Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava II. ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA, Prilozi uz zahtjev za obavljanje djelatnosti organizacije za kolektivno ostvarivanje prava Članak 4. stavak. 1. PRIJEDLOG: Alineja 9 – briše se Nije prihvaćen Prijedlog nije obrazložen.
2 Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava II. ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA, Prilozi uz zahtjev za obavljanje djelatnosti organizacije za kolektivno ostvarivanje prava UZ STAVAK 1. ALINEJA 9: Budući DZIV u postupku izdavanja odobrenja temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAPSP) utvrđuje je li dokumentacija dostavljena uz zahtjev za odobrenje obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava u skladu s ZAPSP-om, smatramo da zahtjev za dostavom poslovnog plana organizacije koji uključuje opći plan aktivnosti, organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu organizacije te plan prihoda i rashoda za najmanje tri naredne godine djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava iz alineje 9 nije u skladu sa ZAPSP-om, te da bi DZIV u navedenom slučaju djelovao izvan okvira svojih zakonskih ovlaštenja. Naime, čl. 224. st. 2. ZAPSP-a propisuje uvjete koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za kolektivno ostvarivanje prava, dok čl. 224. st. 5. propisuje kriterije koji su pritom odlučni. Međutim kriterij „učinkovitosti“ odnosno odredba prema kojoj se odobrenje izdaje onoj organizaciji koja dokaže „da bi ta organizacija….najučinkovitije obavljala poslove“, može doći u razmatranje jedino u slučaju ako postoji više pretendenata, obzirom da sam pojam „najučinkovitije“ upućuje na uspoređivanje dvije ili više organizacija. Slijedom navedenog odredba iz alineje 9 ovog stavka nije niti propisana ZAPSP-om kao primarni uvjet za izdavanje odobrenja ako se radi o jednoj organizaciji, već taj kriterij može biti odlučan ako se pojavi dvije ili više organizacija koje žele kolektivno ostvarivati prava za istu kategoriju nositelja i istu vrstu prava, kao što je i propisano u članku 5. Nacrta Pravilnika. Da je tome tako dokazuje i činjenica da se istovrstan prijedlog već nalazio u Nacrtu prijedloga trenutno važećeg Pravilnika o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka u području autorskog i srodnih prava iz 2017. godine i koji je na javnom savjetovanju izmijenjen na način kao što navodimo u svom prijedlogu – izbrisana je tadašnja alineja 11 koja je propisivala „dostavu poslovnog plana organizacije koji uključuje opći plan aktivnosti, organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu organizacije te plan prihoda i rashoda za najmanje tri naredne godine djelatnosti ostvarivanja prava“, a isti kriterij je uveden kao obvezan u slučaju istodobnog podnošenja zahtjeva za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od više organizacija (čl. 7. st. 7. važećeg Pravilnika o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka u području autorskog i srodnih prava). Budući su gore navedene odredbe novog ZAPSP-a ostale nepromijenjene (osim u broju članaka) u odnosu na stari ZAPSP, nema nikakve osnove da se novim Pravilnikom obvezna dokumentacija koja se prilaže uz primarni zahtjev za odobrenje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava uredi drugačije Nije prihvaćen Sukladno odredbama članka 214. i 216. Zakona autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 111/21; dalje: ZAPSP) davanje odobrenja za korištenje autorskih djela i predmeta srodnih prava, naplata cijene za korištenje predmeta zaštite te raspodjela naplaćenog prihoda temeljne su aktivnosti organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, a sukladno odredbama članka 224. organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora imati odgovarajuće materijalne i ljudske resurse za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava te joj isto treba predstavljati jedinu ili glavnu djelatnost. S obzirom na navedeno i činjenicu da organizacije za kolektivno ostvarenje prava upravljaju u pravilu značajnim financijskim sredstvima (prema dostupnim financijskim izvještajima za 2020. godinu godišnji prihodi ovih organizacija bili su u rasponu od 135.000 kn do 65.771.588 kn, pri čemu su četiri organizacije od sedam imale prihode veće od 15.000.000 kn), za u pravilu veliki broj nositelja prava, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, kao nadležno tijelo, ovlašten je tražiti dokumentaciju koja je potrebna za donošenje odluke o tome da je podnositelj zahtjeva organizacija koja će, prema dostavljenoj dokumentaciji i svim utvrđenim činjenicama u vrijeme donošenja odluke, moći učinkovito obavljati poslove kolektivnog ostvarivanja prava. Ovu ocjenu Zavod provodi neovisno o tome je li podnesen jedan ili više zahtjeva. Sukladno razvoju područja autorskih i srodnih prava očekuje se da će zahtjeve za odobrenje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava podnositi nove organizacije u odnosu na pojedinu vrstu prava ili kategoriju nositelja prava te je od značaja da takva organizacija sačini i predstavi Zavodu svoj poslovni plan, kako bi se mogla donijeti ocjena o njenoj cjelokupnoj osposobljenosti i organizacijskoj spremnosti za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava. Ističe se da je zahtjev za predstavljanjem poslovnog plana u postupku izdavanja odobrenja organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava prisutan i u usporedivim propisima drugih država članica Europske unije.
3 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica II. ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA, Članak 4. Smatram problematičnom čl. 4 st. 1 alineju 9 na način kako je navedena predložena. Prvenstveno sam mišljenja da 3-godišnji poslovni plan nije prilog koji bi bio nužan, ili utemeljen na zakonskim odredbama. Naime čl. 224 st. 2 navodi 3 pretpostavke za obavljanje djelatnosti koje su preciznije opisane u st. 3 i 4 istog članka. Pitanje i usporedba učinkovitosti koje se nastojalo riješiti ovakvim zahtjevom može doći u obzir eventualno u slučaju kada postoji konkurencija više potencijalnih organizacija za ostvarivanje istog prava. No, čak i u tom slučaju kolektivne organizacije nisu subjekti koje bi mogle donositi 3-godišnje poslovne planove, a pogotovo ne one koji bi sadržavali sve što navedena alineja propisuje. Bez obzira što takva odredba postoji u u sada važećem Pravilniku koji regulira navedeno područje. Naime, poslovni planovi uobičajeni su za trgovačka društva koja djeluju na tržišnim principima. Organizacije kolektivne zaštite prvenstveno su neprofitne organizacije – udruge. Nadalje, poslovanje organizacija za kolektivno ostvarivanje ovisi prvenstveno upravo o vanjskim – gospodarskim faktorima. Cjenici organizacija u najvećem broju slučajeva vezani su uz prihode korisnika, a prihodi dodatno ovise o korištenjima predmeta zaštite i poslovanju samih korisnika. Na te faktore organizacije kolektivne zaštite nemaju, niti mogu imati aposlutno nikakvih utjecaja, a niti ih predviđati obzirom na brojnost i raznovrsnost korisnika, te nepredvidiva gospodarska kretanja. Svaki poslovni plan u tom smislu je više plod želja nego bilo kakvih objektivno utemeljenih pokazatelja, a naročito ako se radi o 3 godine. Osim toga, sukladno Zakonu o udrugama, organizacije kolektivne zaštite, kao i bilo koje druge udruge, dužne su donijeti isključivo financijski plan i plan rada i to jednogodišnji. Stoga, prvenstveno predlažem da se u postupku kada samo jedna organizacija traži odobrenje za određenu vrstu prava, navedena alineja U POTPUNOSTI BRIŠE. No, ukoliko već ovakav zahtjev DZIV-a opstane (iako ponavljam, isto nije zahtjev iz samog ZAPSP-a, te stoga smatram da je prijedlog Pravilnika u tom dijelu neusklađen sa ZAPSP-om), predlažem da umjesto - poslovni plan organizacije, koji uključuje opći plan aktivnosti, organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu organizacije te plan prihoda i rashoda za najmanje tri sljedeće godine obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava, ista alineja glasi: - "plan rada i financijski plan za najmanje jednu godinu, kao i opći plan aktivnosti, te organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu organizacije". Na navedeni način isto bi bilo usklađeno s Zakonom o udrugama kao propisom koji se primjenjuje supsidijarno ukoliko nešto nije drugačije regulirano ZAPSP-om kao posebnim zakonom (a u ovom slučaju nije). Sporna odredba međutim trebala bi opstati u odgovarajućem obliku u čl. 5. Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz prethodnu primjedbu. Dodatno, odredbama članka 216. Zakona autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 111/21; dalje: ZAPSP) propisano je da je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava osnovana na neprofitnoj osnovi, a neprofitne organizacije sukladno pozitivnim propisima koji propisuju njihovo financijsko poslovanje ne moraju biti nužno udruge nego mogu imati i druge pravne oblike. U Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 121/14) propisana su načela sustava financijskog poslovanja takvih organizacija, koje uključuju načelo dobrog financijskog upravljanja i razumnu sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva neprofitne organizacije sredstva koristiti namjenski, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito. Budući da i neprofitne organizacije obavljaju poslovanje i vode poslovne knjige, prilikom planiranja obavljanja određene vrste poslovne djelatnosti (bez obzira što cilj djelatnosti nije stjecanje profita) za očekivati je da su prethodno sastavile određeni plan poslovanja (poslovni plan), osobito ako se radi o vrsti djelatnosti koja je regulirana kao što je to kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava. Plan prihoda i rashoda sastavni je dio (podskup) financijskog plana, pa bi zahtjev za dostavu financijskog plana bio stroži od zahtjeva za dostavu trogodišnjeg plana (projekcije) prihoda i rashoda. Trogodišnje financijsko planiranje uobičajeno je i u planiranju korisnika državnog proračuna iako državni proračun također ovisi o velikom broju obveznika i nepredvidivim gospodarskim kretanjima. Kako bi bilo jasnije da se radi o analitičkoj procjeni, u tekst je dodana naznaka da se pod planom podrazumijeva projekcija.
4 Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava II. ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA, Članak 5. Članak 5. UZ STAVAK 1. U cilju usklađivanja teksta Pravilnika s našim primjedbama vezanim uz članak 4., potrebno je odgovarajuće izmijeniti i stavak 1. članka 5. Članak 5. stavak 1. PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA: „U slučaju istodobnoga podnošenja zahtjeva za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava za pojedinu vrstu prava i pojedinu kategoriju nositelja prava od više organizacija, Zavod će pozvati te organizacije da, osim dokumentacije iz članka 3. stavaka od 1. do 4. ovoga članka dostave i poslovni plan organizacije koji uključuje opći plan aktivnosti, organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu organizacije te plan prihoda i rashoda za najmanje tri sljedeće godine djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava. Zavod će na temelju podnesenih zahtjeva i dostavljene prateće dokumentacije utvrditi za koju organizaciju je vjerojatno da će učinkovitije ostvarivati prava uzimajući u obzir broj članova na temelju dobivenih punomoći, broj ugovora o uzajamnom zastupanju s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava u drugim državama, razinu tehničke i stručne infrastrukture za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava, kvalitetu poslovnoga plana te plana prihoda i rashoda za sljedeće tri godine djelatnosti, usmjerenost na promicanje nacionalne kulture i umjetnosti odnosno repertoara u kojima su zastupljeni nositelji prava nacionalnoga repertoara, razvijenost poslovanja na području Republike Hrvatske, kao i okolnost neposredne prisutnosti organizacije za kolektivno ostvarivanje prava na području Republike Hrvatske u odnosima s korisnicima i nositeljima prava, znanje hrvatskoga jezika i druge okolnosti koje upućuju na to koja bi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava najučinkovitije obavljala poslove kolektivnog ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske.“ Nije prihvaćen Vidjeti obrazloženje uz primjedbe u vezi članka 4.
5 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica II. ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI KOLEKTIVNOG OSTVARIVANJA PRAVA, Članak 7. Neovisni upravljački subjekti vrlo često su trgovačka društva. Trgovačka društva kao svoj temeljni akt nemaju statute već Društvene ugovore, izjave o osnivanju i sl. Dapače, ovisno o državi u kojoj je potencijalni neovisni upravljački subjekt utemeljen (koja predstavlja državu sjedišta tj. poslovnog nastana) moguće je da postoje i drugi akti osim statuta. Slijedom navedenog smatram da je potrebno odgovarajuće izvršiti dopunu odnosno adaptaciju u čl. 7.st.1 drugoj alineji na način da alineja glasi: - statut neovisnog upravljačkog subjekta, ODNOSNO DRUGI ODGOVARAJUĆI AKT O OSNIVANJU, opća pravila o raspodjeli iznosa......... Prihvaćen NP