Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Adriana Turić Erceg | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Podržavam većinu komentara koje su kolegice i kolege iznijele ovdje. Posebno bih željela istaknuti kako bi na razini države trebalo usustaviti jednak program za knjižnično poslovanje ovisno o vrsti knjižnica. Većina školskih knjižnica radi u Metelu, a matične službe u nekim drugim programima čime je savjetodavna pomoć matičnih službi djelatnicima školskih knjižnica otežana i onemogućena. Nadam se da će primjedbe kolega koji su iznijeli i dobro obrazložili svoje primjedbe biti uvažene u novom pravilniku. srdačan pozdrav, Adriana Turić Erceg | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
2 | Mirjana Čubaković | PRAVILNIK | Poštovani, Komisija za osnovnoškolske knjižnice i Komisija za srednjoškolske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva prilaže svoje Primjedbe: 1. PRIMJEDBA U Članku 12. dodaje se stavak 2 koji glasi: „Školske knjižnice dužne su surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom te omogućiti neposredan uvid u stručno knjižnično poslovanje.“ Komentar: Nadzor nad odgojno-obrazovnim radom školskog knjižničara u domeni je AZOO. 2. PRIMJEDBA U Članku 13 stavku 6 dodaje se „te savjetnice za školske knjižničare pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za odgoj i obrazovanje. Komentar: Među pridružene članove svakako uključiti i savjetnice za školske knjižnice pri MZO (1) i AZOO (2) jer pripadaju knjižničarskoj struci i zastupaju 1276 školskih knjižničara. 3. PRIMJEDBA Članak 22. mijenja se i glasi: „Sredstva za financiranje matične djelatnosti u matičnim knjižnicama obuhvaćaju programe rada, naknade za zaposlenike na poslovima matične djelatnosti, sredstva za nabavu opreme, sredstva za stručno usavršavanje, sredstva za financiranje mjesečne/godišnje licence za jedinstveni knjižnično-informacijski sustav za sve knjižnice Republike Hrvatske i druge troškove za namjenske aktivnosti.“ Komentar: U slučaju inzistiranja na pojmu knjižnično-informacijski sustav iz Članka 14. st. 3., čl. 15. st. 3. i 16. st. 4., natuknice o koordiniranju umrežavanja knjižnica. Članak 14. st. 3., čl. 15. st. 3. i 16. st. 4., natuknica o koordiniranju umrežavanja knjižnica Članci 14. 15. i 16. imaju neusklađenu terminologiju govoreći o koordiniranju umrežavanja knjižnica njihovim uključivanjem u sustav Republike Hrvatske sukladno članku 33. stavku 2. Zakona. Naime, članci 14. i 15. spominju pojam knjižnično-informacijski sustav, a članak 16. knjižnični sustav. To su dvije različite stvari. Pojam umrežavanja u knjižnični sustav je potom lakše ostvariv, dok je pojam umrežavanja u knjižnično-informacijski sustav teže ostvariv jer podrazumijeva sustav na nivou države kojeg bi onda i sufinancirala država (Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Mirjana Čubaković, predsjednica Sekcije za školske knjižnice | Djelomično prihvaćen | Čl. 12. – prijedlog se ne prihvaća jer AZVO obavlja nadzor nad odgojno-obrazovnom djelatnošću školskih knjižničara, ali nije nadležno za knjižničnu djelatnost. Čl. 13. – dopuna u stavku 6. – moguće je prihvatiti kao pridružene članove što je propisano u stavku 7. navedenog 13. članka. Čl. 22. – financiranje je regulirano Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Vezano uz ujednačavanje terminologije, prijmjedba je prihvaćena |
3 | Mirjana Čubaković | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Pravilnik govori da je osnovna zadaća matične djelatnosti obavljanje stručnog nadzora, a čije Izvješće bi prema tome trebalo biti obvezujuće. Stanje u školskim knjižnicama po pitanju opremljenosti nije na zavidnoj razini, stoga bi bilo dobro u taj proces uključiti i osnivače škola. Nadalje, smatram da bi bilo dobro dodati članak koji bi definirao koju je dokumentaciju školski knjižničar dužan dati na uvid prilikom savjetodavnog posjeta. Godišnji plan i program školskog knjižničara sastavni je dio Godišnjeg plana i programa škole, pa samim time i javan. Kako školski knjižničar izrađuje objedinjeno Godišnje izvješće o radu (stručno knjižnično poslovanje i odgojno-obrazovna djelatnost), ne vidim prepreku ni za taj dokument. Da bi se dodatno pojasnilo za koju je dokumentaciju školski knjižničar dužan omogućiti uvid, predlažem poseban članak u Pravilniku koji bi to definirao. | Nije prihvaćen | Nema potrebe za definiranjem navedenoga iz razloga što je knjižničar dužan pružiti na uvid sve dokumente koji se odnose na stručni rad knjižnice. |
4 | MARIJANA BLAŽEVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Slažem se kako je jako važno da matična služba pruža savjetodavnu podršku. Međutim, postoji velika razlika u radu narodnih i školskih knjižnica te smatram kako treba biti različit i uvid u rad. S poštovanjem, Marijana Blažević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
5 | Ivana Štimec-Sajko | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustava matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Slažem se s komentarima kolega/ica koje rade kao školski knjižničari. Matična služba je nama školskim knjižničarima prvenstveno savjetodavna, što se tiče knjižničnog poslovanja i opremanja knjižnica, ali ne i inspekcijska. Matična služba može imati uvid u programe i aktivnosti školskih knjižničara, no izvješća o odgojno obrazovnoj djelatnosti, programe i financije, školski knjižničari/ke rješavaju s poslodavcem tj. Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Srdačan pozdrav! Ivana Štimec-Sajko, dipl.bibl. | Primljeno na znanje | Matične službe ne obavljaju inspekcijski nadzor. |
6 | Barbara Dukarić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustava matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Slažem se da matična služba mora osiguravati savjetodavnu podršku školskim knjižnicama, treba biti upoznata s programima i aktivnostima. Isto tako smatram da školske knjižnice nisu dužne redovito dostavljati svoje programe rada, izvještaje i druge podatke Matičnoj službi. Matična služba, budući da pripada drugom ministarstvu ne može imati uvid i donositi ocjenu iz odgojno-obrazovne djelatnosti školskog knjižničar. Srdačan pozdrav, Barbara Dukarić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
7 | Ruža Jozić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s većinom članaka iz Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj, koji se odnosi na sve vrste knjižnica. Za školske je knjižnice dobro da postoje matične službe koje nam uvijek mogu biti od pomoći što se tiče stručnoga knjižničarskog posla u knjižnici, sugestija pri opremanju knjižnica potrebnim namještajem i pomagalima, a pri tom zadovoljiti propisani Standard za školske knjižnice. Što se tiče stručnog nadzora nad radom školskih knjižnica, nemam ništa protiv da matična služba ima uvid u naš stručni rad, programe rada, kulturnu i javnu djelatnost, izvješća i statistike. Željela bih da se matična služba jednom u godinu-dvije osvrne na naš rad, ustrojstvo, aktivnosti, da iznesu obrađene statističke podatke, da iz njih usmjere naš rad i razvoj školskih knjižnica u nekoj županiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
8 | Madlen Zubović | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se, kao i većina kolega školskih knjižničara, da matična služba ima prioritetno savjetodavnu ulogu te da treba osiguravati svojevrsnu stručnu podršku. Jednako tako, uvidi i zapažanja matične službe i njihova izvješća trebali bi posebno u segmentu propisanih standarda biti obvezujući za nadležne institucije i ministarstva. Primjerice, ako matična služba u svom izvješću istakne kako u određenoj knjižnici nisu zadovoljeni osnovni standardi u kontekstu uvjeta rada, opreme i sl. onda bi se po tom pitanju trebalo i djelovati. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
9 | Marija Klasić Petrović | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se da matična služba mora osiguravati SAVJETODAVNU podršku školskim knjižnicama i treba biti upoznata s programima i aktivnostima kako bismo mogli još bolje surađivati. Sve svoje programe, izvješća i financijske potrebe rješavam pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Stoga se ne slažem da su školske knjižnice dužne redovito dostavljati svoje programe rada, izvještaje i druge podatke Matičnoj službi. Vezano uz gore navedeno smatram da matična služba, budući pripada drugom ministarstvu ne može imati uvid i donositi ocjenu iz odgojno-obrazovne djelatnosti školskog knjižničara. Srdačan pozdrav, Marija Klasić Petrović, stručni suradnik savjetnik | Primljeno na znanje | Matične službe ne ulaze u pitanja odgojnog rada, one se bave isključivo stručnom knjižničnom aktivnošću. |
10 | Majda Milevoj Klapčić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustava matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Slažem se da matična služba mora osiguravati SAVJETODAVNU podršku školskim knjižnicama, treba biti upoznata s programima i aktivnostima. Sve svoje programe, izvješća i financijske potrebe rješavam pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Stoga se ne slažem da su školske knjižnice dužne redovito dostavljati svoje programe rada, izvještaje i druge podatke Matičnoj službi. Vezano uz gore navedeno smatram da matična služba, budući pripada drugom ministarstvu ne može imati uvid i donositi ocjenu iz odgojno-obrazovne djelatnosti školskog knjižničara. Srdačan pozdrav, Majda Milevoj Klapčić, prof. i dipl.knjiž.mentor Srednja škola Mate Blažine Labin | Primljeno na znanje | Matične službe ne ulaze u pitanja odgojnog rada, one se bave isključivo stručnom knjižničnom aktivnošću. |
11 | Ivana Rakonić Leskovar | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Smatram da Matična služba mora osiguravati savjetodavnu podršku školskim knjižnicama, treba biti upoznata s programima i aktivnostima, ali i problemima školskog knjižničarstva u svojoj domeni i nemam ništa protiv toga da se Godišnji plan i program rada školske knjižnice i Završno izvješće koje školske knjižnice ionako sastavljaju dostave voditelju Matične službe. Na taj način, ukoliko želimo, možemo razviti zajedničke oblike suradnje i podrške. Problem će nastati ukoliko ta dokumentacija bude samo zaprimana i ne služi svrsi, a školske knjižnice ne primaju savjetodavnu podršku. Također vidim kao potencijalni problem dodatne zahtjeve za dokumentacijom, tj. gomilanje nepotrebne administracije koja nikome ne koristi. Smatram da je potrebno imati u vidu da Matična služba vrši isključivo savjetodavnu funkciju nad školskom knjižnicom. Školske knjižnice financira MZO i bez njihove financijske podrške i odobrenja osnivača i ravnatelja Škole, školski knjižničar ne može postići željene ishode iako to želi i iako mu je Matična služba tako savjetovala. Ukoliko Ministarstvo kulture npr. odluči pružiti financijsku podršku školskim knjižnicama (plaćanjem godišnjeg iznosa za računalni program u knjižnici ili financiranjem projekata i programa školskih knjižica), smatram da ćemo ostvariti bolju suradnju na svim aspektima i lakše postići željene ishode. Ivana Rakonić Leskovar, školska knjižničarka savjetnica, voditeljica ŽSV-a školskih knjižničara PSŽ; aktivna članica DKSBS i HUŠK-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
12 | Vivijana Krmpotić | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da Matična djelatnost treba imati prvenstveno savjetodavnu ulogu, a ne inspekcijsku. Smatram da je nelogično da su školski knjižničari dužni programe i izvješća odgojno-obrazovnog rada slati županijskim matičnim narodnim službama, jer je za taj oblik rada nadređen Poslodavac- Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Vivijana Krmpotić | Primljeno na znanje | Matične službe ne vrše inspekcijski nadzor, ali uvid u stručni knjižničarski rad potreban je za izradu analiza i prijedloga unapređenja djelatnosti školskih knjižnica. |
13 | Koraljka Mahulja-Pejčić | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Drago mi je što se u njemu naglašava kako županijske matične službe trebaju osigurati savjetodavnu podršku. Suglasna sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
14 | Tino Perlain, mag. bibl. | PRAVILNIK | Poštovane/i, nužno je potrebno da Matične službe za Visokoškolske knjižnice kroz nadzor daju jasne instrukcije o potrebnom broju djelatnika i njihovom stupnju obrazovanja za svaku knjižnicu ponaosob. Prema dosadašnjoj praksi, nije postojao nikakav standard. Npr. Filozofski fakultet u Zagrebu ima preko 50 knjižničara, neki fakulteti imaju npr. 4 knjižničara a neki samo jednog. Najčešće do ovakvih nesrazmjera ne dolazi nikakvom stručnom procjenom, već (najblaže rečeno) procjenama uprava fakulteta koje nemaju pravi uvid, niti kompetencije, da bi izvršile ovakvu procjenu. Iako bi se u budućim Standardima za Visokoškolske knjižnice (nikad uvedeni?) trebao odrediti broj i stupanj obrazovanja djelatnika, prema dosadašnjoj praksi taj bi se segment u suštini određivao prema veličini fonda i broju korisnika. Važno je spomenuti da su poslovi u Visokoškolskim knjižnicama postali mnogo složeniji, kao što su npr. bibliometrijska istraživanja za potrebe napredovanja u zvanjima ili tematska pretraživanja. Na nekim fakultetima, koji nisu uključeni u mnogo projekata, knjižničar bi mogao dobiti npr. 30 upita godišnje. Taj isti fakultet mogao bi imati mnogo veći knjižnični fond i broj studenata od recimo nekog drugog fakulteta. Na tom drugom fakultetu, npr. medicinskom, bi se moglo raditi o nekoliko stotina ili čak tisuća upita kada su bibliometrijske usluge u pitanju jer je u svako znanstveno istraživanje uključen velik broj znanstvenika. Tko će ovdje odlučiti koliko je stručnih djelatnika potrebno? Uprave same? Je li u redu da na jednom fakultetu knjižničar radi posao za 5 knjižničara, dok je na drugom fakultetu situacija u potpunosti suprotna? Matične službe MORAJU biti nadzorno tijelo u ovim slučajevima te mora postojati adekvatniji i precizniji sustav bodovanja kada su Standardi u pitanju. Matična služba bi trebala određivati imaju li knjižnica i/ili institucija, čija je knjižnica u sastavu, prolaznu ocjenu uvjeta rada u knjižnicama. Ovakvu ocjenu Matična bi služba trebala dostavljati prema NSK i ministarstvima, na temelju koje bi se poduzimale mjere dodjeljivanja koeficijenata složenosti poslova te mjere dodjeljivanja/oduzimanja radnih mjesta u knjižnici. No kako očekivati da matične službe ovaj posao obavljaju uz zadovoljavajuće rezultate, kad su nerijetko i same žrtve nerazrađenog sustava te i njima nedostaje stručnih djelatnika? Nadam se i vjerujem da već postoje odgovori na ova pitanja, no ukoliko ne postoje, nadam se da će ovaj komentar potaknuti nekakav napredak. Uz pozdrav, T.P. | Primljeno na znanje | Navedeni komentari se odnose na Standard za visokoškolske knjižnice koji slijedi suvremene pristupe organizaciji rada, usluga i aktivnosti u visokoškolskim knjižnicama. |
15 | Ines Krušelj-Vidas, školska knjižničarka savjetnica, član Sekcije za školske knjižnice/ Hrvatsko knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije; član Hrvatske udruge školskih knjižničara/Podružnica Krapinsko-zagorske županije | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam i pozdravljam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Željela bih samo naglasiti da mi je jako drago što se u njemu naglašava kako županijske matične službe za sve svoje knjižnice trebaju osigurati SAVJETODAVNU podršku koju im pružaju stručno osposobljeni djelatnici u županijskim matičnim knjižnicama. U dobronamjernoj komunikaciji koja proizlazi iz takvog odnosa svima će biti razumljivo da je u cilju napretka i razvoja struke važno pratiti, izvještavati, analizirati i planirati, a to je proces u kome svi trebaju sudjelovati, ali je također i zahtjevna zadaća koju mogu uspješno izvršavati samo visoko motivirani i kompetentni sudionici cijelog procesa. Kako ovaj Pravilnik ne bi bio samo lista lijepih želja svi se trebaju pobrinuti da izvršavaju svoje zadaće- svatko u svojoj domeni- kako bi sustav funkcionirao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
16 | Josip Strija | PRAVILNIK | Poštovani, suglasan sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
17 | KSENIJA KESEGI-KRSTIN | PRAVILNIK | Poštovani Kao školski knjižničar sve svoje programe, izvješća i financijske potrebe rješavam u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Stoga se ne slažem da su školske knjižnice dužne redovito dostavljati svoje programe rada, izvještaje i druge podatke Matičnoj službi. Također, mislim da je nelogično da matična knjižnica ima uvid i donosi ocjenu iz odgojno-obrazovne djelatnosti školskog knjižničara. U pitanju su potpuno različite kompetencije! | Prihvaćen | Matične službe ne ulaze u odgojno-obrazovni dio rada školske knjižnice, ali uvid u stručni knjižničarski rad potreban je za izradu analiza i prijedloga unapređenja djelatnosti školskih knjižnica. |
18 | SUZANA PRACAIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, podržavam i pozdravljam prijedloge izmjena i dopuna Pravilnika o matičnoj djelatnosti. Želim istaknuti sljedeće: Slažem se s tim da matična knjižnica daje SAVJETODAVNU PODRŠKU knjižnicama te nadzire obavljanje KNJIŽNIČNE DJELATNOSTI. U slučaju ŠKOLSKIH KNJIŽNICA, knjižnična djelatnost je jedna od triju djelatnosti (uz odgojno-obrazovnu i kulturno-javnu) i obveza nam je surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom i omogućavati joj neposredan uvid u rad i cjelokupno stručno poslovanje te slijediti dobivene naputke i preporuke. Osnovna zadaća matične djelatnosti je OBAVLJANJE STRUČNOG NADZORA (čl. 2) te organiziranje i razvoj mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj, unapređivanje stručnoga rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse, a RADI ŠTO KVALITETNIJEG OBAVLJANJA KNJIŽNIČNE DJELATNOSTI U ZNANOSTI, OBRAZOVANJU, kulturi i društvu općenito. No, taj uvid svakako treba biti samo savjetodavni, pomoć u radu, a ne inspekcijski. No, ne slažem se da su ŠKOLSKE knjižnice DUŽNE redovito dostavljati PROGRAME RADA, IZVJEŠTAJE I DRUGE PODATKE, jer izvještaje šaljemo poslodavcu, Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Što se tiče odgojno-obrazovne djelatnosti smatram da nije potrebno da matična knjižnica ima uvid i donosi ocjenu iz tog djelokruga rada školske knjižnice. Za to je zadužena savjetnica iz AZOO. Smatram da način uvida u rad narodnih i školskih knjižnica treba biti različit, jer su različiti poslodavci. S poštovanjem, Suzana Pracaić, stručni suradnik knjižničar savjetnik | Prihvaćen | Matične službe ne ulaze u odgojno-obrazovni dio rada školske knjižnice, također ne vrše inspekcijski nadzor, ali uvid u stručni knjižničarski rad potreban je za izradu analiza i prijedloga unapređenja djelatnosti školskih knjižnica. |
19 | Melisanda Masnica | PRAVILNIK | Poštovani! Svim knjižničarima je jako dobro poznata djelatnost koju obnaša Matična služba u svojoj Županiji i koja je njezina ingerencija. Kako je zadužena za stručni nadzor nad svim knjižnicama, voditelji Matične službe najbolje poznaju stanje na terenu i na koji način se radi u pojedinim knjižnicama, odnosno, koliko se pojedini knjižničari trude (ili ne trude) u svome radu. Smatram da bi u Pravilnik o matičnoj djelatnosti trebalo ugraditi članak koji bi uključivao Matične službe kao neizostavne čimbenike po pitanju napredovanja stručnih suradnika knjižničara jer su upravo oni ti, koji kontinuirano prate i najbolje poznaju stručni rad svakoga knjižničara u svojoj Županiji. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog pripada djelokrugu rada poslodavca, i matične službe nemaju ovlast u tom području. |
20 | Gordana Grabovac | PRAVILNIK | Poštovani, smatram da bi u prvilnik trebalo ugraditi sudjelovanje matičnih službi u sustavu napredovanja djelatnika knjižnica u sastavu odgojno obrazovnih ustanova. Kvaliteta obavljenaog stručnog posla u knjižnici utječe na kvalitetu svih ostalih oblika rada, a to se u sustavu napredovanja nigdje ne vidi. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlog pripada djelokrugu rada poslodavca, i matične službe nemaju ovlast u tom području. |
21 | NENSI ČARGONJA KOŠUTA | PRAVILNIK | Poštovani, suglasna sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Srdačan pozdrav, Nensi Čargonja Košuta, prof. i dipl. bibl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
22 | Marija Blažević | PRAVILNIK | Poštovani, suglasna sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Srdačno, M.Blažević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
23 | Snježana Kovačević | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s nacrtom Pravilnika. Snježana Kovačević | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
24 | Tino Perlain, mag. bibl. | PRAVILNIK | Poštovane/i, Smatram da je nužno da se Sveučilišne matične knjižnice brinu o napredovanjima knjižničnih djelatnika Knjižnica u sastavu drugih institucija, jer Uprave Visokih učilišta nisu, niti će ikada biti upoznate s potrebama organizacije rada svojih knjižnica u sastavu. Ne može jedan Dekan kao profesor iz područja agronomije, kemije ili građevine, na temelju potpune neinformiranosti, samostalno i bez stručnog nadzora ODLUČIVATI smije li netko napredovati u knjižnici i znati koja razina (diploma) stručnosti je potrebna. Zbog ove činjenice, kao rezultat, bilježimo brojne slučajeve da knjižničari 10, 20 i više godina obavljaju svu složenost poslova u knjižnicama, pritom koristeći upravo znanja koja su stekli na studijima bibliotekarstva pri odjelima informacijskih znanosti, a da pritom rade na niže rangiranim pozicijama kao POMOĆNI KNJIŽNIČARI ili KNJIŽNIČARI! Matične službe MORAJU, kao službe za nadzor, biti ovlaštene te imati odlučujuću ulogu u napredovanju knjižničara! Ne savjetodavnu ulogu, već moraju biti dio sustava gdje bi se napredovalo u struci upravo kroz njihovo potpuno sudjelovanje! Izdvojiti ću stavke za Matične knjižnice koje sam pronašao u ovom pravilniku te u Zakonu o knjižnicama: --------------------------------- Opće odredbe / Članak 12. Knjižnice na određenom području dužne su surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom, redovito joj dostavljati programe rada, izvještaje i druge podatke, omogućavati neposredan uvid u rad i cjelokupno stručno poslovanje te slijediti dobivene naputke i preporuke. 1. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu / Članak 14. - u suradnji sa županijskim i sveučilišnim matičnim razvojnim službama izrađuje prijedloge planova razvoja djelatnosti svih podsustava sukladno nacionalnom planu razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti - izrađuje nacrte prijedloga standarda za sve vrste knjižnica - surađuje pri izradi programa izobrazbe knjižničara te sudjeluje u organizaciji savjetovanja, seminara i drugih oblika stručnog usavršavanja - na temelju navedenih praćenja izrađuje analize stanja u knjižnicama - izrađuje analize stanja knjižnica u Republici Hrvatskoj na temelju statističkih podataka unesenih u online Sustav statistike pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i redovitih godišnjih izvještaja koje dostavljaju županijske i sveučilišne matične razvojne službe te ukazuje na stupanj usklađenosti sa standardima i o tome izvješćuje ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja 3. Sveučilišna matična knjižnica / Članak 16. - pomaže knjižnicama pri uvođenju novih načina rada, novih oblika poslovanja, novih tehnologija, upućuje djelatnike u nove i složenije poslove ZAKON O KNJIŽNICAMA / Članak 33. – usklađivanja planova rada i razvitka knjižnica koje se provodi kroz matičnu djelatnost – nacionalnog plana razvitka knjižnica i knjižnične djelatnosti – usklađivanja, sudjelovanja u provedbi i vrednovanja programa edukacije – jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete – nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja Članak 34. (2) Matična djelatnost obuhvaća: – stručni nadzor nad radom knjižnica --------------------------------- Zaključak: Matične službe sudjeluju u nacionalnim planovima razvitka knjižnica, sudjeluju u provedbi i vrednovanju programa edukacije, dio su jedinstvenog sustava praćenja poslovanja i kvalitete te nacionalnog programa stalnog stručnog usavršavanja. NO GDJE SE TU SPOMINJE STEČENA DIPLOMA onih koji sve to sprovode u svojim knjižnicama? Kao što se vidi od knjižnica i knjižničara se mnogo toga traži: da osmišljavaju programe rada, da se usavršavaju putem raznih programa, analiziraju se stanja u knjižnicama, vrše se statistička istraživanja. Uvode se NOVI načini rada, NOVI oblici poslovanja, NOVE tehnologije, upućuje se djelatnike u NOVE i SLOŽENIJE poslove. No nigdje se ne postavlja pitanje koji je stupanj obrazovanja tih djelatnika koji bi sve te nove poslove trebali znati i uvoditi, jer se po dosadašnjoj praksi te zbog potrebe posla, jednak doprinos očekuje od Knjižničarskog savjetnika i Pomoćnog knjižničara. Njihovo znanje i vještine nikako nisu jednake. Kada se knjižnični djelatnici potrude da budu što stručniji i kvalitetno obrazovani, sama struka uopće nema model kako bi se pobrinula za njihov status. Sve je novo i složenije samo NOVA DIPLOMA NIJE VAŽNA! Očekuje se da se djelatnici dalje stručno usavršavaju a osjećaju se diskriminiranima i potplaćenima, jer UPRAVO TO I JEST SLUČAJ. Samim ovim činom Visokoškolske institucije JESU U PREKRŠAJU! Jedna bolnica ne smije zaposliti kirurga da obavlja operacije a platiti ga kao medicinskog brata, a to se u knjižničarstvu već barem 20 godina događa! Jedan diplomirani knjižničar upotrebljava u svojem radu svo znanje koje je stekao na studiju bibliotekarstva, a plaćen je kao da nikad nije ni studirao i nitko se ne pita odakle mu to znanje i treba li to znanje i usluge koje knjižnica nudi, vrednovati i u konačnici platiti. Uz pozdrav, T.P. | Primljeno na znanje | Navedena problematika nije predmet ovog Pravilnika. |
25 | Anita Tufekčić | PRAVILNIK | Poštovani, suglasna sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Lp, A. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
26 | Jasna Milički | PRAVILNIK | Poštovani, suglasna sam s nacrtom Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
27 | Ljiljana Črnjar | PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE | Podržavam Nacrt Pravilnika o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj, uz prijedlog manjih izmjena i dopuna navedenih uz pojedine članke. Smatram da su detaljno navedene zadaće i poslovi matičnih knjižnica na objema razinama s precizno definiranim obvezama i odgovornostima u cilju funkcioniranja i razvoja cjelokupnog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
28 | Marica Šapro-Ficović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlažem da se u čl. 2 najprije navede definicija matične djelatnosti : Matična djelatnost je... (navesti što), a zatim nabroje njezine osnovne zadaće. To bi olakšalo prijevod naziva na engl. jezik i/ili bar tumačenje pojma osobama iz zemalja u kojima nema djelatnosti tj. službe ustrojene na ovaj način. | Nije prihvaćen | Predlagateljica nije predložila konkretnu izmjenu članka 2. Pravilnika, tako da prijedlog nije prihvaćen. |
29 | Davor Jokić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Molim argumentirati zbog čega se predlaže brisanje obveze postojanja ugovora s pravnom osobom u čijem je sastavu knjižnica kako stoji u aktualnom pravilniku. Da li je to usklađeno s relevantnim zakonima, molim provjeriti i argumentirati. Kakvu ingerenciju može imati služba jedne pravne osobe prema knjižnici koja je u sastavu druge pravne osobe, a koje se ne nalaze u istom području djelovanja te su institucionalno potpuno različite. | Prihvaćen | Matična djelatnost je propisana Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Navedeni normativni akti daju ovlast matičnim službama za obavljanje matične djelatnosti nad svim knjižnicama u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske. |
30 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 7. | Prijedlog je brisanje postojećeg i dodavanje sljedećeg teksta članka 7: (1) Matičnu djelatnost na nacionalnoj razini za sve županijske i sveučilišne matične knjižnice obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (2) Matičnu djelatnost na nacionalnoj razini za knjižnice u sustavu obveznog primjerka, kao i sve ostale sveučilišne knjižnice obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (3) Matičnu djelatnost na nacionalnoj razini za sve zbirke koje imaju svojstvo kulturnog dobra ili se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra u svim vrstama knjižnica i/ili zbirki obavlja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Stručna radna skupina smatra da članak 7. jasno propisuje nadležnost matičnih službi i njihovu hijerarhiju. |
31 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 7. | Članak 7 redundantan je u odnosu na članak 2 Pravilnika. Potrebno je istaknuti hijerarhiju nadležnosti matičnih knjižnica zbog jasnoće, preglednosti i sveobuhvatnosti. Stoga se predlaže da se ovakav sadržaj članka 7 izbriše te nadomjesti tekstom o nadležnosti NSK na državnoj razini, a zatim u nastavku jasno postave nadležnosti i odgovornosti za druge razine matične djelatnosti. | Nije prihvaćen | Stručna radna skupina smatra da članak 7. jasno propisuje nadležnost matičnih službi i njihovu hijerarhiju |
32 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 8. | Stavak 3 nadopuna rječju nadležan: "(3) Županijska matična narodna knjižnica treba biti ustrojena na način da sa svojim stručnim službama i stručno osposobljenim djelatnicima može pružati savjetodavnu podršku knjižnicama na području matičnosti, uz koordinaciju nadležne matične razvojne službe." Novi stavak - broj 5: "(5) Pokretanje postupaka za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra i stručno-savjetodavnu pomoć za zbirke koje su sukladno čl. 42, st. 1 Zakona kulturno dobro, odnosno za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra u narodnim i školskim knjižnicama, obavljaju županijske matične narodne knjižnice sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti knjižnične građe." | Djelomično prihvaćen | Prijedlog u stavku 3. članka 8. - prihvaćen. Prijedlog dodavanja novog stavka u članku 8. nije prihvaćen jer je navedena problematika propisana u članku 15. i 16. Pravilnika. |
33 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 8. | Radi jasnoće, preglednosti i sveobuhvatnosti nadležnosti matične djelatnosti predlaže se pripajanje stavka 3 članka 10 ovom članku. | Nije prihvaćen | Prijedlog bi doveo do nejasnoća u tekstu Pravilnika. |
34 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 9. | U stavku 2. trebalo bi utvrditi rok. Predlažemo: (2) …u roku od 6 mjeseci nakon donošenja ovog Pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
35 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 9. | Predlaže se izmjena stavka 1: "(1) Matičnu djelatnost za visokoškolske knjižnice u sastavu sveučilišta i izvan njega i specijalne knjižnice prema području djelovanja obavljaju sveučilišne matične knjižnice sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu unutar više županija uz koordinaciju nadležne matične razvojne službe." Predlaže se novi stavak 3: "(3) Pokretanje postupaka za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra i stručno-savjetodavnu pomoć za zbirke koje su sukladno čl. 42, st. 1 Zakona kulturno dobro, odnosno za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra u visokoškolskim i specijalnim knjižnicama, uključujući knjižnice i zbirke vjerskih zajednica i privatnih imatelja, obavljaju sveučilišne matične knjižnice sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zaštiti knjižnične građe." | Primljeno na znanje | Navedena problematika riješena je kroz članak 15. i 16. |
36 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 9. | Potrebno je dopuniti stavak 1 s tekstom: uz koordinaciju nadležne matične razvojne službe. Radi jasnoće, preglednosti i sveobuhvatnosti predlaže se spajanje stavka 2 članka 10 ovom članku. | Djelomično prihvaćen | Navedena problematika riješena je kroz članak 15. i 16. |
37 | Tomislav Staničić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak (3): "...obavljaju županijske matične narodne knjižnice"... | Prihvaćen | Prihvaćeno |
38 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se dopuna stavka 3., radi ujednačavanja terminologije te bi stavak 3. trebao glasiti: (3) Matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice čije su zbirke sukladno, članku 42. stavku 1. Zakona kulturno dobro, odnosno za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra, obavljaju županijske matične narodne knjižnice sukladno propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
39 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se brisanje postojećeg i dodavanje novog teksta članka 10: "Hrvatska knjižnica za slijepe obavlja matičnu djelatnost za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe u pristupačnim formatima u svrhu pružanja knjižničnih usluga osobama koje ne mogu čitati standardni tisak, sukladno čl. 28 Zakona." | Prihvaćen | Propisano u članku 17. Pravilnika. |
40 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se brisanje teksta ovog članka te nadomještanje tekstom koji definira nadležnost Hrvatske knjižnice za slijepe. | Prihvaćen | Propisano u članku 17. Pravilnika. |
41 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 11. | Mala korekcija teksta: "Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu može, uz suglasnost ministra nadležnog za kulturu i medije i ministra nadležnog za znanost i obrazovanje, obavljanje pojedinih poslova iz svoje matične djelatnosti povjeriti nekoj drugoj knjižnici, pri čemu knjižnice sklapaju ugovor o međusobnim odnosima." | Nije prihvaćen | Za ovaj Pravilnik je važan djelokrug kulture te nije potrebno spominjati medije bez obzira na promijenjeni naziv Ministarstva. |
42 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 11. | Potrebno je dodati riječ mediji. | Nije prihvaćen | Za ovaj Pravilnik je važan djelokrug kulture te nije potrebno spominjati medije bez obzira na promijenjeni naziv Ministarstva |
43 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažemo nadopunu: Knjižnice na određenom području i njihovi osnivači… | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
44 | Tomislav Staničić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | "Knjižnice na određenom području I NJIHOVI OSNIVAČI dužni su surađivati..." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
45 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | Radi dodatne jasnoće članka te dodatnog pojašnjavanja dužnosti osnivača koja se često zanemaruje, predlaže se dopuna članka 12. te se predlaže da članak 12. glasi: "Knjižnice na određenom području i njihovi osnivači dužne su surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom, redovito joj dostavljati programe rada, izvještaje i druge podatke, omogućavati neposredan uvid u rad i cjelokupno stručno poslovanje te slijediti dobivene naputke i preporuke." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
46 | Iva Grković | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | Slažem se s komentarom kolegice Ljiljane Črnjar. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
47 | Ljiljana Črnjar | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | Slažem se s prijedlogom kolegica o obvezi suradnje osnivača s matičnom službom u cilju dostizanja propisanih standarda ali svakako treba dodati i obvezu suradnje ravnatelja samostalnih knjižnica i drugih pravnih osoba s knjižnicom u sastavu. Što se tiče izvješća o radu, ona se mogu dostavljati na zahtjev te obavezno prilikom stručnog nadzora ili pregleda knjižnice radi utvrđivanja uvjeta za upis u Upisnik i sl. U skladu sa svim navedenim predlažem izmjenu i dopunu članka na način kako slijedi: Knjižnice i njihovi osnivači na određenom području kao i ravnatelji samostalnih knjižnica i drugih pravnih osoba koje imaju knjižnicu u svom sastavu, dužni su redovito surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom, na zahtjev a obavezno prilikom stručnog nadzora, utvrđivanja uvjeta za upis u Upisnik knjižnica i slično dostavljati programe rada, izvještaje i druge podatke, omogućavati neposredan uvid u rad i stručno knjižnično poslovanje te slijediti dobivene naputke i preporuke. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
48 | Gordana Grabovac | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | U potpunosti se slažem s kolegicom Vugrinec. Ukoliko je naputak matične službe ujedno i zaonska obveza prema kojoj se treba djelovati najčešće je to nemoguće bez dodatnih financijskih sredstava. U tom slučaju ključnu ulogu imaju osnivači škola odnosno pripadajućih knjižnica, te ravnatelji škola. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
49 | Ljiljana Vugrinec - Županijska matična služba KKŽ | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažem uz knjižnice, obvezati i njihove osnivače da su dužni surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom i slijediti dobivene stručne naputke i preporuke, u skladu s propisima i standardima. Jer knjižnice ponekad žele slijediti stručne naputke, ali prepreka mogu biti osnivači koji ili za to ne mare, pa ne osiguravaju dovoljno sredstava (npr. odgovarajući broj zaposlenih stručnih djelatnika u knjižnicama) ili jednostavno smatraju da ne trebaju uzeti u obzir date stručne preporuke (npr. kod izgradnje, uređenja i opremanja knjižnica) i sl. Prijedlog novog teksta: "Knjižnice i njihovi osnivači na određenom području dužni su surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom. Knjižnice su obvezne redovito matičnoj razvojnoj službi dostavljati programe rada, izvještaje i druge podatke, omogućavati neposredan uvid u rad i cjelokupno stručno poslovanje te su i knjižnice i njihovi osnivači dužni slijediti dobivene naputke i preporuke matične razvojne službe utemeljene na stručnim preporukama i standardima. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
50 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Predlažemo nadopunu u stavku 1. i stavku 6.: (1) Stručno vijeće matičnih razvojnih službi županijskih matičnih narodnih knjižnica (6) Pridruženi članovi stručnog vijeća sveučilišnih matičnih razvojnih službi… | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog. |
51 | Tomislav Staničić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | st. (6) Pridruženi članovi stručnog vijeća sveučilišnih matičnih razvojnih službi su predstavnici knjižnica u sustavu obveznog primjerka i predstavnici ostalih sveučilišnih knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
52 | Tomislav Staničić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | st. (1) Stručno vijeće županijskih matičnih razvojnih službi županijskih matičnih narodnih knjižnica | Primljeno na znanje | Nejasan prijedlog. |
53 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Predlaže se dopuna stavka 13., radi ujednačavanja terminologije i dodatne jasnoće odredbe te bi stavak 13., alineja 6. glasila: (6) Pridruženi članovi stručnog vijeća sveučilišnih matičnih razvojnih službi su predstavnici knjižnica u sustavu obveznog primjerka i predstavnici ostalih sveučilišnih knjižnica. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
54 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Predlaže se dopuna stavka 13., radi ujednačavanja terminologije te bi stavak 13., alineja 1. glasila: (1) U cilju osiguranja jedinstvenog sustava matičnosti, pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu djeluju: - Stručno vijeće županijskih matičnih razvojnih službi županijskih matičnih narodnih knjižnica - … | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
55 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Predlažu se sljedeće izmjene ovog članka: "(1) U cilju osiguranja jedinstvenog sustava matičnosti, pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu djeluju: - Stručno vijeće županijskih matičnih razvojnih službi - Stručno vijeće sveučilišnih matičnih razvojnih službi - Središnje stručno vijeće svih matičnih razvojnih službi Republike Hrvatske. (2) Stručno vijeće županijskih matičnih razvojnih službi čine voditelji svih županijskih matičnih razvojnih službi za narodne i školske knjižnice, te knjižničarski savjetnik za narodne knjižnice i knjižničarski savjetnik za školske knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. (3) Stručno vijeće sveučilišnih matičnih razvojnih službi čine voditelji sveučilišnih matičnih razvojnih službi u Osijeku, Rijeci i Splitu te iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: knjižničarski savjetnici na razini sveučilišne matične knjižnice i knjižničarski savjetnik za visokoškolske i specijalne knjižnice na razini središnje matične knjižnice. (4) Pridruženi članovi Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih razvojnih službi su predstavnici knjižnica sukladno čl. 7, st. 2 Pravilnika. (5) Središnje stručno vijeće svih matičnih razvojnih službi Republike Hrvatske čine najmanje 3 predstavnika svakog vijeća, ravnatelj Hrvatske knjižnice za slijepe i knjižničarski savjetnici za sve vrste knjižnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. (6) Stručna vijeća iz stavka 1. ovoga članka mogu po potrebi u svoj rad uključiti ravnatelje/voditelje knjižnica te predstavnike pojedinih ministarstava i strukovnih udruga. (7) Vijeća donose poslovnike o svom radu." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
56 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Potrebne su izmjene koje bi jasnije definirale nadležnosti i funkcionalnosti sustava matičnih knjižnica. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije definiran. |
57 | Ruža Jozić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Poštovani, osvrćem se na Članak 13. stavak 6. koji se odnosi na pridružene članove stručnog vijeća ... Smatram da bi se među pridruženim članovima stručnog vijeća trebali naći i savjetnici za školske knjižnice iz MZO-a i AZOO-a, s obzirom na zastupljenost velikog broj školskih knjižnica i školskih knjižničara u sustavu odgoja i obrazovanja (oko 1300). Bilo bi potrebno da se čuje i njihovo mišljenje pri donošenju Standarda za školske knjižnice i Zakona o knjižnicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
58 | Draženka Stančić | II. ORGANIZACIJA MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 13. | Čl. 33. stavak 6. Pridruženi članovi stručnog vijeća su predstavnici knjižnica u sustavu obveznog primjerka i predstavnici ostalih sveučilišnih knjižnica. Smatram da bi među pridružene članove trebalo svakako uključiti i savjetnice za školske knjižnice pri MZO (1) i AZOO (2) jer pripadaju knjižničarskoj struci i jer je prevelik broj školskih knjižničara (1276) koji rade u sustavu knjižnica RH, a da se ne bi slušalo i mišljenje tih savjetnica. Njih se ne može računati u 7. stavak istog članka čiji je ključni pojam po potrebi, već među pridružene članove. Stoga bi članak 6. trebao glasiti: Pridruženi članovi stručnog vijeća su predstavnici knjižnica u sustavu obveznog primjerka i predstavnici ostalih sveučilišnih knjižnica te savjetnice za školske knjižničare pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za odgoj i obrazovanje. | Primljeno na znanje | Mogućnost propisana u stavku 7. članka 13. |
59 | Ivana Dević | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 14. | Članak 33 Zakona definira knjižnični sustav, stoga ovdje treba biti stavljen knjižnični sustav, a ne knjižnično-informacijski sustav jer to nije isto: - koordinira umrežavanje knjižnica njihovim uključivanjem u knjižnični sustav Republike Hrvatske sukladno članku 33. stavku 2. Zakona - utvrđuje usklađenost knjižničnih softvera s međunarodnim knjižničnim standardima (UNIMARC, MARC) i protokolima za razmjenu podataka -... - obavlja i druge poslove iz nadležnosti matične knjižnice u skladu sa Zakonom. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
60 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 14. | Predlaže se djelomična dopuna članka 14., stavka 3. radi dodatne jasnoće odredbe te bi izmijenjene alineje članka 14., stavka 3. trebala glasiti: (3) U cilju izvršenja navedenih zadaća Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obavlja sljedeće poslove matične djelatnosti: - … - obavlja poslove nadzora sukladno članku 43. Zakona, a po potrebi u suradnji s matičnim razvojnim službama - … - utvrđuje usklađenost knjižničnih softvera s međunarodnim knjižničnim standardima i protokolima za razmjenu podataka - … - obavlja i druge poslove iz nadležnosti matične knjižnice u skladu sa Zakonom. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
61 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 14. | Dodati alineju: "- utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za knjižničnu građu sukladno članku 24, stavku 1, alineji 13 Zakona i knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
62 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 14. | Potrebna nadopuna. | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog. |
63 | Draženka Stančić | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 14. | Članak 14. st. 3., čl. 15. st. 3. i 16. st. 4., natuknica o koordiniranju umrežavanja knjižnica Članci 14. 15. i 16. imaju neusklađenu terminologiju govoreći o koordiniranju umrežavanja knjižnica njihovim uključivanjem u sustav Republike Hrvatske sukladno članku 33. stavku 2. Zakona. Naime, članci 14. i 15. spominju pojam knjižnično-informacijski sustav, a članak 16. knjižnični sustav. To su dvije različite stvari. Pojam umrežavanja u knjižnični sustav je potom lakše ostvariv, dok je pojam umrežavanja u knjižnično-informacijski sustav teže ostvariv jer podrazumijeva sustav na nivou države kojeg onda i, pretpostavljam, sufinancira država (Ministarstvo kulture i medija, a pitanje je bi li to podrazumijevalo i sufinanciranje za školske knjižnice ili bi se moralo uključiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Tu se onda pojavljuje i problem odabira sustava nauštrb drugih, što se najbolje vidi u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj su 94 školske knjižnice na račun ujednačavanja knjižnično-informacijskog sustava morale prijeći na knjižnično-informacijski sustav matične knjižnice čije održavanje godišnje košta više nego te knjižnice dobiju za nabavu knjiga i ostale građe prema informacijama kolegica iz te županije. Umjesto da se napravilo obrnuto, da se matična knjižnica prilagodi tolikim knjižnicama. Predlažem da se u člancima 14. i 15. upotrijebi pojam knjižnični sustav, to je nešto što je dostižnije nego napisati natuknicu koja je ionako teško ostvariva. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
64 | Marica Šapro-Ficović | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | (2) Predlažem da se nazivu županijska matična razvojna služba za narodne i školske knjižnice doda (u zagradama) naziv iste na engleskom jeziku. Nedostatak jedinstvenog prijevoda naziva ove službe na engl. jezik predstavlja matičarima problem prilikom prijava na međunarodne natječaje, istraživanja, ankete, stručne skupove itd. gdje se obavezno traži naziv radnog mjesta. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može regulirati Pravilnikom. |
65 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Predlaže se dodatni stavak u članku 15. radi pojašnjavanja opsega obaveza školskih knjižnica u odnosu na matične razvojne službe jer je nadzor nad odgojno-obrazovnim radom školskog knjižničara u domeni je AZOO. Novi stavak trebao bi glasiti: Školske knjižnice dužne su surađivati s nadležnom matičnom razvojnom službom te omogućiti neposredan uvid u rad i stručno knjižnično poslovanje. | Prihvaćen | Propisano u prethodnim člancima. |
66 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Predlaže se ispravak članka 15., stavka 4., alineja 5. radi točnosti nazivlja. Članak 15., stavak 4, alineja 5 trebala bi glasiti: (4) Osnovni zadatak županijske matične razvojne službe je unapređivanje i sustavno razvijanje knjižnične djelatnosti i knjižnica na području svoje nadležnosti kako slijedi: - … - nadzire provođenje specifičnih zadaća knjižnica sukladno Standardu za narodne knjižnice i Standardu za školske knjižnice u knjižnicama s područja svoje nadležnosti - … | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
67 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Predlaže se dopuna članka 15., stavka 3. radi ujednačavanja terminologije i jasnijih odredbi. Članak 15., stavak 3. trebao bi glasiti: (3) U izvršavanju zadaća županijske matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice surađuju s ministarstvom nadležnim za poslove kulture, ministarstvom nadležnim za poslove znanosti i obrazovanja, osnivačima knjižnica na području matičnosti, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, drugim matičnim knjižnicama, kao i drugim knjižnicama i ustanovama u županiji koje djeluju na području knjižničarstva, arhivistike, dokumentacije i informacijskih službi. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
68 | Neda Adamović | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Čl. 15., stavak 4, alineja 9 - potrebno izbaciti "na razini županije" s obzirom na nemogućnost ostvarivanja istog. Ako ne postoji jedinstveni knjižnično-informacijski sustav na razini države nije realno očekivati da će postojati jedinstveni sustav na razini županija. | Primljeno na znanje | Preformulirano. |
69 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Nazivi standarda su u jednini: "- nadzire provođenje specifičnih zadaća knjižnica sukladno Standardu za narodne knjižnice i Standardu za školske knjižnice u knjižnicama s područja svoje nadležnosti". | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
70 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Potrebna korekcija naziva standarda. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
71 | Ljiljana Črnjar | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Jedna od zadaća županijske matične razvojne službe navedena u stavku 4 jest „skrb o ravnomjernom razvoju i izgradnji jedinstvene mreže knjižnica na području županije“. Jedinstvenu mrežu knjižnica čine i ogranci, knjižnične stanice i stacionari kao i bibliobusne službe sa svojim stajalištima. Kako bi se mreža knjižnica planski izgrađivala na temelju analize potreba zajednice i procjene opravdanosti uvođenja pojedinih ustrojbenih i organizacijskih oblika predlažem dopunu točke 5 u stavku 4 na način da glasi: -daje stručno mišljenje o postojanju uvjeta za osnivanje knjižnica na području svoje matične djelatnosti, uključujući i njihove ustrojbene i organizacijske oblike, sukladno članku 11. stavku 2. Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
72 | Ruža Jozić | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 15. | Poštovani, osvrćem se na Članak 15 stavak 4: Osnovni zadatak županijske matične razvojne službe je unapređivanje i sustavno razvijanje knjižnične djelatnosti i knjižnica na području svoje nadležnosti kako slijedi: - koordinira umrežavanje narodnih i školskih knjižnica njihovim uključivanjem u knjižnično-informacijski sustav na razini županije... Bilo bi idealno da smo svi u jedinstvenom knjižnično-informacijskom sustavu, kao što je to u nekim državama u našem okruženju. Mi smo se nažalost razvodnili, bez jedinstvenog sustava za obradu građe, što i nama otežava posao. Kako je to sada moguće ostvariti nakon 30 godina korištenja raznih knjižnično-informacijskih sustava i aplikacija za obradu knjižnične građe, od ISSISA, METELWIN-a, ZAKI-ja i drugih aplikacija za obradu građe. Tko će to financirati i na koji način, u situaciji kada škole nemaju novce ni za tekuće poslove, da ne spominjem nabavu svih novih naslova izborne lektire prema novom Kurikulumu za Hrvatski jezik i književnost? Dakle, u pitanju su prvenstveno financije, a onda sve ostalo što prati uvođenje novih sustava za obradu građe. Narodne knjižnice su u mnogo povoljnijem položaju, nego su to školske knjižnice, na kojima je mnogo zadaća, malo sredstava i po jedan zaposleni knjižničar u većini škola, koji mora biti čarobnjak da obavi i ostvari sve što pred njega stavlja sustav odgojno-obrazovnog rada, uz sve ostalo što radi u školi. Članak 22. trebao bi glasiti: Sredstva za financiranje matične djelatnosti u matičnim knjižnicama koja obuhvaćaju programe rada, naknade..., sredstva za nabavu opreme, sredstva za stručno usavršavanje, sredstva za financiranje mjesečne/godišnje licence za jedinstveni knjižnično-informacijski sustav za sve knjižnice Republike Hrvatske i druge troškove za namjenske aktivnosti. | Primljeno na znanje | Propisano člankom 22. Pravilnika. |
73 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 16. | Predlažemo nadopunu u stavku 4.: (4) Osnovni zadatak sveučilišne matične knjižnice i matične razvojne službe… | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog. |
74 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 16. | Dodati alineju: "- koordinira rad knjižnica visokoškolskih i znanstvenih ustanova na praćenju znanstvene produktivnosti i izdavanja bibliometrijskih potvrda." | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
75 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 16. | Potrebna nadopuna. | Nije prihvaćen | Nejasan Prijedlog. |
76 | Lea Lazzarich | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 16. | u stavku (4) Osnovni zadatak sveučilišne matične knjižnice i matične razvojne službe - ovdje je potrebno dodati knjižnicu kao ustanovu koja obavlja sve poslove u svojoj nadležnosti, a ne samo razvojno matična služba. jer izrada pravilnika, koordinacija sustava i integracija u knjižnične sustave ...posao je i matičnih knjižnica a ne samo službi. jasnije će biti formulirane zadaće. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
77 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 17. | Stavak 1 se briše jer je prebačen u članak 10. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno zbog drugačijeg koncepta Pravilnika. |
78 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | III. ZADAĆE I POSLOVI MATIČNIH KNJIŽNICA, Članak 17. | Potrebno brisati stavak 1 koji se predlaže kao novi članak 10. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno zbog drugačijeg koncepta Pravilnika |
79 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 18. | Nejasno je tko je nadležan za utvrđivanje potrebnog broja djelatnika u matičnoj razvojnoj službi, kao i to tko bi te djelatnike trebao financirati. | Prihvaćen | Potreban broj djelatnika propisan u Standardu za visokoškolske knjižnice, a financiranje propisano člankom 22. Pravilnika. |
80 | Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice - Komisija za narodne knjižnice | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Slažem se s prijedlogom Ljiljane Črnjar uz manju dopunu: (2) Poslove matične djelatnosti u županijskim matičnim narodnim knjižnicama i sveučilišnim matičnim knjižnicama obavljaju voditelji matičnih razvojnih službi a u matičnim knjižnicama za koje je utvrđen i odobren veći broj izvršitelja "odnosno stručnih suradnika za matičnu djelatnost". Voditelji županijskih matičnih službi i stručni suradnici za matičnu djelatnost su knjižničarski djelatnici koji su stekli viša knjižničarska zvanja i/ili knjižničarsko obrazovanje na diplomskoj razini studija sukladno pravilniku kojim se propisuju stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i način njihova stjecanja "uz najmanje pet godina radnog iskustva u knjižničarskoj struci". | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
81 | Sveučilišna knjižnica u Splitu | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Predlažemo nadopunu stavka 2.: (2) …uz najmanje 5 godina radnog iskustva u knjižničarskoj struci. | Nije prihvaćen | Prijedlogom bi se mogli prouzročiti problemi kod realizacije. |
82 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Predlaže se dopuna članka 19., stavka 2. Dopuna je potrebna ako bi se osigurao kvalitetan rad županijskih matičnih razvojnih službi što nije moguće ako se na mjesto voditelja službe zaposli osoba bez radnog iskustva. Članak 19. stavak 2. trebao bi glasiti: (2) Poslove matične djelatnosti u županijskim matičnim narodnim knjižnicama i sveučilišnim matičnim knjižnicama obavljaju knjižničarski djelatnici koji su stekli viša knjižničarska zvanja i/ili knjižničarsko obrazovanje na diplomskoj razini studija sukladno pravilniku kojim se propisuju stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i način njihova stjecanja uz najmanje 5 godina radnog isustva u knjižničarskoj struci. | Nije prihvaćen | Prijedlogom bi se mogli prouzročiti problemi kod realizacije. |
83 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Predlaže se korekcija stavka 2: "(2) Poslove matične djelatnosti u županijskim matičnim narodnim knjižnicama i sveučilišnim matičnim knjižnicama obavljaju knjižničarski djelatnici koji su stekli viša knjižničarska zvanja ili knjižničarsko obrazovanje na diplomskoj razini studija sukladno pravilniku kojim se propisuju stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i način njihova stjecanja uz najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci na poslovima visoke stručne spreme." | Nije prihvaćen | Prijedlogom bi se mogli prouzročiti problemi kod realizacije. |
84 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Potrebno nadopuniti uvjete za obavljanje poslova matične djelatnosti u stavku 2. | Nije prihvaćen | Nejasan prijedlog. |
85 | Ljiljana Črnjar | IV. STRUČNO OSOBLJE U MATIČNOJ SLUŽBI, Članak 19. | Pojedine matične knjižnice s velikim brojem knjižnica na matičnom području imaju odnosno mogu imati u budućnosti odobreno više od jednog radnog mjesta u matičnoj razvojnoj službi stoga je, osim voditelja, potrebno utvrditi i naziv radnih mjesta ostalih djelatnika. Nadalje, voditelji matičnih službi obično su djelatnici s najvišim stručnim zvanjima u knjižnicama a s obzirom da matičnu djelatnost obavlja ustanova zbog koordinacije s ostalim službama i ujednačavanja stručnih knjižničnih postupaka, voditelji matičnih razvojnih službi trebali bi biti članovi stručnog vijeća svojih ustanova. Stoga predlažem dopunu stavka 2 i novi stavak 3 na način da glase: (2) Poslove matične djelatnosti u županijskim matičnim narodnim knjižnicama i sveučilišnim matičnim knjižnicama obavljaju voditelji matičnih razvojnih službi a u matičnim knjižnicama za koje je utvrđen i odobren veći broj izvršitelja i drugi stručni suradnici za matičnu djelatnost. Voditelji županijskih matičnih službi i stručni suradnici za matičnu djelatnost su knjižničarski djelatnici koji su stekli viša knjižničarska zvanja i/ili knjižničarsko obrazovanje na diplomskoj razini studija sukladno pravilniku kojim se propisuju stručna knjižničarska zvanja te uvjeti i način njihova stjecanja . (3) Voditelji matičnih razvojnih službi članovi su stručnog vijeća matične narodne knjižnice i sveučilišne matične knjižnice u cilju koordinacije s ostalim stručnim službama i ujednačavanja stručnog rada. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
86 | Marica Šapro-Ficović | V. FINANCIRANJE MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 21. | (1) Potrebno je precizirati tko izrađuje godišnji i višegodišnji program matične djelatnosti. To su u pravilu matične razvojne službe u matičnim knjižnicama. (2) Dopuniti : program rada matične djelatnosti iz stavka 1 ovoga članka s odgovarajućim financijskim planom, matična razvojna služba dostavlja nadležnim ministarstvima kulture, znanosti i obrazovanja te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Ustanova unutar koje djeluje Matična razvojna služba je matična knjižnica, a službe nisu samostalne u svom radu. |
87 | Draženka Stančić | V. FINANCIRANJE MATIČNE DJELATNOSTI, Članak 22. | Članak 22. Sredstva za financiranje matične djelatnosti u matičnim knjižnicama obuhvaćaju programe rada, naknade za zaposlenike na poslovima matične djelatnosti, sredstva za nabavu opreme, sredstva za stručno usavršavanje i druge troškove za namjenske aktivnosti. U slučaju inzistiranja na pojmu knjižnično-informacijski sustav iz Članka 14. st. 3., čl. 15. st. 3. i 16. st. 4., natuknice o koordiniranju umrežavanja knjižnica, u ovaj bi članak trebalo dodati i sredstva za financiranje mjesečne/godišnje licence za jedinstveni knjižnično-informacijski sustav za sve knjižnice Republike Hrvatske. Tada bi članak 22. trebao glasiti: Sredstva za financiranje matične djelatnosti u matičnim knjižnicama obuhvaćaju programe rada, naknade za zaposlenike na poslovima matične djelatnosti, sredstva za nabavu opreme, sredstva za stručno usavršavanje, sredstva za financiranje mjesečne/godišnje licence za jedinstveni knjižnično-informacijski sustav za sve knjižnice Republike Hrvatske i druge troškove za namjenske aktivnosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
88 | Ljiljana Črnjar | PRAVILNIK, VI. ZAVRŠNE ODREDBE | Knjižnice koje obavljaju matičnu djelatnost trebaju uskladiti svoje akte o poslovanju s odredbama novog Pravilnika stoga u ovom poglavlju predlažem novi članak, kao prvi u poglavlju Završne odredbe na način da glasi: Knjižnice koje obavljaju matičnu djelatnost dužne su u roku od šest mjeseci uskladiti svoje akte o unutarnjem ustrojstvu s odredbama ovoga Pravilnika sukladno Članku 15, stavak 2, Članku 16, stavak 2, Članku 18 i Članku 19. | Nije prihvaćen | Prijedlog je nomotehnički neprihvatljiv. |