Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Prije svega valja istaknuti da resorno ministarstvo uz Prijedlog Pravilnika nije sukladno čl.11. st.2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br.25/13 i 85/18) obrazložilo razloge i ciljeve koji se žele postići donošenjem toga Pravilnika; Primljeno na znanje Razlog donošenja podzakonskog akta je provođenje odredbe članka 257. stavka 1. Zakona o strancima kojim je propisano da će ministar donijeti pravilnik. Pravilnikom se propisuje dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje putne isprave za državljanina treće zemlje, izgled i sadržaj obrazaca te cijena izrade putnih isprava, propisuju se tehnički uvjeti izdavanja dozvole boravka i dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za odobrenje privremenog i stalnog boravka te dugotrajnog boravišta, tehnički uvjeti primjerenog smještaja, način plaćanja najamnine za smještaj sezonskog radnika te dokumentacija koju je potrebno priložiti zahtjevu, cijena dozvole boravka za državljane trećih zemalja, sadržaj obrazaca prijave i odjave boravišta i prebivališta i dokumentaciju koja se prilaže uz obrazac prijave boravišta i prebivališta za državljanina treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom te sadržaj obrazaca prijave i odjave adrese smještaja državljanina treće zemlje na kratkotrajnom boravištu.
2 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 3. Predlaže se u prijedlogu Pravilnika dodatno normirati izuzetke u odnosu na dio odredbe iz stavka 1. koji normira da isprave/preslike isprava ne smiju biti starije od šest mjeseci. Naime, u slučaju državljana trećih zemalja koji se spajaju s osobama kojima je u RH odobrena međunarodna zaštita na temelju Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, često problem zapravo predstavlja nemogućnost pribavljanja svih potrebnih dokumenata/isprava. U slučaju kad osobe ipak posjeduju potrebne dokumente/ isprave za očekivati je da velik dio njih neće moći pribaviti/priložiti isprave koje nisu starije od šest mjeseci, posebno u okolnostima kada je osoba bila primorana napustiti zemlju podrijetla te se dok čeka na ishod postupka spajanja obitelji već nalazi u nekoj drugoj zemlji, a ne zemlji svog državljanstva. Prihvaćen Prihvaćen.
3 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Čl. 6 st. 7 treba u cijelosti brisati. PGP Sisak je stava kako bi se predmetna sredstva za uzdržavanje državljanina treće zemlje navedena u st. 7 trebala uračunavati u ukupne prihode državljanina treće zemlje, jer upravo to su sredstva od kojih se isti uzdržavaju i većinom su im jedini izvor prihoda. Navodimo primjer iz prakse kako kod otpisa duga na ime zdravstvenog osiguranja stranca u RH, predmetna sredstva sa osnove socijalnih primanja predstavljaju prepreku za otpis duga. Znači ista se u tome slučaju uračunavaju u dohodak. Nije prihvaćen Zakon o strancima usklađen je s pravnom stečevinom EU. Tako je člankom 7. stavkom 1. točkom c) Direktive Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji propisano da kada je podnesen zahtjev za spajanje obitelji, država članica može tražiti od osobe koja je podnijela zahtjev dostavljanje dokaza da sponzor ima stabilna i redovita novčana sredstva koja su dovoljna za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove/njezine obitelji, bez pribjegavanju sustavu socijalne pomoći države članice. Nastavno, člankom 5. stavkom 1. točkom a) Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenog 2003. o statusu državljana trećih država s dugotrajnim boravištem propisano je da države članice zahtijevaju od državljana trećih zemalja da im za sebe i članove obitelji koji o njima ovise osiguraju dokaz da imaju sigurne i redovite izvore sredstava koji su dostatni za uzdržavanje njih samih i članova njihove obitelji bez traženja naknade od sustava socijalne pomoći dotične države članice. Ističemo da Zakon o strancima, kao izuzetke od naprijed navedenog, u predmetima odobrenja privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljanima, privremenog boravka iz humanitarnih razloga i odobrenja stalnog boravka ne propisuje uvjet prilaganja dokaza o sredstvima za uzdržavanje.
4 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. U članku 6. st. 2. t. 1., t. 4., t. 5., t. 6. al. 1., t. 7., t. 8., st. 3. t. 1., st. 4. al.1. i 6., i st. 5., čl. 35. st. 3. i čl. 36. st. 2. Prijedloga Pravilnika, predlažemo riječi „isplatnih lista“ zamijeniti riječima „obračuna isplaćene plaće“. Naime, čl. 93. Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), kao temeljni zakon kojim se reguliraju radni odnosi između radnika i poslodavaca ali i Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN, br. 32/15 i 35/17) donesen temeljem čl. 93. st. 4. toga Zakona, ne sadrže pojam „isplatne liste“, već „obračun isplaćene plaće“. U čl. 6. Prijedloga Pravilnika, dokazom o sredstvima za uzdržavanje za odobrenje privremenog boravka ili dugotrajnog boravišta državljanima treće zemlje u Republici Hrvatskoj, se neovisno o tome je li svrha odobrenja spajanje obitelji, životno partnerstvo, produljenje dozvole za rad nakon isteka prve dozvole za boravak i rad ili upućivanje na rad u RH radnika stranog poslodavca, u svim slučajevima kao jedan od uvjeta traži „šest isplatnih lista neposredno prije podnošenja zahtjeva“. Mišljenja smo da je dokaz u vidu „šest isplatnih lista neposredno prije podnošenja zahtjeva, za državljane trećih zemalja u Republici Hrvatskoj kojima je potrebno produljiti dozvolu za rad nakon što im istekne prva dozvola za boravak i rad, prezahtjevan i teško ostvariv. Ovo posebno uzimajući u obzir da ova kategorija stranih radnika u RH nerijetko za poslodavca u RH radi sezonski, a time često i kraće od šest mjeseci, pa je stoga upitno ispunjenje traženog uvjeta, odnosno prilaganje „šest isplatnih listi“. Pritom valja uzeti u obzir i utjecaj epidemije bolesti COVID-19 i epidemiološke situacije, ali i druge slične situacije, koje za nemali broj poslodavaca (kao i tijekom prošle i ove godine), mogu za posljedicu imati neizvjesno poslovanje u punom opsegu tijekom cijele sezone. S tim u vezi, predlažemo regulirati da za produljenje dozvole za rad nakon isteka prve dozvole za boravak i rad, umjesto šest, radnik ima obvezu dostaviti „obračune za tri isplaćene plaće neposredno prije podnošenja zahtjeva“. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se riječi ''isplatnih lista'' zamijeni riječima ''obračuna isplaćenih plaća'' (osim u članku 6. stavku 2. točki 7. i stavka 4. alineji 6. jer u navedenim slučajevima nije riječ o ''isplatnim listama''). Ne prihvaća se primjedba da je šest isplatnih lista prezahtjevan uvjet za odobrenje privremenog boravka ili dugotrajnog boravišta, neovisno o tome je li svrha odobrenja spajanje obitelji ili životno partnerstvo ili produženje dozvole za boravak i rad, te se predlaže da se odrede obračuni za tri isplaćene plaće neposredno prije podnošenja zahtjeva, uz obrazloženje da osobe često rade sezonski. Ističemo da se dozvola za boravak i rad za sezonski rad može izdati najduže 6 mjeseci, nakon čega je sezonski radnik dužan napustiti Republiku Hrvatsku i nema produženja dozvole za boravak i rad (osim ako ne regulira status s druge osnove). U slučaju da državljanin treće zemlje ne može priložiti šest obračuna isplaćene plaće, već samo tri, znači da je ostao bez sredstava za uzdržavanje za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj, što je razlog za ukidanje dozvole za boravak i rad. Ističemo da je člankom 94. stavkom 1. točkom 1. i 2. Zakona o strancima propisano da se dozvola za boravak i rad može ukinuti ako su ispunjeni uvjeti iz članka 87. toga Zakona (nema više sredstva za uzdržavanje), odnosno ako su prestali postojati uvjeti temeljem kojeg je izdana (prestao ugovor o radu). Nastavno, člankom 5. stavkom 1. točkom a) Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenog 2003. o statusu državljana trećih država s dugotrajnim boravištem propisano je da države članice zahtijevaju od državljana trećih zemalja da im za sebe i članove obitelji koji o njima ovise osiguraju dokaz da imaju sigurne i redovite izvore sredstava koji su dostatni za uzdržavanje njih samih i članova njihove obitelji bez traženja naknade od sustava socijalne pomoći dotične države članice. Člankom 7. stavkom 1. točkom c) Direktive Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji propisano je da kada je podnesen zahtjev za spajanje obitelji, država članica može tražiti od osobe koja je podnijela zahtjev dostavljanje dokaza da sponzor ima stabilna i redovita novčana sredstva koja su dovoljna za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove/njezine obitelji, bez pribjegavanju sustavu socijalne pomoći države članice. Ocijenjeno je da je šest obračuna isplaćene plaće dokaz da državljanin treće zemlje ima sigurne i redovite izvore sredstava koja su dostatna za uzdržavanje njega i članova obitelji u Republici Hrvatskoj. Ističemo da Zakon o strancima, u predmetima odobrenja privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji/životnog partnerstva s hrvatskim državljanima, privremenog boravka iz humanitarnih razloga i odobrenja stalnog boravka ne propisuje uvjet prilaganja dokaza o sredstvima za uzdržavanje. Prihvaća se primjedba u odnosu na reguliranje privremenog boravka za upućene radnike u Republiku Hrvatsku, na način da se za upućenog radnika kao dokaz o sredstvima za uzdržavanje smatra obračun isplaćene plaće ili potvrda stranog poslodavca o isplaćenoj plaći neposredno prije podnošenja zahtjeva, imajući u vidu primjenu Direktive 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga, a u slučaju produženja dozvole za boravak i rad za sezonske radnike (članak 106. stavak 2. Zakona o strancima) sada je propisano da se kao dokaz o sredstvima za uzdržavanje uzimaju obračuni isplaćenih plaća srazmjerno vremenu važenja prethodno izdane dozvole za boravak i rad za sezonski rad.
5 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Čl. 7 st. 1 treba glasiti: (1) Državljanin treće zemlje kod podnošenja zahtjeva za odobrenje prvog privremenog boravka u Republici Hrvatskoj dužan je dostaviti dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku, osim sljedećih kategorija osoba koje se koriste mobilnošću iz druge države članice EGP-a: upućeni radnik, student, istraživač ili osoba premještena unutar društva, i osobe bez državljanstva ili neutvrđenog državljanskog statusa. Naime, moraju se uzeti posebnosti okolnosti u kojima se nalaze osobe bez državljanstva koje gotov i nemaju vezu sa svojom matičnom državom – državnom rođenja. Konvencija iz 1954. o pravnom položaju osoba bez državljanstva u svom čl. 1 daje pojam osobe bez državljanstva “ je osoba koju nijedna država, na osnovu svog zakonodavstva, ne smatra svojom državljankom ili državljaninom.“ Shodno narečenom isti nisu u mogućstvu dostaviti dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku, te isto se ne treba postavljati kao uvjet za odobrenje prvog privremenog boravka u RH. Nije prihvaćen Sama činjenica da je osoba bez državljanstva ne isključuje njegovu obvezu dostavljanja dokaza o kaznenoj neosuđivanosti. Ako osoba podnosi zahtjev za prvi privremeni boravak, pretpostavlja se da je prije toga boravila u nekoj trećoj zemlji, pa slijedom toga može pribaviti navedeni dokaz.
6 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Potrebno je uzeti u obzir specifičnosti okolnosti u kojima se nalaze članovi obitelji azilanata ili stranaca pod supsidijarnom kojima je RH odobrila međunarodnu zaštitu i čiji članovi obitelji u postupku spajanja obitelji podnose zahtjeve za odobrenje privremenog boravaka. Uvjet dostavljanja dokaza da osoba nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je osoba boravila duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku ( te podredno potvrdu nadležnog tijela druge države o dužini boravka) predstavlja veliku prepreku za članove obitelji azilanta/stranca pod supsidijarnom zaštitom. Naime, realno je za očekivati da će se jedan dio osoba u trenutku kada pokreću postupak spajanja obitelji i podnose zahtjev za privremeni boravak, već nalaziti izvan zemlje podrijetla, primjerice u izbjeglištvu u nekoj drugoj državi dok čekaju spajanje obitelji. Također, za one članove obitelji koji borave u nekoj drugoj državi, postavlja se i pitanje dužine njihovog boravka (primjerice ako se radi o boravku kraćem od godinu dana), ali i pitanje hoće li neka druga država čak i ako ta osoba boravi u navedenoj državi i dulje od godinu dana, no pitanje je u kakvom statusu, htjeti izdati takvu potvrdu. S obzirom da se radi o odredbi koja je propisana Zakonom o strancima, skrećemo pozornost da će prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona o strancima biti potrebno predvidjeti izuzetke za ovu kategoriju osoba, a dotle u primjeni ovih odredbi treba uzeti u obzir specifične okolnosti navedenih kategorija osoba. Primljeno na znanje Budući da se odredbama podzakonskog propisa ne mogu derogirati odredbe Zakona, u konkretnom slučaju ne mogu se propisivati izuzeci od članka 59. stavka 1. točke 5. Zakona o strancima. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona o strancima. Napominjemo da će se u međuvremenu u navedenim slučajevima na koje ste ukazali primjenjivati načela Zakona o općem upravnom postupku te će se u svakom konkretnom slučaju uzimati u obzir sve okolnosti.
7 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. Predlaže se razmotriti dio stavka 1. koji navodi primjenu dokaza o zajedničkom stanovanju tri godine neposredno prije podnošenja zahtjeva za privremeni boravak u svrhu dokazivanje izvanbračne zajednice. Navedeni dokaz može predstavljati realnu prepreku prilikom spajanja članova obitelji s osobom koja u RH ima odobrenu međunarodnu zaštitu s obzirom od trenutka stjecanja statusa osobe pod međunarodnom zaštitom u RH i podnošenja zahtjeva za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može proteći znatno više vremena. U slučaju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u RH realna je mogućnost da je osoba putovala neko vrijeme iz zemlje državljanstva do Hrvatske, kao i da je postupak za odobrenje međunarodne zaštite trajao dulje vrijeme (u praksi su prethodnih godina zabilježeni i slučajevi gdje je MUP odluku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu donio nakon dvije ili čak tri godine). Stoga nije realno za očekivati da će članovi obitelji osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom moći dokazati postojanje izvanbračne zajednice na temelju dokaza o zajedničkom stanovanju tri godine neposredno prije podnošenja zahtjeva za privremeni boravak. Nije prihvaćen Člankom 64. stavkom 6. Zakona o strancima propisano je da je član uže obitelji izvanbračni drug koji živi u izvanbračnoj zajednici sukladno posebnom propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a kako je Obiteljskim zakonom određen rok od tri godine, isto se odnosi i na Zakon o strancima. Međutim, u postupku odobrenja privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji navedeni dokaz o tri godine zajedničkog stanovanja neposredno prije podnošenja zahtjeva nije jedini dokaz koji stranke mogu prilagati, već će se primjenjivati načela Zakona o općem upravnom postupku te će se u svakom konkretnom slučaju uzimati u obzir sve okolnosti.
8 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Prijedlog Pravilnika propisuje da uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga: / pripadniku hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva (članak 19.), / državljaninu treće zemlje koji je boravio u statusu izbjeglice, ili državljaninu treće zemlje koji je obuhvaćen programom obnove, povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica (članak 20.), / državljaninu treće zemlje koji surađuje s nadležnim tijelima u postupku protiv poslodavca koji ga je protuzakonito zapošljavao (članak 21.), / državljaninu treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode (članak 22.); prilaže se dokumentacija iz članka 8. st. 1., 2. i 5. Prijedloga Pravilnika, što upućuje na, između ostalog, prilaganje i dokaza o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (čl. 8. st. 1. t. 3.) te dokaza o zdravstvenom osiguranju (čl. 8. st.1. t. 4.). Međutim, člankom 79. st. 2. Zakonom o strancima (NN 133/2020, dalje ZOS) propisano je da državljanin treće zemlje iz stavka 1. istog članka ZOS-a, uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne mora prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju. U tom smislu, skrećemo pozornost da su članci 19. st. 1., 20. st. 1. t. 1. i 2., 21. st. 1. te 22. st.1. Prijedloga Pravilnika u proturječju s odredbom članka 79. st. 2. ZOS-a. Prihvaćen Ispravljena je numeracija stavaka u članku 19., jer je riječ o članku 8. stavku 1., a ostalo su točke 1., 2. i 5.. Člankom 19. stavkom 1., člankom 20. podstavkom 2. i člankom 22. Prijedloga Pravilnika propisano je da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. (fotografija, valjana strana putna isprava i dokaz da nije osuđen za kaznena djela), dok je člankom 20. podstavkom 1. i člankom 21. propisano da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. (fotografija i valjana strana putna isprava).
9 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. U čl.20 st. 1 toč. 2 potrebito je izostaviti prilaganje dokumentacije definirane čl. 8 st.1. toč. 5 jer državljanin treće zemlje koji je obuhvaćen programom stambenog zbrinjavanja predmetno pravo ne bi mogao ostvariti ako je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv RH sukladno čl. 9 Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, te je upravo ta činjenica relevantna za odobravanje privremenog boravka iz humanitarnih razloga. U ovom članu ne treba praviti razliku između status izbjeglog lica i povratnika. Isto tako ističemo kako se u predmetnom čl.20 krivo numerirani stavci, jer je riječ o čl. 8 st. 1 a ostalo su točke 1,2 i 5. Djelomično prihvaćen Člankom 20. podstavkom 2. Prijedloga Pravilnika propisano je da se dostavlja dokumentacija propisana člankom 8. stavkom 1. točkom 5. Prijedloga Pravilnika (dokaz da državljanin treće zemlje nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku). Slijedom navedenoga, ne radi se o dokazu da osoba nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv Republike Hrvatske kako se traži sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju, već se radi o dokazu da osoba nije osuđena za bilo koje kazneno djelo u matičnoj državi. Ne prihvaća se prijedlog da ne treba raditi razliku između ''izbjeglica'' i ''povratnika'' vezano uz prilaganje dokaza iz članka 8. stavka 1. točke 5. Pravilnika. Naime, člankom 79. stavkom 1. točkom 4. Zakona o strancima propisano je da se privremeni boravak zbog humanitarnog razloga odobrava izbjeglici koji je najmanje 10 godina boravio u tom statusu u Republici Hrvatskoj pa nije oportuno tražiti dokaz o nekažnjavanju iz matične države imajući u vidu dugogodišnji boravak u Republici Hrvatskoj. Za razliku od gore navedene kategorije osoba, povratnik prije podnošenja zahtjeva ne treba boraviti određeni vremenski period u Republici Hrvatskoj, temeljem čega se traži dokaz o nekažnjavanju iz matične države. Prihvaćena je primjedba na numeraciju članka 20.
10 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Prijedlog Pravilnika propisuje da uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga: / pripadniku hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva (članak 19.), / državljaninu treće zemlje koji je boravio u statusu izbjeglice, ili državljaninu treće zemlje koji je obuhvaćen programom obnove, povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica (članak 20.), / državljaninu treće zemlje koji surađuje s nadležnim tijelima u postupku protiv poslodavca koji ga je protuzakonito zapošljavao (članak 21.), / državljaninu treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode (članak 22.); prilaže se dokumentacija iz članka 8. st. 1., 2. i 5. Prijedloga Pravilnika, što upućuje na, između ostalog, prilaganje i dokaza o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (čl. 8. st. 1. t. 3.) te dokaza o zdravstvenom osiguranju (čl. 8. st.1. t. 4.). Međutim, člankom 79. st. 2. Zakonom o strancima (NN 133/2020, dalje ZOS) propisano je da državljanin treće zemlje iz stavka 1. istog članka ZOS-a, uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne mora prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju. U tom smislu, skrećemo pozornost da su članci 19. st. 1., 20. st. 1. t. 1. i 2., 21. st. 1. te 22. st.1. Prijedloga Pravilnika u proturječju s odredbom članka 79. st. 2. ZOS-a. Prihvaćen Ispravljena je numeracija stavaka u članku 20., jer je riječ o članku 8. stavku 1., a ostalo su točke 1. i 2. (za izbjeglice) odnosno 1., 2. i 5. (povratnici). Člankom 19. stavkom 1., člankom 20. podstavkom 2. i člankom 22. Prijedloga Pravilnika propisano je da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. (fotografija, valjana strana putna isprava i dokaz da nije osuđen za kaznena djela), dok je člankom 20. podstavkom 1. i člankom 21. propisano da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. (fotografija i valjana strana putna isprava).
11 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 21. Prijedlog Pravilnika propisuje da uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga: / pripadniku hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva (članak 19.), / državljaninu treće zemlje koji je boravio u statusu izbjeglice, ili državljaninu treće zemlje koji je obuhvaćen programom obnove, povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica (članak 20.), / državljaninu treće zemlje koji surađuje s nadležnim tijelima u postupku protiv poslodavca koji ga je protuzakonito zapošljavao (članak 21.), / državljaninu treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode (članak 22.); prilaže se dokumentacija iz članka 8. st. 1., 2. i 5. Prijedloga Pravilnika, što upućuje na, između ostalog, prilaganje i dokaza o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (čl. 8. st. 1. t. 3.) te dokaza o zdravstvenom osiguranju (čl. 8. st.1. t. 4.). Međutim, člankom 79. st. 2. Zakonom o strancima (NN 133/2020, dalje ZOS) propisano je da državljanin treće zemlje iz stavka 1. istog članka ZOS-a, uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne mora prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju. U tom smislu, skrećemo pozornost da su članci 19. st. 1., 20. st. 1. t. 1. i 2., 21. st. 1. te 22. st.1. Prijedloga Pravilnika u proturječju s odredbom članka 79. st. 2. ZOS-a. Prihvaćen Ispravljena je numeracija stavaka u članku 21., jer je riječ o članku 8. stavku 1., a ostalo su točke 1. i 2. Člankom 19. stavkom 1., člankom 20. podstavkom 2. i člankom 22. Prijedloga Pravilnika propisano je da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. (fotografija, valjana strana putna isprava i dokaz da nije osuđen za kaznena djela), dok je člankom 20. podstavkom 1. i člankom 21. propisano da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. (fotografija i valjana strana putna isprava).
12 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 22. Čl. 22 treba glasiti: Uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode državljanin treće zemlje, osoba bez državljanstva ili neutvrđenog državljanstva prilaže dokumentaciju iz članka 8. stavaka 1., 2. i 5. ovoga Pravilnika, te dokumentaciju kojom opravdava svrhu kao što su: dokazi da zbog osobito teških zdravstvenih razloga ili visoke životne dobi nije regulirao svoj boravak u Republici Hrvatskoj, da se tijekom boravka u Republici Hrvatskoj utvrdi da se radi o žrtvi obiteljskog nasilja, te ostali opravdani razlozi humanitarno-individualne prirode. Nije prihvaćen Člankom 3. stavkom 1. točkom 3. Zakona o strancima definirano je da je državljanin treće zemlje osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Slijedom navedenoga, nema potrebe navedenu kategoriju ''osoba bez državljanstva'' posebno izdvajati iz definicije ''državljana treće zemlje''.
13 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 22. Prijedlog Pravilnika propisuje da uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz humanitarnih razloga: / pripadniku hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva (članak 19.), / državljaninu treće zemlje koji je boravio u statusu izbjeglice, ili državljaninu treće zemlje koji je obuhvaćen programom obnove, povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica (članak 20.), / državljaninu treće zemlje koji surađuje s nadležnim tijelima u postupku protiv poslodavca koji ga je protuzakonito zapošljavao (članak 21.), / državljaninu treće zemlje koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode (članak 22.); prilaže se dokumentacija iz članka 8. st. 1., 2. i 5. Prijedloga Pravilnika, što upućuje na, između ostalog, prilaganje i dokaza o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (čl. 8. st. 1. t. 3.) te dokaza o zdravstvenom osiguranju (čl. 8. st.1. t. 4.). Međutim, člankom 79. st. 2. Zakonom o strancima (NN 133/2020, dalje ZOS) propisano je da državljanin treće zemlje iz stavka 1. istog članka ZOS-a, uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne mora prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju. U tom smislu, skrećemo pozornost da su članci 19. st. 1., 20. st. 1. t. 1. i 2., 21. st. 1. te 22. st.1. Prijedloga Pravilnika u proturječju s odredbom članka 79. st. 2. ZOS-a. Prihvaćen Ispravljena je numeracija stavaka u članku 22., jer je riječ o članku 8. stavku 1., a ostalo su točke 1., 2. i 5.. Člankom 19. stavkom 1., člankom 20. podstavkom 2. i člankom 22. Prijedloga Pravilnika propisano je da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2. i 5. (fotografija, valjana strana putna isprava i dokaz da nije osuđen za kaznena djela), dok je člankom 20. podstavkom 1. i člankom 21. propisano da se prilaže samo dokumentacija iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. (fotografija i valjana strana putna isprava).
14 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 28. Iza st. 1 dodati novi stavak 2 koji glasi: „Uz zahtjev za odobrenje dugotrajnog boravišta osobe bez državljanstva nisu u obvezi prilagati dokumentaciju iz čl. 8 stavka 1. točka 2 predmetnog Pravilnika. Shodno tomu ostali stavci mijenjaju svoje redne oznake. Prihvaćen Člankom 153. stavkom 2. Zakona o strancima propisano je da osobe bez državljanstva i državljani trećih zemalja koji imaju odobren azil ili supsidijarnu zaštitu sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita ne moraju ispunjavati uvjet dostave valjane strane putne isprave. Slijedom navedenoga, u novom stavku 2. članka 28. Pravilnika decidirano je navedeno da državljanin treće zemlje iz članka 153. stavka 2. Zakona o strancima ne mora priložiti dokumentaciju iz članka 8. stavka 1. točke 2. Pravilnika.
15 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 30. U čl. 30 iza st. 1 potrebito je dodati st. 2 koji glasi: Državljanin treće zemlje iz članka 156 stavka 1 točke 1 Zakona o strancima zahtjevu za odobrenje stalnog boravka prilaže: - ovjereni preslik valjane putne isprave - dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz članka 7. ovoga Pravilnika Shodno tomu ostali stavci mijenjaju svoje redne oznake. Djelomično prihvaćen Članak 30. izmijenjen je na način da je vidljivo da državljanin treće zemlje uz dokumentaciju koja je ista za sve kategorije osoba iz članka 156. stavka 1. Zakona o strancima (fotografija i valjana strana putna isprava) prilažu i dodatnu dokumentaciju ovisno kojoj kategoriji pripadaju. Član obitelji ili životni partner hrvatskog državljanina iz članka 156. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima prilaže samo fotografiju i valjanu stranu putnu ispravu, a 4 godine odobrenog privremenog boravka utvrđuje po službenoj dužnosti službenik u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji. Slijedom toga, za navedenu kategoriju nije potrebno dodavati novi stavak 2. Prijedlog da državljani trećih zemalja iz članka 156. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima prilažu dokaz da nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 7. ovoga Pravilnika nije prihvaćen, jer je riječ o stalnom boravku, a ne odobrenju prvog privremenog boravka za koji je propisan navedeni dokaz iz članka 7. Pravilnika.
16 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 53. Iz formulacije stavka 5. i 8. ovog članka nejasno je jesu li ostvareni tehnički preduvjeti i hoće li se osobe koje se spajaju s članovima obitelji koji u RH imaju odobren azil ili supsidijarnu zaštitu, u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu RH podnositi dva zahtjeva (za privremeni boravak i dozvolu boravka tj. podnose li umjesto zahtjeva za izdavanje ulazne vize, zahtjev za izradu dozvole boravka) ili će u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu morati poduzimati tri koraka u proceduri: podnošenje zahtjeva za privremeni boravak , za vizu, te dozvolu boravak čime se dodatno otežava ionako težak položaj ovih osobate shodno tome i nekoliko puta morati dolaziti u diplomatsku misiju/konzularni ured RH. Naime iz dosadašnje prakse nedvojbeno proizlazi da ove osobe imaju otežan pristup diplomatskim misijama tj. konzularnim uredima Republike Hrvatske s obzirom da vrlo često dolaze iz zemalja u kojima nema diplomatskih misija ili konzularnih ureda RH, pa su osobe primorane putovati u druge, često udaljene zemlje gdje se nalaze diplomatske misije ili konzularni uredi RH, za ulazak u koje im je također najčešće potrebna viza. Predlažemo da zakonodavac takvim skupinama osoba koje traže privremeni boravak radi spajanja obitelji s azilantom ili strancem pod supsidijarnom zaštitom olakša proceduru ishođenja takvog boravka, zbog vrlo teških životnih okolnosti u kojima se navedene osobe obično nalaze, na način da se objedine i obave sve radnje koje se trebaju poduzeti za spajanje obitelji prilikom jednog dolaska u diplomatsku misiju odnosno konzularni ured Republike Hrvatske. Navedeno je posebno bitno jer nije realno za očekivati da će izuzeci predviđeni stavcima 9. i 10. ovog članka biti primjenjivi u slučaju ovih kategorija osoba. Nije prihvaćen Državljani trećih zemalja, ovisno o tehničkim uvjetima određene diplomatske misije odnosno konzularnog ureda RH odnosno mogućnosti podnošenja vize kod komercijalnog posrednika i vanjskog pružatelja usluge (''vizni centri'' - članak 16. i 17. Zakona o strancima) mogu podnositi zahtjeve na sljedeći način: 1. zahtjev za privremeni boravak te po odobrenju privremenog boravka i zahtjev za dugotrajnu vizu (viza D)(u ovom slučaju ne treba dozvola boravka), te na kraju preuzimanje vize. Člankom 35. stavcima 1. i 4. Zakona o strancima propisano je da je dugotrajna viza odobrenje za boravak na području Republike Hrvatske do 30 dana ako je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak odnosno izdana dozvola za boravak i rad i ako mu je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna kratkotrajna viza. Početak valjanosti dugotrajne vize ne može biti raniji od početka roka valjanosti odobrenog privremenog boravka odnosno izdane dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. 2. zahtjev za privremeni boravak, po odobrenju privremenog boravka predaje se zahtjev za biometrijsku dozvolu boravka, te na kraju preuzimanje dozvole boravka (u ovom slučaju ne treba viza za ulazak u Republiku Hrvatsku).
17 PGP Sisak PRAVILNIK O BORAVKU DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 62. U čl. 62 iza st. 3 dodaje se novi st. 4 koji glasi: Osoba bez državljanstva kojoj je odobren privremeni boravak, stalni boravak odnosno dugotrajno boravište nije u obvezi prilagati dokazna sredstva koja se navode u st. 3 predmetnog članka. Shodno tomu ostali stavci mijenjaju svoje redne oznake. Skrećemo pozornost kako je st.3 u proturječju sa st.9 predmetnog članka. Djelomično prihvaćen Izvršena je promjena na način da je odredba prijašnjeg stavka 3. sada navedena u stavku 9. koji glasi: ''(9) Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka podnositelj prilaže dokumentaciju kojom dokazuje da je osoba bez državljanstva (kao što je potvrda nadležnog tijela matične države da nije upisan u knjige državljana i da nema mogućnost naknadnog upisa, otpust iz državljanstva matične države), ako je u važećoj dozvoli boravka navedeno državljanstvo, međutim nakon odobrenja boravka došlo je do promjene državljanskog statusa, a nije izvršio zamjenu dozvole boravka sukladno članku 171. stavku 1. točki 1. Zakona.'' Navedena odredba odnosi se isključivo na osobe kojima je odobren privremeni ili stalni boravak ili dugotrajno boravište kao državljanima neke treće zemlje, a u međuvremenu je došlo do promjene državljanskog statusa (npr. zbog otpusta iz matičnog državljanstva).