Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Majda Rubić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zaboravljeni su praktični aspekti reforme otočne politike jer nije usvojen sadržaj zakonodavne Rezolucije Parlamenta o posebnoj situaciji otoka iz 2016. i dezavuira se razvojno zaštitna uloga koju otočno zakonodavtsvo ima. Uz čl. 2.: Navod u čl. 6. o ukupnom broju otoka 1244 nije utemeljen i bolje ga je ispustiti, iako je predlagatelj naveo da je pribavljen od Hidrografskog instituta u Splitu, a taj nije za to nadležan. Primjerice, za otočić VELI ŠKOLJ općine Ston pod red. br. 490. u Dodatku 1. Zakona, ovaj Institut nema podatke da pripada području RH. Uz čl. 4.: Predlaže se u čl. 10. adekvatno navesti da potrebe otoka proizlaze iz posebne situacije otoka umjesto iz specifičnog položaja otoka koji je uži pojam. Uz čl. 17. i 18. mišljenja sam treba model poticanja razvoja otoka prema učincima cost-benefit analize provedenih projekata jer bi se doprinijelo konkurentnosti. Također, bolju poreznu politiku pokretanjem postupka dopune Direktive o posebnim porezima iz 2006. u suglasju s Ministarstvom financija (e-savjetovanje 22.6.2018.!). Za bolju konkurentnost uključiti se uvidom u sporazume koje sklapaju udruge otočana sa strancima, te i evidencije o davanju koncesija. Uz čl. 19.: Navesti obvezu ishođenja suglasnosti ministra pravosuđa unutar čl. 42. za nenaseljene otočiće (bez poljoprivrednog zemljišta). Vlasnik može 3/4 svog otočića prodati strancu bez suglasnosti Vlade RH i bez uvjeta reciprociteta (uz uvjet da dostavi dokaz da se RH, županija, općina ili grad ne namjeravaju koristiti pravom prvokupa). To otvara prostor manipulacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prema Prilogu 1 Zakona o otocima - Popis otoka i otočića, otočić Veliki Školj (pod rednim brojem 490.) površine 20.478 m2 nalazi se u Općini Ston, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Republici Hrvatskoj, i uključen je u ukupan broj otoka, otočića, hridi i grebena navedenih u članku 6. stavku 1. Zakona o otocima. Pojam “otoci sa specifičnim položajem” odnosi se isključivo na otoke i dijelove otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku sukladno članku 5. točki 11. Zakona o otocima. Svi ostali prijedlozi navedeni u komentaru nisu predmet ovoga Zakona te će se ubuduće uzeti u razmatranje.
2 Turistčka zajednica Grada Nina KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Iz novog Zakona prema Značenju pojmova u Članku 5. Nin ispunjava slijedeće parametre pa molim da se uvede u Registar hrvatskih otoka, jer je Nin: 1. otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km 2 do 1 km 2 2. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom 3. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku 4. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava 5. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac te bi bilo korisno razvijati otočne razvojne projekte prema Zakonu o otocima točka 6.: 6.otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od važnosti za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a Nacrt Zakona je detaljno i jako široko razrađen te izrazito cijenim trud radne skupine i nadležnog ministarstva. Zaštita otoka je interes Republike Hrvatske jer su otoci kao prirodno bogatstvo osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja. Starogradska jezgra Nina smještena na otočiću ima izuzetno povijesno i posebno nacionalno značenje. Ističem zamolbu za uključivanje Starog grada Nina na popis otočića prema novom Zakonu. Predlažem da se Stari grad Nin razvrsta prema Zakonu o otocima u Članku gdje se nalazi Poluotok Pelješac i Stari grad Nin u smislu ovog Zakona imaju status otoka. Danas je Stari grad Nin otočić promjera oko 500 m i površine 15 ha okružen morem sa svih strana. U terminologiji znanstvenika pojavljuje se Nin otok ili Nin otočić od prapovijesnog do suvremenog doba i to kako slijedi: Batović Šime, "Nin u prapovijesti", u: Nin – problemi arheoloških istraživanja, Zadar, 1968., str. 7, 17, 18,32; Batović Šime, "Nin u prapovijesno doba", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 9,32, 33, 34; Dejanović Marija i Bralić Ante, "Demografski razvoj Nina u 20. stoljeću", raspoloživo na: https://hrcak.srce.hr/148949 , 2015.; Kolacio Zdenko, "Elementi urbanističkog razvoja Nina", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 742, 744; Magaš Damir, Povijesno-zemljopisne osnove razvoja Nina i problem njegove suvremene valorizacije, Zadar, 1995., str. 4, 6, 36, 40, 41, 42, 49, 65, 112, 116, 128; Maštrović Vjekoslav, "Nin od pada Mletačke Republike 1797. do 1941. godine", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 211, 212, 213, 225 ; Novak-Sambrailo Maja, "Političko-upravni položaj Nina u doba Mletačke Republike", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 168; Piplović Stanko, "Prostorima Nina kroz XIX. stoljeće", Na pragovima Nina, Nin, 2002., str. 83; Suić Mate, "Nin u antici", u: Nin – problemi arheoloških istraživanja, Zadar, 1968., str. 44, 45; Suić Mate, "Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici", u: Povijest grada Nina, Zadar, 1969., str. 88. Po postojećem zakonu Nin nije bio unesen u popis otočića u Zakonu o otocima, stoga je Nin bio doveden u neravnopravan položaj kao otočić jer ima sve uvjete koje treba ispunjavati. Predlažemo da se stari grad Nin razvrsta u drugu skupinu prema Zakonu o otocima (NN33/06), Članak 2, stavak (3) koji glasi: U drugoj su skupini svi otoci koji nisu razvrstani u prvu skupinu i poluotok Pelješac. Molimo da se Ninu ne uskraćuje mogućnost uvrštenja u popis otočića prema novom Zakonu o otocima. Dodatno ističemo da zasigurno nije slučajno Nin odabran i uključen u LAG "Mareta" sa sjedištem u Preku, a tu lokalnu akcijsku grupu (LAG) čine prvenstveno lokalne samouprave i gospodarstvo iz otočne skupine. Cilj je da Nin dobije status obalno-otočnog grada te da mu se pruži ravnopravni položaj u mogućim kandidaturama za povlačenje sredstava iz fondova Europske Unije. Predlažemo da se Nin ne broji kao vrlo razvijeno područje grada Zadra, pa predlažemo da za otočić Nin, otočić Zečevo, Vrsi i otok Vir administrativno sjedište bude u novom području Grada Nina. Obrazloženje: Otok Vir je prema zakonu o otocima NN 33/06 razvrstani otok, a sa Gradom Ninom provodi projekte zajedničkog rješavanja komunalne infrastrukture poput vodovodne mreže i sada kanalizacijske mreže za koju su odobrena sredstva iz strukturnih fondova. S otokom Virom razvijaju se mikroregionalni projekti razvoja održivog turizma (2018.-2021.). Otočić Zečevo teritorijalno je smješten blizu otoka Paga, u Ninskom zaljevu. Dio je lokalne samouprave Vrsi. Otočić nije nastanjen, a na njemu se nalazi crkva Gospe od Zečeva koja se tradicijski već 500 godina vezuje uz čudotvorno ukazanje Bogorodice i svetkovine. Hodočašća povezano s čudotvornim ukazanjem Bogorodice u ninskom kraju časte se pod nazivom Gospa od Zečeva. Iako je crkva teritorijalno na području Općine Vrsi, ona je u nadležnosti Župnog ureda Nin. S općinom Vrsi i TZ Općine Vrsi razvijaju se mikro-regionalni projekti razvoja održivog turizma. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog se ne prihvaća. Na otoke koji su smješteni uz matično kopno i s kojim su povijesno, društveno i gospodarski usko povezani, kao što je u navedenom slučaju, ne može se primijeniti kriterij prepoznavanja i uvažavanja otočnosti i otočnih posebnosti sukladno Zakonu o otocima. Takva područja, kako što je Stari grad Nin, predstavljaju ekstenzije kopna pa se provedba razvojne politike može podvesti pod regionalnu politiku, a ne može se smatrati provedbom otočne politike. Usporedbe radi, i Trogir – stari grad izuzet je iz popisa otočića iz razloga što isti pripada Gradu Trogiru čineći jedinstvenu gradsku cjelinu (Grad Trogir) i nema obilježja otoka/otočića. Vezano za dio komentara koji se odnosi na prijedlog da “za otočić Nin, otočić Zečevo, Vrsi i otok Vir administrativno sjedište bude u novom području Grada Nina”, skrećemo pozornost kako područno ustrojstvo Republike Hrvatske kojim se određuju područja županija, gradova i općina, njihovi nazivi i sjedišta te način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova nisu predmet ovoga Zakona već se uređuju posebnim propisima.
3 Postira poljoprivedna zadruga KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak17. iza članka 36 dodaje se članak 36a stavak (3) Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava prijedlogom novog zakona više ne bi bile uključene zadruge. Konkreno u našem primjeru Postira poljoprivredne zadruge kao nosioc oznake HOP-a za djevičansko i ekstra djevičansko maslinovo ulje, limun, mandarina i naranča. U protekom razdoblju na Javni poziv smo se javljali za dvije manifestacije "Feša od uja" i "Oblica fest". Obe manifestacije su imale za cilj predstaviti naše mjesto Postira i otok Brač kao ne zaobilazan maslinarski kraj po kojem će ga svi posjetioci pamtiti i prepoznati. Na manifestacijama su bili uključeni i ostali nosioci oznake HOP-a sa Brača, a važno je spomenuti otočnu suradnju otoka Pašmana i otoka Brača gdje smo promovirali kozmetiku OPG-a Matulić. Organiziranjem ovih manifestacija bili smo motivirani na provođenje aktivnosti usmjerenih na okupljanje ljudi našeg mjesta u duhu tradicije, poticanja konzumiranja zdrave prehrane i konzumiranja maslinovog ulja, te zbližavanje mještana s naglaskom dobrodošlice svakom posjetiocu za što bi sada bili zakinuti ukoliko se usvoji novi prijedlog zakona. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Navedenim člankom kojim se uređuje javni poziv putem kojeg se dodjeljuju bespovratna financijska sredstava za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa „Hrvatski otočni proizvod“ obuhvaćeni su isključivo subjekti koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost, dok zadruge obavljaju gospodarsku djelatnost. Dodjela navedenih bespovratnih financijskih sredstava ne predstavlja državnu potporu koja bi se mogla odnositi na gospodarske subjekte.
4 Majda Rubić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. Zaboravljeni su praktični aspekti reforme otočne politike jer nije usvojen sadržaj zakonodavne Rezolucije Parlamenta o posebnoj situaciji otoka iz 2016.g., te se dezavuira razvojno zaštitna uloga koju otočno zakonodavstvo ima. Uz čl.1.: potrebno je u članak 5. dodati pojam "udaljeni otok" jer ih imamo 4, Vis, Lastovo, Mljet i Dugi otok, a ostali naši otoci su zaljevski. Izostao je i pojam "posebna situacija otoka" prema toj Rezoluciji. Posebna situacija otoka obuhvaća geografske teškoće "specifičnog položaja" te i geografske i demografske. Uopće, posebnosti su dobrodošle, integracija nije asimilacija već prepoznavanje razlika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlozi navedeni u komentaru primljeni su na znanje, ali nisu predmet ovoga Zakona te će se ubuduće uzeti u razmatranje. Sukladno Vašem komentaru, napominjemo samo kako je Zakonom o otocima u članku 9. uvedena podjela otoka prema udaljenosti od kopna te da je u članku 5. točki 14. uveden pojam otočnosti koji označava skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem.
5 URIHO-ZAGREB KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 13. URIHO-Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom daje primjedbe i prijedloge na članak 13. Nacrta Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o otocima i to kako slijedi; Predlažemo predmetni članak urediti na način da sve osobe s invaliditetom ostvaruju pravo iz Zakona o otocima i to tako da bude razvidno o kojim se osobama s invaliditetom radi. URIHO-ZAGREB Prihvaćen Prijedlog se prihvaća. Umjesto djelomično, kako je prvotno predloženo, uređuje se cijeli članak 31. Zakona o otocima s posebnim naglaskom na određivanje prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, prema stupnju invaliditeta, vodeći brigu i o otočanima i o kategorijama putnika koji nemaju prebivalište na otoku.