 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
351 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
352 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
353 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po područjima iz članka 70. stavak stavak 6. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
354 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
355 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
356 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
357 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
358 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
359 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
360 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nije pottrebno brisati niti mijenjati "za županije" u članku 74. točka 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
361 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
362 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
363 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
364 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku traži se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
365 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
366 MARIN KRSTULOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje. Primljeno na znanje Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
367 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Primljeno na znanje Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
368 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča TREBA DODATI NA ČIJI ZAHTJEV – PA GLASI: Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se NA ZAHTJEV TURISTIČKOG VODIČA, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
369 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Naslov treba glasiti: ''Povremeno, privremeno ili trajno ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča'' Treba dodati točku ''1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča se može ukinuti povremeno, privremeno ili trajno na zahtjev turističkoga vodiča.'' Predložene točke 1-3 bi tako postale točke 2-4. Nije prihvaćen Turistički vodič koji odjavi pružanje usluga, a nakon nekog vremena ih želi ponovno pružati, uvijek može ponovno ishoditi novo rješenje. Izmjenama i dopunama Zakona (NN 42/20) je propisano da turistički vodič mora pružati usluge sukladno izdanom rješenju te su dužne pružati uslugu kroz neki od oblika poslovanja sukladno posebnim propisima ili kao zaposlenik putem ugovora o radu ili putem ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju studentskih poslova i slično. Stoga smatramo da nema potrebe za privremeno odnosno povremeno ukidanje rješenja, već je način poslovanja uređen posebnim propisima.
370 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
371 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
372 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
373 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
374 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Zašto bi se uopće ukidalo rješenje o ispunjavanju uvjeta? Rješenje nije dokument koji dokazuje da se netko uopće bavi tim zanimanjem .Tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev? Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
375 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
376 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
377 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
378 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
379 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
380 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
381 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
382 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
383 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
384 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
385 ANITA GRGIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, slažem se s većinom komentara da strani turistički vodiči nisu dovoljno educirani ni upoznati kako i gdje mogu pružati svoje usluge, posebno na zaštićenim lokalitetima. U novonastalim uvjetima pandemije potrebno je pronaći mogućnosti kojima bi se olakšalo situaciju domaćim vodičima, kojima je taj posao jedini izvor prihoda. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
386 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, molim nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Hvala. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
387 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molim vas navedite tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev. Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
388 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molimo nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
389 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 svakako treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
390 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
391 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje što nas, poučeni dosadašnjim iskustvom, zabrinjava. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
392 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 10. Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
393 NERA MAĆAŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
394 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. iza ''Švicarske Konfederacije'' dodati ''kao i državljani trećih zemalja sa prebivalištem i/ili dozvolom rada na prosru RH, EU te Švicarske Konfederacije?? Prihvaćen Tekst prijedloga zakona će se izmijeniti na odgovarajući način.
395 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Zaštićeni lokaliteti su neadekvatno zaštićeni i u pravilu ih nitko ne kontrolira. Strane vodiče je potrebno dodatno identificirati , a zaštićene lokalitete jasno označiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonu nadzor nad pružanje usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
396 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
397 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
398 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
399 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
400 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
401 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
402 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Svi turistički vodiči (iz EU ,Švicarske Konfederacije i trećih zemalja) koji pružaju uslugu vođenja u RH trebali bi poznavati hrvatski jezik na razini B2, kako bi bili upoznati sa pravilima i radi jednostavnije kontrole od strane inspekcijskih službi.. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
403 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
404 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Slažemo se s komentarom Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Također, već godinama upozoravamo na premali broj inspektora na terenu. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
405 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
406 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. U dosadašnjoj praksi strani turistički vodiči uopće nisu bili upoznati s činjenicom kako djelatnost ne mogu obavljati na zaštićenim lokalitetima, a inspekcije su bile u velikom broju gradova rijetke. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
407 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 20. Predlažemo zadržati važeće odredbe vezano uz vaučere za neiskorištena a plaćena putovanja koja nisu realizirana zbog COVID epidemije. Brisanjem članka 38a te stavljanjem izvan snage Pravilnika o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu („Narodne novine“, br. 60/20) bitno bi se ugrozile putničke agencije. Zbog otkazivanja putovanja, uslijed pandemije putničke su agencije putnicima uručile vaučere, ali su i same od inozemnih partnera (prijevoznika, hotela, partnerskih agencija) dobile vaučere a ne povrat plaćenih akontacija za nerealizirane aranžmane. Nametanje vraćanja putnicima cijelog iznosa uplaćenog depozita, u sadašnjoj situaciji značio bi gašenje brojnih agencija, a brojni putnici ne bi dobili svoja sredstva ni ostvarili putovanja. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
408 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
409 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Članak 21. - dopuna, PA GLASI: (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE SU POLOŽILE NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) U ODREĐENOJ TURISTIČKOJ REGIJI, MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA), PRIPADAJUĆE TURISTIČKE REGIJE. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE IMAJU I POLOŽENI NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA) U PRIPADAJUĆOJ REGIJI. ili DOPUNA PA GLASI: Članak 21. (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), A OSOBE KOJE SU POLOŽILE UKUPNO NAJMANJE 5 POSEBNIH DJELA STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIŽENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a oni koji imaju položen i posebni dio stručnog ispita ZA NAJMANJE 5 ZAŠTIĆENIH CJELINA (LOKALITETA) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
410 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. U tekstu se brkaju pojmovi operativno-tehničkih poslova koji spadaju pod dva različita zanimanja definirana Europskom klasifikacijom zanimanja EN 13809:2003. Riječ je o 2.3.5 tourist guide = turistički vodič, te o 2.3.2 tour manager = upravitelj/voditelj putovanja tj. turistički pratitelj Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena Zakona. Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
411 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga TURISTIČKOG PRATITELJA (tour manager u skladu s Europskom Normom 13809:2003) za područje Republike Hrvatske kao i prostor Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije (op.a. valjda liberalizacija tržišta i priznavanje kvalifikacija idu u oba smjera), osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a osobe koje polože i posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete), mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u Republici Hrvatskoj sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita po županijama. Nije prihvaćen Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
412 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6.OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
413 Excellent Travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Za nacionalnu licencu treba organizirati nacionalno obrazovanje, provesti na putu 14 dana od mjesta do mjesta i na svakom lokalitetu ekspert objasni o čemu se radi. Po povratku 14 dana za pripremu ispita i nakon toga ispit pred komisijom. Automatizmom bi profitiralo neznanje i umjesto vodiča, dobili bi poluvodiče i izolatore. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
414 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
415 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
416 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
417 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja razlike, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
418 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja razlike, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
419 Mirjam Grabovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Ako stavak 2. ovog članka znači da vodiči koji su položili posebni dio za određene zaštićene cjeline bez dodatnih ispita sada dobivaju pravo pružanja usluga vođenja na drugim zaštićenim lokacijama, mislim da to nije u redu i da treba poštivati znanje, trud i novac koji su kolege na tim lokacijama uložili u kvalitetu svojih usluga, a da ne govorim o tome da bi to bilo nekolegijalno prema lokalnim vodičima. Mislim da nije pošteno da mi sad moja recimo zagrebačka licenca odjednom donese "na pladnju" npr. Dubrovnik, Zadar ili Vukovar. Ako želim voditi na tim lokacijama smatram da trebam položiti ispit ili za grupu angažirati kolegu lokalca. Tu sad više nije u pitanju konkurencija stranaca nego nelojalna konkurencija nas domaćih vodiča. Predlažem dodati na kraju članka, stavak 2. formulaciju "sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita". Prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
420 Sascha Lars Wiese PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Ovo razumijem tako da, nakon stupanja na snagu ovog zakona, sve osobe koje su položile posebni dio stručnog ispita u bilo kojoj županiji, automatski postaju legalni "nacionalni" vodiči za područje cijele Hrvatske, za sve lokalitete? Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
421 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim da se formulacija ovog članka uskladi s izmjenama predloženima u čl.6. gdje se traži upis regija Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
422 MAJA VIDOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim potvrdu zaključka da u ovom slučaju raniji lokalni vodič za npr. Zagreb priznavanjem zatečenog stanja postaje vodič i na lokalitetima na području cijele Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
423 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 23. Pa vi niste u stanju imati jedno Ministarstvo, a da ga ne mijenjate, a sad biste uspostavljali Središnji registar!? Čega!? Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
424 Travel Atico doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, OBRAZLOŽENJE Poštovani, Javljam se kao turistički vodič za Istarsku i Primorsko-goransku županiju i kao vlasnica turističke agencije Travelatico. Kao vodič, ali i kao putnik i organizator putovanja u druge zemlje, mogu sa sigurnošću potvrditi da se turistički vodič u destinaciji s razlogom i s pravom naziva LOKALNI vodič (local guide). U zadnje vrijeme upravo europski fondovi podupiru nastojanja i trendove u interpretaciji baštine, a obzirom da sam završila i taj tečaj, mogu vam potvrditi da nas tamo uče da u vođenje unesemo upravo taj lokalni, osobni, iskustveni doživljaj, štih. Danas, kada putnik može "izguglati" povijest nekog grada i provjeriti sve na netu, on ne želi suhoparni sat povijesti, nego doživljaj, experience, on želi doživjeti destinaciju! Zanima ga što ljudi rade, što rade vaši roditelji, gdje ste išli u školu, simpatično je kad vas pozdravljaju ljudi na cesti. On kroz vodiča doživljava destinaciju! A to mu ne može priuštiti netko tko ne živi ovdje, Evo iz samo vrlo praktičnih, evidentnih razloga, razloga koja nam dolaze s tržišta i zdravog razuma - mi vodiči smo odlučno i protivno ovog prijedloga zakona! Razumijemo da neki kolege češće borave u nekoj našoj destinaciji i zaista se već mogu osjećati ovdje "doma". Neka plate i završe tečaj, kao i svi mi, kao i uostalom i Hrvati koji su položili tečaj u Italiji npr., pa nek tako vode. ZAista je diskriminirajuće da smo mi uložili desetke tisuća kuna na naše obrazovanje, konstantno se usavršavamo kroz formalna i neformalna obrazovanja i da se sad naš posao i struka srozaju tako nisko. Zadnjih godina, naša domaća konkurencija je napravila dobar filter na tržištu i vjerujte, ne prolaze dobro niti loši domaći vodiči! Također smo se gotovo sami borili protiv "vodiča na crno", stranih vodiča bez licence,a sad im vi otvarate vrata kao najbolji domaćin?! Ministarstvo turizma treba biti naš partner, zaštita i podrška,, a mi se iznova trebamo dokazivati i boriti i pisati ovakve komenatre! Mnogi vodiči žive samo od svog posla. Cijela korona kriza nas je gotovo uništila, jer smo sad puno godinu bez prihoda, a ukoliko odobrite ovaj zakon - to će nam biti zadnji udarac! Nadam se da ćete stati iza nas i podržati nas u našim zahtjevima, te zaštiti našu struku i zvanje. Mi smo pravi ambasadori naše zemlje. To nije samo flokula. Mi smo u direktnom i posrednom kontaktu s gostima, ne hoteli, ne iznajmljivači , nego upravo mi! Mi čujemo sve njihove pohvale i kritike, dvojbe, sve što su možda krivo načuli.. mi predstavljamo naše destinacije i mi činimo dojam naše zemlje. Darija Čelić Trajčeski, turistički vodič i vlasnica agencije Travelatico Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
425 MARIN KRSTULOVIĆ OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kako bi se priznale stručne kvalifikacije uvjeti polaganja morajubiti najmanje slični uvjetima u Hrvatskoj. Ovim prijedlogom Zakona dovode se vodiči koji položili u neravnopravni položaj s vodičima iz drugih zemalja kao i novim vodičima jer su uvjeti polaganja potpuno različiti. Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
426 Ivica Škriljevečki OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kod spominjanja direktiva bilo bi dobro da se navedu paragrafi, članci, točke na koje se odnosi konkretno usklađivanje Zakona. Posao turističkog vodiča, ali i pratitelja je specifično jer ovisi o području na kojem se posao obavlja. Za razliku od npr. električara kojem poznavanje električnih sklopova, alata i materijala jednako vrijedi u Njemačkoj i Hrvatskoj, turistički vodič koji ima iskustvo rada u Njemačkoj ne može imati temelj za rad u Republici Hrvatskoj jer materija koju može tumačiti (poput umijetničkih stilova) može imati potpuno drugačiji kontekst i značenje, da ne govoriomo o jezičnoj barijeri i poznavanju lokalnih običaja, navika i praksi. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU).
427 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Direktiva koja se ovdje spominje se može dopustiti za zanimanja koja su neovisna o jezicima i posebnostima. A naša povijest, kultura i tradicija su se i još se stvaraju i uvijek će se stvarati samo kod nas i ne mogu ja sa svojim stručnim znanjem o našoj kulturi, povijesti i tradiciji ići u Bruxelles i pričat o njihovim kraljevima njemačke loze, to je nedopustivo. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
428 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Poštujući europske direktive o priznavanju kvalifikacija, kod turističkih vodiča se pojavljuje i problem što to zanimanje u dijelu zemalja članica EU nije regulirano, odnosno ne postoji kao zanimanje, a turističkim vođenjem se može baviti i bez školovanja za to zanimanje. Stoga smatram da se takvi slučajevi trebaju razmotriti, jer bi bilo tko tko se u nekoj od takvih zemalja (recimo Njemačka) bavi turističkim vođenjem može prijaviti za isti posao kod nas. Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
429 MARIN KRSTULOVIĆ OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ukidanje potrebe polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama je pogrešno pogotovo uz obalu gdje je velik broj zaštićenih lokaliteta te se ovim prijedlogom smanjuje kvaliteta jer se ne može očekivati kvalitetno vođenje pojedinog vodiča na velikom broju zaštićenih lokaliteta npr. Dalmacije. Smatram potrebnim ostaviti postojeći oblik polaganja zaštićenih cjelina po pojedinim Županijama. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
430 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Uz članak 6., 7. i 8. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti. Ovim člancima predviđa se mogućnost organizacije posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče na način da se ukine fragmentarnost posebnog dijela ispita odnosno ukidanje potrebe polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama a uvodi se polagane posebnog dijela stručnog ispita po turističkim regijama. Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvatljivijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. 1. Dalmatinska turistička regija (4): * Dubrovačko – neretvanska županija, *Splitsko – dalmatinska županija, *Šibensko – kninska županija, *Zadarska županija; 2. Istarsko – primorsko – licka turistička regija (3): *Istarska županija, *Primorsko-goranska županija, *Ličko-senjska županija; 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5): *Krapinsk0 – zagorska županija, *Karlovačka županija, *Međimurska županija, *Varaždinska županija, *Zagrebačka županija, *Grad Zagreb; 4. Panonska turistička regija (4): *Sisačko – moslovačka županija, *Bjelovarsko – bilogorska županija, *Koprivničko – križevačka županija, *Virovitičko – podravska županija; 5. Slavonska turistička regija(4): * Vukovarsko – srijemska, *Osječko – baranjska županija, *Požeško – slavonska županija, *Brodsko – posavska županija. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči pružat će usluge sukladno ishođenom rješenju. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
431 Viktorija Modrić Flies OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Fragmentiranost posebnog dijela ispita mora postojati jer svaka regija ima svoje posebnosti i kulturološke razlike. Navedeni prijedlog degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te ugrožava interes potrošača. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči pružat će usluge sukladno ishođenom rješenju. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
432 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ovim prijedlogom se ruši posebnost naše povijesti i kulture jer bi trebao dopustiti svakome tko koristi Wikipedia-u izlaganje o povijesti, kulturi, modernoj politici, zemljopisu, tradiciji i gastronomiji Hrvatske. Banalaziranjem ispita, dovodi se na velika vrata kaos među turiste i njihovo banalno prepričavanje o Hrvatskoj svojim poznanicima kada se vrate sa putovanja. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
433 Ana Bašić Alerić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Predloženo ukidanje polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama smatram pogrešnim jer bi na taj način korisnici usluga turističkih vodiča bili zakinuti za vrlo važan dio svoga iskustva na pojedinim lokalitetima, a to je mogućnost da dožive odabrano mjesto posjeta iz perspektive stručne osobe koja tu živi te stoga i najbolje poznaje sve njegove posebitosti. Većina posjetitelja na početku razgleda vodiča pita je li rođen ovdje? O odgovoru na to pitanje ovisi i pažnja koju će gost biti spreman posvetiti daljnjem tumačenju. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
434 Barbara Škoravić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ne podržavam brisanje "po županijama". Upravo je ta naša raznolikost po županijama naše bogatstvo. Fragmetiranost koju navodite kao razlog brisanja riječi "po županijama" je upravo naše "županijsko" bogatstvo. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
435 Ajlin Andreis Sarun OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Nedopustivo je i nikako ne može biti u najboljem interesu RH ukidanje posebnog dijela po županijama, jer smo i ovako svjedoci lošeg poznavanja temeljnih znanja. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
436 Vesna Milanović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Poštovani, predlažem da u slučaju ukidanja fragmentiranosti posebnog dijela stručnog ispita, trajanje edukacije za posebni dio stručnog ispita, obzirom da će obuhvaćati zaštićene lokalitete na području cijele Republike Hrvatske, traje minimalno 1 godinu te da se provodi isključivo na državnim fakultetima koji provode visoko obrazovanje iz područja turizma. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
437 Sandra Šamanović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Prijedlog je da se ne ukida fragmentarnost posebnog dijela. Ako već inzistirate na olakšanju sticanja licence, onda neka se polaže po regijma a ne po županijama. Molim pojašnjenje, kako će se tretirat vodiče koji već godinama imaju položene određene županije - da li će se drugaćije vrednovat od novopečenih vodiča, koji polažu po novom zakonu? Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
438 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Kako će se regulirati već postojeće županijske licence? Znači li ovo da će svi oni koji već jesu vodiči postati licencirani za nacionalnu razinu? Ako se ova odredba bude odnosila samo na one koji će po novom zakonu polagati poseban dio stručnog ispita, oni će biti privilegirani u odnosu na već postojeće vodiče koji bi i dalje ostali "ograničeni" na područja županija za koje su polagali ispite Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
439 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 9. Uz članak 9. Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
440 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 21. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u pojedinim županijama, PREMA NOVOM USTROJSTVU NA 5 TURISTIČKIH REGIJA. ili Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) U NAJMANJE 5 ŽUPANIJA. TURISTIČKI VODIČI KOJI SU POLOŽILI POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA MANJE OD 5 ŽUPANIJA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) DUŽNI SU POLAGATI RAZLIKU PREMA NOVOM PRAVILNIKU O ŠKOLOVANJU KOJE ĆE DONJETI MINISTARSTVO TURIZMA. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
441 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
442 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
443 MELITA ŠAMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Zašto ukidate članak 38 kad turističke agencije i dalje uglavnom ne mogu do novaca koje su proslijedili hotelijerima, aviokompanijama i drugim pružateljima usluga? Pandemija još nije ni blizu završetka, a većina turističkih agencija ne ostvaruje prihode još od 03.mj. 2020. g. Na koji način planirate zaštiti turističke agencije po tom pitanju? Djelomično prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
444 Društvo turističkih vodiča Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Vezano uz broj turističkih vodiča koji pružaju usluge u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
445 Anka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.