Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Javni bilježnik Ranka Spevec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU Zahtjev na izmjenu članka 122 stavak 6 Zakona o javnom bilježništvu. Ovom primjedbom podnosim zahtjev za izmjenu stavka 6. članka 122 Zakona o javnom bilježništvu na način da se iz navedenog stavka izbriše rečenica „Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu Naime, odredbom stavka 6 članka 122 Zakona o javnom bilježništvu propisano je da: (6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu Naime, ovakva odredba je u cijelosti protuzakonita jer dovodi se do situacije da se oglas za mjesto javnobilježničkog prisjednika objavljuje samo proforme odnosno, da je natječaj namješten iz razloga što će svaki javni bilježnik, u strahu da mu ne bude nametnuta osoba koja mu ne odgovara i s kojom ne bi želio raditi, prvotno pronaći osobu koja zadovoljava ne samo zakonske kriterije za javnobilježničkog prisjednika već i ljudske kriterije te se dogovoriti s tom osobom da se javni na objavljeni oglas, dok će drugi kandidati za javnobilježničkog prisjednika podnositi proforma prijave, odnosno unaprijed će znati da nemaju nikakvu mogućnost da budu izabrani. Druga mogućnost je da javni bilježnik ne postupi na navedeni način i nađe se u situaciji da pod prisilom mora zaposliti osobu koja osim zakonskih kriterija ne ispunjava druge kriterije, a koji su nužne da bi osoba mogla uspješno u nekom uredu obavljati posao javnobilježničkog prisjednika ( npr. osoba je neodgovorna, konfliktna, nesklona timskom radu, nesklona usvajanju novih znanja, nesamostalna). Prethodno navedene karakteristike su u radu svakog javnobilježničkog ureda jako bitne, posebice što javni bilježnik odgovara svoj rad i rad prisjednika cjelokupnom svojom imovinom, a osim toga javni bilježnik je poduzetnik koji ovisi o doprinosu kako javnobilježničkog prisjednika tako i drugih djelatnika u ostvarivanju prihoda iz kojih se financiraju plaće svih uposlenih. Takvu zakonsku odredbu koja je unesena u Zakon o javnom bilježništvu i kojom se kažnjava poslodavac ako ne zaposli osobu koja mu ne odgovara ne poznaje niti Zakon o radu niti Zakon o sudovima. Ova odredba je krajnje diskriminatorna, protuzakonita i protuustavna, te stoga predlažem da se ista izbriše iz Zakona o javnom bilježništvu. Nije prihvaćen Prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu o izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Slijedom navedenog, javni bilježnici ne odlučuju samostalno o zapošljavanju određene osobe u svojstvu javnobilježničkog prisjednika, već o dodjeli ovog statusa odlučuje Ministarstvo, na zahtjev javnog bilježnika i uzimajući u obzir mišljenje javnog bilježnika i Hrvatske javnobilježničke komore. U dosadašnjoj praksi nisu utvrđeni problemi na koje se u komentaru ukazuje.
2 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU PRIJEDLOG: U članku 77. dodaje se st. 8. koji glasi: „Stranka može kod javnog bilježnika deponirati svoj potpis u svojstvu zastupnika pravne osobe ili javnopravnog tijela. O deponiranju potpisa javni bilježnik sastavlja zapisnik u kojem navodi ime i prezime zastupnika, njegovo prebivalište, OIB te podatke o pravnoj ili javnopravnom tijelu u ime i za račun koje stranka nastupa osobi (naziv, OIB, MBS, sjedište, poslovna adresa) te razlog deponiranja potpisa. Ovjera potpisa osobe koja je deponirala svoj potpis izvršit će se temeljem deponiranog potpisa, a uz priloženi pismeni zahtjev osobe čiji se potpis ovjerava. Istovremeno s ovjerom potpisa na temelju deponiranog potpisa, može se, na pismeni zahtjev osobe čiji se potpis ovjerava, sačiniti i ovjerena preslika isprave, u skladu s čl. 74. Zakona o javnom bilježništvu.“ Nije prihvaćen Jedan od glavnih razloga za pristupanje izmjenama Zakona o javnom bilježništvu bio je omogućavanje rada javnih bilježnika na daljinu odnosno elektroničkim putem kako bi se neposrednost kontakta sa strankama osigurala i u slučaju njihove fizičke odsutnosti iz javnobilježničkog ureda. Slijedom navedenog, ne nalazi se potreba propisivanja modaliteta ovjere potpisa i ovjere preslika na temelju zapisnika o deponiranju potpisa.
3 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU PRIJEDLOG: U članku 77. dodaje se st. 8. koji glasi: „Stranka može kod javnog bilježnika deponirati svoj potpis u svojstvu zastupnika pravne osobe ili javnopravnog tijela. O deponiranju potpisa javni bilježnik sastavlja zapisnik u kojem navodi ime i prezime zastupnika, njegovo prebivalište, OIB te podatke o pravnoj ili javnopravnom tijelu u ime i za račun koje stranka nastupa osobi (naziv, OIB, MBS, sjedište, poslovna adresa) te razlog deponiranja potpisa. Ovjera potpisa osobe koja je deponirala svoj potpis izvršit će se temeljem deponiranog potpisa, a uz priloženi pismeni zahtjev osobe čiji se potpis ovjerava. Istovremeno s ovjerom potpisa na temelju deponiranog potpisa, može se, na pismeni zahtjev osobe čiji se potpis ovjerava, sačiniti i ovjerena preslika isprave, u skladu s čl. 74. Zakona o javnom bilježništvu.“ Nije prihvaćen Jedan od glavnih razloga za pristupanje izmjenama Zakona o javnom bilježništvu bio je omogućavanje rada javnih bilježnika na daljinu odnosno elektroničkim putem kako bi se neposrednost kontakta sa strankama osigurala i u slučaju njihove fizičke odsutnosti iz javnobilježničkog ureda. Slijedom navedenog, ne nalazi se potreba propisivanja modaliteta ovjere potpisa i ovjere preslika na temelju zapisnika o deponiranju potpisa.
4 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 1. PRIJEDLOG: Budući da javnobilježnička elektronička isprava zadovoljava sve potrebne uvjete za e-javnu ispravu predlaže se ne uvjetovati njezin nastanak posebnim propisivanjem, te se predlaže slijedeća dikcija novog članka 3. stavka 3. „(3) Javni bilježnici mogu sastavljati javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku.“ Nije prihvaćen Priroda pojedinih pravnih poslova ili posebni zahtjevi za većom pravnom sigurnošću ne dozvoljavaju da korištenje oblika elektroničke isprave bude neograničeno te ovisno isključivo o dispoziciji javnih bilježnika i njihovih stranaka.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 2. PRIJEDLOG: Predlaže se propisati jednaki rok koji je propisan za imenovanje sudaca kojima je bila izrečena stegovna mjera razrješenja od dužnosti te se predlaže slijedeća dikcija promjene: "U članku 13. stavku 2. podstavku 3. riječi: „prođu tri godine“ zamjenjuju se riječima: „prođu četiri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne“. Nije prihvaćen Odredba članka 13. stavka 2. podstavka 3. usklađuje se s odredbom članka 148. Zakona o javnom bilježništvu, čiji se sadržaj i određeni vremenski rok uopće ne problematiziraju. I u slučaju prihvaćanja prijedloga, kao i bilo kojeg drugog rješenja koje nije istovjetno sa sadržajem odredbe članka 148. Zakona o javnom bilježništvu, ponovno bi došlo do međusobne neusklađenosti odredaba ovoga Zakona. Nije dano obrazloženje zašto bi propisani rok trebalo kratiti sa 10 na četiri godine i zašto bi za javne bilježnike trebalo propisati isto rješenje kao i za suce.
6 Vladimir Marčinko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 2. U članku 13. stavku 1. podstavka 5. riječi: „pet godina“ zamjenjuju se riječima: „tri godine“. U članku 13. stavku 2. podstavku 3. riječi: „prođu tri godine“ zamjenjuju se riječima: „prođe deset godina“. - smatram kako bi se vrijeme potrebno za polaganje javnobilježničkog ispita trebalo smanjiti na godinu dana čime bi se omogućilo da više kolega brže mogu postati prisjednici u uredu čime bi se postiglo veće zanimanje za službu kao takvu. Posljedično, a slijedom ideja Svjetske Banke i Ministarstva gospodarstva, stava sam kako bi trebalo smanjiti i potrebni broj godina za imenovanje javnog bilježnika sa 5 na 3 godine. Djelomično prihvaćen Akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenim zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021., predviđene su mjere "skratiti vrijeme potrebnog radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za stjecanje uvjeta za polaganje javnobilježničkog ispita" te "odrediti kraće trajanje uvjeta radnog staža na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita potrebnog za imenovanje javnih bilježnika". Određivanje ovog staža u trajanju od samo tri godine, u odnosu na pet prema važećem rješenju, smatra se ipak prevelikim skraćivanjem koje bi ograničilo mogućnost izbora najkvalitetnijih kandidata.
7 Andjelko Stanic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 4. Čl. 16. Javnobilježnička mjesta u RH određuje Ministarstvo, na prijedlog Komore na temelju dostupnih statističkih podataka o broju predmeta i financijskih pokazatelja vodeći računa da sva područja budu pokriveni javnobilježničkom službom, a li ne više od jednog bilježnika na 15.000 stanovnika. Za slučaj da neka područja nemaju javnog bilježnika jer nema interesa može se imenovati javni bilježnik ili prisjednik u mirovini sa skraćenim radnim vremenom, Ako nema ni takvih kandidata može se odrediti uredovni dani bilježnika koji dobiva povjeren poslove za to područje uz obvezu Ministarstva da mu nadoknadi troškove i izgubljenu zaradu. Obrazloženje; U Iloku nema javnog bilježnika jer nema ekonomskog interesa, a Ministarstvo je imenovalo bilježnike za uredovne dane na Lastovu pod upitnom kriteriju s obzirom na sve okolnosti. Kriterij sjedišta sudova je već zadovoljen, a tako se brzo mijenja teritorijalno i drugo ustrojstvo da služba koja posluje na ekonomskoj i tržišnoj osnovi to ne može slijediti. Pokazalo se da su kriterij toliko široki i ne primjenjuju se kumulativno pa su izazvali velike nejednakosti građana u odnosu na različita područja teritorija iste države. Nije prihvaćen Predloženom modifikacijom odredbe članka 16. stavka 6. Zakona o javnom bilježništvu postiže se svrha koja se ovim izmjenama želi postići, a na koju ukazuje i sam predlagatelj. Nepotrebnim i neodgovarajućim rješenjem smatra se angažiranje umirovljenih javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika u slučajevima u kojima susjedni javni bilježnici održavanjem uredovnih dana mogu osigurati potrebe za javnobilježničkim uslugama.
8 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 7. PRIJEDLOG: Predlaže se ne brisati članak 26. budući da je jedna od prednosti javnobilježničke službe stabilnost i kontinuitet, a za to je jedan pozitivni čimbenik i dugotrajna i strankama uobičajena lokacija ureda. osim toga se kolegama koji ulaze u službu olakšava početak rada i ne izlaže često enormnim troškovima pronalaženja i opremanja ureda. Komparativno pravno gledano, u drugim državama članicama EU je uobičajeno i tradicija da se generacijama uredi javnih bilježnika nalaze na istome mjestu. Nije prihvaćen Prijedlog ne sprječava novoimenovane javne bilježnike da nastave s radom na lokacijama na kojima su djelovali raniji javni bilježnici, ali pod uvjetom da navedeni prostori i njihova oprema zadovoljavaju važeće propise. Uzimajući u obzir kontinuirano proširenje nadležnosti javnih bilježnika, i zbog samih uvjeta rada u javnobilježničkim uredima, ali prvenstveno zbog obveze poštivanja svih propisa koji reguliraju rad javnobilježničke službe i zbog stranaka koje su korisnici javnobilježničkih usluga, nužno je osigurati iste uvjete funkcioniranja svih javnobilježničkih ureda, a pored navedenog neosnovano je javne bilježnike međusobno dovoditi u nejednak i neravnopravan položaj.
9 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 10. PRIJEDLOG: Predlaže se da se u ovoj noveli ne ukida mogućnost da dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu. Dapače, ovaj je institut potrebno detaljnije normirati i promovirati odgovarajućim zakonodavnim rješenjima. Naime, dobra praksa država članica EU u kojima je javno bilježništvo veoma dobro razvijeno i ima neprekinutu tradiciju pravilo je da su uredi zajednički, za dva, tri ili čak i više javnih bilježnika. U manjim mjestima s manjim opsegom predmeta su uredi u kojima radi samo jedan bilježnik. Ovime se također osigurava obavljanje službe bez određivanja zamjenika. HJK može pripremiti korporativni pregled normativnih rješenje iz država u kojima je zajednička praksa javnih bilježnika raširena, pogotovo Francuske, Njemačke, Austrije i Italije. Nije prihvaćen Interes javnih bilježnika za obavljanje zajedničke službe u Republici Hrvatskoj gotovo da ne postoji. U zadnjih nekoliko godina nije postavljen niti jedan takav zahtjev, a trenutno službu na ovaj način obavljaju samo dva javna bilježnika (jedan zajednički ured). S obzirom na koncept zatvorenog broja javnobilježničkih mjesta koji je usvojen važećim rješenjem Zakona o javnom bilježništvu i s obzirom na potrebu osiguranja pružanja javnobilježničkih usluga na cijelom području Republike Hrvatske, ostavljanje mogućnosti zajedničkog obavljanja javnobilježničke službe otvara i mogućnost narušavanja utvrđenog koncepta rasporeda javnobilježničkih mjesta.
10 Andjelko Stanic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 12. čl. 55a u st.(1), nadodati tekst. Komora je dužna čuvati javnobilježničku tajnu, pod istim uvjetima kao i javni bilježnik i ne može nikome ustupiti te podatke bez pismenog pristaka javnog bilježnika Briše se stav (3) Obrazloženje: Bilježnik je dužan čuvati tajnu. To je temelj službe. odgovara svom svojom imovinom i osobno, za razliku Komore. Da komora sama propisuje što će sa tim podacima je izuzetno opasno i suprotno o tajnosti osobnih podataka i prohibitivnim propisima. Komora ne odgovara individualno i ma razrađen sustav kako preko odluka UO i Stručnih službi potpuno otkloni bilo kakvu osobnu odgovornost. Zamislite da Komori Svjetska banaka ustupi sve svoje podatke a mi njenom neznom predsjedniku uručimo plaketu? Javnobilježnička služba je ozbiljna služba, a RH je mala ali ugledna država koja ne bi trebala prva i jedina početi sa ovjerama i osnivanjima na daljinu jer je protivno mnogim propisima uključivši i ZSPNFT Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na članak 50.a. Prijedlog za brisanje stavka 3. nije posebno obrazložen, a upravo se navedenim aktom predviđa propisivanje načina vođenja te pristupa i korištenja isprava pohranjenih u elektronički arhiv, što podrazumijeva i pravila o osiguranju tajnosti pohranjenih podataka.
11 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 13. PRIJEDLOG: Za prvi stavak čl. 52 a predlaže se također otkloniti potrebu dodatnog propisivanja, budući da je ZJB lex specialis za javnobilježničke isprave i to tako da glasi: (1) Javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku mogu se sastaviti na daljinu, uz nazočnost sudionika putem sredstava elektroničke komunikacije na način propisan ovim Zakonom. Nije prihvaćen Priroda pojedinih pravnih poslova ili posebni zahtjevi za većom pravnom sigurnošću ne dozvoljavaju da korištenje oblika elektroničke isprave bude neograničeno te ovisno isključivo o dispoziciji javnih bilježnika i njihovih stranaka.
12 Vladimir Marčinko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 15. U članku 123. stavak 7. mijenja se i glasi: „(7) Vježbenik nakon položenog pravosudnog ispita može nastaviti s radom kao javnobilježnički vježbenik naredne dvije godine radi polaganja javnobilježničkog ispita ili će u dogovoru s javnim bilježnikom postati javnobilježnički savjetnik. Ova činjenica upisat će se u imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji komora.“. U članku 123. stavak 10. briše se. Status javnobilježničkih savjetnika postojećom odredbom nije riješen nomotehnički ispravno i stvara nedoumice (da netko protiv volje javnog bilježnika kod kojeg je zaposlen kao vježbenik postane savjetnik jer se tako smatra) a isto tako se bezrazložno ograničava broj savjetnika koji bi bili samo potpora kvalitetnijem radu javnobilježničkih ureda. Oni ne mogu zamijeniti ulogu javnog bilježnika u uredu, ali mogu svojom stručnošću doprinijeti kvalitetnijem radu ureda. Službenik koji nije pravnik sigurno ne obavlja posao u uredu na isti način kako bi to činio pravnik, kao što nije u mogućnosti davati odgovore strankama kao što to može pravnik. Nadalje, time se stvara temelj za buduće naraštaje prisjednika i pomaže mladim pravnicima da dođu do kvalifikacije koja im znači puno u budućoj karijeri, a nama još veću stručnost i kompetentnost u radu! Nije prihvaćen Važeće zakonsko rješenje predviđa stjecanje statusa javnobilježničkog savjetnika po sili zakona odnosno po ispunjenju zakonom propisanih uvjeta, i to u odnosu na osobu koja je već zaposlena kod javnog bilježnika. U navedenom smislu nejasna je primjedba da se može desiti da netko "protiv volje javnog bilježnika kod kojeg je zaposlen kao vježbenik postane savjetnik", prvenstveno imajući u vidu da su vježbenici osobe koje se s obzirom na zakonom propisano trajanje vježbe zapošljavaju na određeno vrijeme. Imajući u vidu da razliku u statusu javnobilježničkih vježbenika i javnobilježničkih savjetnika čini činjenica položenog pravosudnog ispita, kao i da se ovim zakonskim prijedlogom smanjuje ograničenje broja javnobilježničkih savjetnika koji mogu biti zaposleni po uredu, ne nalazi se opravdanih argumenata zbog kojih bi postojeće uređenje trebalo izmijeniti u smislu dane primjedbe.
13 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 16. PRIJEDLOG: Zbog preciznijeg normiranja situacija kada javni bilježnik odsustvuje zbog godišnjeg odmora te je potrebna zamjena da se osigura kontinuitet rada i dostupnost predmeta strankama, predlaže se u članak 128. dodati novi stavak 6. koji glasi: „Odsustvo javnog bilježnika iz prvog stavka ovog članka koje je povezano s korištenjem godišnjeg odmora može biti određeno najviše u trajanju od 30 radnih dana godišnje.“ To je rješenje analogno položaju sudaca koji imaju pravo na odmore i dopuste koje imaju djelatnici u sudu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana, Nije prihvaćen Predloženi tekst u ovom obliku ne odnosi se na institut zamjenika javnog bilježnika, već na odsustvo javnih bilježnika u smislu članka 143. Zakona o javnom bilježništvu. Za eventualne modifikacije obveza javnih bilježnika u slučajevima njihove odsutnosti potrebno je prvenstveno prilagoditi tekst članka 143. Zakona.
14 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 17. PRIJEDLOG: Iz naprijed opisanih razloga, predlaže se ne brisati zajedničko obavljanje službe. Nije prihvaćen Zbog argumentacije dane uz primjedbu na članak 10. Nacrta te zaključka o potrebi brisanja mogućnosti zajedničkog obavljanja službe primjedba se ne može prihvatiti.
15 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, Članak 20. PRIJEDLOG: Ove promjene ne uvoditi iz naprijed opisanih razloga. Nije prihvaćen Zbog argumentacije dane uz primjedbe na članke 7. i 10. Nacrta te zaključka o potrebi izmjene važećeg uređenja potrebno je prijelaznim i završnim odredbama urediti status osoba zatečenih u postojećem uređenju.
16 Andjelko Stanic Zabrana suradnje i političkog djelovanja, Članak 38. Čl.38 Dopisati st.(1) ...ili isto računalo, računalni program, jer ako se ustanovi da drugi, a naročito odvjetnik može pristupiti računalu i programu - podacima koji koristi javni bilježnik smatra se da je bilježnik ili odvjetnik nesamostalan, da je nedostojan službe i otpustiti će se iz službe. dodati stav (4) Komora je dužna u roku od 3 mj. donijeti pravilnik o radu zajedničkih ureda, naročito kada je zajednički ured nužan zbog propisa o standardima ureda, zdravstvenog stanja, sanjenja obima posla dakle: Bilježimo ogroman pad posla i prihoda, kriznih situacija kojih može biti i više, a dostupnost građana službi kako je uvodno navedeno je bitno u svim uvjetima, područjima i situacijama. Nije prihvaćen Sadržaj primjedbe ne može se povezati sa sadržajem članka na koji se odnosi. Zabrana povezivanja i zajedničkog djelovanja, uz dužnost čuvanja tajnosti, podrazumijeva i zabranu pristupa podacima u elektroničkom obliku pa je posebno propisivanje ovakve zabrane nepotrebno.
17 Andjelko Stanic Javnobilježnički vježbenici, Članak 123. čl.122, 123 i sl. Skraćivanje vremena ukazuje na osnovanu sumnju da pogoduje točno određenoj dobnoj skupini i grupi koji žele ući u bilježništvo sada. Skraćivanje rokova upućuje na sumnju da se ZJB mijenja zbog Pravilnika o rasporedu javnobilježničkih mjesta, a ne obrnuto. Naposljetku sigurno je da ove izmjene kao i izmjene čl.165 ZJB nemaju nikakve veze sa uvodno najavljenim razlogom izmjena- informatizacija. Nije prihvaćen Predmet izmjena unutar navedenih članaka nije "skraćivanje vremena", već povećanje broja javnobilježničkih prisjednika odnosno javnobilježničkih savjetnika koji mogu biti zaposleni u jednom javnobilježničkom uredu. Obrazloženje ovih izmjena dano je u obrazloženjima navedenih članaka, a odnosi se na predstojeća proširenja ovlasti javnih bilježnika u obavljanju povjerenih poslova. U navedenom smislu primjedba nije jasna.
18 Andjelko Stanic Javnobilježnička tarifa, Članak 161. Prijedlog izmjene čl.161: Izbaciti riječi: "i naknadu za troškove" Dodaje se rečenica; Zabranjuje se propisati rad javnog bilježnika bez nagrade. Na obavljene radnje plaća se PDV po posebnom zakonu a u kom slučaju se ne plaća pristojba. Kontrolu provodi Ministarstvo financija. Razlozi: Troškovi su knjigovodstvena kategorija po MKS (Međunarodnim knjigovodstveni standardi) isključiva je nadležnost MF, a svaki besplatni posao ili nepriznavanje troškova je oštećenje državnog proračuna, i jedino se može objasniti popularizmom ili politikanstvom. vidi objašnjenje uz čl. 122 Nije prihvaćen Argumentacija o potrebi izostavljanja prava na naknadu troškova nije jasna. Propisivanje zabrane obavljanja rada javnih bilježnika bez nagrade nije potrebno jer ne postoji niti se planira uvoditi.
19 Andjelko Stanic Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika, Članak 166. čl.145. nije revidiran od strane Ministarstva- predlagatelja, a nužno je ukinuti st.(3) toč.(12) koja sankcionira bilježnika koji sastvalja isprave na jeziku koji nije službeni. Razlozi: Rijetka smo zemlja koja ima samo jedan službeni jezik. Sami smo sebe kriptirali našim jezikom, koji je za nas neizostavna kulturna baština, ali za poziciju u EU je ograničavajući faktor. Što se tiče ostalih pravnih sustava u EU naš jezik kriptira dvosmjerno sve tekstove i otežava komunikaciju. Susjedne zemlje mojoj županiji BiH i NE imaju u ustavu Hrvatski jezik kao službeni, što bi nama smetalo da budemo bar recipročni. Evo sada je za sofweare upravljanja pristupnim cestama Pelješkog mosta dobila na natječaju firma iz BiH. USA u Mobaiju obavlja većinu natječaj, a zadnje vrijeme to se seli u Slovačke Košice. Cijene održavanja i izrade sofweara je tri puta jeftinija, neko u nas a izbor 100 puta veći. Estonija koja je prva u EU u informatizaciji pravosuđa, notraijata ima sve programe na Engleskom jeziku kao i cijela Skandinavija, Holnadije itd. Tada imate dvostruko veće tržište. Ništa nismo naučili iz slučaja Gabirjele Žalac, a sve je napravljeno tako da smo osuđeni na par informatičkih kuća koja se monopolistički ponašaju jer nastupaju kao informatičke kuće Ministarstva. Kod njih su cijene trostruke. To ste propustili normirati i zato predlažem da odgodite Saborsku raspravu i donošenje ovog zakona. U ostalom i sam ovaj program (pritisnite desnu tipku na mišu kada pišete pa će te vidjeti) provjera teksta ide na mrtvom jeziku Srpsko-Hrvatskom..... Imamo li ime i prezime autora ovih tekstova ili je samo Važno moje ime i ime onih koji komentiraju. Takav odnos je zstrašujući i zato se nitko ne javlja u javnim raspravama, a suprotno je duhu Ustava RH čl. 20 i sl. Što se tiče informatizacije Nije prihvaćen Odredbe o poslovanju javnih bilježnika usklađene su s propisima koji reguliraju uporabu službenih jezika u Republici Hrvatskoj, a prema članku 35. Zakona o javnom bilježništvu već postoji mogućnost da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa javnim bilježnicima, javnobilježničkim prisjednicima, savjetnicima i vježbenicima, koji su istodobno i stalni sudski tumači za neki strani jezik (dakle za osobe za koje je u propisanom postupku utvrđeno poznavanje nekog stranog jezika za potrebe službene komunikacije) da ovlast za sastavljanje i ovjeravanje prijevoda sa stranog jezika i na taj jezik, u kojem se slučaju smatra da izvršeni prijevodi i ovjere potječu od ovlaštenog tumača.
20 Vladimir Marčinko Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika, Članak 166. Pored članka 166. potrebno je izmijeniti i članak 170. stavak 1. koji glasi: "(1) Javnobilježnički ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položeni pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile jednu godinu na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu, i u javnom bilježništvu odnosno dvije godine na drugim pravnim poslovima." - smatram kako bi se vrijeme potrebno za polaganje javnobilježničkog ispita trebalo smanjiti na godinu dana čime bi se omogućilo da više kolega brže mogu postati prisjednici u uredu čime bi se postiglo veće zanimanje za službu kao takvu. Posljedično, a slijedom ideja Svjetske Banke i Ministarstva gospodarstva, stava sam kako bi trebalo smanjiti i potrebni broj godina za imenovanje javnog bilježnika sa 5 na 3 godine. Djelomično prihvaćen Akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenim zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021., predviđene su mjere "skratiti vrijeme potrebnog radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za stjecanje uvjeta za polaganje javnobilježničkog ispita" te "odrediti kraće trajanje uvjeta radnog staža na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita potrebnog za imenovanje javnih bilježnika". Određivanje potrebnog staža na pravnim poslovnima u trajanju od samo godine dana, u odnosu na dvije odnosno tri prema važećem rješenju, smatra se ipak prevelikim skraćivanjem koje bi djelovalo ograničavajuće po spremnost i uspješnost kandidata koji pristupaju polaganju javnobilježničkog ispita.