Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Greenpeace | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU | Direktiva (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Članak 16. stavak 2.) poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija. Države članice mogu poduzeti i sljedeće mjere za promicanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju: ... (d) poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.“ Predlažemo da se: - ugostiteljskim objektima propiše obaveza da potrošačima, odnosno gostima objekta, osiguraju besplatnu vodu iz slavine kao vodu za piće, - jedinicama lokalne samouprave uvede obaveza da održavaju postojeće javne česme za pitku vodu, postave nove te informiraju građane o lokacijama. Ove obveze bi doprinijele i smanjenju plastičnog otpada te time bile u skladu s Europskom strategijom za plastiku u kružnom gospodarstvu i Direktivom 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Vidljivo je i da Direktiva 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju uzima u obzir negativan utjecaj jednokratne plastike na okoliš i klimu jer je u uvodnom dijelu istaknuto: „(40) Svrha boljeg informiranja potrošača o relevantnim informacijama i veće transparentnosti trebala bi biti porast pouzdanja građana u vodu koja im se isporučuje, kao i u vodne usluge, te bi to trebalo dovesti do veće upotrebe vode iz slavine kao vode za piće, čime bi se moglo doprinijeti smanjenju uporabe plastike, smanjenju plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini.“ | Nije prihvaćen | Za prenošenje Direktiva (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (u daljnjem tekstu Direktiva (EU) 2020/2184) u nacionalno zakonodavstvo na području Republike Hrvatske nadležni su : ministarstvo nadležno za zdravstvo i ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo. Pristup vodi i formiranje cijena koji su uređeni odredbama članaka 4. i 16. Direktive u nadležnosti je Ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, te isto nije regulirano ovim zakonskim prijedlogom. Vezano za promicanje upotrebe vode iz slavina namijenjenih za ljudsku potrošnju u javnim prostorima, uključujući i ugostiteljske objekte ovim zakonskim prijedlogom u članku 6. stavku. 5. propisana je zabrana lažnog oglašavanja zdravstveno ispravne vode kao nesukladne ili neispravne vode radi promicanja drugih vrsta voda ili u bilo koje druge svrhe. Intencija navedenoga članka je promicanje uporabe vode iz slavina u ugostiteljskim i drugim javnim objektima. Nadalje, odgovornost za zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz javnih slavina regulirano je odredbama članaka 21. i 87. ovoga zakonskog prijedloga |
| 2 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | sukladno čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Nacrt Prijedloga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (dalje: Nacrt) koji je u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, otvorenim od 13. travnja do 13. svibnja 2022. godine. Pučka pravobraniteljica, kao neovisno tijelo za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom i međunarodnim dokumentima, od 2016. godine prati ostvarivanje ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš, u koje spada i praćenje stanja vodnog okoliša i štetnih utjecaja iz okoliša na ljudsko zdravlje. Uz Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o vodama, cilj Zakona o vodi za ljudsku potrošnju je zaštita ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju i osiguravanje njezine zdravstvene ispravnosti u RH. Iz Ocjene stanja predloženog Nacrta je razvidno da se planira donijeti novi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju kojim će se uspostaviti pravni okvir u skladu s novom Direktivom (EU) 2020/2184 koja stupa na snagu 13. siječnja 2023. godine. Iz uvida u Direktivu (EU) 2020/2184, razvidno je da je važećom Direktivom Vijeća 98/83/EZ utvrđen pravni okvir za zaštitu zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. No, slijedom zaključaka europske građanske inicijative o pravu na vodu („inicijativa Right2Water”) Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje i provela evaluaciju iste, kojom su prilikom utvrđena četiri područja za poboljšanje: popis vrijednosti parametara sukladnosti, ograničena upotreba pristupa temeljenog na riziku, neprecizne odredbe o obavješćivanju potrošača i razlike u sustavima odobravanja materijala koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju te posljedice takvih razlika za zdravlje ljudi. Europska građanska inicijativa o pravu na vodu („inicijativa Right2Water”) također je utvrdila da dio stanovništva, osobito marginalizirane skupine, nema pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, a što je obveza u skladu sa šestim ciljem u okviru ciljeva održivog razvoja Programa Ujedinjenih naroda (UN) za održivi razvoj do 2030. Utvrđen je i općeniti nedostatak svijesti o gubicima vode čiji su uzrok nedostatna ulaganja u održavanje i obnovu vodne infrastrukture. Stoga se novom Direktivom (EU) 2020/2184 treba poboljšati pristup vodi za ljudsku potrošnju za sve građane EU, a predviđene aktivnosti za njegovo postizanje, raspoređene su u prijelaznim razdobljima. O konkretnim slučajevima koji se odnose na važeći Zakon o vodi za ljudsku potrošnju, prvi put smo obavijestili Hrvatski sabor u Izvješću za 2017. godinu u okviru poglavlja o zaštiti okoliša, dok smo u Izvješću za 2018. godinu preporučili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade analizu učinkovitosti mjera zaštite izvorišta pitke vode, kao i zaštite vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata, te osiguraju i provedu njihovu učinkovitu zaštitu. Budući da analize iz preporuke nisu izrađene, u Izvješću za 2019. godinu ponovno smo preporučili njihovu izradu i objavu, kao i u posebnom Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19. U Izvješću za 2021. godinu ukazali smo na ugrozu podzemnih voda, koje se, uz površinske vode, nakon obrade i sukladno parametrima zdravstvene ispravnosti koriste za ljudsku potrošnju, a zbog uočenog nepropisnog odlaganja otpada u speleološkim objektima. Podsjećamo da su u 2016. godini zabilježene povišene vrijednosti arsena iznad 10 μg/l, što je bilo unutar granice iz Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju iz 2017. i koja je odstupanja Ministarstvo zdravstva odobrilo do razine od 50 μg/l. No, u 2017. godini je sanitarna inspekcija utvrdila prekoračenja vrijednosti arsena iznad 50 μg/l te željeza i amonija u vodi za ljudsku potrošnju u nekoliko naselja Vukovarsko-srijemske županije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je 2017. godine izradio Ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva Vukovarsko-srijemske županije vezano uz potencijalne zdravstvene učinke arsena u vodi za ljudsku potrošnju, koja je povišene vrijednosti arsena od 197μg/l utvrdila u 12 naselja. Iako se njome nije procijenio točan broj izloženih građana, a analize smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, zloćudnih novotvorina te raka pluća i mokraćnog mjehura nisu ukazale na povećan pobol i smrtnost, konstatiran je rizik za razvoj ovih bolesti zbog dugotrajne izloženosti arsenu. Zabilježili smo i slučaj prekoračenja parametra mutnoće u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju u Splitu i okolici u 2017. godini, što se ponovilo narednih godina i obrazlagalo krševitim tlom. Mutnoća, prema stavu Ministarstva zdravstva nije predstavljala opasnost za zdravlje jer se nije radilo o mikrobiološkom uzroku onečišćenja vode, no svejedno je preporučeno prokuhavanje vode prije konzumacije. Dostava vode na drugi način organizirana je tek nakon tri, odnosno pet dana. Slijedom navedenoga, pozdravljamo proširenje i usustavljivanje monitoringa, odnosno, uvođenje obveze uspostave monitoringa svim isporučiteljima vode namijenjene za ljudsku potrošnju putem državnog i operativnog monitoringa, monitoringa kućne vodoopskrbne mreže, monitoringa izvorišta te istraživačkog monitoringa. Takav bi se sustav trebao pokazati ekonomičnim i učinkovitim te bi trebao poboljšati učinkovitost vodne infrastrukture, a uključuje i osnivanje internih laboratorija kod isporučitelja vode koji vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju opskrbljuju više od 5000 stanovnika. Naime, u proteklom smo razdoblju uočili neujednačenost provedbe monitoringa vode za ljudsku potrošnju, kojeg u okviru važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, provode samo županijski zavodi za javno zdravstvo, pod koordinacijom HZJZ-a i uz financiranje JRS. I Izvještaj HZJZ-a o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2016. godini je pokazao da se monitoring zbog nedostatka financijskih sredstava najslabije provodio u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zbog čega se nije vršilo ispitivanje arsena. Neujednačenost je evidentirana i u zadnjem Izvještaju HZJZ-a o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2020. godini kojim je Plan monitoringa u 2020. realiziran u visini od 91,3%, a kao glavni razlog njegove nepotpune ostvarenosti navodi se neosiguravanje financijskih sredstava od strane županija. Također je njime utvrđeno 60,6% neispravnih uzoraka vode na izvorištima, najčešće zbog mikrobiološkog onečišćenja, pri čemu je navedeno da neki javni isporučitelj vodne usluge ne rade monitoring izvorišta, dok je 44,1% uzrokovanja u lokalnim vodovodima bilo zdravstveno neispravno, također najčešće zbog mikrobiološkog onečišćenja. Iako je financijska obveza za provođenje državnog monitoringa i monitoringa parametara radioaktivnih tvari u Nacrtu ostala na JRS, kao i financiranje ispitivanja vode na vodocrpilištima lokalnih vodovoda koji opskrbljuju 50 i više stanovnika, vjerujemo da će proširenje i pravilna uspostava sustava monitoringa na sve isporučitelje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, doprinijeti njegovom ujednačavanju u svim dijelovima RH, što će biti potrebno pratiti. Podržavamo i namjeru zakonodavca za poboljšanjem sustava informiranja građana, odnosno potrošača, i uvođenje potpunog pristupa temeljenog na riziku u pogledu sigurnosti vode koji će obuhvatiti cijeli lanac opskrbe; od područja sliva, zahvaćanja, obrade, skladištenja i distribucije do točke usklađenosti, kao i namjeru da se Nacrtom uredi pitanje predmeta i materijala, zatim kemikalija za obradu i medija za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom za ljudsku potrošnju, a što proizlazi iz Direktive (EU) 2020/2184. Provedba novo predviđenih aktivnosti iz predloženog Nacrta iziskuje dodatna financijska sredstva, koja su u Nacrtu navedena, a za učinkovitu provedbu, bit će ih nužno i osigurati, što je također potrebno pratiti. Vezano za financijska sredstva, iz Nacrta je razvidno da se člancima 10., 13. i 16. stavak 5. Nacrta predviđa osnivanje tri stručna povjerenstva za razliku od dva stručna povjerenstva u važećem Zakonu. Kao što smo u Mišljenju na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju s Konačnim prijedlogom zakona iz 2017. godine propitivali svrhovitost i opravdanost postojanja dva stručna povjerenstva, velikim dijelom sličnog sastava članova (Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji i Stručno povjerenstvo za procjenu rizika u programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju), i ovim zakonskim prijedlogom izostalo je pojašnjenje razloga potrebe regulacije djelovanja tri povjerenstva: Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, Stručnog povjerenstva za procjenu rizika za provedbu Programa državnog monitoringa vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta za službene laboratorije za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Naime, u obrazloženjima uz članke 10., 13. i 16. ne pojašnjava se potreba da se djelokrug Zakona dijeli između tri povjerenstva, ne navode se razlozi nemogućnosti da dosadašnja dva povjerenstva preuzmu djelokrug novo predloženog trećeg povjerenstva, a niti su poznati troškovi njihovog djelovanja. U cilju zašite i promocije ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš, te u svjetlu međunarodnog prepoznavanja prava na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudskog prava u listopadu 2021. godine, svakako smatramo svrsishodnim da se u novom Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju naglasi i važnost zaštite vodnog okoliša od slučajnog ili iznenadnog onečišćenja, kako smo predložili te na sve druge načine kojima je moguće jačati ekološku svijest naših institucija i građana. | Nije prihvaćen | Stručna povjerenstva navedena u zakonskom prijedlogu imaju različite uloge: -Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju između ostalog obavlja procjenu rizika za sva odstupanja, izrađuje upute i preporuke u slučaju nastanka incidentnih situacija povezanih s vodom za ljudsku potrošnju i sudjeluje u izradi mišljenja kod zauzimanja stajališta Republike Hrvatske pred tijelima Europske Unije. -Stručno povjerenstvo za procjenu rizika za provedbu Programa državnog monitoringa vode namijenjene za ljudsku potrošnju izrađuje isključivo procjenu rizika u Državnom monitoringu za svaku od gotovo 300 zona opskrbe. -Stručno povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta za službene laboratorije za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju - daje mišljenje o ispunjavanju uvjeta po pitanju metoda ispitivanja vode za ljudsku potrošnju i provodi očevid nad istima. Premda se zakonskim prijedlogom povećava broj stručnih povjerenstava bitno je naglasiti da se radi o različitim područjima za koje je potrebno specifično znanje. Institucije za koje je zakonskim prijedlogom propisana obveza imenovanja članova povjerenstava zapošljavaju širok spektar stručnjaka različitih profila, te ovisno o poslovima pobliže opisanima u člancima 11. 13. i 16. ovoga zakonskoga prijedloga imenuju različite osobe s potrebnim stručnim znanjima. Nastavno na Vaš komentar o važnosti zaštite vodnog okoliša od slučajnog ili iznenadnog onečišćenja, ukazujemo na činjenicu da je ovim zakonskim prijedlogom propisano da je pristup vode temeljen na riziku, te je predviđena procjena rizika i upravljanje rizikom za područje sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Procjena rizika i upravljanje rizikom za područje sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju biti će detaljno uređeno propisom kojim se uređuje područje voda, a nositelj izrade propisa je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. |
| 3 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedloga zakona je neusklađen s dugim zakonima i propisima u vodnom gospodarstvu, posebice sa Zakonom o vodnim uslugama. Dio predloženih odredbi u potpunosti suprotno uređuje pojedine postavke. Predlaže se istovremeno uskladiti sve zakone na koje se odnosi predmetna problematika. Isto tako, potrebno je uvažiti činjenicu da će zakon implicirati značajne dodatne troškove poslovanja IVU i investicijske troškove u narednom periodu za koje će biti potrebno povećati cijenu vodnih usluga i osigurati značajna finacijska sredstva koja bi bilo dobro kvantificirati prije usvajanja zakona. | Nije prihvaćen | Predloženi zakonski prijedlog usklađuje se odredbama Direktive (EU) 2020/2184. Za prenošenje Direktive (EU) 2020/2184 u nacionalno zakonodavstvo na području Republike Hrvatske nadležni su : ministarstvo nadležno za zdravstvo i ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo. Pristup vodi i formiranje cijena koji su uređeni odredbama članaka 4. i 16. Direktive u nadležnosti je Ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo, te isto nije regulirano ovim zakonskim prijedlogom |
| 4 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predloženi tekst nacrta prijedloga zakona u velikoj mjeri pokazuje horizontalnu neusklađenost s drugim propisima koji reguliraju vodno gospodarstvo, osobito Zakonom o vodnim uslugama. na taj problem upućujemo uz konkretne komentare po pojedinim člancima, ali isto treba uzeti u obzir i u nizu ostalih odredbi koje nismo pojedinačno komentirali, npr. članak 3. stavci 18., 19., 20., 21., članak 24., članak 47. i drugi. Neusklađenost se najčešće vidi u različitoj terminologiji koja se koristi, ali ima i ozbiljnijih nesukladnosti gdje se polazi od različitih, čak i suprotnih postavki, npr. članak 3. stavak 2., što je dodatno pojašnjeno u komentaru uz tu odredbu. | Nije prihvaćen | Definicije vodocrpilišta, vodoopskrbnog sustava i vodoopskrbne mreže koje su definirane u ovom zakonskom prijedlogu u članku 3. stavcima 18., 19. i 20. istovjetne su definicijama iz članka 4. podstavka 7., 8. i 10. važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20). Bitno je napomenuti da se citirane zakonske odredbe u kojem su definirani pojmovi vodocrpilišta, vodoopskrbnog sustava i vodoopskrbne mreže odnose na zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Vezano za komentar koji se odnosi na neusklađenost članaka 21., 24. i 47. sa odredbama propisa kojima je uređeno područje voda i vodnih usluga, bitno je naglasiti da se navedeni članci ovoga zakonskog prijedloga usklađuju s odredbama Direktive ((EU) 2020/2184). |
| 5 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 3. | U Definicije pojmova navesti definiciju pojma „prodajno mjesto (vodomjer)“ i navod isporučitelj je odgovoran za zdravstvenu ispravnost vode do prodajnog mjesta (vodomjera). Precizno definirati "Isporučitelj vode". | Djelomično prihvaćen | U članku 3. stavku 1. točki 2. ovoga zakonskog prijedloga definirano je značenje pojma kućne vodoopskrbne mreže, na način da je propisano pojašnjenje granice razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže u vidu službenog mjesta isporuke (priključka). Definicija isporučitelja vode je preuzeta iz Direktive (EU) 2020/2184. U vrijeme razmatranja nacrta prijedloga Direktive na nivou Vijeća Europske unije Republika Hrvatska nije imala primjedbe na predmetnu definiciju |
| 6 | Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 3. | Članak 3. stavak 2. Definicija kućne vodoopskrbne mreže je nejasna te se predlaže definirati da kućna vodoposkrbna mreža počinje nakon vodomjera isporučitelja vode/javnog isporučitelja vode. Članak 3. stavak 3. Potrebno je pojasniti pojam ''Isporučitelja vode'' odnosno navesti tko bi to sve mogao biti (npr. javni isporučiteklj vode u vodooposkbi, isporučitelj flaširane vode ...). Članak 3. stavak 4 . U definiciji Lokalnog vodovoda potrebno je pojasniti što je mjesto priključenja (ventil, cjevovod, vodomjer, okno -šahta ) odnosno granicu razgraničenja isporučitelja i krajnjeg korisnika. Članak 3. stavak 7. Potrebno je pojasniti pojam ''prioritetni objekti''. Naime, izraz brojni korisnici je nedefiniran (da li je to 50, 100, 1000, 10000 ....) kako bi se mogle prepoznati obveze koje iz Nacrta Zakona proizlaze. Da li se pod prioritetne objekte podrazumijevaju i veliki pravni subjekti ( tvrtke ) koje nisu sadržane u definiciji ''osobito veliki objekti za javnu uporabu''. | Djelomično prihvaćen | U članku 3. stavku 1. točki 2. ovoga zakonskog prijedloga definirano je značenje pojma kućne vodoopskrbne mreže, na način da je propisano pojašnjenje granice razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže u vidu službenog mjesta isporuke (priključka). Definicija isporučitelja vode je preuzeta iz Direktive (EU) 2020/2184. U vrijeme razmatranja nacrta prijedloga Direktive na nivou Vijeća Europske unije Republika Hrvatska nije imala primjedbe na predmetnu definiciju. Člankom 2. stavkom 4. Direktive (EU) 2020/2184 definirano je značenje prioritetnih objekata, koje je Republika Hrvatska transponirala u svoje nacionalno zakonodavstvo. Sukladno točki 19. preambule Direktive (EU) 2020/2184 u članku 3. stavku 1. točki 7. ovoga zakonskog prijedloga sa javnozdravstvenog apekta definirani su prioritetni objekti. Bitno je naglasiti da veliki pravni subjekti nisu izrijekom obuhvaćeni definicijom prioritetnih objekata, međutim to ne isključuje uspostavljanje sustava procjene rizika od strane subjekata sukladno svom djelokrugu poslovanja |
| 7 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 3. | Uz stavak 22. Predlaže se da se iz članka ukloni navedeni pojam. Taj pojam je suvišan i ne koristi se nigdje drugdje u samome Zakonu. Pored toga nije jasan kontekst i svrha tog pojma u Zakonu. Općenito se predlaže da se iz predmetnog članka uklone i drugi pojmovi koji se dalje ne koriste u samome Zakonu (npr. pojam pod rednim brojem 40 "Indikativna doza). | Nije prihvaćen | Člankom 50. stavkom 6. ovoga zakonskog prijedloga opisano je provođenje monitoringa radioaktivnih tvari u vezi indikativne doze ID koja predstavlja očekivanu efektivnu dozu za jednu godinu unošenja pokazatelja radioaktivnosti sukladno navedenome: „Praćenje koje se provodi u vezi ID-a i obilježja analitičkih metoda moraju biti u skladu sa zahtjevima propisanim pravilnikom iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. ovoga zakona.“ |
| 8 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 3. | Uz stavak 2. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira prema važećem Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20): „ Kućna vodoopskrbna mreža “ je sustav cijevi, ventila, slavina, sanitarnog pribora i drugih priključaka unutar stambenih i drugih građevina nakon vodomjera. Za kućnu vodoopskrbnu mrežu odgovoran je korisnik odnosno vlasnik građevine, a ne javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe. Obrazloženje: Važeći Zakon o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20) eksplicitno navodi da su isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe odgovorni za zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju do vodomjera. Tekst u nacrtu prijedloga zakona određuje „kućnu vodoopskrbnu mrežu“ kao iznimku koja postoji samo „samo u slučaju kada za njih ne odgovara isporučitelj vode u svojstvu isporučitelja vode“. Taj princip „iznimke“ nije u skladu s drugim propisima koji reguliraju vodne usluge, posebno Zakonom o vodnim uslugama (NN br. 66/2019) koji u članku 3. stavak 1. točka 17. definira „sustav javne vodoopskrbe“, za koji odgovara javni isporučitelj vodne usluga, što ne uključuje dijelove „kućne vodoopskrbne mreže“. Uvažavajući nužnost, ne samo ustavnosti zakona, nego i nužnost horizontalne usklađenosti pozitivnih propisa istog ranga, smatramo da treba preformulirati tekst kako predlažemo. Uz stavak 3. Zakon o vodnim uslugama koristi drugi naziv „jedinstveni javni isporučitelj“, čl. 3.st.1.toč.8. Ishođenjem Rješenja iz čl. 16.st.5.i 6. postojati će samo javni isporućitelji vodnih usluga. Potrebno je usklađenje sa Zakonom o vodnim uslugama. Uz stavak 34. Nije jasno zašto se navodi „pravne osobe“?? to mogu biti jedino javni isporučitelji vodne usluge. Terminologija treba biti ujednačena u cijelom tekstu i usklađena s drugim propisima. | Prihvaćen | Kućna vodoopskrbna mreža definirana je u članku 3. stavku 1. točki 2. ovoga zakonskog prijedloga, gdje je značenja pojma prošireno na način da je službeno mjesto isporuke (priključak) granica razgraničenja između vodoopskrbne mreže isporučitelja vode i kućne vodoopskrbne mreže. |
| 9 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 4. | „Odredbe predloženog Zakona primjenjuju se na sve vode bez obzira na njihovo porijeklo u prirodnom (izvornom) stanju ili nakon obrade, uključujući postupke desalinizacije, ako se koriste kao voda namijenjena za ljudsku potrošnju bez obzira upotrebljava li se kao hladna ili topla voda….. itd“. Delikatan navod po kojem se može tumačiti da i parametri zdravstvene ispravnosti u toploj vodi moraju biti sukladni MDK. Pretpostavlja se da je to navedeno zbog legionele ali kako će se onda tumačiti odstupanje parametra temperatura? Isto tako, povećan ukupan broja aerobnih bakterija ili drugih bakterija u sustavima s kotlovima za grijanje tople vode? Obzirom da nije navedeno da je Isporučitelj odgovoran do vodomjera što će nesukladnosti u uzorcima tople vode implicirati i tražiti od Isporučitelja? | Nije prihvaćen | Iz same definicije vode za ljudsku potrošnju propisane člankom 3. stavkom 1. točkom a) razvidno je da se ista odnosi i na toplu vodu. Što se tiče kućne vodoopskrbne mreže isto je detaljno propisano člancima 29. 30. i 31. ovoga zakonskoga prijedloga. Prema trenutnim važećim propisima MDK vrijednost za temperature je nacionalni parameter i iznosi 25° C s time da je u napomeni navedeno da se ovaj MDK ne primjenjuje na toplu vodu. U tome smislu će i novi provedbeni propis zadržati isti izričaj i MDK neće predstavljati problem |
| 10 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 4. | Uz stavak 1. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira prema važećem Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20) odnosno da se izostavi „bez obzira upotrebljava li se kao hladna ili topla voda“ te da glasi: Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve vode bez obzira na njihovo porijeklo u prirodnom (izvornom) stanju ili nakon obrade, uključujući postupke desalinizacije, ako se koriste kao voda namijenjena za ljudsku potrošnju ili u svrhu proizvodnje, prerade, očuvanja i distribucije hrane, neovisno o tome je li isporučena iz vodoopskrbne mreže ili u cisterni ili u vodonoscima ili se stavlja u boce ili u ambalaži, a koja je u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: U toploj vodi uz povećanu vrijednost parametra temperatura mogu biti povišene vrijednosti broja aerobnih i drugih bakterija, mutnoće, boje, koncentracije željeza i drugih metala zbog utjecaja bojlera odnosno sustava s kotlovima za toplu vodu. S obzirom da u Nacrtu prijedloga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju nije eksplicitno navedeno da su isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe odgovorni za zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju do vodomjera, navođenjem da se odredbe ovoga Zakona odnose i na toplu vodu, implicira da bi isporučitelji za sve nesukladne uzorke tople vode morali dokazivati zdravstvenu ispravnost vode prije vodomjera. Ovaj prijedlog izmjene teksta također upućuje na potrebu horizontalnog usklađivanja s drugim propisima koji reguliraju vodno gospodarstvo, kako je navedeno i u prijedlogu za članak 3. | Nije prihvaćen | Iz same definicije vode za ljudsku potrošnju propisane člankom 3. stavkom 1. točkom a) razvidno je da se ista odnosi i na toplu vodu. Što se tiče kućne vodoopskrbne mreže isto je detaljno propisano člancima 29. 30. i 31. ovoga zakonskoga prijedloga. Prema trenutnim važećim propisima MDK vrijednost za temperature je nacionalni parameter i iznosi 25 C s time da je u napomeni navedeno da se ovaj MDK ne primjenjuje na toplu vodu. U tome smislu će i novi provedbeni propis zadržati isti izričaj i MDK neće predstavljati problem. |
| 11 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 6. | Uz stavak 5 Navedena zabrana nikakvim kaznama nije popraćena u kasnijem dijelu Zakona (npr. XIV. Prekršajne odredbe). Predlaže se da se zabrana poprati odgovarajućom kaznom. | Nije prihvaćen | Člankom 71. ovoga zakonskog prijedloga propisana je novčana kazna od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, kojom će se kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako lažno oglašava zdravstveno ispravnu vodu kao nesukladnu ili neispravnu protivno članku 6. stavak 5. ovog Zakona |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 7. | Nastavno na pojedine odredbe Nacrta Zakona, članak 7. sada nosi naziv: načelo predostrožnosti i procjena razina gubitaka vode te se u stavku 1. određuje obveza nadležnih tijela iz čl. 8. Zakona da u slučaju procijenjene mogućnosti štetnih učinaka na zdravlje ili bilo kakvog povećanja onečišćenja vode koja se upotrebljava za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, temeljem načela predostrožnosti donesu potrebne mjere kako ne bi došlo do smanjenja postojeće kvalitete vode. Budući da je načelo predostrožnosti jedno od ključnih načela i u području zaštite okoliša (čl. 10. važećeg Zakona o zaštiti okoliša) te se načelo predostrožnosti koje je navedeno u članku 4. Direktive (EU) 2020/2184, koji definira opće obveze, odnosi i na bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju, predlažemo da se u članku. 7. stavak 1. Nacrta naznači da se načelo predostrožnosti primjenjuje i zbog zaštite vodnog okoliša od slučajnog ili namjernog onečišćenja ili da se izrijekom navede „zaštita svih vodocrpilišta vode koja su namijenjena ljudskoj potrošnji, kao i vodoopskrbnih objekata od slučajnog ili namjernog onečišćenja“, što je obuhvaćeno i člankom 7. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju koji je na snazi. | Nije prihvaćen | Nastavno na Vaš komentar o gubicima vode ukazujemo da će se isto urediti propisom kojim se uređuje područje voda a nositelj izrade kojega je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Vezano za Vaš komentar o važnosti zaštite vodnog okoliša od slučajnog ili iznenadnog onečišćenja ukazujemo na činjenicu da je ovim zakonskim prijedlogom kroz pristup vode temeljen na riziku predviđena procjena rizika i upravljanje rizikom za područje sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju a što će biti uređeno propisom kojim se uređuje područje voda a nositelj izrade kojega je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nadalje, u skladu s odredbama ovog zakonskog prijedloga od strane isporučitelja vode za više od 50 osobai ili više od 10 m3 na dan će se provoditi monitoring vodocrpilišta. |
| 13 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 9. | Predlaže se da se u članku navede i Pravilnik koji sadrži plan i program edukacija iz stavka 4. i 7. članka 30 predmetnog Zakona. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 14 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 10. | Predlaže se da HGVIK imenuje minimalno jednog člana Stručnog povjerenstva koji će pomoći u radu i predstavljati sve Javne isporučitelje vodnih usluga. Smatramo da je učešće jednog člana ispred HGVIK-a kroz poznavanje problematike zahvaćanja, prerade i distribucije vode za ljudsku uporabu značajna pomoć u radu Povjerenstva. | Nije prihvaćen | U članku 10. stavku 3. zakonskog prijedloga dana je mogućnost sudjelovanja u radu Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i predstavnika isporučitelja vode za pojedine specifične situacije u području materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ili za korištenje kemikalija i medija za filtriranje na poziv predsjednika Stručnog povjerenstva. |
| 15 | ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 19. | Vodovodi bi trebali provoditi operativni monitoring ali samo na parametre definirane čl. 47, stavak 3 ovog Zakona (npr. mutnoća, klor). Ako već Zavodi imaju akreditirane laboratorije sa odgovarajućom opremom i velikim troškovima održavanja te opreme i provode međulaboratorijske usporedbe za sve metode, nije potrebno da se i vodovodima nameće taj trošak opremanja laboratorija te zapošljavanja i edukacija novog osoblja. Isto tako to je i sukob interesa za vodovod bez da se analiza na parametre skupine A provede u vanjskom laboratoriju. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE 1. Direktiva (EU) 2020/2184 kojom se usklađuje ovaj zakonski prijedlog propisuje isporučiteljima vode obvezu provođenja opeartivnog monitoringa vode. Naime, programi praćenja uključuju i program operativnog praćenja kojim se omogućuje brz uvid u operativnu učinkovitost i probleme u vezi s kvalitetom vode te brzo poduzimanje unaprijed planiranih korektivnih aktivnosti. Programi operativnog praćenja moraju biti prilagođeni opskrbi, te se prilikom praćenja moraju uzeti u obzir rezultati utvrđivanja opasnosti i opasnih događaja, temeljeni na procjeni rizika sustava. Namjena provođenja programa operativnog praćenja je potvrđivanje djelotvornosti svih kontrolnih mjera pri zahvaćanju, obradi, distribuciji i skladištenju vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Krajnji cilj operativnog monitoringa je opskrbljivanje stanovništva zdravstveno ispravnom vodom Neovisan nadzor nad isporučiteljima vode od strane isporučitelja za više od 50 osoba ili više od 10 m3 na dan koji provode zavodi za javno zdravstvo jedinica regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba provodi se kroz državni monitoring. Operativni monitoring trebaju provoditi sami isporučitelji vode, mnogi isporučitelji vode to provode u svojim laboratorijima a jedan manji dio to radi u drugim ovlaštenim laboratorijima uključujući i zavode za javno zdravstvo. Kako bi se podigla razina usluge i maksimalno zaštititilo potrošače u skladu s odredbama Direktive (EU) 2020/2184 ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza isporučiteljima vode koji opskrbljuju više od 5000 stanovnika da učestalije provode analize u svojim laboratorijima. |
| 16 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 21. | Promijeniti stavak a) „a) u slučaju isporuke vode namijenjene za ljudsku potrošnju putem vodoopskrbne mreže, na točki unutar neke prostorije ili objekta na kojoj ona izlazi iz slavine koja se obično upotrebljava za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju“o upotrebljava za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju“ - navesti isporučitelj je odgovoran za zdravstvenu ispravnost vode do prodajnog mjesta (vodomjera). „(3)Voda namijenjena za ljudsku potrošnju iz javnih slavina odgovara isporučitelje vode na čijoj mreži se slavina nalazi“ U mnogo gradova u RH ima nebrojeno puno javnih slavina po svim parkovima, trgovima, kvartovima, plažama, grobljima itd. Sve su to lokacije na kojima se voda ne troši kontinuirano ili se izuzetno malo koristi, a slavine su uglavnom na potisak tako da istekne minimalna količina vode. Na koji način će se osigurati minimalno tjedna izmjena vode u dovodu na slavinu kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost? Gotovo je nemoguće u obaveznom operativnom monitoringu obuhvatiti barem mjesečno i sve javne slavine. I što će se desiti kada se utvrdi mikrobiološka neispravnost, većinom UBB zbog stajanja - isprati će se i opet kod idućeg uzorkovanja biti će neispravno. I još prema zakonu za sve to treba obavijestiti potrošače putem javnih medija da voda nije za piće | Nije prihvaćen | Članak 21. stavak 1 .i 2. ovog zakonskog prijedloga je usklađen s odredbom članka 6. Direktive (EU) 20202/2184 koji uređuje točke usklađenosti na kojima vrijednosti parametara moraju biti u skladu s propisanim vrijednostima. Članak 16. stavak 2. Direktive (EU) 2020/2184 poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija u tome smislu javne slavine moraju biti regulirane na nacionalnom nivou. Uvažavajući činjenicu da na nivou Republike Hrvatske nije ujednačen način postupanja vezano za javne slavine ovim zakonskim prijedlogom propisana je odredba koja omogućuje osiguranje zdravstvene ispravnosti vode. Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je osigurati zdravstvenu ispravnost i kontrolu zdravstvene ispravnosti vode u roku dvije godine do stupanja na snagu ovoga Zakona. Do uspostave sustava kontrole zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju na javnim slavinama iz stavka 1. ovoga članka isto će se provoditi kroz Državni monitoring iz članka 41. ovoga Zakona. |
| 17 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 21. | Uz stavak 3. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira na sljedeći način: Voda namijenjena za ljudsku potrošnju iz javnih slavina koju upotrebljava stanovništvo smatra se istovjetnom točki usklađenosti iz stavka 2. podstavka a) ovoga članka, za čiju zdravstvenu ispravnost i praćenje parametara sukladnosti odgovara jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, a o kojoj se brine u suradnji s isporučiteljem vode na čijoj mreži se slavina nalazi. Obrazloženje: U ugovorima o postavljanju javnih slavina navodi se da je granica razdvajanja vlasništva vodovodne armature, izlazni spoj zapornog uređaja iza glavnog vodomjera odnosno da javne slavine nisu u vlasništvu javnog isporučitelja – Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Također, Zakon o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19) u članku 3. stavak 5. navodi: „ javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika vodne usluge ili do drugoga isporučitelja vodnih usluga ili do javne slavine putem građevina za javnu vodoopskrbu ...“. Iz navedenog proizlazi da sama javna slavina nije dio javne vodoopskrbne mreže za koju bi odgovarao javni isporučitelj vodnih usluga, pa time ne može biti odgovoran za kvalitetu vode na javnoj slavini. | Nije prihvaćen | Članak 16. stavak 2. Direktive (EU) 2020/2184poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija u tome smislu javne slavine moraju biti regulirane na nacionalnom nivou. Uvažavajući činjenicu da na nivou Republike Hrvatske nije ujednačen način postupanja vezano za javne slavine ovim zakonskim prijedlogom propisana je odredba koja omogućuje osiguranje zdravstvene ispravnosti vode . |
| 18 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 24. | Članak 24. stavak 3. koji se odnosi na Procjenu rizika i upravljanje rizikom za područja sliva za vodozahvate vode namijenjene za ljudsku potrošnju, određuje da su isporučitelji vode obvezni odmah obavijestiti Hrvatske vode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo i Državni inspektorat o kretanjima i neuobičajenim brojevima ili koncentracijama praćenih parametara, tvari ili onečišćujućih tvari koje utvrde provođenjem monitoringa izvorišta. U obrazloženju uz članak 24. nije definirano što predstavlja „kretanja i neuobičajene brojeve“, pa stoga predlažemo da se ti pojmovi preciznije definiraju kako bi bilo jasno kada isporučitelji vode trebaju obavijestiti navedena tijela iz ovog članka, što je u interesu učinkovite i pravovremene zaštite zdravlja građana. | Nije prihvaćen | Pojmovi„kretanja i neuobičajeni brojevi“ definirani u članku 24. stavku 3. identični su definiciji propisanoj u članku 8. stavku 3. Direktive (EU) 2020/2184. |
| 19 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 24. | Uz stavak 3. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira na sljedeći način: Isporučitelji vode obvezni su odmah obavijestiti Hrvatske vode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo i Državni inspektorat o kemijskim parametrima zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koji prelaze maksimalno dopuštene koncentracije definirane važećim Pravilnikom, a koje utvrde provođenjem monitoringa izvorišta. Obrazloženje: Preformulacijom predmetnog stavka eksplicitnije bi se opisalo u kojim slučajevima isporučitelji vode imaju obvezu odmah obavijestiti Hrvatske vode, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo i Državni inspektorat o rezultatima monitoringa izvorišta. Pojam „neuobičajenim brojevima i koncentracijama“ je neodređen i teško odrediv pa je formulacija podložna abitrarnim tumačenjima, što stvara pravnu nesigurnost. Obzirom da imamo definirane parametre zdravstvene ispravnosti vode ti egzaktni parametri odnosno njihovo prekoračenje moraju biti relevantan signal za obavještavanje nadležnih tijela. | Nije prihvaćen | Pojmovi„kretanja i neuobičajeni brojevi“ definirani u članku 24. stavku 3. identični su definiciji propisanoj u članku 8. stavku 3. Direktive (EU) 2020/2184. |
| 20 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 25. | Uz stavak 5, podstavak g), a. 2 Predlaže se da se u članku pobliže navede što se smatra provjerenim izvorima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 30. | „Edukacije/ovlaštenja/osposobljavanje za vodoinstalatere i građevinske djelatnike koji ugrađuju s materijale koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju”. Smatramo da je odredba potrebna i da je napokon i to propisano. Postavlja se pitanje da li se navedena obavezna edukacija odnosi i na zaposlenike Isporučitelja (monteri). Mišljnja smo da uz određene uvjete to ne bi bilo potrebno ( obrazovanje, radno iskustvo kod Isporučitelja,…). Možda bi trebalo naglasiti da je to obveza i svih vanjskih izvođača za Isporučitelja prilikom izgradnje i rekonstrukcije vodnih građevina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 30. | Uz stavak 2. U čl. 10 važeće Direktive nije navedena stručna sprema osoblja koje treba sudjelovati u izradi procjene rizika (npr. ovlašteni inženjeri strojarstva). Ako se pravna ili fizička osoba registrira za obavljanje procjene rizika i imenuje osoblje koje će pohađati edukaciju na HZJZ kako bi stručno moglo odraditi procjene rizika, onda nema potrebe za dodatnom suradnjom i dodatnim troškovima suradnje sa inženjerima strojarstva. Uz stavak 3. Bolje definirati koliko osoba po jednom Zavodu treba biti uključeno za izradu procjene rizika (1 djelatnik i epidemiolog?). | Nije prihvaćen | Nastavno na zatraženo naglašavamo da je za izradu procjene rizika potrebno znanje za koje su educirani ovlašteni diplomiranim injženjerima/magistrima struke strojarstva, građevinarstav i arhitekture koji procjenjuju specifične rizike kućne vodoopskrbne mreže. . Procjenu rizika mogu raditi sve pravne ili fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti izrade procjene rizika, znanstveno stručnu analizu i/ili analize za tehničko ispitivanje i analiziranje koje se koristi u izradi procjene rizika |
| 23 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 30. | Uz stavak 2 Predlaže se da se formulacija iz članka modificira u "... u suradnji s ovlaštenim inženjerima građevinarstva ili strojarstva odnosno ovlaštenim arhitektima koji ...". Naime, projektiranjem kućne vodoopskrbne mreže bave se i ovlašteni inženjeri građevinarstva kao i ovlašteni arhitekti. | Prihvaćen | Pravne ili fizičke osobe koje su registrirane za obavljanje djelatnosti izrade procjene rizika, procjenu rizika izrađuju u suradnji s ovlaštenim diplomiranim inženjerima/magistrima struke iz područja strojarstva, građevinarstva ili arhitekture koji procjenjuju specifične rizike kućne vodoopskrbne mreže. |
| 24 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 32. | Navod: „prijaviti Stručnom povjerenstvu, dežurstvu sanitarne inspekcije putem elektroničke pošte i mjesno nadležnom sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata svako odstupanje parametara zdravstvene ispravnosti i indikatorskih parametara u vodi za ljudsku potrošnju od M.D.K. vrijednosti u roku od 24 sata od kada je odstupanje utvrđeno“. Predlažemo (već traženo): Kada Isporučitelj u redovnom operativnom monitoringu utvrdi odstupanje indikatorskog parametra od M.D.K. odmah poduzima potrebne korektivne aktivnosti i ponavlja uzorkovanje na mjestu prvotne utvrđene nesukladnosti, uključujući i lokacije prije i nakon lokacije nesukladnosti. Ukoliko se ponovljenim uzorkovanjem i analizom potvrdi nesukladnost parametara odmah obavještava Stručno povjerenstvo, mjesno nadležnu sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata i nadležni zavod za javno zdravstvo. Najveći je problem ovako formuliranog članka predstavlja činjenica da bi za svaki neispravni uzorak IVU marao obavijestiti i potrošače putem javnim medija. To bi izazvalo samo bespotrebnu paniku kao i nepovjerenje potrošača u sigurnost vode i isporučitelje, a operativno je poznato da ponovljenom analizom u pravilu se utvrdi da je uzorak u redu. Primjedba se odnosi na članke 32. i 53. | Nije prihvaćen | Sukladno ovom zakonskom prijedlogu isporučitelj vode obavezan je obavijestiti potrošače jedino ako postoji potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje na osnovu mišljena zavoda za javno zdravstvo i/ili Stručnog povjerenstva za zdravstvo. Ukoliko se radi o odstupanju indikatorskog parametra sukladno članku 53. stavku 2. isporučitelj vode mora zatražiti mišljenje nadležnog zavoda i/ili Stručnog povjerenstva i postupiti sukladno istome. |
| 25 | Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 32. | Članak 32. stavak 1. Potrebno pojasniti ''navod pravne osobe u svojstvu isporučitelja vode'' a što je u svezi sa člankom 3. stavak 3 odnosno definicijom isporučitelja vode. Da li ovdje pripadaju i veliki gospodarski subjekti koji imaju kućnu vodoopskrbnu mrežu?. | Nije prihvaćen | Veliki gospodarski subjekti mogu biti isporučitelji vode ali ovisno o količini isporučene vode mogu biti vrlo mali isporučitelji vode ako opskrbljuju manje od 50 osobaili isporučuju manje od 10 m3 vode. Kućna vodoopskrbna mreža nije obuhvačena člankom 32. ovoga zakonskoga prijedloga |
| 26 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 33. | Članak ima prekomjerne zahtjeve prema IVU i preko Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koja se ovim zakonskim prijedlogom implementira u hrvatsko zakonodavsto. | Nije prihvaćen | U članku 33. zakonskog prijedloga transponirane su odredbe članka 17. stavka 2. Direktive (EU) 2020/2184 i priloga IV. predmetne Direktive. |
| 27 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 33. | Uz stavak 1. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira sukladno članku 17. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koja se ovim zakonskim prijedlogom implementira u hrvatsko zakonodavsto, te da glasi: „Svi isporučitelji vode moraju svakom pojedinom potrošaču najmanje jednom godišnje putem računa ili digitalnim sredstvima, bez njegovoga zahtjeva, dostaviti slijedeće informacije: a) informacije o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju b) cijenu isporučene vode namijenjene za ljudsku potrošnju po litri i kubnom metru c) informacije o količini vode potrošenoj u domaćinstvu dotičnog potrošača kroz godinu, zajedno s godišnjim kretanjem potrošnje potrošača d) usporedbu potrošnje dotičnog potrošača sa prosječnom potrošnjom domaćinstava e) poveznicu na mrežne stranice na kojima se nalaze sljedeće informacije: - podaci o isporučitelju vode, područje i broj osoba kojima se isporučuje voda te način proizvodnje vode, uključujući opće informacije o vrstama primijenjene obrade i dezinfekcije vode - najnoviji rezultati praćenja svih parametara sukladnosti iz B analize sa vodoopskrbne mreže uključujući učestalost uzorkovanja, a koji ne smiju biti stariji od jedne godine, osim za sustave koji u pojedinoj zoni opskrbe isporučuju od 10-100 m³ vode, za koje analize ne smiju biti starije od 6 godina - informacije o sljedećim parametrima koji nisu navedeni u dijelu pravilnika iz članka 9. stavak 1. podstavak 1. ovoga Zakona i povezanim vrijednostima: - tvrdoća; - minerali i anioni/kationi otopljeni u vodi: - kalcij Ca, - magnezij Mg, - kalij K. - u slučaju incidenta ili mogućih opasnosti za zdravlje ljudi zbog prekoračene vrijednosti parametara iznad M.D.K. vrijednosti informacije o potencijalnim opasnostima za zdravlje ljudi i savjete o zdravlju i potrošnji ili dati poveznicu za pristup tim informacijama - odgovarajuće informacije o procjeni rizika za sustav opskrbe - savjete potrošačima, prema potrebi, o tome kako smanjiti potrošnju vode, kako se odgovorno upotrebljava voda u skladu s lokalnim uvjetima i kako izbjeći zdravstvene rizike zbog stagnantne vode.“ Posebno napominjemo da dio predloženih odredbi koje se odnose na informacije o količini potrošene vode, cijeni isporučene vode i sl. zadiru u pitanja koja se već regulirana Zakonom o vodnim uslugama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga. Te informacije su vidljive na svakom računu za izvršenu uslugu i nema ih potrebe ponavljati. I ovdje je vidljiva horizontalna neusklađenost zakona. | Nije prihvaćen | U članku 33. zakonskog prijedloga transponirane su odredbe članka 17. stavka 2. Direktive (EU) 2020/2184 i priloga IV. Predmetne Direktive. Cijeneći Vaše primjedbe, vidljivo je da su iste sadržane u citiranoj zakonskoj odredbi. |
| 28 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 34. | Nejasno zašto se rade dvostruke evidencije. Podaci se mogu razmjenti sa Minstarstvom gospodarstva i održivog razvoja, oni bi trebali imati sve podatke javnih isporučitelja vodnih usluga. Osim toga izdaju rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti. Dvostruka evidencija je bespredmetna i aludira na nepovjerenje ili nedostatak komunikacije između tijela državne uprave. | Nije prihvaćen | Obveza vođenja Registara pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe utvrđena je važećim Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20). Registar pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe sadrži slijedeće podatke: naziv i adresu crpilišta, broj zdenaca, naziv naselja koje opskrbljuju, broj stanovnika koji se opskrbljuju, ukupni kapacitet pojedinog zdenca, tehnologiju obrade vode, način dezinfekcije, broj vodosprema, duljina vodoopskrbne mreže, kontakt podatke odgovornih osoba za unos podataka, te materijale koji dolaze u dodir s vodom. Navedeni Registar isporučitelja vode iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke a) i c) je neophodan alat za rad Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva koji se imenuje sukladno članku 10. ovog zakonskog prijedloga kao i za rad sanitarnih inspektora Državnog inspektorata. Isti se ničim ne preklapa s podacima koje vode Hrvatske vode, te je toga nužno da se razvija dalje u okviru Ministarstva zdravstva te da se aplikativno u njega unose i odobreni Planovi sigurnosti vode a koji se odobravaju sukladno člankomu 26. ovoga zakonskog prijedloga. Ministarstvo zdravstvo vodi ovaj registar s aspekta zaštite javnozdravstvenog interesa stanovništva Republike Hrvatske sukladno svojoj nadležnosti. |
| 29 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 37. | Navod: „Minimalni higijenski zahtjevi za materijale koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju“ Predlažemo da se napokon i Pravilnicima definira i propiše sljedivost za kontaktne materijale na certifikatima/analizama/atestima. Sada dobivamo analitička izvješća za kontakte materijale i kemikalije za dezinfekciju koji nemaju smisla jer se ne može utvrditi da li je kemikalija za dezinfekciju koje se isporučuje ustvari iz šarže za koju se dobije analiza.U RH nema laboratorija u kojem bi se provjerilo tj. napravila analiza koncentrirane kloridne kiseline i natrijevog klorita koji se koriste za proizvodnju klor dioksida. Cjjevovodi/zasuni i sl. nemaju lot broj. Prilažu se analitička izvješća stara po 10 godina jer u zakonu o građenju piše da „ukoliko se ne mijenja ništa u tehnologiji proizvodnje nije potrebno ponoviti analizu“ . Dobro je poznato koja je kvaliteta cijevi na tržištu pa tako i migracije metala u vodu itd. Primjedba se odnosi na članke 37. i 38. | Primljeno na znanje | Biti će uzeto u obzir za vrijeme donošenja provedbenih propisa koji reguliraju područje materijala koji dolaze u dodir s vodom. |
| 30 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 38. | Navod: „Minimalni higijenski zahtjevi za materijale koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju“ Predlažemo da se napokon i Pravilnicima definira i propiše sljedivost za kontaktne materijale na certifikatima/analizama/atestima. Sada dobivamo analitička izvješća za kontakte materijale i kemikalije za dezinfekciju koji nemaju smisla jer se ne može utvrditi da li je kemikalija za dezinfekciju koje se isporučuje ustvari iz šarže za koju se dobije analiza.U RH nema laboratorija u kojem bi se provjerilo tj. napravila analiza koncentrirane kloridne kiseline i natrijevog klorita koji se koriste za proizvodnju klor dioksida. Cjjevovodi/zasuni i sl. nemaju lot broj. Prilažu se analitička izvješća stara po 10 godina jer u zakonu o građenju piše da „ukoliko se ne mijenja ništa u tehnologiji proizvodnje nije potrebno ponoviti analizu“ . Dobro je poznato koja je kvaliteta cijevi na tržištu pa tako i migracije metala u vodu itd. Primjedba se odnosi na članke 37. i 38. | Primljeno na znanje | Biti će uzeto u obzir za vrijeme donošenja provedbenih propisa koji reguliraju područje materijala koji dolaze u dodir s vodom. |
| 31 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 53. | Navod: „prijaviti Stručnom povjerenstvu, dežurstvu sanitarne inspekcije putem elektroničke pošte i mjesno nadležnom sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata svako odstupanje parametara zdravstvene ispravnosti i indikatorskih parametara u vodi za ljudsku potrošnju od M.D.K. vrijednosti u roku od 24 sata od kada je odstupanje utvrđeno“. Predlažemo (već traženo): Kada Isporučitelj u redovnom operativnom monitoringu utvrdi odstupanje indikatorskog parametra od M.D.K. odmah poduzima potrebne korektivne aktivnosti i ponavlja uzorkovanje na mjestu prvotne utvrđene nesukladnosti, uključujući i lokacije prije i nakon lokacije nesukladnosti. Ukoliko se ponovljenim uzorkovanjem i analizom potvrdi nesukladnost parametara odmah obavještava Stručno povjerenstvo, mjesno nadležnu sanitarnu inspekciju Državnog inspektorata i nadležni zavod za javno zdravstvo. Najveći je problem ovako formuliranog članka predstavlja činjenica da bi za svaki neispravni uzorak IVU marao obavijestiti i potrošače putem javnim medija. To bi izazvalo samo bespotrebnu paniku kao i nepovjerenje potrošača u sigurnost vode i isporučitelje, a operativno je poznato da ponovljenom analizom u pravilu se utvrdi da je uzorak u redu. Primjedba se odnosi na članke 32. i 53. | Nije prihvaćen | Sukladno ovom zakonskom prijedlogu isporučitelj vode obavezan je obavijestiti potrošače o potencijalnoj opasnosti za ljudsko zdravlje sukladno članku 53. ovoga zakonskog prijedloga u slučaju kada se provedbom Plana sigurnosti vode monitoringom ili temeljem službene kontrole utvrdi da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne ispunjava paremetre sukladnosoti propisane propisom koji uređuje parametre sukladnosti, metode analize i monitoring vode za ljudsku potrošnju. Ukoliko se radi o odstupanju indikatorskog parametra sukladno članku 53. stavku 2. ovoga zakonskog prijedloga isporučitelj vode je u u obvezi zatražiti mišljenje nadležnog zavoda i/ili Stručnog povjerenstva i postupiti sukladno istome. |
| 32 | ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 53. | U stavku 2. je definirano postupanje ukoliko je Zavod proveo analizu pa na temelju toga radi i procjenu rizika. Trebalo bi definirati postupanje ukoliko Zavod radi procjenu rizika, a nije proveo analizu na nesukladan parametar. Kako će Zavod komentirati analize ako je ispitivanje proveo neakreditirani laboratorij i raditi procjenu rizika za te metode? Možda dodati da se ponovi analiza na nesukladan parametar u Zavodu koji radi procjenu rizika. | Nije prihvaćen | Člankom 53. stavkom 2. ovoga zakonskog prijedloga definirano je da je isporučitelj vode u obvezi zatražiti procjenu rizika samo od zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba koji je izradio analizu i koji surađuje sa Stručnim povjerenstvom za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Člankom 53. stavakom 6. ovoga zakonskog prijedloga propisana je obveza Stručnog povjerenstva da predlaže mjere i procjenu ugroženosti zdravlja ljudi, što je i osnovna zadaća tog Povjerenstva, pa se istom za mišljenje može obratiti isporučitelj vode, neovisno u kojem laboratoriju je izvršio analizu. Ovim zakonskim prijedlogom je predviđeno da monitoring vode obavljaju laboratoriji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležni zavodi za javno zdravstvo, te su isti u mogućnosti dati procjenu utjecaja na zdravlje ukoliko dođe do odstupanja od parametara sukladnosti. Ovaj zakonski prijedlog nije isključio mogućnost analize vode i u ostalim laboratorijima, osim za potrebe provedbe državnog monitoringa i službenih kontrola, za koje će laboratoriji biti ovlašteni od strane Ministarstva zdravstva. Ukoliko je analiza vode za ljudsku potrošnju izvršena u nekom dugom ovlaštenom laboratoriju, isključujući laboratorije zavoda za javno zdravstvo, te ukoliko se utvrdi nesukladnost u vrijednostima indikatorskih parametara, isporučitelj vode može direktno zatražiti mišljenje Stručnog povjerenstva vezano u procjenu utjecaja na zdravlje. Isporučitelj vode je obvezan nakon provedenih korektvnih radnji ponaviti provedbu analize do ponovne uspostave sukladnosti. |
| 33 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 58. | Pozdravljamo namjeru zakonodavca iz članka 58. Nacrta, da se pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju omogući svim stanovnicima, s posebnim naglaskom na ranjive i marginalizirane skupine, za što je u ovom članku naznačeno da se uređuje posebnim propisima o vodama. Pritom, čl. 16. Direktive (EU) 2020/2184 precizira četiri potrebne mjere za poboljšanje ili održavanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, a posebno za ranjive i marginalizirane skupine, kako ih definiraju države članice, te obvezu promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem postavljanja vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija. Usto, moguće je poduzeti i druge mjere za promicanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju, poput poticanja opskrbe takvom vodom u javnim upravama i zgradama, te besplatno ili uz nisku naknadu u ugostiteljstvu, što smatramo bitnim pretpostavkama za osiguranje jednakog pristupa zdravstveno ispravnoj vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju. Međutim, mjere iz čl. 16. nove Direktive (EU) 2020/2184: - identificiranje osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ranjive i marginalizirane skupine, te razloga za taj nedostatak pristupa; - procjenjivanje mogućnosti poboljšanja pristupa za te osobe; - obavješćivanje tih osoba o mogućnostima priključenja na vodoopskrbnu mrežu ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju; - poduzimanje mjera koje se smatraju potrebnima i primjerenima za osiguravanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za ranjive i marginalizirane skupine, nisu navedene u članku 58. Nacrta. U obrazloženju uz čl. 58. stoji da je pitanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za sve, s naglaskom na posebno ranjive i marginalizirane skupine, regulirano posebnim zakonom kojim se uređuje područje upravljanja vodama i vodnim uslugama, što nije u potpunosti tako te ima prostora za unapređenje ove regulacije. Naime, Zakon o vodnim uslugama (NN 66/19) propisuje da su vodne usluge djelatnosti od općeg interesa i da se obavljaju kao javna služba te pružaju pod nediskriminacijskim i socijalno priuštivim uvjetima. Međutim, posebna pravila iz ovog Zakona odnose se na ograničenja ili obustave isporuke, u kojim je situacijama javni isporučitelj vodne usluge dužan omogućiti isporuku vode za ljudsku potrošnju od najmanje 50 litara po članu kućanstva dnevno, u vremenu od najmanje osam sati, na način i u mjestu koje odredi općim uvjetima isporuke vodnih usluga, vodeći računa o socijalno ugroženim korisnicima te stanovnicima kojima prijeti opasnost za život i zdravlje ili poslovnim korisnicima kojima prijeti znatnija materijalna šteta, a u slučaju duljih prekida svim stanovnicima, od najmanje 50 litara po članu kućanstva dnevno, u vremenu od najmanje osam sati i na mjestu koje odredi općim uvjetima isporuke vodnih usluga, vodeći računa o ranjivosti korisnika. Ovim je zakonom određena i socijalna cijena vodne usluge. Stoga predlažemo da se u obzir uzmu sve mjere iz čl. 16. nove Direktive (EU) 2020/2184 i unesu u Nacrt i/ili da se važeći Zakon o vodnim uslugama (NN 66719) dodatno uskladi s odredbama čl. 16. Direktive (EU) 2020/2184. | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. Direktive (EU) 2020/2184 koje se odnose na pristup vodi u svezi postavljanja javnih slavina biti će transponirane posebnim propisom kojim se uređuje područje voda. |
| 34 | Udruga Zelena Istra | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 58. | S obzirom na kvalitetu vode u Hrvatskoj te visokoj razini povezanosti ugostiteljskih objekata na vodoopskrbnu mrežu smatramo da bi voda za piće iz slavine trebala biti besplatno dostupna u ugostiteljskim objektima na zahtjev potrošača, odnosno gosta objekta. Direktiva (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se ovim zakonom implementira u članku 16. stavku 2. poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija. Države članice mogu poduzeti i sljedeće mjere za promicanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju: (d) poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.“ Prijedlog Zelene Istre kao članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj je da se svim subjektima koji se bave posluživanjem hrane, pića ili napitaka u okviru objekta koji je povezan na vodoopskrbnu mrežu uvede obveza besplatnog omogućavanja svojim kupcima/klijentima vodu za piće iz slavine. O toj mogućnosti bi potrošači trebali biti informirani od strane objekata putem naznake u jelovnicima ili priloga jelovniku. U izvandrednim situacijama, kada voda iz slavine nije prikladna za piće, trebalo bi omogućiti i iznimku od obveze na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. Osim toga, predlažemo da se uvede obveza za jedinice lokalne samouprave da postave nove i održavaju postojeće česme za pitku vodu na javnim površinama te da putem svojih internetskih stranica informiraju građane o lokacijama postojećih javnih česmi. Osim održavanja, važno je da se postojeće česme prilagode različitim korisnicima kako bi bile dostupne osobama svih skupina i osobama s invaliditetom. Mapiranje postojećih česmi trebalo bi omogućiti njihovo rašireno korištenje i olakšati njihovo održavanje. Također, predlažemo da se za sva tijela javne vlasti uvede obveza koja bi podrazumijevala osiguranje pitkoj vodi iz javne vodoopsrkbne mreže svim korisnicima prostora tijela javne vlasti te da se za tijela javne vlasti uvede zabrana nabave vode, pića ili napitaka pakiranih u jednokratnu plastičnu ambalažu. Na taj način utječe se na smanjenje nepotrebne potrošnje ambalaže za negaziranu vodu koja opterećuje sustav prikupljanja i odlaganja otpada, ublažavaju se emisije stakleničkih plinova od proizvodnje plastike te čišćenja otpada od plastike. Također, pozitivno se utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, doprinosi se ispunjenju ciljeva iz Direktive 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, kao i Europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu. Vidljivo je i da Direktiva 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju uzima u obzir negativan utjecaj jednokratne plastike na okoliš i klimu jer je u uvodnom dijelu istaknuto: „(40) Svrha boljeg informiranja potrošača o relevantnim informacijama i veće transparentnosti trebala bi biti porast pouzdanja građana u vodu koja im se isporučuje, kao i u vodne usluge, te bi to trebalo dovesti do veće upotrebe vode iz slavine kao vode za piće, čime bi se moglo doprinijeti smanjenju uporabe plastike, smanjenju plastičnog otpada i emisija stakleničkih plinova, te imati pozitivan utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena i na okoliš u cjelini.“ Stoga, konkretan prijedlog odredaba je: „Mjere za poticanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju" (1) Sve osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnošću te sve pravne osobe ili fizičke osobe-obrtnici koji poslužuju hranu, piće ili napitke su obvezni potrošačima besplatno omogućiti konzumaciju vode iz slavine, a kao dodatak naručenoj hrani ili piću koja se konzumira u okviru objekta. Ponuda besplatne vode iz slavine mora biti naznačena na jelovniku te prilogu na jelovniku, a može biti naznačena i na kojem drugom mjestu vidljivom potrošaču prilikom naručivanja hrane ili pića. (2) Obveza iz stavka 1. se ne primjenjuje na osobe čiji objekti u okviru kojih se poslužuje hrana ili piće nisu spojeni na vodoopskrbnu mrežu ili u izvanrednim slučajevima kada voda iz slavine nije prikladna za piće, a na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. (3) Jedinice lokalne samouprave su u roku od šest mjeseci od stupanja ovog zakona na snagu obvezne mapirati postojeće česme te informaciju o njihovim lokacijama objaviti na vlastitim internetskim stranicama. Jedinice lokalne samouprave su do 2028. obvezne progresivno povećavati broj javno dostupnih česmi za pitku vodu, uzimajući u obzir broj stanovnika jedinice lokalne samouprave, do postizanja omjera od jedne česme na 2000 stanovnika. Nove česme za pitku vodu JLS su dužne postaviti na lokacijama visoke protočnosti ljudi. Jedinice lokalne samouoprave obvezne su osigurati osobama s invaliditetom pristup postojećim česmama i česmama koje će biti postavljene te omogućavati besplatno punjenje spremnika ili drugih posuda za piće kapaciteta do 2 litre na javnim česmama. (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je obvezno u roku od šest mjeseci od stupanja ovog zakona na snagu donijeti plan uspostave mreže česmi za pitku vodu odnosno plan postavljanja novih česmi, a kojim će se između ostalog odrediti plan njihovog održavanja u razdoblju od 5 godina. (5) Obveza progresivnog povećavanja broja javno dostupnih česmi za pitku vodu iz stavka 3. ovog članka se ne primjenjuje na jedinice lokalne samouprave koje na temelju plana uspostave ili održavanja česmi za pitku vodu očigledno raspolažu dovoljnim brojem česmi s obzirom na broj područja značajne protočnosti ljudi te osiguravaju omjer od jedne česme na 2000 stanovnika. (6) Tijela javne vlasti dužna su osigurati pristup pitkoj vodi iz javne vodoopsrkbne mreže svim korisnicima prostora tijela javne vlasti. Ujedno, tijelima javne vlasti zabranjuje se nabavljanje i uporaba vode, pića ili napitaka pakiranih u jednokratnu plastičnu ambalažu te nabavljanje i uporaba jednokratne plastične ambalaže za posluživanje vode, pića ili napitaka. | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. Direktive (EU) 2020/2184 koje se odnose na pristup vodi u svezi postavljanja javnih slavina biti će transponirane posebnim propisom kojim se uređuje područje voda. Važno je napomenuti da subjekti u poslovanju s hranom koji nisu spojeni na javnu vodoopskrbu i nemaju zdravstveno ispravnu vodu sukladno zakonskim propisima koji reguliraju područje zdravstvene ispravnosti hrane, ne mogu obavljati svoju djelatnost. zakona o hrani ne mogu raditi. Člankom 45 predmetnoga zakonskoga prijedloga propisane su obveze Zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba provesti jedan puta godišnje informativnu medijsku kampanju kroz koju će provesti obavješćivanje stanovništva koje se opskrbljuje vodom na području njegove jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba o zdravstvenoj ispravnosti vode te promovirati uporabu vode iz slavine odnosno iz sustava isporučitelja vode, te promicati njeno korištenje u svim javnim upravama i javnim zgradama. Poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu kao podizanje svijesti o najbližoj unutarnoj ili vanjskoj opremi potrebno je regulirati Zakonom o vodnim uslugama. |
| 35 | ZELENA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 58. | Direktiva (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se ovim zakonom implementira u članku 16. stavku 2. poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija. Države članice mogu poduzeti i sljedeće mjere za promicanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju: (…) (d) poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.“ Prijedlog Zelene akcije kao članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj je da se svim subjektima koji se bave posluživanjem hrane, pića ili napitaka u okviru objekta koji je povezan na vodoopskrbnu mrežu uvede obveza besplatnog omogućavanja svojim kupcima/klijentima vodu za piće iz slavine. O toj mogućnosti bi potrošači trebali biti informirani od strane objekata putem naznake u jelovnicima ili kojeg drugog znaka vidljivog s mjesta posluživanja potrošača. U izvandrednim situacijama, kada voda iz slavine nije prikladna za piće, trebalo bi omogućiti i iznimku od obveze na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. Osim toga, predlažemo da se uvede obveza za jedinice lokalne samouprave da instaliraju nove i održavaju postojeće česme za pitku vodu na javnim površinama. Osim održavanja, važno je da se postojeće česme prilagode različitim korisnicima kako bi bile dostupne osobama svih skupina i osobama s invaliditetom. Mapiranje postojećih česmi trebale bi omogućiti njihovo rašireno korištenje i olakšati njihovo održavanje. Na taj način utječe se na smanjenje nepotrebne potrošnje ambalaže za negaziranu vodu koja opterećuje sustav prikupljanja i odlaganja otpada, ublažavaju se emisije stakleničkih plinova od proizvodnje plastike te čišćenja otpada od plastike. Također, pozitivno se utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, doprinosi se ispunjenju ciljeva iz Direktive 2019/904 o smanjenju utjecaja odreženih plastičnih kao i ciljeva Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu. Stoga, konkretan prijedlog odredaba je: „Mjere za poticanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju" (1) Sve osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnošću te sve pravne osobe ili fizičke-osobe obrtnici koji poslužuju hranu, piće ili napitke su obvezni potrošačima besplatno omogućiti konzumaciju vode iz slavine, a kao dodatak naručenoj hrani ili piću koja se konzumira u okviru objekta. Ponuda besplatne vode iz slavine mora biti naznačena na jelovniku ili na kojem drugom mjestu vidljivom potrošaču prilikom naručivanja hrane ili pića. (2) Obveza iz stavka 1. se ne primjenjuje na osobe čiji objekti u okviru kojih se poslužuje hrana ili piće nisu spojeni na vodoopskrbnu mrežu ili u izvanrednim slučajevima kada voda iz slavine nije prikladna za piće, a na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. (3) Jedinice lokalne samouprave su do 2025. obvezne mapirati i povećati broj javno dostupnih česmi za pitku vodu za 50% u odnosu na stanje do 2021., odnosno minimalno 5 novih česmi na svom teritoriju uzimajući u obzir da nove česme za pitku vodu instaliraju na lokacijama visoke protočnosti ljudi, da česme moraju biti pristupačne svim skupinama te omogućavati besplatno punjenje spremnika ili drugih posuda za piće. (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je obvezno donijeti plan uspostave mreže česmi za pitku vodu odnosno plan instaliranja novih česmi, a kojim će se između ostalog odrediti plan njihovog održavanja u razdoblju od 5 godina. (5) Obveza iz stavka 3. ovog članka se ne primjenjuje na jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju je manje od 15.000 stanovnika ili koje na temelju plana uspostave ili održavanja česmi za pitku vodu očigledno raspolažu dovoljnim brojem česmi s obzirom na broj područja značajne protočnosti ljudi. „ | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. Direktive (EU) 2020/2184 koje se odnose na pristup vodi u svezi postavljanja javnih slavina biti će uređene posebnim propisom kojim se uređuju područje voda. Uzgredno subjekti u poslovanju s hranom koji nisu spojeni na javnu vodoopskrbu i nemaju zdravstveno ispravnu ispravnu vodu po propisima zakona o hrani ne mogu obavljati svoju djelatnost. Člankom 45. ovoga zakonskoga prijedloga propisane su obveze Zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba o provođenju informativne medijske kampanje jedan puta godišnje, kroz koju će se provesti obavješćivanje stanovništva koje se opskrbljuje vodom na području njegove jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba o zdravstvenoj ispravnosti vode te će se promovirati uporabua vode iz slavine odnosno iz sustava isporučitelja vode, i promicati njeno korištenje u svim zgradama koje služe za obavljanje javne djelatnosti. Poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu kao podizanje svijesti o najbližoj unutarnoj ili vanjskoj opremi potrebno je regulirati Zakonom o vodnim uslugama. |
| 36 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 58. | S obzirom na kvalitetu vode u Hrvatskoj te visokoj razini povezanosti ugostiteljskih objekata na vodoopskrbnu mrežu smatramo da bi voda za piće iz slavine trebala biti besplatno dostupna u ugostiteljskim objektima na zahtjev potrošača, odnosno gosta objekta. Direktiva (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se ovim zakonom implementira u članku 16. stavku 2. poziva države članice da: „Radi promicanja upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju države članice osiguravaju postavljanje vanjske i unutarnje opreme u javnim prostorima, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir posebne lokalne uvjete, kao što su klima i geografija. Države članice mogu poduzeti i sljedeće mjere za promicanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju: (…) (d) poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu.“ Stoga predlažemo da se uvede obveza svim subjektima koji se bave posluživanjem hrane, pića ili napitaka u okviru objekta koji je povezan na vodoopskrbnu mrežu da moraju besplatno omogućiti svojim kupcima/klijentima vodu za piće iz slavine. U okviru tih objekata bi shodno tome trebalo informirati potrošače o takvoj mogućnosti bilo putem naznake u jelovnicima ili kojeg drugog znaka vidljivog s mjesta posluživanja potrošača. Također, trebalo bi omogućiti i iznimku od obveze u izvanrednim situacijama kada voda iz slavine nije prikladna za piće, a na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. Dodatno, predlažemo da se uvede obveza za jedinice lokalne samouprave da instaliraju nove i održavaju postojeće česme za pitku vodu na javnim površinama. Ovakvim mjerama se osigurava pristup vodi svim skupinama građanstva Republike Hrvatske te se istima utječe na smanjenje nepotrebne potrošnje boca i druge ambalaže za negaziranu vodu koja opterećuje sustav prikupljanja i odlaganja otpada te čišćenja plastičnog smeća u Hrvatskoj. Prijedlog konkretnih odredaba bi bio sljedeći: „Mjere za poticanje upotrebe vode iz slavine namijenjene za ljudsku potrošnju (1) Sve osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnošću te sve pravne osobe ili fizičke-osobe obrtnici koji poslužuju hranu, piće ili napitke su obvezni potrošačima besplatno omogućiti konzumaciju vode iz slavine, a kao dodatak naručenoj hrani ili piću koja se konzumira u okviru objekta. Ponuda besplatne vode iz slavine mora biti naznačena na jelovniku ili na kojem drugom mjestu vidljivom potrošaču prilikom naručivanja hrane ili pića. (2) Obveza iz stavka 1. se ne primjenjuje na osobe čiji objekti u okviru kojih se poslužuje hrana ili piće nisu spojeni na vodoopskrbnu mrežu ili u izvanrednim slučajevima kada voda iz slavine nije prikladna za piće, a na temelju obavijesti ili upozorenja nadležnog tijela za kontrolu ispravnosti vode za piće. (3) Jedinice lokalne samouprave su do 2025. obvezne povećati broj javno dostupnih česmi za pitku vodu za 50% u odnosu na stanje 2021., a u svakom slučaju za minimalno 5 novih česmi na svom teritoriju uzimajući u obzir da nove česme za pitku vodu instaliraju na lokacijama visoke protočnosti ljudi, da česme moraju biti pristupačne svim skupinama te omogućavati besplatno punjenje spremnika ili drugih posuda za piće. (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je obvezno donijeti plan uspostave mreže česmi za pitku vodu odnosno plan instaliranja novih česmi, a kojim će se između ostalog odrediti plan njihovog održavanja u razdoblju od 5 godina. (5) Obveza iz stavka 3. ovog članka se ne primjenjuje na jedinice lokalne samouprave na čijem teritoriju je manje od 15.000 stanovnika ili koje na temelju plana uspostave ili održavanja česmi za pitku vodu očigledno raspolažu dovoljnim brojem česmi s obzirom na broj područja značajne protočnosti ljudi. „ | Primljeno na znanje | Odredbe članka 16. Direktive (EU) 2020/2184 koje se odnose na pristup vodi u svezi postavljanja javnih slavina biti će uređene posebnim propisom kojim se uređuju područje voda. Uzgredno subjekti u poslovanju s hranom koji nisu spojeni na javnu vodoopskrbu i nemaju zdravstveno ispravnu ispravnu vodu po propisima zakona o hrani ne mogu obavljati svoju djelatnost. Člankom 45. ovoga zakonskoga prijedloga propisane su obveze Zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba o provođenju informativne medijske kampanje jedan puta godišnje, kroz koju će se provesti obavješćivanje stanovništva koje se opskrbljuje vodom na području njegove jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba o zdravstvenoj ispravnosti vode te će se promovirati uporabua vode iz slavine odnosno iz sustava isporučitelja vode, i promicati njeno korištenje u svim zgradama koje služe za obavljanje javne djelatnosti. Poticanje opskrbe takvom vodom besplatno ili uz nisku naknadu, za potrošače u restoranima, kantinama i ugostiteljstvu kao podizanje svijesti o najbližoj unutarnoj ili vanjskoj opremi potrebno je regulirati Zakonom o vodnim uslugama. |
| 37 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 60. | „Sanitarni inspektori Državnog inspektorata ne sudjeluju tijekom gradnje u postupcima izdavanja lokacijske i građevinske dozvole niti prilikom obavljanja tehničkih pregleda novoizgrađenih ili rekonstruiranih objekata, već se nadzori novoizrađenih odnosno rekonstruiranih objekata obavljaju nakon ishođenja uporabne dozvole u sklopu redovnih službenih kontrola“ Da li se navod odnosi i na Isporučitelje tj. zamjene, rekonstrukcije, izgradnje novih vodnih građevina (cjevovodi, vodospremi itd)? Sanitarni inspektori su do sada sudjelovali prilikom obavljanja tehničkih pregleda novoizgrađenih ili rekonstruiranih objekata čime su odmah dali primjedbe i otklonili neki uočeni nedostaci sanitarno-tehničke prirode? Tko će to sada u postupku tehničkog pregleda obavljati? | Nije prihvaćen | Sukladno ovom zakonskom prijedlogu i važećim propisima koji reguliraju područje voda isporučitelji vode su odgovorni za zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za eventualne nesukladnosti prilikom obavljanja tehničkih pregleda novoizgrađenih ili rekonstruiranih objekata odgovarati će projektant i glavni nadzorni inženjer. Prilikom projektiranja građevina projektant obvezan je projektirati građevine u skladu s normom HRN EN 806-2, te u projektu građevine u programu kontrole i osiguranja navesti svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda, predmeta i materijala koji neće nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju i koji će ispunjavati odredbe pravilnika iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona posebno uzimajući u obzir rizik od pojave bakterije roda Legionell Izvođač radova i nadzorni inženjer u skladu s propisima kojima je uređena gradnja odgovorni su u građevinu ugraditi građevne proizvode za koje je dokazana uporabljivost u skladu s propisima kojima se uređuju građevni proizvodi i koji ispunjavaju zahtjeve koji su propisani ovim Zakonom. |
| 38 | Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članak 81. | Uz stavak 1. Predlažemo da se predmetni stavak preformulira na sljedeći način: Isporučitelji vode koji isporučuju više od 1000 m³ vode namijenjene za ljudsku potrošnju na dan ili opskrbljuju više od 5000 stanovnika moraju uskladiti svoje poslovanje s odredbama članka 25. ovoga Zakona („uspostava Planova sigurnosti vode“) i pribaviti rješenje iz članka 26. stavak 4. ovoga Zakona do 12. siječnja 2029. godine. Obrazloženje: S obzirom da je Uredbom o uslužnim područjima („Narodne novine“, broj 147/21) od 31.12.2021. godine prošireno uslužno područje za naše Društvo, kao i veliki broj ostalih javnih isporučitelja, rok predviđen za uspostavu Planova sigurnosti vode je prekratak te ga je potrebno izjednačiti s rokom (12. siječnja 2029.) koji je propisan za isporučitelje vode koji isporučuju manje od 1000 m³ vode namijenjene za ljudsku potrošnju na dan ili opskrbljuju manje od 5000 stanovnika. Tim više što su odlukom Ustavnog suda RH obustavljene od izvršenja sve odluke i obustavljene sve aktivnosti na uspostavi novih uslužnih područja do donošenja konačne odluke o ustavnosti Uredbe o uslužnim područjima. Ovakva situacija sve prekluzivne rokove, osobito one kratke, dovodi u pitanje. | Nije prihvaćen | Ishođenje rješenja za odobravanje Planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju utvrđena je člankom 12c.. važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 56/13, 64/15, 104/17, 115/18 i 16/20) i člankom 21. Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („Narodne novine“, broj 125/17 i 39/20) je na snazi od 2017. godine, te je u prijelaznim i završnim odredbama članka 28. važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju propisani rok do 23.12.2023. u kojem se isporučitelji vode trebaju uskladiti. Bitno je naglasti da ukoliko dođe do predviđenih preuzimanja isporučitelja vode u skladu s odredbama Uredbe o uslužnim područjima (Narodne novine, broj 147/2021) isti bi također trebali imati ispunjenu ovu obvezu. |
| 39 | HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU, Članka 87. | Definirati tko će snositi troškove vode, redovnog i investicijskog održavanja, kontrole vode i sl | Nije prihvaćen | U članku 21. stavku 3. ovoga zakonskog prijedloga propisana je odgovornost isporučitelja vode za zdravstvenu ispravnost vode s javne slavine koja se nalazi na njegovoj mreži. Člankom 32. ovoga zakonskog prijedloga propisana su prava i obveze isporučitelja vode namijenjene za ljudsku potrošnju dok je člankom 52. istoga opisano financiranje državnog monitoringa, službenih kontrola i ostalih obveza. S aspekta javnozdravstvene zaštite člankom 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, broj 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20 i 143/21) propisana je obveza kojom Republika Hrvatska, odnosno grad Zagreb, općine i gradovi imaju obvezu osigurati provođenje mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti te osigurati sredstva za njihovo provođenje. Jedna od mjera javnozdravstvene zaštite je osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, voda fontana i drugih voda od javnozdravstvenog interesa. Pitanje vodne usluge koja uključuje redovna i investicijska održavanja regulirana su posebnim propisima kojima se uređuje područje vodnih usluga. |