Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja te uvidu u dokumentaciju o muzejskoj građi i muzejskoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Renato Vukić | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, evo općih primjedbi, osobno mislim da su nepotrebne jer su u današnje doba poznate svakoj kućanici ali eto .... U vašem pravilniku točno dva puta spominjete fotografiju , jednom kad otpisujete muzejski predmet i drugi put kad želite dobiti svaku fotografiju muzejske građe koju ste dali na uvid. Treći put je kad ste odlučili u konkretnom slučaju mojom fotografijom ukrasiti zapis u inventarnoj knjizi u opisu predmeta. Pa sad da nebih ja previše o tome evo što su autoriteti imali za reći o važnosti fotografije u muzeologiji znam da je to potpuno nepotrebno, na kraju krajeva sve vam je nebrojeno puta rekla kolegica Kolveshi, ali eto uživam) : VAŽNOST FOTOGRAFIJE Ivo Maroević kaže da fotografija stvara vizualnu memoriju i svojom dokumentarnošću smanjuje subjektivnost pisane riječi (Maroević, 2000, 13) Kada govorimo o tehnološkoj reprodukciji umjetničkih djela, fotografija je omogućila da se reprodukcija stavi tamo gdje original ne može biti, odnosno da umjetnička djela dolaze k nama. Na taj se način čuva originalno umjetničko djelo, a mi možemo upoznavati umjetnost iz udobnosti vlastitog doma, listajući foto-monografiju nekog muzeja i sl. (Benjamin, 2011, 251). I analogna i novija digitalna fotografija nezaobilazno su sredstvo komunikacije, interpretacije i kontekstualizacije predmeta baštine u muzeju, a ne samo sredstvo reprodukcije i prezentacije vizualnih informacija o tim predmetima (Šojat-Bikić, 2009, 33) Fotografiranjem muzejskih predmeta ili skeniranjem muzejske građe (knjige, dokumenti, analogne fotografije i sl.) dobivaju se digitalne fotografije koje omogućuju istraživanje i detaljno proučavanje predmeta bez fizičkog dodira, što je ujedno i način očuvanja osjetljive izvorne građe (Antoš, 2000, 52-53). Iz ovoga vidimo da je relativno rano uočeno da je fotografija idealna za muzeje kao sredstvo dokumentiranja terenskih istraživanja i stanja muzejskih predmeta, i da se odlično uklapa u definiciju muzejskog predmeta, odnosno da u muzejskoj realnosti bude dokument stvarnosti iz koje je izdvojena (Maroević, 2000, 14) Pojedina fotografija u muzeju može mijenjati kategorije tijekom svog života, te od dokumentacije postati muzejski predmet (Edwards i Lien, 2014, 4). Ona nam omogućava shvatiti odnose cjeline i detalja, prošlosti i sadašnjosti, čovjeka i svijeta, i stoga je nezamjenjivo interpretacijsko sredstvo na izložbama (Maroević, 2000, 15-16). Slika vrijedi tisuću riječi. (Arthur Brisbane, 1911.) 2 Dakle nakon svega ovoga što imate ako nemate fotografiju? NIšta. Svaki muzejski predmet neminovno će nestati ostat će samo fotografija ( Maroević). Pa kad je tako zašto nas tako malo cijenite? Zašto je toliki problem navesti autora fotografije? Ni u ovom pravilniku ni u softwreu ni u mrežnim katalozima nemate rubriku za sutora fotografije? Što mislite koju kvalitetu fotografije možete dobit na taj način? Recite kad ne znate što tražite hoćete li pretraživati po tekstualnim opisima ili fotografijama muzejskig predmeta? Pa iz toga zaključiti što je atraktivno i moglo bi biti zanimljivo publici? Svi će muzejski predmeti jednom nestati dali protekom vremena, dali krađom , dali namjernim uništenjem, dali otuđenjem, što ćewte nakon toga imati ako snimim fotografiju mobitelom ili u niskoj rezoluciji? Bez fotografije nemate ništa pogotovo za vrijeme pandemije. Sve što ste imali za noć muzeja u doba pandemije bile su moje fotografije, moji filmovi , i filmovi napravljeni od mojih fotografija. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Autorska prava Mojim fotografijama ukrasili su svoje tekstove kustosi, novinari, tv novinari, autori kratkih video filmova i dokumentaraca, u svoj portfolio stavili su ih dizajneri likovnih postava izložbi, producenti, arhitekti, PR agencij koje koriste fotografije otvorenja izložbi kao svoju referencu, studenti u diplomskim radovima, kolege u prezentacijama, kolege u stručnim radovima, UNESCO, neka sveučilišta, umjetnici koji su izlagali u našem muzeju dobili su fotografije u punoj rezoluciji i objavili ih na svojim web stranicama, portali. Primjetio sam da nikad ne zaborave potpisati sebe. Vidite ja sam naprosto okružen autorima, posebno autorima izložbi i likovnih postava koji koriste moje autorske fotografije ali gle čuda ne pada im na pamet mene potpisati kao autora fotografija kojima su ukrasili svoje izloge. Bez mojih autorskih fotografija njihova autorska djela ne postoje. U fototeci moje fotografije su atribuirane drugima, u izvješćima o radu sam neupisan, gdje su fotografi gdje su muzejski tehničari. Muzejski tehničari koji sudjeluju u determinaciji i opisu predmeta i obradi dali će biti upisani u vaše obrasce? Upisani u izvješća upisani u kataloge izložbi sukladno smjernicama mdc-a? Radi se o sadržaju muzejske dokumentacije tražimo da muzejski tehničar i autor fotograf budu navedeni kao obvezni sadržaj i navedeni izrijekom. Osoba koja daje daje građu tj. fotografije mora odrediti zaštitu autorskih prava i voditi brigu o poštivanju i o utuživanju prekršitelja. Kompozicija složena kreativnost Zašto se crteži posebno spominju, a ne i fotografija? Nužno je inkorporirati zaštitu autorskih prava muzejskih fotografa u ovaj pravilnik i isticanje muzejskih tehničara u katalozima izložbi i izvješćima o radu ustanova. Ne radi li se o kršenje autorskih prava ne isticanjem autora fotografija u vašem obrascu? Što je povećanje dohotka ustanove autorskim djelom muzejskog fotografa? Podsjetio bih na Zakon: Čl. 11 obvezno fotografiranje Čl 27 pravo prve objave Obvezno omogućiti navođenje autora a ne puste priče tipa ako je to moguće obzirom na način korištenja ? Kvaliteta fotografija Standardi kvaliteta rezolucija format snimka iz svih rakursa vide li se naljepnice ili ne proučavanje predmeta bez da ga se uzima u ruku, čitljivost oznaka, čitljivost tekstova na izložbama, čuva li se digitalni negativ kao potvrda autentičnosti, U starom pravilniku spominjala se kvaliteta zapisa i praćenje stanja građe, bira li se novija fotografija ili koristi stara s filma tko odlučuje koja fotografija će ići u mrežni katalog koja će biti čuvana koja obrisana upisani podatci pa tako i fotografije se ne brišu, Eto nije bilo više vremena | Primljeno na znanje | Predlagatelj nije dao konkretan prijedlog. |
| 2 | DAJANA BATINIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI | 1. Razdvojiti Pravilnik u dva pravilnika: jedan za muzealce, a drugi za korisnike (tj. ostaviti zasebno kako je i do sada, vidi: Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN 108/2002) i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju (NN 115/01) 2. Na više mjesta se spominju obrasci koji su dostupni na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a obrasci nisu dostupni. Smatramo da bi svi obrasci trebali biti dio ovog Pravilnika 3. U Pravilniku, Čl.6 navodi se da se muzejska dokumentacija vodi u digitalnom obliku kao računalna baza podataka. U Čl. 46. propisuje se rok od godinu dana za usklađivanje, a nadogradnja baza podataka za unošenje promijenjenih i novih stavki dokumentacije nije osigurana. Dokumentacija se može uskladiti nakon što imamo alat u kojem ćemo promjene i novosti unijeti. 4. Dokumentacija se ovim Pravilnikom dijeli na primarnu, sekundarnu i drugu dokumentaciju. Smatramo da ostala dokumentacija treba biti dio sekundarne dokumentacije. 5. Novost u sekundarnoj dokumentaciji je Evidencija o studijskim zbirkama. Dok se primarna muzejska dokumentacija bavi predmetima, muzejskim predmetima, zbirkama, sekundarna muzejska dokumentacija evidentira stručni i svaki drugi rad na predmetima. Po svojoj naravi, po kategorijama podataka koji su potrebni za evidenciju, po naravi osnivanja i vođenja studijskih zbirki, Evidencija o studijskim zbirkama morala bi biti dio primarne, a ne sekundarne dokumentacije | Djelomično prihvaćen | Sadržaj Pravilnika proizlazi iz Zakona o muzejima te nije moguće donositi dva pravilnika kada Zakon predviđa jedan Pravilnik. U odnosu na obrasce za muzejsku dokumentaciju, izdvojeni su iz Pravilnika kako ne bi opterećivali Pravilnik i kako bi se mogli po potrebi mijenjati jednostavnije nego kroz donošenje novog Pravilnika. U odnosu na studijske zbirke, prihvaćena primjedba. |
| 3 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, I. OPĆE ODREDBE | Ponegdje poglavlja ne odgovaraju sadržaju članaka. | Primljeno na znanje | Nije konkretno naveden problem koji predlagatelj uočava. |
| 4 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | (općenito uz članak) Na kraju stavka (1) spominju se samo predmeti i zbirke. Međutim, u članku 1. spominje se muzejska djelatnost, pa u članku 2 nedostaje rečenica koja bi se odnosila na muzejsku djelatnost (događanja, izložbe, znanstveni i stručni rad …). | Nije prihvaćen | U kasnijim člancima propisana je i dokumentacija o djelatnosti. |
| 5 | Aleksandra Vlatkovic | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | (2) Muzejska dokumentacija stvara se postupcima istraživanja, evidentiranja, inventarizacije, KATALOGIZACIJE, prezentacije i komunikacije... | Nije prihvaćen | Postupci su detaljno propisani kroz daljnje članke. |
| 6 | Jelena Balog Vojak | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Uskladiti sa Zakonom o muzejima čl.3 st. 12, NN 61/18, 98/19 | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 7 | DAJANA BATINIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Čl.2, st.2. U definiciji muzejske dokumentacije nedostaju postupci zaštite predmeta. | Primljeno na znanje | Postupci su detaljno propisani kroz daljnje članke. |
| 8 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Svrha je vođenja muzejske dokumentacije pružanje točne informacije sa stručnog i znanstvenog aspekta... | Primljeno na znanje | Članak je daljnjom obradom teksta Pravilnika izbrisan. |
| 9 | Antonija Dejanović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Muzeji su DUŽNI voditi primarnu, sekundarnu i tercijarnu dokumentaciju. U slučaju ako se pojavi potreba za nekom drugom ili OSTALOM dokumentacijom, to se može tako nazvati, ali prve 3 vrste moraju ostati. | Primljeno na znanje | Odredba je izmijenjena i uopćena. |
| 10 | Aleksandra Vlatkovic | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Nedostaje tercijarna dokumentacija - ono što obuhvaća tercijarnu navodi se u članku 5, stavak 5 ali mislim da ovaj dio dokumentacije treba imenovati. Ako ostane ovako mislim da će rad na tercijarnoj biti gotovo zapostavljen osim ako ne postoji baš izrazita potreba za sređivanjem kataloga i dr. pomagala, ali ako se to sustavno ne radi dolazi do kaosa... | Primljeno na znanje | Odredba je izmijenjena i uopćena. |
| 11 | DAJANA BATINIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Čl. 4. nedostaje tercijarna dokumentacija, koja se vrednuje U pravilniku o višim zvanjima NN 104/2019 | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena i uopćena. |
| 12 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (3) audiovizualni nisu zapisi nego fondovi. U audiovizualne fondove spada raznorodna građa koja je po vrsti (obično) raspoređena u fototeku, dijateku, videoteku, audioteku, ... već prema tome kako je koji muzej imao potrebu. Treba pisati - audio-vizualni fondovi. Za svaki od navedenih fondova vodi se odvojena inventarna knjiga. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 13 | Antonija Dejanović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Inventarna knjiga kao termin ima drugačije značenje od termina evidencija. Ako se s time želi pokriti neko terminološko općenito područje, to ne može biti dovoljan razlog za ukidanje tremina koji je posve utemeljen i sproveden u praksi. Dakle, za sve fondove Primarne i dio Sekundarne je potrebno staviti termin KNJIGA, INVENTARNA. | Primljeno na znanje | Nedovoljno obrazloženo. |
| 14 | Goran Zlodi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Nije mi jasna motivacija promjena naziva knjiga u evidencije. Što će se time su supstancijalno promijeniti na bolje? Kao primjer navodim prijedlog da se pohrana predmeta vodi kroz evidenciju (Evidencija pohrane predmeta) – to nekako najočitije ne odgovara za dokumentiranje predmeta predanih muzeju u svrhu privremene ili trajne pohrane. Možda je stvar navike. Također, ne mogu se sjetiti da je u stručnoj zajednici bilo rasprava o neprikladnosti naziva knjiga. U sekundarnoj dokumentaciji prema Pravilniku iz 2002 jasno je bilo da se primjerice audiovizualni fondovi sastoje se od fizičkih jedinica (fonoteke, fototeke, dijateke, videoteke…) a da se za svaki audiovizualni fond vodi se zasebna knjiga, po sustavu tekućih brojeva. Za razliku od knjiga evidencije su se vodile za aktivnosti i postupke (izložbe, događanja, konzervatorsko-restauratorske postupke…), prema sustavu tekućih brojeva, ali unutar godina. Bojim se da se promjenom naziva ne izgube neka takva vrlo dobra rješenja. Također, generacije studenata i pristupnika stručnim ispitima bila su educirana po tim načelima. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 15 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Možda bi bilo dobro da evidencija o studijskim zbirkama bude primarna dokumentacija odnosno da se zove: Evidencija zbirki i studijskih zbirki. Kod audio-vizualni zapisni nema potrebe - evidencija. Potrebno je definirati što spada u audio-vizualne zapise kako je to bilo određeno u dosadašnjem Pravilniku. Bilo bi veoma korisno da se način vođenja sekundarne dokumentacije definira ovim Pravilnikom kako je i bilo u dosadašnjem Pravilniku. | Djelomično prihvaćen | evidencije studijskih zbirki su primarna dokumentacija, prihvaćeno i u odnosu na audiovizualne zapise. Način vođenja sekundarne dokumentacije bit će definiran kroz obrasce koji će biti objavljeni na stranicama MDC-a. |
| 16 | Goran Zlodi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | Obrasci nisu dostupni na stranici MDC-a. Šteta što nemamo cjelovit uvid u ono o čemu se savjetujemo. No to vidim i kao priliku da se struka uključi u razvoj obrazaca i vezanih dokumentacijskih procesa (kroz sustav matičnosti, radne skupine te komunikaciju s širom zajednicom). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Aleksandra Vlatkovic | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (1) (3) (4) Da li je termin druga ili ostala dokumentacija kako se kasnije navodi? Termini bi trebali bolje definirati ono što se podrazumijeva pod ovom dokumentacijom. Svakako termin druga/ostala nisu adekvatni termini! Ove evidencije su mogle/trebale ostati dio sekundarne dokumentacije kao u prijašnjem pravilniku. Također, predlažem da se sekundarna dokumentacija i dalje vodi kroz FONDOVE - termin koji je u ovom pravilniku izostavljen. Sekundarna dokumentacija važan je dio muzejske djelatnosti i mora biti nekako/kroz nešto strukturirana te vođena kroz KNJIGE. Način kako je u ovom pravilniku postavljena sekundarna (te druga/ostala) dokumentacija ona se definitivno degradira što kroz naziv što kroz praksu - ukida se sistematizacija kroz fondove, vodi se kroz evidencije koje pri tome nemaju definirane kategorije podataka itd. (2) evidencija ulaska - nije uvijek riječ o muzejskim predmetima (2) evidencija o revizijama - odnosi li se i na revizije dokumentacijske građe (ako ih se provodi...)? Slažem se s kolegom Svrtanom da bi se termin evidencije trebalo promijeniti u Knjige (Knjiga ulaska, Knjiga izlaska muzejskih predmeta...) kao što se slažem i s obrazloženjem vezanim uz evidencije u sekundarnoj dokumentaciji kroz koju se opisuju jedinice građe te bi u slučaju FONDOVA koji sadrže fizičke jedinice građe knjiga i dalje trebala/mogla biti (inventarna) Knjiga (izdavačke djelatnosti, fototeke isl...) gdje nema fizičkih jedinica građe u pravilu može ostati termin evidencija. Slijedom navedenog podržavam da se u pravilniku koristi termin - JEDINICA GRAĐE kao što to predlaže kolegica Balog u kontekstu inventarizacije muzejskih predmeta. (5) Zašto za ovaj dio muzejske dokumentacije ne ostaviti naziv tercijarna kao do sada. Mislim da bi to bilo potrebno i dobro jer predstavlja iznimno bitan segment rada. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u pretežitom dijelu primjedbi. |
| 18 | Jelena Balog Vojak | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (3) Sekundarnu muzejsku dokumentaciju čine popratni i dopunski fondovi muzejske djelatnosti, o kojima se trebaju voditi evidencije. (6) trenutno ništa od toga nije dostupno na mrežnim stranicama MDC-a. Predlažem da obrazac s osnovnim podacima bude dio Pravilnika uz mogućnost da ga svaka pojedina ustanova proširi prema vlastitim potrebama. | Prihvaćen | Bit će omogućeno muzejima različite vrste da svojim unutarnjim aktom prilagode muzejsku dokumentaciju svojim potrebama, sukladno ovom Pravilniku i pravilima muzejske struke. |
| 19 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (6) U prijedlogu pravilnika šest puta spominjete Muzejski dokumentacijski centar, u raznim ulogama. Imaju li oni to što vi pišete da imaju? Jeste li sigurni da će imati? | Primljeno na znanje | Primjedba ne sadrži prijedlog. |
| 20 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (2) U muzej mogu ući i predmeti koji nisu muzejski predmeti i to treba zabilježiti. Uostalom – što smatramo muzejskim predmetom? Muzejski je predmet onaj koji je inventiran i kao takav zabilježen u muzejskoj inventarnoj knjizi. Predmet koji u muzej dolazi zbog ekspertiza, a na ekspertizu ga je primjerice dala privatna osoba – nije muzejski predmet. PRIJEDLOG: treba pisati samo: inventarna knjiga ulaska predmeta ili knjiga ulaska predmeta | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u pretežitom dijelu. |
| 21 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. | (općenito uz cijeli članak) Primjećujem mnogo evidencija, a samo jednu inventarnu knjigu. Osjećam potrebu ponovno objasniti autorima ovog prijedloga razliku između inventara i evidencije, te zašto neki muzejski fondovi moraju imati knjige (inventarne knjige ili knjige inventara), a za druge se vodi evidencija. U trgovinama se radi inventura – provjerava se da li je neki inventar prisutan ili nije. U muzejima se radi revizija – utvrđuje se da li su predmeti tu ili nisu. Za reviziju je potreban ispis iz knjige inventara – inventarne knjige. Za muzejske predmete iz fundusa situacija je jasna – provjerava se njihovo prisustvo i stanje. Ali to se isto treba raditi i za razne druge fondove - trebalo bi provjeriti da li su predmeti koji su pohranjeni tu i u kakvom su stanju, uostalom to vrlo često od nas traži onaj tko je predmete pohranio u muzeju. Dalje, primjerice, za FOTOTEKU (koja spada u sekundarnu dokumentaciju, audiovizualni fondovi), također treba povremeno napraviti reviziju – iz istog razloga kao i za sve ostalo. Isti se princip – potreba utvrđivanja prisustva fizičke jedinice građe, tj. inventura, revizija, može i treba provesti i za razne druge fondove. Što je onda evidencija? Evidencijom evidentiramo DOGAĐAJE – ono što fizički ne možemo otuđiti ili uništiti, pa nije niti moguće imati inventar. Izložba je ili bila ili nije bila. Ne možemo napraviti da izložbe nije bilo, ako se zna kad se dogodila i koliko je trajala. Pa čak i ako to ne znamo, događaj ne možemo od-dogoditi. PRIJEDLOG: promijeniti evidencija u inventarna knjiga ili samo knjiga za ULAZAK PREDMETA, IZLAZAK MUZEJSKIH PREDMETA, POHRANE, AUDIOVIZUALNE FONDOVE, HEMEROTEKU, PLANOTEKA I DOKUMENTACIJSKI CRTEŽI. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u pretežitom dijelu. |
| 22 | Antonija Dejanović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Pitanje je u kojoj mjeri je moguće izvesti ovo što se traži. | Primljeno na znanje | Primjedba ne sadrži prijedlog. |
| 23 | Goran Zlodi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Integracija postojeće dokumentacije bi svakako mogla u mnogome ubrzati računalnu dokumentaciju (inventarizaciju i katalogizaciju) muzjeskih predmeta te osigurati uvid u povijest dokumentiranja. No, digitalizaciju postojeće dokumentacije djelomično je provelo samo nekolicina muzeja. Za provođenje ovakve aktivnosti potreban je zaseban projekt koji će osigurati sustavan i ujednačeni pristup problematici te potrebno financiranje digitalizacije i integracije. Primjena automatizacije, umjetne inteligencije, NER (Named Entity Recognition), i sličnih tehnologija znatno bi doprinjela kvaliteti i iskoristivosti tako digitalizirane potojeće dokumentacije (veza s nadziranim rječnicima i sl.). Provedbom takvog projekta mogući su znatni pomaci u inventarizaciji i katalogizaciji muzejskih predmeta. Vidjeti tablicu 3 u radu: Zlodi, G. and Batinić, D., 2019. Importance of digitization and integration of paper-based documentation in museums. Knjižnica, revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti, 63(3), pp.131-153. https://knjiznica.zbds-zveza.si/knjiznica/article/view/7987 Prema podacima dostupnim u vrijeme objave, a na temelju podatakta iz MDC, pokazuje kako za više od 800.000 predmeta koji nisu računalno dokumentiratni postoji dokumentcija koja se može digitalizirati i integrirati u baze podatak te olakšati i ubrzati inventarizaciju. | Primljeno na znanje | Primjedba ne sadrži prijedlog. |
| 24 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. | Da li ste sigurni da je to sve izvedivo? Da li je ustanovama osigurano financiranje za to? Pravilnik iz 2002. donio je neke velike promjene u vođenju inventarne knjige (objedinjena inventarna knjiga i upisivanje po tekućem broju) – dio muzeja to još uvijek nije primijenio. | Primljeno na znanje | Primjedba ne sadrži prijedlog. |
| 25 | Goran Zlodi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. | Potrebno je odrediti što se točno i kada evidentira u navedenu evidenciju, a sukladno tome i podatkovne kategorije koje evidencija obuhvaća. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije dovoljno jasan. |
| 26 | Goran Zlodi | I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. | S obzirom na ubrzanu digitalizaciju bit će potrebno organizirati i muzejima osigurati dodatno financiranje nabave sustava za pohranu (npr. NAS; zatim uparenih kompleta vanjskih diskova (kako bi se omogućilo da jedna kopija uvijek bude isključena (offline) od računalnih i mrežnih uređaja). Dislokacija (off-site) sigurnosnih kopija mogla bi se sustavno i financijski prihvatljivo provesti u okviru usluge CDU – Centra dijeljenih usluga (državni računalni oblak). Migracijom informacijskih sustava na CDU postigle bi se ujedno velike uštede (npr. smanjila bi se potreba za nabavom skupih poslužiteljskih sustava). | Primljeno na znanje | Nije definiran prijedlog. |
| 27 | Aleksandra Vlatkovic | I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. | (4) U kojem obliku i s kojim podacima se vodi ova evidencija? | Primljeno na znanje | Odredba izmijenjena. |
| 28 | Zoran Svrtan | I. OPĆE ODREDBE, Članak 7. | (prvi 3) Pretpostavljam da se tu misli na neku sigurnosnu kopiju – jer čemu služi dokumentacija koja nije dostupna računalima u muzeju? (4) O kojim se tu aktivnostima radi? Jer članak (drugi) 3 govori o tome da treba osigurati vjerodostojnost – nema aktivnosti koje bi se evidentirale. Misli li se tu na – napravljena pričuvna kopija, ispisane digitalne inventarne knjige, … to nije jasno. Tko bi trebao i kakav bi trebao izvještaj predati ravnatelju? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 29 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 9. | Inventarna knjiga muzejskih predmeta javnog muzeja... (u svim čancima za koje se predmnijeva da se odnose na javne muzeje trebalo bi ipak to specificirati. St. 2. ... osnivača i drugih... St. 5. Je li uopće potreban. | Primljeno na znanje | Nije jasna intencija primjedbe. |
| 30 | Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 9. | Predlažemo jasnije definiranje popunjava li se Inventarna knjiga muzejskih predmeta rukom, ispisuje li se iz računalne baze podataka ili može postojati samo u digitalnom formatu. | Primljeno na znanje | Definirano člankom 6. |
| 31 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 11. | (3) ... ili ako podatak nije poznat ili ako to nije primjenjivo. Uz kategoriju 58. Vrednovanje muzejskog predmeta (obrazloženje vrijednosti muzejskog predmeta) – nejasno je o čemu se tu radi? Treba li upisati tekst u kojem piše da je predmet vrijedan i važan zbog razloga tog i tog ili se radi o nečem drugom? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 32 | DAJANA BATINIĆ | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 11. | Čl.11. st.2. Obvezne kategorije podataka - (8. naslov predmeta trebao bi biti obvezan, a 10. Vrsta predmeta(pojedinačni/grupa:broj sastavnica, fragmenata), ne bi trebao biti obvezan | Primljeno na znanje | Nije obrazloženo. |
| 33 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 12. | St. 2. Inventarizaciju predmeta potrebno je obaviti u primjerenom roku... | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog je podložan često nepotrebnoj odgodi upisa. |
| 34 | Aleksandra Vlatkovic | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 12. | (2) U rečenici nedostaje - obavlja se | Prihvaćen | Prhivaćeno. |
| 35 | Jelena Balog Vojak | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 12. | (2) Inventarizacija jedinice građe provodi se... | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 36 | Jelena Balog Vojak | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 14. | (2) dopuniti "brojčanom podoznakom" kako bi se standardizirao sustav dodjele inventarnih oznaka. | Nije prihvaćen | Riješeno u sljedećm članku. |
| 37 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 14. | (1) Umjesto može – treba pisati smije. Jer možemo oznake dodijeliti i na pogrešan način, ali to ne bi smjeli. (3) Umjesto može – treba pisati smije. | Nije prihvaćen | Predložena terminologija je neprihvaljtiva za normativni akt. |
| 38 | Goran Zlodi | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 15. | Mnogi muzeji imaju slijedne brojeve unutar zbirki, te prefiks zbirke (npr. A-1, E-1). Iako je dodjela brojčanog djela oznake po sustavu tekućih brojeva učinkovitija, bilo bi bolje navesti je kao preporuku, jer bi reinventarizacija ili određivanje prvog zajedničkog broja u muzejima s velikim brojem građe bila teško izvediva i zahtjevala ulaganje velike količine radnih sati u taj postupak. Štoviše, SPECTRUM kaže da se ne mijenjaju sustavi dodjele inventarnih oznaka ako funkcioniraju. Stavak (4) Članka 15. ostavlja dovoljno prostora za detaljno definiranje vođenja postupka inventarizacije. Tu se mogu definirati pravila za već inventarizirane predmete (za koje se radi samo prijepis u računalnu bazu podataka) i pravila za novo inventariziranu građu. Primjerice, neki muzeji građu koja dolazi u parovima u postojećoj dokumentaciji imaju označenu podoznakama a, b i sl. i reinventarizacija je nepotrebna (predmeti su već publicirani pod takvim brojevima, a za novo inventariziranu građu se mogu dati preporuke o ujednačenom navođenju putem podbrojeva). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Normativnim aktom se ne mogu davati preporuke. |
| 39 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 16. | (1) To je dobro, ali da li je osigurano financiranje za to? Digitalizacija je skupa. (2) Umjesto uređuje treba pisati određuje, iako mislim da je to u ingerenciji svake pojedine ustanove. | Primljeno na znanje | Odredba je izmijenjena. |
| 40 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 19. | St. 3. ... sadrži zbirne podatke o identifikaciji, broju... | Primljeno na znanje | Odredba je izmijenjena te je stavak 3. izbrisan, a materija će biti regulirana kroz obrasce koje objavljuje Muzejski dokumentacijski centar. |
| 41 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 19. | (1) Inventarnu knjigu, ali je dobro napisano da se radi o predmetima, ne nužno muzejskim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 20. | U suprotnosti s čl. 10. Zakona o muzejima. Ne predviđa posudbu fizičkim osobama, vjerojatno iz opravdanih razloga. | Prihvaćen | Ujednačeno sa Zakonom o muzejima. |
| 43 | Aleksandra Vlatkovic | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 20. | U evidenciju izlaska MUZEJSKIH predmeta... A kako je u komentaru na početku pravilnika navedeno predlažem da kao do sada ostane Knjiga izlaska muzejskih predmeta. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 44 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 20. | Promijeniti u: U inventarnu knjigu izlaska muzejskih predmeta upisuju se podaci o muzejskim predmetima koje .... Ili U knjigu izlaska muzejskih predmeta upisuju se podaci o predmetima koje .... Jasna je i kraća verzija teksta jer se iz imena knjige čita da se radi o muzejskim predmetima, a ne nekim drugim, ali ne smije biti evidencija iz prije navedenih razloga. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 45 | Aleksandra Vlatkovic | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 21. | Obrazac, kategorije podataka koje evidencija obuhvaća? | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. |
| 46 | Jelena Balog Vojak | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 21. | Potrebno je formirati obrazac s podacima koji bi se bilježili u Knjigu evidencije revizija. Vjerojatno naziv zbirke, članovi komisije, vrijeme provođenja i brojčani rezultati? | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. |
| 47 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 21. | Iako je definirano kako se provodi revizija – iz toga se ne može zaključiti što bi se trebalo upisivati u evidenciju i gdje se i na koji način ta evidencija vodi. | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. |
| 48 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 22. | Slično kao i prethodni komentar – nije jasno koji se podaci i gdje upisuju. | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. |
| 49 | Jelena Balog Vojak | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 23. | Koji su podaci kojima se opisuju jedinice u Knjizi pohrane? Vjerojatno slični onima iz Inventarne knjige, ali treba ih navesti. Predlažem isti oni iz članka 11. uz podatke o osobi/instituciji koja je predmeta predala u pohranu. | Prihvaćen | Obrazac će biti objavljen na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra. |
| 50 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 23. | (1) Kao što sam napisao u komentaru članka 5, ovo treba biti inventarna knjiga pohrane. Za predmete koji su inventirani u ovom fondu također je potrebno provoditi reviziju. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 51 | Zoran Svrtan | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 24. | Da li to znači da će MDC objaviti "paralelni" pravilnik u kojem će biti propisan način obrade sekundarne i druge muzejske dokumentacije? Isto tako - muzeji mogu općim aktom urediti da se ta dokumentacija uopće ne vodi, što nije dobro. | Primljeno na znanje | Unificirani obrasci za sadržaj i način vođenja sekundarne i ostale dokumentacije biti će objavljeni na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a temeljem ovog Pravilnika. |
| 52 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 24. | Nedostaje sadržaj III. SEKUNDARNA DOKUMENTACIJA, a i onako već isto u čl. 5. st. 6. ovog Pravilnika | Primljeno na znanje | Unificirani obrasci za sadržaj i način vođenja sekundarne i ostale dokumentacije biti će objavljeni na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a temeljem ovog Pravilnika. |
| 53 | Aleksandra Vlatkovic | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 24. | Obrazac bi ipak trebao biti dio ovog pravilnika, barem osnovni set podataka za pojedine evidencije ili skupine evidencija! | Primljeno na znanje | Unificirani obrasci za sadržaj i način vođenja sekundarne i ostale dokumentacije biti će objavljeni na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a temeljem ovog Pravilnika. |
| 54 | Jelena Balog Vojak | II. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA PRIMARNE MUZEJSKE DOKUMENTACIJE I UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOG DOBRA ZA MUZEJSKE PREDMETE, Članak 24. | U prilog dodati obrazac s osnovnim elementima opisa, koje će ustanove dalje prilagođavati sukladno potrebama. | Primljeno na znanje | Unificirani obrasci za sadržaj i način vođenja sekundarne i ostale dokumentacije biti će objavljeni na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra, a temeljem ovog Pravilnika. |
| 55 | Antonija Dejanović | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | Rokovi za provođenje revizija nisu izvedivi i realni, niti za velike a pogotovo ne za manje muzeje; potrebno je vrijeme produžiti. | Nije prihvaćen | Rokovi su određeni od strane stručne radne skupine. |
| 56 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | St. 4. Reviziju obavlja stručno povjerenstvo... | Nije prihvaćen | Podrazumijeva se da se radi o povjerenstvu koje je stručno. |
| 57 | Aleksandra Vlatkovic | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | (3) Bilo bi korisno da su u Pravilniku ostale pobrojane situacije kada dolazi do revizije - primopredaja, promjena ravnatelja, oštećenja prostora... | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno, ravnatelj može u svakoj od tih situacija odlučiti da je potrebno provesti reviziju. |
| 58 | Zoran Svrtan | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | (1) Ovu bi izreku trebalo „podebljati“ tako da se ne odnosi samo na predmete iz inventarne knjige muzejskih predmeta, nego na sve inventarne knjige svih fondova. Znači trebalo bi raditi revizije pohranjenih predmeta, predmeta koji su ušli u muzej zbog raznih razloga, fondova sekundarne dokumentacije koji imaju fizičke jedinice. (2) Prijedlozi muzejske zajednice bili su blaži i uvažavali su problematiku provođenja revizija obzirom na veličine zbirki i raspoloživost kadrova. Revizije su problem, jer se praktički stalno provode i veći dio svog radnog vremena kustosi provode u revizijama umjesto u svojem istraživačkom, znanstvenom, stručnom, … radu. Što je ustanova brojem kadrova manja, to je problem izraženiji. Naravno – revizije se mogu provesti i brzo i površno, ali to nije cilj. (3) Koji su to slučajevi? To se ne smije ostaviti slobodnoj interpretaciji da li je nešto opravdani slučaj ili nije. Potrebno je navesti slučajeve kao što su krađa, provala, fizičko oštećenje prostora (zbog potresa, poplava, požara, drugih elementarnih ili bilo kojih nepogoda), promjena voditelja zbirke, promjena ravnatelja i tek onda dodati i u ostalim opravdanim slučajevima. (4) Uobičajeno je (ali pogrešno) da kustos koji je zadužen za zbirku bude član povjerenstva, a najčešće i predsjednik istog i potpisnik izvještaja. Trebalo bi izrijekom staviti da voditelj zbirke treba biti prisutan reviziji (ako je u mogućnosti), da treba povjerenstvu pružiti sve tražene podatke i slično, ali da nije član povjerenstva. To zato jer nema smisla da onaj kojeg treba „kontrolirati“ „kontrolira“ sam sebe. | Nije prihvaćen | Predloženi način regulacije predstavljao bi predetaljno normiranje materije te je ostavljeno ravnatelju muzeja da odluči o tome u kojim slučajevima je potrebno provesti reviziju, osim redovne revizije. |
| 59 | DAJANA BATINIĆ | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | Čl 25. st.2. Rokovi su nerealni. Kustosi su članovi komisije kolegama, to znači da se više vremena potroši na reviziju nego na inventarizaciju, realniji bi bio slijedeći prijedlog: za zbirke do 5.000 predmeta svakih pet godina, za zbirke od 5.000 do 10.000 predmeta svakih sedam godina, za zbirke preko 10.000 predmeta svakih deset godina | Nije prihvaćen | Rokovi su određeni od strane stručne radne skupine. |
| 60 | DAJANA BATINIĆ | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 25. | Čl. 25. st.1 nedostaje revizija sekundarne dokumentacije | Nije prihvaćen | Revizija dokumentacije se može regulirati unutarnjim aktom muzeja po odluci Ravnatelja. |
| 61 | Aleksandra Vlatkovic | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 26. | (4) d Kao rezultat revizije važan je podatak o broju muzejskih predmeta. Stoga je potrebno broj muzejskih predmeta, kao zasebni podatak, odvojiti od broja sastavnica/fragmenata. Naime u bazama na jednom zapisu može biti upisano nekoliko muzejskih predmeta (isti inventarni broj s podoznakama) te je potrebno iskazati u popisu kao nekoliko muzejskih predmeta. S druge strane, zaseban podatak je podatak o broju dijelova/fragmenata jednog muzejskog predmeta. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 62 | Zoran Svrtan | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 26. | (3a) Obzirom da se revizijom predmeti traže i pronalaze (ili ne), onda prvi popis treba biti popis predmeta koji su revizijom PRONAĐENI, a ne utvrđeni. Stanje će se nakon revizije UTVRDITI. (3c) Slično kao i prije – to su predmeti koji su PRONAĐENI bez oznaka, bilo da ju nikad nisu imali ili je oznaka otpala. Naime tek naknadnom provjerom možemo UTVRDITI da li PRONAĐENI predmet nikad nije imao oznaku ili je samo otpala, pa ju treba ponovno „prikvačiti“. To je česta situacija s predmetima na koje oznaka nije upisana, nego je na nekom drugom mediju (recimo privjesnica s končićem) koji je otpao. (4c) Slično – za predmete na kojima nije nađena inventarna oznaka, jer u trenutku revizije ne znamo da li je premet uveden ili nije uveden u inventar. (8) U skladu s KOJIM drugim propisima? I inače je problem u praksi da se činjenicu da neki predmet nedostaje prihvaća kao činjenicu, ali se po tom pitanju ništa ne poduzima. Ako predmet nedostaje, za to može biti svega nekoliko razloga: NEDOSTAJE OD RANIJE: OK, tražimo ga i dalje ZAGUBLJEN: tu je negdje, ali ga ne možemo naći UNIŠTEN: palo je na pod, razbilo se, ne može se popraviti UKRADEN: to je ozbiljan razlog, pa ako je to nova krađa – da li je napravljeno sve što treba? NETKO ODNIO DOMA JER MU SE SVIĐA: to je isto krađa, zar ne? NETKO POKLONIO NEKOM JER MU SE HTJELO: nadam se da se to ne događa, ali to bi bila krađa. Postavlja se pitanje materijalne i krivične odgovornosti osoba koje su za predmete zadužene – za zbirke su zaduženi kustosi, za sve zbirke (cijeli muzej) ravnatelji – nigdje se ne ističe činjenica odgovornosti, a trebalo bi. Što ako je velika količina nedostajućih predmeta? Takav izvještaj nadležno tijelo uprave ne bi trebalo prihvatiti (pa niti u slučaju nedostajanja manje količine predmeta, bez nekog stvarno dobrog obrazloženja). | Djelomično prihvaćen | Odgovornost postoji prema pravilima struke, unutarnjim propisima, a ako je potrebno i ostalim propisima kao što su prekšajni i kazneni propisi. |
| 63 | Antonija Dejanović | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 27. | Članak vezan uz otpis predmeta MORA biti elaboriraniji i potrebno je dodati: 1. Obavezno navesti razloge izlučivanja u tekst članka 2. Obavezno čuvanje sve relevantne dokumentacije o izlučivanju i to trajno 3. Obavezno formirati komisiju koja će donijeti odluku, ne samo kustos | Nije prihvaćen | Nije moguće tako precizno normirati razloge izlučivanja, a u postupku izlučivanja ne sudjeluje samo kustos ali od njega dolazi inicijalni prijedlog za izlučivanje. |
| 64 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 27. | Treba svugdje specificirati da se radi o sekundarnoj ili drugoj dokumentaciji jer za primarnu isto ne može vrijediti. St. 3. kod inventarne oznake ne treba: /broj St. 5. ... imaju status kulturnog dobra, a trajno se, nakon otpisa...toga javnog muzeja. St. 6. Suprotno čl. 10. Zakona o muzejima + U slučaju kada se nakon otpisa... | Primljeno na znanje | Prema pravilima struke podrazumijeva da se ne može izlučiti primarna dokumentacija ali to proizlazi i iz ostalih odredbi Pravilnika. Stavak 6. ovog članka samo nadopunjava članak 10. Zakona o muzejima. |
| 65 | Aleksandra Vlatkovic | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 27. | (1) Muzejske dokumentacije ili ipak jedinica dokumentacijske građe? Nekako mislim da muzejsku dokumentaciju kako je definirana ovim pravilnikom ne otpisujemo, tj. ne bi trebali otpisivati! (3) Kao i kod revizije, trebalo bi staviti da prijedlog kustosa/voditelja zbirke razmatra tročlana komisija koju imenuje ravnatelj. Ovako je dovoljno da kustos/voditelj predloži, a ravnatelj i Upravno vijeće donose odluku uz mišljenje Hrvatskog muzejskog vijeća. Bilo bi dobro navesti trenutak u kojem je s prijedlogom upoznato i Stručno vijeće. | Primljeno na znanje | Muzejska dokumentacija u smislu ovog Pravilnika ne otpisuje se, ali se može otpisati dio dokumentacije koja prati predmet koji je otpisan (fotografija isl.) U odnosu na prijedlog tročlane komisije za otpis, moguće je da ravnatelj oformi komisiju za otpis ovisno o potrebi u određenoj situaciji. |
| 66 | Jelena Balog Vojak | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 27. | (2) ili na prijedlog komisije koja je provela reviziju | Nije prihvaćen | Kustos zbirke je ipak najkompetentniji predložiti otpis s obzirom da je odgovoran za zbirku. |
| 67 | Zoran Svrtan | III. POSTUPAK I VOĐENJE EVIDENCIJE REVIZIJE MUZEJSKIH PREDMETA, Članak 27. | (4) Trebalo bi posebnim člankom definirati metode izlučivanja. Moguće su: POVRAT (predmet se vraća prethodnom vlasniku) ZAMJENA (dva muzeja međusobno razmjenjuju predmete) DAROVANJE (jedan muzej drugom daruje, poklanja predmet jer … ima neki razlog) UNIŠTENJE (predmet je falsifikat, kopija, ima neki drugi razlog, pa se predmet uništava do razine neprepoznatljivosti i odlaže na način da se ne može više rekonstruirati kao cjelina ili dio cjeline) PRODAJA (kod nas nepopularno, ali vani nije strano, zbog dobivanja sredstava za nabavku novog predmeta, razvoja, rekonstrukcija itd. Naravno – mora postojati važan i opravdan razlog) Vjerojatno ima još metoda, potrebno je dodatno proučiti. (dodati iza 6) Potrebno je dodati članak o trajnom čuvanju dokumentacije. PRIJEDLOG: (7) Dokumentacija o otpisu i uklanjanju građe trajno se čuva. | Nije prihvaćen | Ovisno je od slučaja do slučaja koji su razlozi izlučivanja građe, tako da nije potrebno sve pobrojati nego će se postupati sukladno pravilima struke, a sukladno prijedlogu za otpis. |
| 68 | Jelena Balog Vojak | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 29. | (2) Svako korištenje građe i muzejske dokumentacije trebalo bi biti uređeno posebnim ugovorom između muzeja i korisnika. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog bi usporavao mogućnost uvida u muzejsku građu i dokumentaciju. |
| 69 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 35. | Slanje MDC-u je nepotrebno administriranje. | Nije prihvaćen | Na ovaj način će se ujednačiti postupanje u muzejima. |
| 70 | Jelena Balog Vojak | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 35. | Nadopuniti članak s korištenjem muzejske građe i muzejske dokumentacije (što je različito od uvida). Korisnici rijetko traže samo uvid u građu. Taj uvid u većini slučajeva završava korištenjem muzejske građe i muzejske dokumentacije stoga je važno na taj način dopuniti članak. Vezano za objavu cjenika na mrežnim stranicama MDC-a, suvišno je jer svaki muzej to mora objaviti na vlastitim mrežnim stranicama. Time će se MDC-ove mrežne stranice samo nepotrebno zatrpati. | Nije prihvaćen | Korištenje muzejske dokumentacije uređuje se ugovorom između muzeja i korisnika. |
| 71 | DAJANA BATINIĆ | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 35. | Čl 35. navodi da su muzeji dužni troškovnik usluga objaviti na mrežnim stranicama muzeja i Muzejsko dokumentacijskog centra - ne vidimo potrebu objavljivanja na stranicama MDC-a, ali ni tehničku mogućnost da objavimo. Muzeji mogu dostaviti troškovnik MDC-u, ali ne mogu objaviti na njihovim stranicama | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 72 | Jelena Balog Vojak | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 38. | Dobivenu na uvid ili korištenje. Ako je netko objavio presnimku muzejske građe ili dokumentacije, to je korištenje, ali ako je samo naveo dobivene podatke o predmetu, onda je uvid. To su dvije različite stvari i treba ih regulirati na različite načine. | Primljeno na znanje | Regulirano je i korištenje i uvid. |
| 73 | Jelena Balog Vojak | IV. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA UVIDA U MUZEJSKU GRAĐU I MUZEJSKU DOKUMENTACIJU, Članak 39. | (1) (3) Zašto samo za publiciranje? To je potrebno za svaki oblik korištenja muzejske građe i muzejske dokumentacije. | Primljeno na znanje | Nema zapreke da se svaki oblik korištenja uredi ugovorom. |
| 74 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 40. | Specificirati sekundarnu i drugu dokumentaciju | Primljeno na znanje | Sekundarna dokumentacija je precizirana, a druga dokumentacija je dokumentacija koja prati predmet (fotografije isl) |
| 75 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 41. | Specificirati sekundarnu i drugu dokumentaciju + st. 4. u suprotnosti s čl. 10. Zakona o muzejima | Primljeno na znanje | Odgovor pogledati pod člankom 40. |
| 76 | Aleksandra Vlatkovic | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 41. | (4) Članak 40. ne spominje fizičku osobu (6) Osim navedenog potrebno je izlaz upisati u Knjigu izlaska, vjerujem da se podrazumijeva, ali jednako tako se podrazumijeva i urudžbiranje... | Primljeno na znanje | Prilikom bilo kojeg postupanja u muzeju potrebno se voditi i pravilima struke. |
| 77 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 42. | Specificirati sekundarnu i drugu dokumentaciju | Primljeno na znanje | Pogledati odgovor pod člankom 40. |
| 78 | Aleksandra Vlatkovic | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 42. | Ako je građa muzejska, tj. ako je riječ o muzejskom predmetu onda se podrazumijeva da je i inventarizirana. Ili ne? | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 79 | Muzej Grada Rovinja-Rovigno | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 43. | St. 3. Ako se zagubljena muzejska građa i sekundarna ili druga dokumentacija... | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 80 | Aleksandra Vlatkovic | V. POHRANA I POSUDBA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE, Članak 43. | (3) Da li se odnosi i na muzejsku građu ili samo dokumentaciju? | Prihvaćen | Na oboje, ispravljeno. |
| 81 | DAJANA BATINIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, VI. ZAŠTITA MUZEJSKE GRAĐE I DOKUMENTACIJE U KRIZNIM UVJETIMA | VI. dio o zaštiti muzejske građe i dokumentacije ponovno spominje stranice MDC, a ne donosi nikakav zakonski okvir koji bi pomogao muzejskim stručnjacima u kriznim uvjetima | Primljeno na znanje | Potrebno se voditi pravilima struke. |
| 82 | Goran Zlodi | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 46. | S obzirom na brojne novine koje donosi Prijedlog Pravilnika, u smislu promjene procesa vezanih uz muzejsku dokumentaciju i promjenu obrazaca koje je još potrebno usuglasiti i objaviti, smatram da je rok od jedne godine prekratak. Prepoznajem tri šire dionice aktivnosti koje je tek potrebno provesti. 1. Usuglašavanje procesa i obrazaca vezanih u dokumentaciju (kroz Sustav matičnosti, radne skupine i komunikaciju s širom zainteresiranom stručnom zajednicom) te objavu na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra; 2. Temeljem prve dionice slijedi razvoj, testiranje i implementacija novina te prilagodba podataka u postojećim informacijskim sustavima za muzejsku dokumentaciju; 3. Tek nakon prve dvije dionice muzeji će moći pristupiti usklađivanju muzejske dokumentacije i svog rada s odredbama Prijedloga Pravilnika. Štoviše, s obzirom na preopterećenost stručnih djelatnika te nedovoljan broj zaposlenika dediciranih za nove poslove vezane uz muzejsku dokumentaciju (digitalizacija, izvoz i pohrana metapodataka i povezanih datoteka u Središnji sustav i portal eKultura, javna objava na mrežnim katalozima/repozitorijima muzeja i sl.) bilo bi dobro odrediti prioritetne aktivnosti što bi omogućilo postupnu i djelotvornu implementaciju Pravilnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno jer nema zapreke da muzeji navedeni rok poštuju. |
| 83 | Zoran Svrtan | VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 46. | Obzirom da se predlaže preimenovanje do sada vođenih fondova, uvedene su neke nove stvari koje ne postoje u dosadašnjim sustavima za obradu podataka o muzejskim predmetima, traži se javna objava podataka – pretpostavljam da postoji i financiranje kojim će se svima omogućiti modifikacija lokalnih sustava, izrada javnih portala i slično. Primjerice za do sada upisanih 3,7 milijuna zapisa o inventiranim predmetima u inventarnim knjigama muzeja potrebno je dodati podatke - 20. Podaci o digitalnom zapisu, 58. Vrednovanje muzejskog predmeta (obrazloženje vrijednosti muzejskog predmeta), 59. Zapis o objavi na mrežnim stranicama – nisam siguran da je to izvedivo u zakonskom roku. | Primljeno na znanje | Smatra se da je rok realan. |
| 84 | Renato Vukić | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Prilog I. Inventarna knjiga muzejskih predmeta Skupina podataka o identifikaciji 2. Fotografija predmeta Dodati stavku 3. Podatci o auto fotografije predmeta u opisu autor fotografije, godina fotografiranja, uređaj kojim je fotografiranje izvršeno (analogni fotaparat, negativ film, pozitiv film, 35mm, srednji format, veliki format, ili digitalna fotografija: mobitel, 1,23" ili 1" ili aps-c. ili full frame ili medium format ili microscope ili telescope ) rasvjeta dnevno svjetlo, flash, konstantna rasvjeta, dodano u kadar: color checker, mjerilo, podaci o objektivu, otvor blende, softwre u kojem je fotografija obrađena, veza na digitalni negativ ) | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 85 | Renato Vukić | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Poštovanje, kao što možemo vidjeti iz izlaganja kolege Svrtana zbog objavljivanja na Europeani razlikuju se " zadane vrijednosti koje su i jedino dozvoljene" IMAGE, video, 3D"....... , a tražen je i podatak o autorskim pravima. Pa evo ja bih lijepo molio da se navede mene konkretno kao autora fotografija muzejskog predmeta, mene kao autora fotografija muzejskog događanja, mene kao autora fotografije muzejskog predmeta u katalogu, mene kao autora fotografije u novinskoj objavi, mene kao autora fotografije u objavi na društvenoj mreži, mene kao autora video filma radionice održane u muzeju, mene kao autora promo videa, promo gifa, promo fotografske kompozicije. Mene kao osobe koja je osmislila kako napraviti , kako snimiti i koja je snimila i uredila audio vodič, dodala i odabrala glazbu, utišala glazbu kad kustosica govori i pojačala kad kustosica prestane govoriti i uopće osmislila kako napraviti audio vodič za nula kuna. Mislim da se to zove digitalna obrada zvuka, audio editing ili kako već želite. Navedite mene kao editora videa koji je prikazivan kao multimedijalni dodatak izložbe znači ja sam taj koji je izrezao video materijal, ja sam taj koji je dodao titlove video materijalu , ja sam taj koji je kodirao video u format potreban da bi mogao biti prikazan na našim uređajima. Čujem da ima kolega koje rade i 2D i 3D modele, grafički dizajn i sl. Pa budite ljubazni i osigurajte rubriku u Skupini podataka o identifikaciji ispod točke 2. u kojoj ste odlučili ukrasiti tu skupinu podataka mojom fotografijom i podrednim brojem 3. Podaci. o autoru fotografije pa navedite mene kao autora fotografije, godinu snimanja ako ne i datum, a zbog nekih budućih vremena bilo bi dobro i navesti uređaj kojim je fotografija snimljena, analogni fotoaparat, digitalni, na kraju zašto ne i scanner i operater. To bi bilo prvo ljudski, zatim kulturno, a na koncu i u skladu s mojim moralnim autorskim pravima koja nisam prenio na poslodavca, a to je da budem potpisan ispod svoga rada. Mislim da to nije puno za tražiti, a i bio bi red jer ste sami to odredili kao jedno od mojih prava u Zakonu o autorskim i srodnim pravima koji ste nota bene vi i sastavili. Na vaš odgovor kako je tako nešto predviđeno pod brojem 20 ljubazno bih vas upozorio da je kolega Svrtan ispravno istaknuo svoju zbunjenost i da me on kao informatičar vjerojatno neće navesti kao autora fotografije u podacima o zapisu i neće odabrati podatke o autoru fotografije već će odabrati kustosa, što je potpuno jasno. Na kraju ćete svi zajedno govoriti kako je digitalizacija skupa i kako nemate ljudi ni opreme za istu. Bilo bi mi pravo zadovoljstvo divaniti i o tome ali u doba dok je kolega Zlodi započeo ja i kolega Laszlo smo završili i ostavili se toga. Kad se radi o determinaciji siguran sam da neću biti naveden ja, ovaj put kao muzejski tehničar koji sam ustanovio što je taj eksponat, pročitao i protumačio naljepnice na eksponatu jer ja znam engleski, francuski, latinski, i čitam ćirilicu, a kustos vlada njemačkima jezikom, pa sam pronašao na web-u inforamcije i dodatne podatke o uređaju jer je to meni kao informtičaru bliže, a kao električar sam uspio i upogoniti uređaj, no pod stavkom 20 bit će upisan kustos. PItajte me dali ću to napraviti i drugi put? Dakle zaključno ja bih lijepo ali lijepo molio da nađete mjesta u ovim obrascima kao i u softwareu koji kanite koristiti za mrežne kataloge itd. i bilo što za upis o autoru fotografije, autoru videa, audio vodiča, 3D prikaza, ili bilo čega ako je isti član vašeg kolektiva (jer vidim ništa od toga vam nije problem kad se radi o vanjskom suradniku), bilo bi lijepo da u vašim zapisima nađete mjesta i za muzejske tehničare , restauratore i preparatore koji skrbe o predmetu, sudjeluju u obradi i determinaciji itd. Ne biste vjerovali kamo bi vas samo malo ljubaznosti i uvažavanja moglo dovesti. Nemojte to ostaviti na izbor kustosima jer prema kustosima mi ni ne postojimo. Nema nas u katalozima nema nas u izvješćima u radu , nema nas u potpisu multimedije koju smo odradili i kad krepamo, ništa iza nas ostati neće jer su nas kustosi izbrisali iz postojanja. Evo to je moje iskustvo, a prema onome što znam nije drugačije ni u ostalim muzejima, (vjerujte mi da sam komunicirao gotovo sa svima), mada vidi čuda, čujem da ima mali broj ljudi koji su uredno navedeni u svim svojim poduhvatima što me čini neopisivo ljubomornim i zavidnim, pa želim i sebi isto. Npr. da napredujem u zvanju bez ometanja, da budem potpisan kao i kustos u svemu što radim i čime doprinesem muzeju i zajednici. Doista , kakav bezobrazluk od mene, kaznite me molim vas. Mislim da mogu slobodno potpisati u ime svih muzejskih fotografa i muzejskih tehničara. kao pravnik ja bih vas molio da me ozbiljno shvatite , naime imam tendenciju ispraviti tipfelere i izražavati se koncizno pred nadležnim sudovima. | Primljeno na znanje | Sadržaj prigovora nije predmet regulacije ovog Pravilnika. |
| 86 | Goran Zlodi | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Napomena uz komentar kolege Svrtana vezano uz potrebna dodatna polja za eKulturu (Napomena o pravima, Uvjeti korištenja tj. Licence uz vezane datoteke): Treba razlikovati prava i uvjete korištenja vezane uz muzejske predmete i prava vezana uz digitalne reprezentacije predmeta (povezane fotografije, 3D modeli… ). Prva se vežu uz predmete i treba ih dodati u Inventarnu knjigu muzejskih predmeta, a druga se vežu uz datoteke za što trenutno u pravilniku ne postoji obrazac s barem minimalnim metapodacima. | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 87 | Goran Zlodi | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Nije posve jasno je li Skupina podatak o reviziji ponovljiva. Trebala bi biti ponovljiva tj. u okviru navedene skupine morali bi se vidjeti zapisi o svim zabilježenim revizijama muzejske građe. Ujedno, navedeni podaci bi trebali biti povezani s Podacima o reviziji zbirke unutar EVIDENCIJA ZBIRKI MUZEJA (Prilog II) | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 88 | Goran Zlodi | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Nije posve jasno što podrazumijeva kategorija Podaci o digitalnom zapisu. Kako je kategorija navedena u Skupini podataka o nastanku/izradi, pretpostavljam da se ona primjenjuje na muzejske predmete nastale u digitalnom obliku (npr. digitalna umjetnička ili dokumentarna fotografija, digitalna umjetnost, web umjetnost i sl.), a ne na digitalne reprezentacije muzejskih predmeta (u tom slučaju kategorija ne bi smjela biti u navedenoj skupini podataka, već spada u tehničke metapodatke). | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 89 | Aleksandra Vlatkovic | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | (10) Da li se ovdje navodi i broj ili samo vrsta? Ako se navodi broj treba jasno razlučiti i naznačiti da li se broj odnosi na broj dijelova ili broj muzejskih predmeta. (20) - Numeracija | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 90 | Zoran Svrtan | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Zbog potreba projekta eKultura, ali i zbog objavljivanja na Europeani, potrebni su slijedeći dodatni podaci: Vrsta zapisa (EUROPEANA TYPE) (zadane vrijednosti koje su ujedno i jedine dozvoljene su: IMAGE, TEXT, AUDIO, VIDEO, 3D) Podatak o autorskim pravima: neka od Creative Commons.org ili RightsStatements.org izjava, s napomenom da Europeana ne prihvaća sve izjave, a dvije izjave iz RightsStatements popisa odnose se samo na SAD, pa ih niti nema smisla koristiti. Uvjeti pristupa: moguće vrijednosti prema Smjernicama koje su izrađene u projektu eKultura se kreću od izjave da je građa dostupna sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) i Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja uvida u muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju (NN 115/01) (što će se nakon donošenja ovog pravilnika očito morati mijenjati), do izjava da je građa dostupna u ustanovi, nije dostupna i slično. Vrsta sadržaja: u projektu je definirana lista od dvadesetak termina, a vođena je listom koja se koristi u Library of Congress. Kako taj popis nije u potpunosti zadovoljavao potrebe, lista je proširena. Termini za odabir su: Arheološka građa Crteži Časopisi Datoteke podataka Etnografska građa Film/Video Fotografije Graditeljska baština Građa primijenjenih umjetnosti Grafike Karte i planovi Mrežne stranice Nematerijalna baština Notni zapisi Novine Prirodoslovna građa Razglednice Rukopisi Softver Tehnička građa Tehnički nacrti Tekstualni dokumenti Umjetnička građa Zvučni zapisi Napominjem da su ti podaci potrebni između ostaloga i zato što je u sklopu projekta eKultura razvijen novi nacionalni agregator, a ova 4 podatka nužna su da bi agregacija, a nakon toga i isporuka zapisa prema raznim portalima, bila moguća. | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 91 | Jelena Balog Vojak | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | Predlažem da se pojam "predmet" proširi pojmom "jedinica građe" u skladu sa suvremenim razvojem muzejske prakse. (10) Ovo je zapravo razina opisa predmeta i predlažem da se tako nazove. Također, predlažem da se malo proširi: pojedinačna jedinica građe, skupna/zbirna jedinica građe, sastavnica. Takvo rješenje pomoglo bi kod opisa određenih vrsta građe kao što su primjerice fotografska i dokumentarna, ali i drugih. | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 92 | Zoran Svrtan | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | (20) Koji je to podatak? Što tu treba pisati? Meni kao informatičaru to nije jasno. Odnosi li se to na metapodatke, na digitalnu snimku, na jedno i drugo, na zadnju promjenu? (52, treći red) To je podatak koji se piše u polje o stanju (33). Ako se revizijom ustanove promjene u stanju, onda se taj podatak upisuje tamo gdje treba. Općenito – treba zabilježiti da li je predmet pronađen ili ne. Člancima 25 i 26 nije predviđeno bilježenje smještaja predmeta. | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 93 | DAJANA BATINIĆ | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog I. | U prilogu 1 treba ispraviti redne brojeve, neki su preskočeni, neki ponovljeni. | Primljeno na znanje | U obrascu su učinjene određene izmjene. |
| 94 | Goran Zlodi | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog II. | Korisno bi bilo dodati podatkovnu kategoriju Razina opisa u kojoj bi se ekspliciralo radi li se primjerice o odjelu, zbirci, podzbirci. Naime, to često nije jasno iz naziva, a jednoznačno bi definiralo položaj jedinice opisa u hijerarhiji. (LIDO.recordType; CDWA.Catalog Level; ISAD(G).Level of description…) | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama MDC-a |
| 95 | Zoran Svrtan | PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA TE UVIDU U DOKUMENTACIJU O MUZEJSKOJ GRAĐI I MUZEJSKOJ DJELATNOSTI, Prilog II. | (7, 9) Uz potrebu korekcije brojeva, te dvije podatkovne kategorije su podložne promjenama. Treba li nakon svake revizije stvarati novi zapis o istoj zbirci? Ili treba ažurirati podatke, tako da se izgubi prethodno stanje? Nije jasno kako je to zamišljeno- | Primljeno na znanje | Obrazac će biti objavljen na stranicama MDC-a. |