Izvješće o provedenom savjetovanju - Akcijski plan za prava djece u RH od 2022. do 2024.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | CeliVita-Život s celijakijom | AKCIJSKI PLAN ZA PRAVA DJECE U REPUBLICI HRVATSKOJ, b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti | Predlažemo dodavanje mjere: USPOSTAVA CJELOVITE SKRBI ZA DJECU OBOLJELU OD CELIJAKIJE Svrha: Uspostavom cjelovite skrbi o djeci oboljeloj od celijakije stvaramo inkluzivnu okolinu za djecu koja imaju ne samo posebne prehrambene već i odgojno-obrazovne potrebe te direktno djelujemo na očuvanje njegovog mentalnog i fizičkog zdravlja. Dijete, a kasnije odrasla osoba, postaje funkcionalni i ravnopravni član društva. Cjelovita skrb za djecu s celijakijom obuhvaća sljedeće: 1.Kontrola bolesti od strane liječnika, nutricionista i psihologa; 2. Osiguravanje striktnog obroka bez glutena u vrtićima i školama; 3. Edukacija stručnog kadra, nastavnika i odgajatelja u vrtićima i školama; 4.Podizanje svijesti tj. senzibilizacija djece iz istih razrednih odjeljenja i vrtićkih skupina koje pohađa dijete s celijakijom; 5. Uspostava registra vrtića i škola koje pohađaju djeca s celijakijom; 6.Uspostava i provedba Postupnika-protokola postupanja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Polazište: • Celijakija je sistemska, imunološki posredovana bolest uvjetovana unosom glutena. Celijakija je kronična bolest, a neliječena celijakija dovodi do nemalignih i malignih komplikacija. • Jedini lijek za djecu oboljelu od celijakije je striktna, doživotna bezglutenska prehrana • Značaj hrane nije samo u zadovoljavanju fizioloških potreba već je i sastavni dio druženja i socijalizacije te kao takva postaje značajna za fizičko i mentalno zdravlje djece • Djeca oboljela od celijakije su, kao i sva djeca s kroničnim bolestima, djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama • U inkluzivnom obrazovanju djeci iz marginaliziranih društvenih skupina se pristupa HOLISTIČKI. Time se prevladava identificiranje djeteta sa samo jednim identitetom ili dijelom njegovog identiteta (ono koje društvo najviše uočava) i zanemarivanje njegove višestrukosti Pokazatelji rezultata mjere: 1) Broj osiguranih obroka bez glutena za djecu s celijakijom u vrtićima i osnovnim školama; 2) Broj educiranog stručnog kadra, nastavnika i odgajatelja u vrtićima i školama; 3)Broj odrađenih satova svjesnosti o celijakiji u vrtićkim i školskim skupinama; 4) Uspostavljen registar vrtića i škola koje pohađaju djeca s celijakijom; 5) Uspostavljen protokol postupanja u odgojno-obrazovnim institucijama koji uključuje različite dionike. Organizacije civilnog društva, udruženja osoba s celijakijom svakako trebaju biti uključene u procese edukacije i senzibilizacije, kao i biti aktivni dionici uspostave cjelovite skrbi za djecu s celijakijom. | Nije prihvaćen | Liječenje od bilo koje bolesti, predstavlja postupanja koja su uređena propisima iz zdravstvene zaštite, zatim protokolima i stručnim postupanjima u zdravstvenom sustavu, te nisu predmet ovog akta strateškog planiranja. Ukoliko bi neke od specifičnih kroničnih oboljenja kod djece, trebale biti uređene i aktom strateškog planiranja, onda bi takvi ciljevi i mjere spadali u akte strateškog planiranja iz sektora zdravstva. Nastavno, specifična prehrana djece u dječjim vrtićima ili školama uređena je propisima i protokolima iz sustava odgoja i obrazovanja i nisu predmet akta strateškog planiranja. |
| 2 | CeliVita-Život s celijakijom | AKCIJSKI PLAN ZA PRAVA DJECE U REPUBLICI HRVATSKOJ, b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti | UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom iz 2007.g. jasno navodi da invaliditet nije samo oštećenje koje osoba ima, nego je rezultat interakcije oštećenja ili potrebe osobe (koje nije samo tjelesno oštećenje kao najvidljivije) i okoline. Drugim riječima, društvo je to koje svojom neprilagođenošću stvara invaliditet, ali ga isto tako kroz tehničke prilagodbe prostora, osiguranje pomagala i drugih oblika podrške može ukloniti jer na taj način pridonosi i zaštiti mentalnog zdravlja djece . Predlažemo da se u nacionalnu politiku koja je usmjerena na djecu, kao i u akcijske planove koji su usmjereni na djecu, uvedu mjere koje predstavljaju implementaciju konvencijskih obaveza kroz jasno definiranje posebnih prehrambenih potreba djece i obveze društva da stvori uvjete za razumnu prilagodbu djeci s posebnim prehrambenim potrebama u odgojno obrazovne sustave. Osim prehrane, niti školski curiculum nije prilagođen djeci s dg. celijakije i drugim posebnim prehrambenim potrebama čime se djeca neopravdano diskriminiraju i socijano isključuju od strane društva koje je preuzelo upravo suprotne obaveze prema djeci,. Pravni okvir kakav je trenutno na snazi u RH ne provodi se efikasno jer izostaje planirana Politika i Akcijski plan. Tako Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao i Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuju dužnost škole/vrtića da se brinu o zdravstvenom stanju učenika/djece i stvaraju uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika/djece. Sukladno ovim zakonima prehranu su škole/vrtići dužne organizirati u skladu sa normativima nadležnog ministarstva . Normativi za prehranu učenika u osnovnim školama koje je Ministarstvo zdravlja donijelo 2012.g. , ne implementiraju konvencijsku obavezu razumne prilagodbe djeci s posebnim prehrambenim potrebama. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013.g. nemaju implementiranu obavezu planiranja školske prehrane za djecu koja iz određenih razloga zahtijevaju posebnu vrstu prehrane. Za djecu oboljelu od celijakije to je bezglutenska prehrana kao lijek za doživotnu kroničnu bolest. Ove smjernice propisuju i postupak javne nabave roba i usluga u kojem ne postoji obligatorna obaveza osiguravanja bezglutenskih obroka ( ako se radi o nabavi usluga – dostavom obroka) ili ako se radi o nabavi roba ( proizvodi od žitarica ili proizvodi koji sadržavaju žitarice) . Ponuditelji u postupku javne nabave koje organiziraju vrtići i škole izbjegavaju vršiti razumnu prilagodbu pa tako pružatelji usluga ( ako se radi o dostavi obroka) ili isporučitelji roba ( ako se radi o dostavi proizvoda) ne organiziraju svoje djelatnosti tako da osiguraju dostavu bezglutenskih proizvoda ili obroka. Skrećemo stoga pozornost da naš sustav ne funkcionira dobro jer nema jasno definirane nacionalne politike koja bi dala usmjerenje svim ostalim dionicima društva, te da su djeca s celijakijom zbog toga diskriminirana i stavljena u nepovoljan socijalni položaj. Molimo da se u Akcijski plan za prava djece uvrste naši prijedlozi jer su usmjereni upravo na stvaranje uvjeta suzbijanje diskriminacije i socijalne isključenosti djece. | Nije prihvaćen | Vlada Republike Hrvatske je u prosincu 2021. donijela Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2021. do 2027. godine, koji je usklađen s UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, Strategijom o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.- 2030. i drugim preuzetim međunarodnim dokumentima. Za ostale primjedbe odgovor jednako kao i kod odgovara na primjedbe pod rednim brojem 1. |
| 3 | Autonomna ženska kuća Zagreb | AKCIJSKI PLAN ZA PRAVA DJECE U REPUBLICI HRVATSKOJ, b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti | Podržavamo posebne ciljeve ( 2) usmjerene na zaštitu djece od svih oblika nasilja , a u odnosu na mjeru 3. Edukacija učenika osnovnih i srednjih škola s cilem sprejčavanja nasilja među mladima, nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, predlažemo uvođenje Građanskog odgoja u školama, te predlažemo da se kao nositelj definira i Ministartvo znanosti i obrazovanja. Usvajanje navedenog prijedloga bi bila implementacija Rezolucije EP o premošćivanju jaza između de iure i de facto ravnopravnost koje predviđa potrebu suzbijanje sereotipnih rodnih uloga osobito u obrazovanju . Dakle, kroz edukacije u obrazovnom sustavu trebalo bi zaštiti djevojčice i dječake od rodnih stereotipova i promicati stvarnu ravnopravnost spolova jer svi indikatori vezani uz rodno uvjetovano nasilje upućuju da je veću pažnju potrebno posvetiti djeci i mladima kroz nadogradnju sustava obrazovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na izraženoj podršci. Komentar/prijedlog nije predmet razmatranja ovog akta strateškog planiranja. Građanski odgoj dio je sustava odgoja i obrazovanja te prijedloge ove vrste valja uputiti u okviru rasprave o propisima iz tog djelokruga. |
| 4 | Autonomna ženska kuća Zagreb | AKCIJSKI PLAN ZA PRAVA DJECE U REPUBLICI HRVATSKOJ, b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti | Podržavamo definiranje posebnih ciljeva 2 , usmjerenih na zaštitu djece od svih oblika nasilja. U tom kontekstu , mjera 1. Podrška djeci žrtvama i svjedocima kaznenih djela, osobito je važna jer izostaje efikasna primjena. U kaznenim postupcima kada su djeca svjedoci ne štiti se njihov najbolji interes uvijek. Kokkretno, u teškim situacijama obiteljskog nasilja kada su djeca u poziciji da bi trebala svjedočiti u odnosu na roditelja koji je počinio nasilje, stručne službe suda ne izlaze u susret i ne omogućuju da dijete bude video linkom saslušano u okruženju koje je za njega manje traumatično -dakle izvan zgrade suda. Ako dijete ima pravo na siguranost i osiguravanje uvjeta u kojima će slobodnije izratiti svoje svjedočanstvo, tada je potrebna razumna prilagodba države osobito ranjivoj osobi, a ta prilagodba izostaje. Zbog navedenog predlažemo da nositelj mjere bude i Ministarstvo pravosuđa | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na izraženoj podršci. Postupanje po zakonima i drugim propisima nije predmetom akta strateškog planiranja. Zakon o sudovima za mladež (Narodne novine br: 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19) i Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine br: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19) koji su temeljeni na načelu neposrednosti kao jednom od temeljnih kaznenopravnih načela, sadrže odredbe kojima je propisano održavanje rasprave i ročišta u sudskoj zgradi odnosno prostorijama suda, propisuju također, kao iznimku od navedenog načela, i ispitivanje djeteta putem video linka (audio-video uređajem). Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom iz članka 113. Zakona o sudovima za mladež, koje u vrijeme ispitivanja nije navršilo šesnaest godina, takvo će se ispitivanje uvijek provesti prema odredbama Zakona o kaznenom postupku o ispitivanju djeteta kao svjedoka (članak 292. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). Ispitivanju može prisustvovati osoba u koju dijete ima povjerenja. Djeca kao svjedoci oštećeni kaznenim djelom iz članka 113. Zakona o sudovima za mladež, mogu se, umjesto u sudu, ispitati u svome stanu ili drugom posebno opremljenom prostoru. |